B’’H

Priprema i uređuje:

Vatroslav Ivanuša

Izraelovu iz svoje zemlje. Toliko ţurno

odlaze da ne preostaje vremena za diza-

nje tijesta i oni ga tako neukvaslog odno-

se sa sobom. Prije odlaska traţe od svojih

egipatskih susjeda da im predaju sve zla-

to, srebro i odjeću.

Djeci Izraelovoj je zapovijeđeno da

posvećuju sve prvorođence i da svake go-

dine na sedam dana uklone sve kvasno

što im je u vlasništvu, da jedu maces i pre-

pričavaju priču o izbavljenju svojoj djeci i

da na taj način obiljeţavaju godišnjice Iz-

laska. Također im je zapovijeđeno da,

kao podsjetnik na Izlazak i svoju privr-

ţenost B-gu, vezuju t'filin na mišicu i

glavu.

Prijevod: Dolores Bettini

(Šemot 10,1-13,16)

Posljednja tri od deset pošasti zahva-

ćaju Egipat: rojevi skakavaca tamane us-

jeve i zelenilo, gusta tama obavija zemlju;

svi egipatski prvorođenci umiru kad ot-

kuca ponoć 15. nisana.

B-g zapovijeda prvu micvu izraelskom

narodu: izradu kalendara koji će se osla-

njati na mjesečeve mjene. Izraelci dobiva-

ju i uputu da B-gu prinesu "ţrtvu za Pe-

sah": trebaju zaklati janje ili jare i njiho-

vom krvlju poprskati dovratke svojih

kuća, pa da B-g te kuće zaobiđe kad kre-

ne ubijati egipatske prvorođence. Pečeno

meso ţrtve moraju pojesti te noći s mace-

som i gorkim travama.

Smrt prvorođenaca konačno slama

faraonov otpor i on doslovno tjera djecu

Paraša Bo Godina 9 Broj 15

6. ševata 5776. 16. siječnja 2016.

Rabbi Goldwasser 3

Fantastične priče 5

Osposobljavanje 7

Tajna izbavljenja 9

Šlepanje 11

Iz medija 18

U ovom broju :

■

divrejtora@gmail.com

DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora

petak

15.1.2016.

subota

16.1.2016.

Šabat Bo

Jeruzalem 16:17 17:37

Zagreb 16:19 17:20

Rijeka 16:26 17:28

Split 16:24 17:26

Dubrovnik 16:20 17:22

Vinkovci 16:09 17:11

Sarajevo 16:15 17:17

Bihać 16:22 17:24

B. Luka 16:17 17:19

Beograd 16:04 17:11

Novi Sad 16:05 17:13

Subotica 16:03 17:12

Zrenjanin 16:02 17:10

Niš 16:03 17:09

Beč 16:09 17:11

Frankfurt 16:32 17:34

Edison, NJ 16:36 17:38

nje bilo da se prestanemo svađati.“

U braku nema pobjednika i gubit-

nika. U svakoj situaciji pobjeđuju ili

gube oba supruţnika.

Tora ističe koncepciju o jedinstvu

kada opisuje bračni odnos: Muškarac

će prionuti uz svoju ženu i oni će biti

jedno (Post 2,24). Sve što je manje od

toga, svaka situacija u kojoj se jedno

od njih smatra superiorno drugome,

ili trijumfira nad drugime, podba-

cilo je u ovakvom poimanju braka.

stranica 2 D ivrejTora

Bo

Onaj koji voli

svoju suprugu

kao što voli sebe

i tko je poštuje

čak i više nego

sebe samoga…za

njega Pismo kaţe, „Znat ćeš da je

mir u tvojoj kući“ (Jevamos 62b).

Tajna mira u domu je svjesnost da

muţ i ţena nisu dvije zasebne osobe

koje ţive u ugovornom odnosu, već

su jedna jedinka. Ako vole jedno

drugo, oni vole i sebe same, i ako

poštuju jedno drugo, oni time

poštuju i sami sebe.

Čuo sam da je netko rekao, „Ne-

kada sam se svađao sa svojom ţe-

nom. Onda sam jednog dana shvatio

da ne ţelim biti poraţen u svađi jer

ne ţelim biti gubitnik. S druge stra-

ne, ako ja pobijedim u svađi, onda je

moja ţena izgubila, a ja ne ţelim biti

oţenjen gubitnicom. Jedino je rješe-■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

kao što kaţe Pismo: Sedam dana ukvasano se neće naći u tvojim domovima (Šemot 12,19). Ako netko ostavi hamec u svom domu na Pesah, na primjer, ako mu tijesto kvasa na Pesah i on ga ostavi u svom domu, ili kupi hamec i namjerno ga pospremi – treba biti bičevan dva puta (na temelju zabrane da se vidi – §2, i zabrane da se nađe), jer je učinio fizički čin [da ih prekrši]. Ali ako je ostavio hamec da ostane na Pesah otprije Pesaha, a da ga nije uništio, makar krši dvije prethodno spomenute zabra-ne, on neće biti bičevan, jer nije učinio fizički čin. Ako se hamec neţidova nađe u prostorijama Ţidova, a Ţidov je na sebe preuzeo obavezu prema njemu, duţnost mu je da ga uništi. Ako nije prihvatio obavezu prema nje-mu, nema zabrane protiv drţanja toga jer Pismo kaţe: nikakav ukvasani kruh neće se vidjeti za tebe (Šemot 13,7); svoj ne smiješ vidjeti, ali smiješ vidjeti onaj koji pripada drugima. Međutim, ako neţidov moţe sudski goniti Ţidova zbog njega prema neţidovskom zakonu, tada čak i ako nije preuzeo obavezu prema njemu, on ga ima obavezu uništiti.

Ako je hamec na takav način ostao tijekom Pesaha, od njega je zabranjeno imati bilo kakvu korist, po zakonu učenjaka, kao kazna zbog toga što su dvije zabrane, da se vidi i da se nađe u području Ţidova, prekršene. Čak i ako je nehotice zaboravljeno, učenjaci to proglašavaju zabranjenim.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za ţene.

Pozitivne zapovijedi

60. Pozitivna je zapovijed gajiti ljubav prema svakome Ţidovu kao prema sebi samome

kao što Pismo kaţe, i ljubit ćeš bližnjega svoga kao samoga sebe

(Va-jikra 19,18). Stoga je neophodno voditi brigu da se

zaštiti fizička ličnost druge osobe, njezine stvari koje

imaju novčanu vrijednost, te njezino samopoštovanje,

jednako kao i svoje vlastito. Ako netko sebi gradi čast

sramoćenjem drugoga taj nema udjela u svijetu koji će

doći. U ovu je pozitivnu zapovijed uključena i [vjerska

duţnost] graditi mir između čovjeka injegovog bliţnjeg.

Ovo je na snazi na svakom mjestu, u svako vrijeme, kako za

muškarca tako i za ţenu.

Negativne zapovijedi

2. Negativna je zapovijed da se hamec (ukvasana hra-na) ne smije vidjeti u području ili posjedu Ţidova čitavih sedam dana Pesaha

kao što kaţe Pismo: nikakav ukvasani kruh neće se vidjeti kod vas ...sedam dana. (Šemot 13,7).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za ţene.

3. Negativna je zapovijed da se hamec (ukvasana hrana) ne smije naći u oblasti ili u posjedu Ţidova na Pesah

■

Godina 9 Broj 15 stranica 3

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ići kroz vatru

ćete smjesta bačeni u uţarenu peć.

Tko je B-g koji vas moţe spasiti iz

mojih ruku?“

Hananja, Miša’el i Azarja su od-

govorili: “Naš B-g, kojem mi sluţi-

mo, moţe nas spasiti od tvoje ruke,

bacio nas ti u uţarenu peć ili nas

ubio na neki drugi način. No čak i

ako nas Vječni ne ţeli spasiti, mi se

nećemo pokloniti tvom Zlatnom

kumiru.”

Nevuhadnezar se razbjesnio i

zapovijedio da se vatra u peći poja-

ča sedmerostruko. Onda je naredio

vojnicima da veţu Hananju, Miša-

’ela i Azarju te ih bace u raţarenu

peć. Sami vojnici pomrli su od ek-

stremne vrućine koju su peći isija-

vale, jer nisu bili dovoljno oprezni

dok su ţurili izvršiti Nevuhadneza-

rove naredbe.

Nevuhadnezar je zamijetio da se

Hananji, Miša’elu i Azarji u peći

pridruţila četvrta osoba. Oni nisu

bili vezani, već su hodali po peći, a

vatra im ni na koji način nije škodi-

la. Učinilo se Nevuhadnezaru da je

četvrta osoba bila malah, anđeo. Pri-

stupio je vratima peći i uzviknuo:

“Vi sluţite B-gu uzvišenom. Izađite

iz peći i dođite do mene.“

Vođe drţave tada su vidjele da se

bijesni plamenovi nisu dotakli tih

bogobojaznih ljudi. Na njih se nije

primio čak ni miris vatre. Nevuhad-

nezar je rekao: “Blagosloven je B-g

Hananje, Miša’ela i Azarje koji je

poslao anđela da spasi svoje sluge

koji se pouzdaju u Njega. Nevuhad-

nezar je potom donio zapovijed da

će svaki koji bi negativno govorio o

B-gu ovih ljudi biti isječen na koma-

de, a njegova kuća pretvorena u

gomilu šute.

Nevuhadnezar je također posta-

vio Hananju, Miša’ela i Azarju za

vladare u zemlji. Napisao je pismo

svim narodima, rekavši da su čuda

koja je Vječni učinio izuzetna i ču-

desna, Njegovo kraljevstvo vječno i

Njegova vlast za sve naraštaje.

Todos, koji je bio veliki Ţidovski

učenjak iz grada Rima, pita: Zašto

su se Hananja, Miša’el i Azarja bili

spremni ţrtvovati al Kiduš Hašem,

tako da budu bačeni u uţarenu peć?

Oni su mogli pobjeći prije nego li je

im je bilo zapovijeđeno da se po-

klone.

Rijeka će uzvrvjeti žabama, i one će se

popeti i ući u palaču tvoju, spavaonicu

tvoju i ležaj tvoj... u pećnice tvoje i

tvoje posude za tijesto. (Šemot 7,28)

U knjizi Daniel čitamo da je Ne-

vuhadnezar podigao zlatni kip u

dolini Dura, u Bovelu (Babilonu,

op.pr.). Kip je bio visok 60 amos i

širok 6 amos. Svi su drţavni ruko-

vodioci bili pozvani da prisustvuju

posvećenju kumira. Objavljeno je da

kada zasviraju glazbeni instrumen-

ti, svi okupljeni imaju pasti licem

prema zemlji i pokloniti se idolu.

Tko se ne bi poklonio idolu bio bi

bačen u uţarenu peć. Svi su se po-

klonili, osim Hananje, Miša’ela i

Azarje.

Kasdimci su smjesta izvijestili

Nevuhadnezara o nipodaštavanju

kojem su bili svjedoci. Nevuhad-

nezar je gnjevno naredio da Hanan-

ju, Miša’ela i Azarju dovedu pred

njega. Onda ih je upitao: “Mislite li

da je moja zapovijed donesena bez

razloga? Evo, čak i sada ću vam dati

priliku. Ako se sada poklonite idolu

neću vas kazniti što se niste poklo-

nili prvi puta. Ali ako odbijete, bit nastavak na stranici 4

Blagosloven je B-g Hananje,

Miša’ela i Azarje koji je poslao

anđela da spasi svoje sluge

koji se pouzdaju u Njega

■

Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora

(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Ići kroz vatru

“Mi smo od Ţidovskog naroda,”

odgovorili su.

“Htjeli bismo vas iskušati u uţa-

renoj peći poput Hananje, Miša’ela i

Azarje,” rekli su im vojnici.

Ţidovi su zatraţili trideset dana

odgode, u čemu im je udovoljeno.

Ţidovi su mudro iskoristili to

vrijeme. Molili su i postili, te dogo-

vorili da će jedni drugima ispričati

svaki san koji će sanjati tokom tog

vremena. Na kraju tog 30-dnevnog

perioda, jedan je stari čovjek, koji je

bio vrlo bogobojazan, no ne osobito

učen u Tori, izjavio da je usnio san.

U snu, rekao je, čitao se pasuk, nje-

mu nepoznat, u kojem se riječ “ki“

ponavlja dva puta, a riječ “lo“ tri

puta. Ustao je haham i objavio da je

san zasigurno min hašamajim, i ako

taj stari čovjek prođe kroz vatru, bit

će spašen. Učenjak se pozvao na

pasuk (Ješaja 43,2): “Ako prođeš kroz

vodu, Ja sam s tobom; kroz rijeku, neće

te odnijeti; ako ideš kroz vatru, neće te

opaliti, i plamen te neće opeći. ”

I doista, starog su čovjeka bacili u

vatru, a oni koji su promatrali vidje-

li su kako se vatra razdijelila na dva

dijela. Tri su cadikima stupila napri-

jed da pozdrave starog čovjeka, a

svaki je izgovorio jedan od tri od-

lomka tefile za Tahanun.

Od tada je bilo zapovijeđeno da

se tefila Tahanun ima govoriti sva-

kog ponedjeljka i četvrtka.

Ţabe nas navode na jedan znača-

jan zaključak. Kada su ţabe, koje

nisu imale zapovijed da umru al

Kiduš Hašem, svejedno su izabrale

da skoče u vruće peći Egipćana,

koliko bismo se više mi kojima je

zapovijeđeno da budemo mekadeš

šem šamajim trebali posvetiti tome

da tu micvu bezuvjetno ispunimo.

Tašbac (415) piše da kada čovjek

čvrsto odluči posvetiti Ime Vječnog

i ţrtvovati se al Kiduš Hašem, on

neće osjetiti nikakvu bol. Svijet kaţe

da budući je taj čovjek prvo zazvao

šem hamejuhad, sigurni smo da će

izdrţati nisajon i neće osjetiti bol.

Ovo potkrepljuje činjenica da iako

čovjek ne moţe a da ne uzvikne

kada mu prsti dotaknu plamen, oni

koji se ţrtvuju i umru al Kiduš

Hašem, nikada ne viču.

Sefer Kol Bo (18) donosi fascinan-

tan događaj o punom brodu Ţidova

koji su iz Jerušalajima odlazili u

egzil. Kada je brod pristao, prišli su

vojnici i upitali: “Od kojeg ste vi

naroda?”

■

Ako prođeš kroz vodu,

Ja sam s tobom;

kroz rijeku,

neće te odnijeti;

ako ideš kroz vatru,

neće te opaliti,

i plamen te neće opeći

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Fantastične priče

Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 15 stranica 5

čineći to, one potiču i sumnjeu u

autentičnost same Biblije.

Ipak, ja imam pitanje vezano uz

to. Judaizam vjeruje da je B-g pre-

krio čitav Egipat tamom, Nil pre-

tvorio u krv, razdvojio more i provi-

dio manu koja je 40 godina padala s

neba. Zašto bi onda priče iz medraša

bile nevjerojatnije od ovih priča u

koje Ţidovi vjeruju?

Mislim da je to zaista dobro pi-

tanje!

Ja imam svoj odgovor, ali volio

bih čuti i druge alternative. Sma-

tram da, ako vjeruješ u B-ga, onda

vjeruješ da On moţe činiti čuda. On

svakako moţe pomoći Mojsiju da

podigne planinu ili učiniti da se

faraonovoj kćeri produţi ruka za 10

metara i to bez ikakvih teškoća. Nije

pitanje moţe li On to ili ne moţe,

pitanje je zašto bi to učinio. Kada je

B-g razdvojio more i pustio pošasti

na Egipat, On je na umu imao svoj

veliki cilj. Njegov cilj bio je stvoriti

narod koji će postati svjetlo drugim

narodima. I ako su čuda bila potre-

bna da se to dogodi, za Njega je

imalo smisla učiniti ih.

A što je sa faraonovom kćeri? Za-

što bi njoj trebalo čudo? Zašto bi

Mojsije trebao podići planinu? Nije

li mač dovoljno dobar? Kako bi fa-

raon mogao vladati da je bio samo

pola metra visok? Zvuči besmisleno

da bi B-g igrao takve igrice. Čuda

dolaze onda kada su apsolutno

potrebna. No ako čitamo medrašim,

izgleda kao da se čuda događaju

svakih 5 minuta, bez obzira na to

jesu li potrebna ili ne. Igra li se B-g?

Ako da, i ako čini čuda bez velikih

razloga, zašto ih nismo vidjeli? Za-

što se moja ruka ne produţi za 10

metara kada to poţelim?

Medrašimi su alegorije. Oni u sebi

sadrţe prekrasne poruke o ţivotu,

vrijednostima i ljudskoj prirodi. Ra-

bini su imali iznimno duboku mu-

drost i znali su da je najbolji način

da toj mudrosti pouče druge, upra-

vo kroz priče. Nikad nisu imali na-

mjeru da bismo mi te priče trebali

shvatiti doslovno, već su jedno-

stavno htjeli da naučimo lekciju i da

iz nje rastemo.

Tako, kad sljedeći puta čujete baj-

ku koju rabini pričaju, ne uzimajte

to k srcu; jednostavno pokušajte

čuti dublju poruku i vidjeti da li ona

rezonira u vama. Ja sam otkrio da

kada činim tako, uvijek nalazim

duboku mudrost.

Šabat šalom

Prevela Anja Grabar

■

Ovaj tjedan susreo sam se s čovje-

kom koji je preţivio holokaust i on

me podsjetio na činjenicu koju sam

već znao, ali me svaki puta iznova

šokira kada ju čujem, te odjekuje

duboko u meni. Rekao mi je da je

nakon rata britanska vlada dala

dozvolu da 1000 djece koja su pre-

ţivjela holokaust dođe u Ujedinjeno

Kraljevstvo i dobije britansko dr-

ţavljanstvo. Poslali su ljude u Eu-

ropu, no oni nisu mogli pronaći

1000 djece koja su preţivjela. Na

kraju su ih doveli 750, a ovaj je

čovjek bio jedan od njih.

Ovaj tjedan čitamo o 3 završne po-

šasti koje kulminiraju stradanjem

prvorođenaca. Ţidovi napuštaju

Egipat usred bijela dana. Obitelj od

70-ero Ţidova stigla je u Egipat, a

nakon 200 godina, iz Egipta odlazi

nacija koja broji više od 2 milijuna

ljudi.

Rabini često pokušavaju popuniti

rupe biblijskog izvještaja. To je po-

znato kao medraš. Ipak, taj medraš

često izgleda veoma nestvarno. Fa-

raon je bio visok pola metra; Mojsije

5 metara; faraonova kći posegnula

je rukom kako bi Mojsija izvadila iz

rijeke, a ruka joj se produţila za 10

metara. Mojsije je ubio Oga na način

da je uzeo planinu i bacio mu je na

glavu. Jesu li ove priče alegorije ili

bi se trebale shvatiti doslovno?

Majmonides, učenjak iz razdoblja

12. stoljeća, ima veoma jasnu i čvr-

stu perspektivu o tome. Te se priče

ne trebaju shvaćati doslovno – i

svatko tko to čini, ne samo da je

bezuman, već ismijava judaizam.

Zašto? Budući da su te priče toliko

nevjerojatne, one u ljudima bude

sumnju u njihovu autentičnost. A

Medrašimi su alegorije.

Oni u sebi sadrže prekrasne

poruke o životu, vrijednostima

i ljudskoj prirodi.

Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: B: B: BOOO

■

nom, te radnje stvaraju anđela ču-

vara u višim svjetovima. Međutim,

ako smo djelovali negativno, takvo

ponašanje je stvorilo anđele koji

ometaju, skreću paţnju, a koji imaju

moć da sabotiraju i odgode blaţen-

stvo.

Ipak, dane su nam tri različite

mogućnosti tijekom godine da iz

svojih ţivota očistimo te anđele koji

ometaju - na Roš Hašanu, u vrijeme

Šovavim i na Pesah. Kada odlučimo

ove anđele ignorirati, umjesto da se

borimo protiv njih, mi bivamo osu-

đeni da s njima ţivimo i zauvijek

budemo njihovi robovi. U tim po-

sebnim periodima na snazi su pose-

bne sile u svemiru koje nam mogu

pomoći da doţivimo svoj vlastiti

Izlazak - izlaţenje iz našeg uskog

ograničavajućeg mjesta, mjesta pra-

znovjerja, predrasuda i negativnih

osjećaja. Stoga, i pogotovo sada, B-g

je rekao Mojsiju "... Dođi faraonu" -

Idite faraonu bez straha i uhvatite

se u koštac sa svim svojim demoni-

ma, i ako to odlučite učiniti svim

svojim srcem, onda će vam anđeli

čuvari koje ste nakupili pomoći u

tome. Mi moramo vjerovati da se

moţemo nositi sa svojim strahovi-

ma, i onda će rješenje doći odozgo.

To je suština triju spomenutih mo-

gućnosti.

Paraša (Priča) Bo čita se tijekom

mjeseca ševata - Vodenjaka. Vode-

njak (na hebrejskom Deli) dolazi od

riječi lidlot (crpsti), što znači da znak

Vodenjaka ima sposobnost za nas

crpsti snagu i znanje kako bi smo se

promijenili i postigli istinsku slobo-

du.

Kabalisti objašnjavaju da postoji

dvanaest različitih kombinacija za

B-ţje ime - YHVH יהו"ה) ). Svaka

kombinacija predstavlja jedan mje-

sec, a ona koja se odnosi na Vode-

njaka je HYVH (היו"ה) što su počet-

na slova retka "... a ako ga uopće i pre-

tvori onda će oba ..." (" המר ימירנו והיה

(הוא "). Ovaj redak pokazuje da o-

vaj mjesec imamo posebnu priliku

da promijenimo svoje ţivote. Kako

bismo postigli istinsku transforma-

ciju mi moramo biti potpuno uvje-

reni da smo sposobni riješiti se svog

faraona jer smo zasluţili bolje. Kad

uspijemo razbiti sve naše prepreke i

otkloniti naše predrasude u vezi sa-

moga/e sebe, osjetit ćemo snagu i

zadovoljstvo, i upravo to je snaga

paraše Bo.

U retku "Ovaj mjesec će vam biti po-

četak mjesecima; biti će prvi mjesec u

godini za vas" (Izl 12,2) – riječ "vas" se

spominje dva puta u smislu "vaše",

da je vlast nad našim ţivotima u na-

šim rukama. Kasnije je rečeno "I jest

će meso te noći, pečeno na vatri i neu-

kvasan kruh; s gorkim travama jest će

ga". Zohar objašnjava da je kruh

simbol sebičnosti i ponosa, i da bi-

smo ga pretvorili u nešto što neće

činiti nikakve štete trebali bismo na-

praviti maca - beskvasni kruh. Pre-

ma kabalistima, maca - beskvasni

kruh je lijek za ponos i sebičnosti

koje su paravan za strahove i ljut-

nju. Ovo je vrijeme za "Dođi farao-

nu". Sada imamo pomoć iz viših

svjetova da se očistimo od sveg zla

unutar nas.

Prevela Tamar Buchwald

■

Paraša (priča) VaEra je treća para-ša u, prema kabali, vrlo vaţnom pe-riodu godine, šest tjedana koji se nazivaju Šovavim (prema početnim slovima naziva parašot tih tjedana). Tijekom ovih šest tjedana, dok či-tamo o Izlasku, imamo sjajnu pri-liku da sebe dovedemo na više i da-reţljivije mjesto. Ovi tjedni nisu la-gani. Skrivena bol, konflikti i stres imaju tendenciju da isplivaju na po-vršinu. Moramo biti strpljivi i hra-bri. Ţelimo vam svima uspjeha!

Tijekom protekla dva tjedna spo-

minjali smo da je, prema kabali, ovo

posebno razdoblje, Vrijeme ŠOVa-

VIM (prva slova prvih šest parašot

knjige Izlaska) - u kojem su nam

nebesa otvorena i omogućavaju baš

svakome od nas da postigne svoj

vlastiti Izlazak i pravu slobodu.

Što se tiče prve riječi paraše Bo -

"Onda Vječni reče Mojsiju: Dođi fara-

onu" - Zohar objašnjava da jednako

onako kako doţivljavamo prepreke

u našem fizičkom svijetu, tako i u

duhovnom svijetu postoje sile odla-

ganja i prepreka. Međutim, pone-

kad osjetimo da smo samo zbog

tajanstvenog nadgledanja – mistič-

nog nadzora ili čuda - uspjeli pre-

vladati neku prepreku. Zohar obja-

šnjava da postoje anđeli čuvari, ali

također i anđeli koji ometaju, skreću

paţnju, i svatko od nas akumulira,

nakuplja te anđele prema pravilu

"akcije i reakcije".

Ako je netko postupio u pozitiv-

nom smislu davanja, ljubavi i dije-

ljenja s njegovom/njezinom okoli-

Ovo je vrijeme za

"Dođi faraonu".

Sada imamo pomoć iz viših

svjetova da se očistimo od

sveg zla koje je u nama.

Rav Kook:

Osposobljavanje za veličinu

Strana 7 stranica 7 Godina 9 Broj 15

Zašto provesti Ţidovski narod kroz

ovo iskušenje?

Tihi Bonča

I.L. Peretz priča priču o Tihom

Bonči, jednostavnom Ţidovu koji je

prihvatio sva ţivotna poniţenja - a

pretrpio je daleko više nego što bi

bio njegov fer udio - uz tihu rezig-

naciju. Njegov ţivot i smrt prošli su

nezapaţeni u ovom svijetu. No u

raju je dolazak Tihog Bonče bio

veliki događaj. Oglasile su se trube,

vaţni anđeli pohitali su da ga poz-

drave, a on je bio okrunjen zlatnom

krunom.

Bonča je na svu ovu guţvu reagi-

rao baš onako kako bi reagirao u

ovome svijetu: šutnjom. Njegova je

šutnja bila rezultat njegovog velikog

straha; on je bio uvjeren da je poči-

njena strašna pogreška. Međutim,

kada je počelo suđenje Bonči, a an-

đeo branitelj ispripovijedao dugu

priču o nesreći i zlostavljanju koje

su bile Bončina svakodnevna sud-

bina, on se polako počeo hrabriti. Ja

sam taj o kome oni govore!

"Usprkos svemu", zaključio je an-

đeo obrane "Bonča se nikada nije

ţalio. On nikada nije protestirao,

niti protiv svog bliţnjeg, ni protiv

B-ga." Anđeo optuţbe priznao je da

baš kako je Bonča oduvijek šutio,

tako će i on sada šutjeti.

Zatim se nebeski Sudac okrenuo

Bonči i obavijestio ga, "Tvoja na-

grada nije samo jedan mali dio raja,

već sve! Što god poţeliš!"

Svi su se okrenuli prema Bonči,

nestrpljivi da čuju koju će to veliku

nagradu on zatraţiti.

Bonča je krotko odgovorio: "Ono

što bih ja ţelio, Časni Suče, jest da

mi se svakog jutra posluţi toplo

pecivo sa svjeţim maslacem."

Šokantna tišina zavladala je sud-

nicom. Anđeli su posramljeno spu-

stili glave, a tuţitelj se nasmijao

gorkim smijehom.

Oslobođenje duha

Ropstvo nije samo pravni status;

to je i stanje duha. Robove nije do-

voljno osloboditi. Njih treba ospo-

sobiti da budu neovisni, hrabri i ve-

liki. Cijeli ţivot proveden u potlače-

nosti moţe stvoriti siromaštvo du-

ha, u kojem je najveće dobro koje se

moţe zamisliti toplo pecivo sa

svjeţim maslacem. Tora pripovijeda

da su porobljeni Izraelci bili nespo-

sobni prihvatiti Mojsijevu poruku

nade zbog svoje "malodušnosti" (Izl

6,9). Čak i u pustinji bivši bi se ro-

bovi s nostalgijom sjećali Egipta, s

ljubavlju se prisjećajući kako su

"sjedili uz lonac mesa", dok su jeli

Prije nego li su Ţidovi napustili

Egipat, B-g je imao zahtjev:

"Molim te, govori narodu, i neka svaki

muškarac zatraži od svog bližnjeg zlat-

nih i srebrnih predmeta. Neka svaka

žena iznese isti zahtjev svojim prijate-

ljicama."(Izl 11,2.)

Jezik koji se koristi u ovom retku

iznenađujuće je blag. B-g obično

zapovijeda Izraelcima. Čemu ovaj

paţljiv zahtjev: "Molim te, govori"?

Mudraci su zapazili neobičnu

upotrebu riječi. Prema rabi Janaiju,

B-g je zatraţio Ţidovski narod us-

lugu: Molim vas zatraţite zlato i

srebro od svojih egipatskih susjeda,

tako da se Abraham neće moći ţaliti

da nisam odrţao svoje obećanje

kako će njegova djeca napustiti

Egipat s velikim bogatstvom

(Berahot 9a-b).

Ali ako je B-g ţelio da Izraelci

napuste Egipat s bogatstvom, On je

to sigurno mogao prirediti i bez

posebnog napora s njihove strane.

Zašto je B-g htio da oni od Egipćana

posuđuju kako bi On ispunio svoje

obećanje Abrahamu?

Osim toga, zatraţiti posudbu od

svojih susjeda Egipćana vjerojatno

je bilo neugodno i poniţavajuće.

nastavak na stranici 8

Robove nije dovoljno osloboditi.

Njih treba osposobiti da budu

neovisni, hrabri i veliki

(nastavak sa 7. stranice) Rav Kook: Osposobljavanje za veličinu

DivrejTora DivrejTora stranica 8

stanje duha. On opisuje nas kao na-

rod koji se uvijek sjeća tog povijes-

nog dana.

Ben-Gurion i Mayflower

Godine 1936., Peel Komisija je

ispitivala Davida Ben-Guriona, tada

voditelja Ţidovske agencije, u vezi

ţidovskog prava na Zemlju Izrael.

Ben-Gurion je dao sljedeći odgovor:

"Prije tri stotine godina, brod po

imenu Mayflower doplovio je u

Novi svijet. Na njemu su se nalazili

Englezi nezadovoljni engleskim

društvom i vlasti, koji su traţili

neku nenaseljenu obalu da se na-

stane i uspostave novi svijet. Oni su

se iskrcali u Americi, i bili su među

prvim pionirima i graditeljima te

zemlje.

"Ovo je bio izuzetno vaţan doga-

đaj u povijesti Engleske i Amerike.

Ali ja bih volio znati: Postoji li ije-

dan Englez koji zna točan dan i sat

isplovljavanja Mayflowera? Koliko

američke djece - ili odraslih - zna o

ovom povijesnom putovanju? Znaju

li koliko je ljudi bilo na brodu? Nji-

hova imena? Što su nosili na sebi?

Što su jeli? Rutu kojom su putovali?

Što se događalo s njima na putu?

Gdje su se iskrcali?

"Više od 3.300 godina prije nego

što je Mayflower isplovio, Ţidovi su

napustili Egipat. Svako Ţidovsko

dijete, bilo ono u Americi ili Rusiji,

Jemenu ili Njemačkoj, zna da su

njegovi preci napustili Egipat u

zoru 15. nisana. Što su nosili na

sebi? Njihovi su pojasevi bili

zavezani, a štapovi su im bili u

rukama. Jeli su macot i stigli na

Crveno more nakon sedam dana.

"On znaju rutu njihovog putova-

nja kroz pustinju i događaje tih

četrdeset godina u pustinji. Oni su

jeli manu i prepelice, te pili iz Mir-

jaminog studenca. Stigli su na Jor-

dan, nasuprot Jerihonu. Dijete čak

moţe navesti obiteljska imena iz

Tore. "

Ben-Gurion je zaključio svoje

obraćanje:

"Ţidovi diljem svijeta i dalje jedu

maces tijekom sedam dana počevši

od 15. nisana. Oni prepričavaju pri-

ču o Izlasku, zaključujući je gorlji-

vom ţeljom, "Sljedeće godine u

Jeruzalemu." To je narav Ţidova."

Ukori jenjeno u nj ihov oj

kolektivnoj duši

Rav Kook je objasnio da ljudima

nije bilo zapovjeđeno da pamte 15.

nisana. To je bilo nepotrebno! Um-

jesto toga, Mojsije ih je obavijestio

da će taj datum zauvijek biti urezan

u njihovu kolektivnu svijest. Na taj

dan Ţidovski je narod bio zauvijek

promijenjen. Na taj dan njihove su

duše stekle vječnu slobodu.

"Ovaj datum biti će ukorijenjen u

duši Ţidovskog naroda. To je tajna

koju je Mojsije otkrio ljudima. Oni

će uspjeti razumjeti unutarnju pri-

rodu svoje duše. Oni će znati da taj

dana mora ostati zapamćen. Dakle,

riječ Sjetite se u čistom je infinitivu."

Prevela Tamar Buchwald ■

ribu, luk i dinje (Izl 16,3; Br 11,5).

Traţiti od hebrejskih robova da

posude zlato, srebro, i finu odjeću

od svojih susjeda bila je odgojna

vjeţba. B-g je htio podići njihove

ambicije iznad ribe i luka, pomoći

im da steknu ljubav prema lijepome

i estetskom ţivljenju. Naravno, zlato

nije pravi cilj. Stoga je to od Izraela-

ca bilo samo zamoljeno, a ne i za-

povjeđeno im. B-g nam zapovijeda

samo u pogledu duhovnih ciljeva i

micvot.

Nije bilo lako Hebrejskim robovi-

ma posuđivati od svojih bivših gos-

podara. Midraš nam govori da bi

oni rado izbjegli egipatsko zlato i

odmah napustili Egipat. No hrab-

rost i duhovna veličina bili su im

potrebni za teţak put koji je bio

pred njima. Majmonides je napisao

u Vodiču za zbunjene da je četrde-

set godina tegoba u pustinji usadilo

u bivše robove osobine neovisnosti i

hrabrosti koje slobodan narod mora

posjedovati.

B-g ţeli poniznost - ali istinsku

poniznost poput one Abrahama i

Mojsija, velikih ljudi spremnih ras-

pravljati s Njime - a ne pasivnu

pokornost Bonče.

Sjećanja duše

"Mojsije je rekao ljudima: Sjetite se

(Zahor) ovog dana u koji napuštate

Egipat, mjesto ropstva." (Izl 13,3)

Riječ 'zahor '(sjetite se) nije u im-

perativu (z'hor!), već u čistom infini-

tivu. Ovaj gramatički oblik ukazuje

na to da nam Tora ne zapovijeda

samo da se sjetimo i obiljeţimo go-

dišnjicu izlaska iz Egipta.

Umjesto toga, zahor podrazumijeva

Riječ 'zahor '(sjetite se)

podrazumijeva stanje duha.

On opisuje nas kao narod

koji se uvijek sjeća tog

povijesnog dana.

Rabbi Berel Wein:

Tajna izbavljenja

Strana 9 stranica 9 Godina 9 Broj 15

ju će dovesti do velike tragedije i

gubitka po njegov narod.

Ali tirani se uvijek tako ponašaju.

Zaslijepljenima vlastitim egom, bez

interesa za sudbine drugih, zave-

deni svojom vlastitom navodnom

nepogrešivošću, njima vladaju tvr-

doglavost i nelogičnost. Faraon ne

moţe biti u krivu. On sebe smatra

nepogrešivim. Poznata fraza Lorda

Actona da "apsolutna moć apsolu-

tno iskvaruje" uvijek je i dokazano

točna.

Borba za faraonov um i faraonovu

dušu ono je čemu nas Tora ovdje

podučava. Kraljevi Izraela uvijek su

imali proroke koji bi bocnuli mjehu-

rić njihovog ega. Moše je mogao biti

protjerani iz faraonovog dvora, ali

njegova poruka time se ne moţe biti

zadrţana. Ideje i duh ono su čime je

ispunjeno ljudsko postojanje. Na

kraju oni prodru i u najzatvorenije

palače i društva. To je ono što Moše

pokušava prenijeti faraonu. Prorok

je rekao da je faraon sebe smatrao

za boga - boga Nila, ni manje ni

više.

Svi diktatori sebe smatraju bogo-

vima. Njihove slike treba poštovati

kao amajlije i nikakva kritika nije

dopuštena. Judaizam ne štedi ni-

koga od kritike, čak ni naše najveće

vođe. Nema savršenih ljudi i ne

postoji čovjek kojega se na bilo koji

način moţe smatrati bogom. Moše-

ove posjete i razgovori s faraonom

imali su za svrhu da ga navedu da

shvati da je on samo čovjek i stoga

sklon pogreškama i propustima.

Faraon ne ţeli čuti tu poruku od

Mošea i zato će biti prisiljen da je

čuje od pošasti i same smrti. Ova

vrsta sukoba je pouka svima nama o

opasnostima moći i ega. To je borba

između Mošeove poniznosti i fara-

onove arogancije. A svi znamo tko

je u tom natjecanju pobijedio.

Vidimo da se čitanja iz Tora ovog

mjeseca bave izbavljenjem Ţidov-

skog naroda iz egipatskog ropstva.

Ţidovski je svijet uvijek gledao na

događaje izbavljenja iz Egipta kao

na matricu i prototip svih budućih

izbavljenja koja će se desiti Izraelu.

Tora naglašava da je proces izbav-

ljenja dvojak i usporedan.

Faraona, vanjskog neprijatelja i

tlačitelja na neki se način mora uv-

jeriti da više nije u najboljem inte-

resu za Egipat i njega osobno da i

dalje drţi Ţidovski narod poroblje-

nim. No, jednako je tako vaţno, da i

Ţidovski narod treba uvjeriti da je u

njegovom najboljem interesu da

bude oslobođen iz egipatskog rop-

stva i da vjeruju u pravičnost svog

zahtjeva.

Moše se ispravno moli B-gu: "Evo

Ţidovski narod ne vjeruju u moje

Čitava ova priča u Tori u vezi

izbavljenja Ţidovskih robova iz

Egipta potpada pod borbu volja.

Faraon u ovotjednoj parši dođe do

ruba svog strpljenja. Upozorava

Mošea neka se više ne usuđuje doći

i posjetiti ga. On procjenjuje kako

Mošeovi zahtjevi nisu ozbiljni, zbog

toga što je on i dalje nefleksibilan i

nije otvoren za bilo kakve kompro-

mise. On, očito, također smatra da

je Moše iskoristio sva zla koja mogu

zadestiti Egipat.

Nevolje koje je Moše pustio na

Egipat nisu ostavile traga na duhu

faraona. Tek na kraju, kada je nje-

gov vlastiti ţivot ugroţen i kada

čitav Egipta oplakuje svoje smrti,

faraon popušta u svojoj odlučnosti

da odbije Mošeove zahtjeve. Ali čak

i tada će vrlo brzo poţaliti svoju od-

luku da Ţidove oslobodi iz egipat-

skog ropstva. Koji je razlog takvog

faraonovog ponašanja?

Njegovi savjetnici davno su mu

rekli da će Egipat biti izgubljen, ako

on i dalje nastavi sa svojim sadaš-

njim tvrdoglavim ponašanjem. Ipak,

faraon ne ţeli priznati da je Moše u

pravu. Njihovi razgovori i različito-

sti sada su prešli na osobnu razinu,

pa više nikakva logike ne moţe pre-

ladati. Njegov bijesni ispad na Mo-

šea i njegovo protjerivanje Mošea iz

palače označava prijelomnu točku u

njegovu ponašanju.

Od sada nadalje više neće biti raz-

mjene mišljenja s njim. Tek će po-

šast smrti prvorođenih Egipćana

izvršiti utjecaj na njega i to, kao što

je već spomenuto, tek slabo i privre-

meno. Njegova tvrdoglavost na kra- nastavak na stranici 10

Ova je paraša pouka svima

nama o opasnostima

moći i ega.

(nastavak sa 9. stranice) Rabbi Berel Wein: Tajna izbavljenja

DivrejTora DivrejTora stranica 10

vno je ustvrdio: "Ako ţeliš nešto

onda će se to i dogoditi" Pa, bilo je

svih vrsta Ţidova koji su bili spre-

mni tada to poţeljeti i stoga se to i

dogodilo. Ţidovi u to doba kolektiv-

no nisu gajili nikakve sumnje u op-

ravdanost njihovog cilja, njegovu

nuţnost i njegovu praktičnost, ko-

liko god neizvjestan se činio uspjeh

ovog pothvata.

Herzl je pronašao slušateljstvo

koje je bilo spremno za njegove po-

ruke, jer Ţidovi su stoljećima vjero-

vali da će na kraju biti izbavljeni iz

svog progonstva i oslobođeni okrut-

nog ropstva koje tada njima vladalo.

Teško je zamisliti da se Herzlova

vizija mogla ispuniti bez ove tajne

izbavljenja - volje ljudi koja je posto-

jala i prije nego li je njegov cionisti-

čki pokret bio u potpunosti formi-

ran.

Nakon Drugog svjetskog rata Ben

Gurion je nakon posjete logorima za

raseljene osobe u Europi bio osna-

ţen voljom preţivjelih da nastave

ţivjeti, da grade i dođu u zemlju

Izrael. Kao što je rekao: "Došao sam

da im pokušam uliti snage i ohrab-

renja, a otkrio sam da su oni meni

dali snagu i ohrabrenje koji su mi

bili potrebni." U tim uništenim pre-

ostalim pojedincima on je otkrio

tajnu otkupljenja - čeličnu volju za

vjerovanjem i uspjehom.

Svaki se naraštaj suočava sa svo-

jim vlastitim ispitima i svojim tre-

nucima istine i odluke. Prošlo de-

setljeće dvadeset prvog stoljeća nije

bilo blagonaklono prema Ţidov-

skom narodu općenito, a posebno

prema drţavi Izrael i zapadnom

svijetu u cjelini. Zbog toga se tajna

otkupljenja za mnoge Ţidove, kako

ovdje u Izraelu tako i u dijaspori,

povukla natrag u svoje tajnovito

stanje. Kod nas otkrivamo nedosta-

tak volje koji je izazvan opadanjem

vjerovanja u pravičnost našeg cilja i

naše krajnje sposobnosti da izađe-

mo kao pobjednici i postignemo

uspjeh.

Mnogi Ţidovi su spremni ostaviti

se čitave te inicijative o izbavljenju.

Neka se B-g pobrine za to. Ili, mi

nismo dostojni toga. Ili, mi zapravo

nikada i nismo vjerovali u to. Ili,

bila je to pogreška i ovo ne moţe

uspjeti na duge pruge. To su u biti

isti prigovori koji su bili iznošeni i

kod izbavljenja Ţidova iz Egipta.

Ove ideje dovele su do uništenja,

ne Ţidovskog naroda u cjelini, već

vrlo velikog broj Ţidova koji nije

preţivio do trenutka otkupljenja.

Ovu vrstu pogreške nikako ne smi-

jemo ponoviti. Uvjerimo li sebe to

će umnogome pomoći da u to uvje-

rimo i druge.

Šabat šalom ■

riječi o izbavljenju. Kako onda mo-

gu očekivati da faraon obrati po-

zornost na njih? "Na kraju će Ţi-

dovski narod povjerovati u pravič-

nost svog cilja i iz Egipta otići sla-

vodobitno i uspješno. Ali da se to

desi trebat će vremena, odricanja i

truda. I, što je tragično, Ţidovska

nas tradicija informira da mnogi

Ţidovi koji nisu vjerovali u taj cilj

nikada nisu napustili Egipat, te su

propali i asimilirali se tamo u zemlji

ropstva i muke.

Faraon je računao na to da Ţidov-

ski narod neće krenuti za Mošeom

iz Egipta u pustinju Sinaj. On je slu-

šao negativne reakcije Izraelaca i

time propustio pravu tajnu izbav-

ljenja Izraela - vjeru u vlastito ja i u

pravičnost cilja Ţidova.

Tijekom stoljeća, nasuprot silnih

napada drugih vjera sa stotinama

milijuna sljedbenika, Ţidovi i judai-

zam čvrsto su stajali u svojim uvje-

renjima i vjeri. Uvijek je bilo Ţidova

koji su napuštali svoje stado, koji su

prelazili na druge vjere, koji uopće

nisu imali vjeru u koju bi vjerovali,

no jezgra Izraela ostajala je nepoko-

lebljiva u svom načinu ţivota, su-

stavu vrijednosti i svjetonazoru.

Do te mjere da kada je Theodor

Herzl procjenjivao šanse za uspos-

tavu Ţidovske drţave u Zemlji

Izraela, prije više od stoljeća, ispra-

Faraon je propustio otkriti

pravu tajnu izbavljenja

Izraela - vjeru u vlastito ja

i opravdanost samog

cilja Židova.

Rabbi Yissocher Frand:

Svetost se postiţe 'šlepanjem' za drugog Ţidova

Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 15

nagrađeni svetošću, a psima je dano

meso ne-košer ţivotinja? Rav Josef

Haim kaţe da iz toga vidimo da

onaj tko 'šlepa' (nosi teret) umjesto

drugoga, taj postaje svet. Psi su bili

tiho. Odlično. Za to su primili na-

gradu. Ali magarci su 'šlepali'. To je

bio teţak posao. To je viša razina

truda i zato su nagrađeni svetošću.

Onaj tko pomaţe drugom Ţidovu

postaje svet. Ako magarac postaje

svet zbog šlepanja za Ţidova, koliko

će više svet postati Ţidov koji po-

maţe 'šlepati' drugom Ţidovu.

Skrivena čuda

Rambanov Humaš riznica je ko-

mentara temeljnih ţidovskih filo-

zofija i vjerovanja. Postoji poznati

Ramban na kraju parše Bo koji ob-

jašnjava zašto Tora sadrţi toliko

mnogo zapovijedi kojima se pod-

sjećamo izlaska iz Egipta. Neke od

njih su tefilin, mezuza, Pesah, suka,

kiduš… sve su to 'zeher l'jecias

Micrajim'.

Ramban objašnjava da je izlazak

srušio sve mitove koji su vladali u

tadašnjem svijetu. Neki su smatrali

da Stvoritelj svemira ne postoji.

Drugi su priznavali postojanje Stvo-

ritelja, ali su smatrali da je On na-

kon stvaranja odlučio ne imati ništa

sa svijetom. Neki drugi su vjerovali

da B-g zna što se događa u svijetu,

ali da ne brine za to. Izlazak je stao

nasuprot svih tih teoloških zabluda.

Čudesan slijed događaja koji je

doveo do izlaska nacije robova iz

ruku najmoćnijeg carstva tog vre-

mena, dokazao je da je B-g stvorio

svijet i da u njemu još uvijek ima

aktivnu ulogu. On usmjerava svijet i

ako je potrebno, mijenja 'prirodu'.

Zato je taj povijesni događaj ključan

za postavljanje ispravnih teoloških

postavki ţivota. Budući da B-g ne

ţeli neprestano činiti otvorena čuda,

bilo je potrebno dati zapovijedi koje

će nas podsjećati da su se takva 'ot-

vorena čuda' dogodila u prošlosti.

Ramban objašnjava da iz vjerova-

nja u B-ţju sposobnost da čini 'otvo-

rena čuda' (u prošlosti), čovjek pri-

hvaća koncept 'skrivenih čuda' (koja

se događaju svakodnevno), a koja

Ramban naziva temeljem čitave To-

re. ''Za čovjeka nema udjela u Moše-

ovoj Tori sve dok ne povjeruje da

sve što nam se događa u svim okol-

nostima ţivota – bilo privatno ili

javno – jest čudo.'' Moramo vjerova-

ti da je ţivot sam po sebi čudo.

Činjenica da mogu stajati ovdje i

govoriti, a da ti moţeš slušati, ili

U opisu izlaska iz Egipta, Tora ka-

ţe: ''Ni na koga od Izraelovih sinova

pas nije zalajao.'' (Šemot 11,7) Mehilta

komentira taj stih ''Zato u slučaju sa

ne-košer mesom, Tora savjetuje 'Ba-

ci to psima' – kako bi nas naučila da

B-g nijednome stvorenju ne uskra-

ćuje nagradu.'' Budući da su se psi

suzdrţali od laveţa kada su Ţidovi

napuštali Egipat, Tora kaţe da se od

tada pa nadalje svaka ţivotinja koja

je uginula bez da je ritualno zakla-

na, baci psima. Na kraju parše, Tora

govori o micvi otkupljenja prvorođe-

nih ţivotinja (pidjon behor).

Postoji micva o otkupljivanju prvo-

rođenaca, od ljudi i od košer ţivoti-

nja, dok prvorođenci od ne-košer

ţivotinja nemaju posebnu svetost.

Ipak, postoji poseban postupak kad

su u pitanju magarci: prvorođeni

magarci imaju 'keduša behor' (svetost

prvorođenaca) i oni moraju biti

otkupljeni zajedno sa janjadi; ako

nisu otkupljeni zajedno sa janjadi,

mora im se odsjeći glava. Raši kaţe

da je taj poseban postupak 'pidjon

peter hamor' nagrada magarcima

koji su Ţidovima pomogli prenositi

zlato i srebro u vrijeme izlaska iz

Egipta. Magarci su teretne ţivotinje

i Raši kaţe da je svaki Ţidov izašao

iz Egipta sa nekoliko natovarenih

magaraca.

Iz toga također vidimo primjer

principa – B-g neće nijednom stvo-

renju uskratiti nagradu. Rav Josef

Haim Sonenfeld pitao je sljedeće

pitanje: Zašto ne postoji koncept

''kedušas kelev'' (svetost psa), koji bi

bio polazište za to da se otkupljuju

prvorođeni psi? Zašto su magarci nastavak na stranici 12

Iz toga također vidimo primjer

principa – B-g neće nijednom

stvorenju uskratiti nagradu

(nastavak sa 11. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Svetost se postiţe 'šlepanjem' za drugog Ţidova

DivrejTora DivrejTora stranica 12

Par se sloţio s uvjetima, ipak, Sha-

ron mi je rekla da je prije već bila

udana ''ali to je bilo samo na 6 sati i

to je bila pogreška i ja sam poništila

brak i ne ţelim se tome vraćati jer je

to bila velika pogreška s moje stra-

ne.''

Rekao sam joj da u judaizmu nije

vaţno je li netko u braku 6 sati, 6

godina ili 60 godina – on ostaje u

braku sve do smrti supruţnika ili

do trenutka kad dobije Ţidovski

razvod.

''Ali sud je poništio moj brak, Ra-

bi. Molim Vas, shvatite. To je bila

moja pogreška.''

''Ţao mi je, ti trebaš 'get' '', rekao

sam joj.

''Rabi, što ako ne uspijem pronaći

'pogrešku'? Jesam li zauvijek osuđe-

na na propast?''

Rekao sam joj ''Bit ću uz tebe. Haj-

de da kontaktiramo Ţidovski sud u

Los Angelesu, oni će nam pomoći

da riješimo ovu dilemu.''

Trajalo je nekoliko tjedana. Kona-

čno je pronađen njezin bivši suprug.

Stupio sam u kontakt sa Beis dinom

u Los Angelesu. Oni su Sharon dali

'get' i rekli joj, ''Sada kada imaš 'get'

moţeš stupiti u brak, ali tek 92 dana

od danas.'' (To je utemeljeno na za-

konu 'havhana', koji zahtijeva peri-

od čekanja prije ponovnog sklapa-

nja braka kako bi se izbjegle sumnje

vezane uz očinstvo djeteta koje mo-

ţe biti rođeno 7-9 mjeseci nakon što

je prekinut prvi brak.)

Par je bio veoma uzrujan zato što

bi taj period čekanja pomaknuo nji-

hovo vjenčanje iza 5. prosinca. Sve o

čemu su razmišljali bili su njihovi

planovi za vjenčanje, medeni mje-

sec, njihovi izabrani datumi. Dani-

ma nisu mogli razumjeti zašto mo-

raju čekati do siječnja 2005. godine

kako bi se mogli vjenčati. Ali napo-

kon su pristali. Nakon nekoliko da-

na, Andrew i Sharon su me nazvali i

rekli da ţele da njihovo vjenčanje

bude ispravno u B-ţjim očima te da

su pomaknuli ceremoniju na 23. si-

ječnja 2005.

Ipak, još uvijek nisu mogli razu-

mjeti zašto B-g odgađa njihovo

vjenčanje. Nisu to mogli razumjeti

sve do 26. prosinca 2004. Andrew i

Sharon tih su dana trebali biti na

medenom mjesecu u luksuznom ho-

telu na romantičnom otoku u Indij-

skom oceanu koji je 26.12.2004.

sravnjen sa zemljom u velikom tsu-

namiju koji je odnio gotovo pola

milijuna ţivota.

Kao što je Andrew rekao, ''Najbolji

savjet koji nam je Rabi ikada dao bio

je da slijedimo pravila B-ţje Tore.

Uvjeravao nas je da će na kraju to

biti blagoslov za nas.''

Prevela Anja Grabar

■

činjenica da sunce svakog dana iz-

lazi na istoku i zalazi na zapadu jest

čudo – osim što su ta 'čuda' preru-

šena u 'prirodu'. Mi se naviknemo

na te stvari jer su se događale tije-

kom naših ţivota i vjerojatno tije-

kom čitave povijesti, ali one su bez

obzira na to i dalje čudesne.

Nedavno sam primio sljedeće pi-

smo. Nakon slušanja Rambana ve-

zano uz 'skrivena čuda', mislim da

ćemo veoma cijeniti ovu priču:

''U ljeto 2004.godine, Andrew i

Sharon napokon su se zaručili te su

zamolili mene, njihovog rabija iz Bel

-Aira u Kaliforniji, mogu li voditi

njihovo vjenčanje. Ceremonija je

bila planirana za 5. prosinac 2004.

Rekao sam im da bi me veselilo

voditi njihovo vjenčanje ako su za-

dovoljena četiri osnovna uvjeta: 1)

da su oboje Ţidovi; 2) da nevjesta

bude prije braka uronjena u mikve;

3) da hrana na vjenčanju bude ko-

šer; 4) da nijedno od njih nije u bra-

ku sa drugom osobom, a ako jest, da

mora najprije zatraţiti Ţidovski raz-

vod.

Godina 9 Broj 15 stranica 13

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Totafot i mezuza

jezika osim hebrejskog). Steinsaltz

piše da je koptska riječ "aft", koja

znači "dva" a "afriki" znači frigijski u

kojem פת znači "dva", a povezan je s

grčkim bathos, što znači "oba".

Aryeh Kaplan u The Living To-

rah, također piše:

Prema talmudskoj tradiciji, riječ

totafot aludira na četiri kutijice tefi-

lina za glavu, jer tot u kaspijskom

dijalektu znači dva, a foth ili poth je

dva u afrikiju odnosno frigijskom

(vidi bilješku na Postanak 10,2; Me-

nahot 34b). Riječ tot čini se srodnom

s 'dva', te moţda i s latinskim totas,

a time i engleskim "total" (zbroj,

ukupno). Poth je srodan s gotičkim

bothe, engleskim 'both', i sanskrt-

skim botto.

Značajno je što u drevnom egi-

patskom, ftu ili fot znači četiri, dok

tot moţe označavati okupljanje, sli-

čnost, boţansko ili krutu koţu. Da-

kle, značenje je totafota moţda bilo

četverostruka amajlija, izrađena od

koţe, što tefilin doista i jest.

Raši na Šmot 13,16 citira rabi Aki-

vu kao i druga mišljenja:

Ova riječ znači "tefilin". Zbog toga

što su izrađeni od četiri odjeljka,

nazvani su totafot. Jer tat u kaspij-

skom jeziku znači dva, pat u afriki

jeziku znači dva. Menachem (Ben

Saruq) u svojim bilješkama (pove-

zuje to) sa: דרום אל והטף "I progo-

voriti" prema jugu "(Jehezkel 21,2), i

Nemojte govoriti" (Miha" אל תטיפו

2,6). To su pojmovi za govor, kao

što je to "i podsjetnik među očima

tvojim" (Šmot 13,9), koji se kaţe u

prvom odlomku, jer tko god ih vidi

vezane između očiju sjetit će se ču-

da i govoriti o njemu.

Ramban na isti redak odbacuje

Menachemov pristup. On piše

(Chavelov prijevod):

Nije poznato ništa srodno ovoj

riječi. Lingvisti je (znači, Mena-

chem), međutim, povezuju s izra-

zima: 'v'hateiph' (i progovori) prema

jugu; I moja riječ 'titoph' (pade) na

njih. Njezino figurativno korištenje,

temelji se na retku: I planine će pro-

kapati (v'hitiphu) slatkim vinom.

Tako taj redak govori da trebaš iz-

lazak iz Egipta načiniti znakom na

svojoj ruci i među očima svojim

izvorom za razgovor koji će kao

rosa poteći na one koji ga čuju. Naši

su rabini, međutim, nazvali pred-

met koji počiva na glavi totapoth, baš

kao što su rekli (Šabat 57a): "[Ţena]

ne smije izaći [na šabat] s totepeth ili

nakitom za glavu." Rabi Abahu je

rekao: "Što je totepeth? To je čeoni

povez koji se proteţe od uha do

uha". Dakle [talmudski] rabini su ti

koji su [pravi hebrejski] lingvisti,

budući da su govorili tim jezikom i

poznavali ga, i od njih dolazi da

bismo trebali prihvatiti [objašnjenje

riječi ultotafot].

Zašto je Ramban bio toliko kriti-

čan prema Menachemu? Ibn Ezra

Ponekad kada poţelim pisati o

nekoj riječi, ostanem iznenađen ko-

liko je malo o njoj pisano. Ovo nije

jedan od tih slučajeva.

Kada je u pitanju riječ totafot

čini se da su se (טוטפות ili) טוטפת

apsolutno svi uključili u igru. Ne

znam kako da organiziram razma-

tranje uz tolika mišljenja. Dakle, os-

tanite uz mene i ako vam se danas

učini malo porazbacano.

Najraniji izvor koji raspravlja o

etimologiji totafot je Sanhedrin 4b:

והתניא )שמות יג( לטטפת )דברים ו( לטטפת )דברים יא( לטוטפות הרי כאן ארבע דברי ר 'ישמעאל ר"ע אומר אינו צריך טט בכתפי שתים פת באפריקי שתים

[Prijevod odavdje]:

Naučili smo u b'raita: ". Totafot,"

"totafot", "totafot".

[Izl 13,6, Pnz 6,8, i Pnz 11,18 opi-

suju tfilin koji se nosio na glavi kao

"totafot." Treći puta, riječ je napisana

s "vav" nakon prvog "tet" a prije ko-

načnog "tav", kao mnoţina.]

To čini četiri [odjeljaka unutar ku-

tijice tfilina]; ovo su riječi R. Jišma-

ela.

R. Akiva reče: Nij nam potrebna

(ova egzegeza): "tot" u koptskom

znači dva, i "fot" u afriki jeziku.

Kao što smo ranije vidjeli, rabi

Akiva se ne plaši izvoditi biblijske

riječi iz drugih jezika (pored heb-

rejskog). (Međutim vani postoji

mnogo tekstova koji staju u obranu

hebrejskog, koji govore da biblijska

riječ, svakako, ni na koji način nije

mogla doći od bilo kojeg drugog

nastavak na stranici 14

■

Strana 14 D ivrejTora stranica 14 D ivrejTora

(nastavak s 13. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Totafot i mezuza

španjolske okruge pod vlasti musli-

mana.)

I nakon što sam sve ovo rekao, još

uvijek nisam ni zagrebao ispod po-

vršine. Rav Kasher, u prilogu za

Tora Šeleima Paršat Bo, ima članak

koji navodi jedanaest tumačenja ri-

ječ totafot. (Tigay navodi još jedan

članak u kojem ih ima 21).

Osim onoga o čemu smo već go-

vorili, Kasher citira Chizkunija i

druge koji tvrde da riječ moţe biti

povezana s aramejskom riječi מטייפין

- "vidjet će". (Moţda je to primjer

zamjene između tet i cade - צפה ta-

kođer znači i "vidjeti".) Kasher ovu

teoriju povezuje s mišljenjem da je

slijepa osoba izuzeta od tefilina.

Mislim da ću se za sada ovdje za-

ustaviti. Moţda se vratim na to u

Paršat Vaethanan ...

mezuza

Izvorno značenje mezuze kao) מזוזה

u našoj parši Šmot 12,7), bilo je "do-

vratak". U talmudskom hebrejskom

značenje mezuze je prenešena na

pergament koji nam je zapovijeđen

da ga pričvrstimo na dovratak.

Klein daje sljedeću etimologiju:

izvorno vjerojatno značenja 'nešto

što stoji' i povezan je s akadskim

nazazu (= stajati), manzazu (= dovra-

tak).

On kaţe da riječ mazal מזל ima isti

korijen. Poput mezuze, značenje

mazala promijenilo se iz biblijskog

značenja "konstelacije, zodijaka," u

kasnije značenje "sreće, sudbine".

On piše:

Od akadskog mazaztu, mazaltu (=

dosl. 'poloţaj zvijezda"), od nazazu

(= stajati), odakle i fenički =) מזל

konstelacija, sudbina), aramejski

(zvijezda, zvijezda sudbine =) מזלא

Kaddari spominje teoriju da je me-

zuza povezana s akadskim mazzazu,

ali je na kraju odbacuje (međutim,

on kaţe da mazal potječe od toga).

On kaţe da se mezuza izvodi iz kori-

jena זוז - " pomaknuti", na isti način

na koji se menuha izvodi od - נוח

"odmoriti".

Raniji izvori poput Steinberga i

Jastrowa također povezuju mezuzu

sa זוז, ali niti jedan od njih ne objaš-

njava točno zašto. Kreću li se vrata?

Odnosi li se to na osobu koja odlazi

ili ulazi? Imate li vi kakvu ideju?

na Devarim 6,8 nam daje trag. On

piše da Karaiti kaţu da totafot pro-

izlazi iz korijena kao što smo) הטף

vidjeli da to Menachem kaţe). On

tvrdi da to nije moguće, jer korijen

od הטף je נטף - a totafot nema nun, a

ima dva teta.

(Ne ulazeći u velike polemike, zani-

mljivo je napomenuti da je pitanje

totafot bilo i još uvijek jest u središtu

rasprave između Karaita i rabin-

skog judaizma. Karaiti ne vjeruju da

postoji zapovijed da se nose tefilin, a

čini se da je to ono što brine Ibn

Ezru i Rambana. S druge strane, oni

koji pokušavaju dokazati postojanje

Usmene Tore često pišu da bez

takve tradicije, mi nikada ne bismo

mogli shvatiti značenje - i praksu –

totafota.)

U vezi Ibn Ezrinog dokaza o razli-

ci između נטף i טוטפת, Tigay (koji je

također i autor JPS Devarima) raz-

matra u sveobuhvatnom radu, O

značenju T(W)TPT kako postoji pre-

sedan za takav pomak u slovima.

On daje primjer kako postaje לבלב

te povezanosti ugaritskog kbkb ,לולב

s hebrejskim כובב.

Međutim, samo zato što je korijen

-to ne znači da se totafot ne od , נטף

nosi na nešto fizičko, što se nosi na

glavi. Dok הטף zapravo znači "pro-

povijedati", prvotno značenje je

"curiti, kapati" odakle smo dobili

riječ טיפה tipa - kap.

Amos Chacham u Daat Mikra ka-

ţe da bi se nakit koji se nosio na gla-

vi "objesio, padao dolje", a u Ješaja

3,19 pronašli smo nakit koji se na-

zivao netifot נטיפות.

Tigay predlaţe i "povez za glavu",

no riječ totafot izvodi od arapskog

tafa - "ići okolo, obujmiti". (Iz tog

korijena također dobijamo i taifa, ■

Godina 9 Broj 15 stranica 15

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MMMJESEČNIJESEČNIJESEČNI ZZZOHAROHAROHAR: M: M: MJESECJESECJESEC ŠŠŠEVATEVATEVAT

prema stvarima koje sve ostale ljude

povezuju sa zemljom - prema navi-

kama, tradicijama, obvezama, itd.

Oni granice moraju zamjeniti slo-

bodom.

Zašto baš u ševatu?

"Bnei Yissaskhar" objašnjava da je

glavna aktivnost vrča (Vodenjak je

na hebrejskom dli – vrč) da pumpa i

izvlači vodu. To je njegova uloga -

povući iz jednog mjesta na drugo, i

u mjesecu ševatu nam omogućuje da

obilje i blaţenstvo iz gornjih svje-

tova donesemo u svoj ţivot.

To je ujedno i razlog zašto je ovaj

vrč simbol roga izobilja u mnogim

astrološkim tradicijama.

Prema kabali svako godišnje doba

predstavlja jedno od slova u B-ţjem

imenu, Tetragramu - יהו"ה . Proljeće

predstavlja slovo י (jod) i tako dalje

sve do zime koju predstavlja slovo ה

(he). Ono simbolizira naš svijet,

„posudu“ koja prima i akumulira

duhovno bogatstvo iz gornjih svje-

tova. Svi zimski (astrološki) znakovi

imaju biti „posude“ – ţelja i potreba

da primaju i budu ispunjeni.

U svakom godišnjem dobu tri

astrološka znaka stvaraju poravna-

nje triju energetskih sila – koje se u

kabali nazivaju desna, lijeva i cen-

tralna kolona (odnosno: plus, mi-

nus i neutralno). Vodenjak je drugi

zimski znak (lijeva kolona, minus),

što znači da sadrţi vrlo jake sile

privlačnosti, izvlačenja i ţelje za

primanjem. Otuda dolazi snaţna

ambicija Vodenjaka, njihova sklo-

nost da se fokusiraju na ostvariva-

nje svojih ciljeva, te njihova tvrdo-

glavost i teškoća da ih se uništi.

Budući da pripadaju elementu

zraka kojeg karakterizira veliki

intelekt, to također objašnjava ve-

liku ţelju Vodenjaka za znanjem.

Ovo pretpostavlja dvije suprotne

strane Vodenjaka. S jedne strane,

oni su vrlo sebični, individualistički

i uvijek zaokupljeni sobom. Oni ne

mogu biti suzdrţani ili ograničeni.

Njihova sloboda je za njih od suštin-

skog značaja, i ukoliko je potrebno,

oni će se boriti i trsiti da razbiju

zidove i prepreke koje su drugi

postavili oko njih. Također moţemo

Ševat je jedanaesti mjesec astrolo-

ške godine, a njegov je znak Vode-

njak.

Kabalisti nas uče da svaki mjesec

kontrolira duhovna frekvencija koju

predstavlja jedna od permutacije

B-ţjeg imena, Tetragrama - יהו"ה.

Prema Zoharu svaka je permuta-

cija kodirana u početnim slovima

određenog biblijskog retka. Permu-

tacija za ševat je i (he jod vav he) היו"ה

to je kodirano u u početnim slovima

retka - המר ימירנו והיה הוא" " (..."ako

se ipak zamijeni, neka je onda i

jedno i drugo posvećeno ..." - Lev

27,33), što upućuje na snagu ševata

da napravi preobrazbe i donese

promjene u naš ţivot.

"Bnei Yissaskhar", kabalist iz 19.

stoljeća, tvrdi da je Vodenjak znak

Izraela. Tora nam govori da ime

praoca Jakova potječe od riječi akev

s obzirom na to da se kod (peta) עקב

rođenja drţao bratu za petu pokuša-

vajući prvi izići. Peta je najgrublji i

najniţi dio ljudskog tijela i ona nas

povezuje sa zemljom. Tora nam

također govori da nakon što se

Jakov cijele noći borio s anđelom,

anđeo je bio primoran da ga blago-

slovi, kako bi se oslobodio, pa je

Jakovu promijenio ime u Izrael

לי što je kombinacija riječi ,ישראל

Znači da je peta .(moja glava) ראש

bila podignuta da bude glava, a to

ukazuje na sposobnost Vodenjaka

da prođe iznad granica i prevlada

ograničenja i granice. Ljudi rođeni u

znaku Vodenjaka nemaju tolerancije nastavak na stranici 16

Snaga mjeseca ševata je u tome

što može učiniti preobrazbe

i unijeti promjene u naš život.

■

Strana 16 D ivrejTora stranica 16 D ivrejTora

(nastavak s 15. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar - švat

Slovo צ (cadik) predstavlja duhov-

nu moć iza Vodenjaka, koji također

predstavlja vezu između gornjih

duhovnih svjetova i našeg materijal-

nog svijeta. Ta povezanost se očituje

na Tu BeŠevat (15 ševat, puni mjesec

u Vodenjaku) - novoj godini drveća

- na ilan (drvu). Brojčana vrijednost

(gematrija) riječi ilan (drvo) je 91, što

je veza između B-ţjeg imena, Tetra-

grama יהו"ה, koje predstavlja gornje

svjetove, i numerička mu je vrijed-

nost 26, i B-ţjeg imena koje אדנ"י

predstavlja naš materijalni svijet i

njegova je numerička vrijednost 65

(što zajedno čini 91).

Fizičko stablo predstavlja duhov-

no stablo ţivota. Isto kao što materi-

jalno fizičko drvo ima otkriveni dio

(deblo i grane) i sakriveni dio (kori-

jene), takva je i naša stvarnost - naše

tijelo i naša duša. Na isti način kao

što stablo raste suprotno gravitaciji,

tako isto i Vodenjaci idu protiv pri-

rode, a što je prihvatljivo. To je sna-

ga ţivota - biti kretivan i originalan.

To je svrha svih nas, da se poveţe-

mo s obiljem koje nam nudi doba

Vodenjaka, sa stablom ţivota i sa

dolaskom Mošijaha. Kako je rekao

Rav Ashlag, utemeljitelj modernog

kabalističkog pokreta, svaka je

osoba jedinstvena i njezina je svrha

da na naš svijet donese nešto što

samo ona moţe donijeti. I kada će

svatko od nas ispuniti svoju sudbi-

nu i podijeli je s ostatkom čovječan-

stva, doţivjet ćemo konačno izbav-

ljenje, a doba Vodenjaka će doći do

svog završetka, svoga ispunjenja.

Prevela Tamar Buchwald

vidjeti kako tijekom posljednjih

stoljeća jedan za drugim padaju

zidovi ropstva, dok čovječanstvo

postiţe neslućene razine slobode na

području ljudskih prava, tehnologi-

ja i politike. S druge strane, Vode-

njaci vole ljude i lako se druţe s

njima; međutim, njihova sebična

narav sprječava ih da se emocio-

nalno obaveţu. To objašnjava zašto

u našem naraštaju, poznatom kao

doba Vodenjaka, ljudi imaju ten-

denciju da napuste tradicionalnu

obiteljsku strukturu zbog svoje

karijere, u kojoj imaju puno poz-

nanika, ali malo bliskih prijatelja.

Prema Sefer Jecira (Knjizi stvara-

nja) – koja se pripisuje praocu Abra-

hamu – građevni elementi svemira

se sastoje od 22 različite frekvencije,

duhovne snage koje su predstav-

ljene s 22 hebrejska slova. Svakim

mjesecom vladaju dva hebrejska

slova. Jedno slovo vlada planetom

koja dominira znakom. Drugo slovo

vlada astrološkim znakom mjeseca.

Planeta u ševatu je Saturn i njime

vlada slovo ב (bet). Njegov je astro-

loški znak Vodenjak, a njime vlada

slovo צ (cadik).

Ljudi rođeni u znaku Vodenjaka

također se povezuju s izbavljenjem i

dolaskom Mošijaha. Veza između

njih je ogromna glad za povlače-

njem znanja iz svemira. Znanje je

moć, a također i temelj istinske

slobode. Izbavljenje će doći kad svi

budemo cadikim (pravednici) – oda-

tle dolazi slovo cadik (ili cadi) צ –

kad svi svoje sebične ţelje pretvore

u primanje samo u svrhu dijeljenja.

■

Svaka je osoba jedinstvena

i njezina je svrha da na

naš svijet donese nešto

što samo ona može donijeti.

I kada svatko od nas ispuni

svoju sudbinu

i podijeli je s ostatkom

čovječanstva,

doživjet ćemo

konačno izbavljenje

Strana 17 Strana 17 Page 17 Strana 17 Strana 17 Godina 9 Broj 15 Strana 17 Godina 9 Broj 15 stranica 17

Halahička satnica (za grad Zagreb)

Datum Alot Hašahar

Najranije Talit

Nec Hahama

Najkasni-je Š’ma

Zman Tefila

Minha Ketana

Plag Haminha

Šekia Cet Ha-kohavim

Minha Gedola

Hacot

utorak 19. 1. 2016.

5:57 6:32 7:31 9:49 10:35 14:48 15:45 16:42 17:24 12:30 12:07

Haftara za parašu Bo

“Ne boj se,

o slugo moj,

Ja'akove,

i ne očajavaj

o Izraele!

Jer, gle,

Ja ću te spasiti

izdaleka

i tvoju djecu

iz zemlje

njihova

sužanjstva.“

"Ne boj se, o slugo moj,

Ja'akove, i ne očajavaj o

Izraele! Jer, gle, Ja ću te

spasiti izdaleka i tvoju

djecu iz zemlje njihova

sužanjstva i Ja'akov će se

vratiti i biti spokojan i mi-

ran i nitko neće remetiti

njegov počinak. Ne boj se,

slugo moj, Ja'akove, reče

G-spod, jer Ja sam s tobom,

jer zatrt ću narode među

koje te prognah."

Prijevod: Dolores Bettini

(Jeremija 46,13 - 46,28)

Ovotjedna paraša

opisuje uništenje egipat-

ske vojske i njihovo uta-

panju u Crvenom moru.

U haftari čitamo o kazni

kojom je B-g, stoljećima

kasnije rukom babilon-

skog kralja Nabuhad-

nezara, kaznio Egipat.

Proroku Jeremiji B-g

otkriva sudbinu Egipta,

"Navijesti Egiptu i neka se

čuje u Migdolu i neka se

čuje u Nofu i Tafanesu,

'Budi čvrst i pripremi se

jer mač već proždire sve

oko tebe'". Prorok nasta-

vlja opisivati beznađe i

razaranje koje će zadesiti

Egipat.

Haftara završava B-ţ-

jim jamstvom ţidov-

skom narodu da ne treba

strahovati jer, iako će i

oni biti kaţnjeni i prog-

nani, naposljetku će biti

spašeni:

■

Page 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 D ivrejTora stranica 18 D ivrejTora

Godine 1912. osnovao je Zukor

kompaniju iz koje će kasnije

nastati Paramount Pictures.

Izvorno se Zukorova filmska

kompanija zvala Famous Play-

ers Film Company, a imala je

sjedište u New Yorku (prije

Hollywooda upravo je New

York bio središte rane

američke filmske industrije).

Zukor je u filmskoj industriji

zagovarao kon-

cept zvijezda (eng. stars) tj.

poznatih glumaca koji čine

filmove zanimljivima publici.

Također je bio poznat po tzv.

vertikalnoj integraciji u

menadžmentu (isti vlasnik

posjeduje i filmske studije i

distribuciju i kino dvorane).

Zanimljivo je da je Adolph

Zukor doživio čak 104. godinu

života, a umro je u Los Ange-

lesu u Kaliforniji.

Povijest.hr, 7.1.2016.

Američki filmski mogul

Adolph Zukor zapravo je

rođen na području

Mađarske.

Na današnji dan 1873. godine

rođen je američki filmski mogul

Adolph Zukor, osnivač i

dugogodišnji vodeći čovjek

Paramount Picturesa. Vrlo je

zanimljivo da je Zukor rođen

zapravo na području današnje

Mađarske – u mjestu Ricse na

području poznate vinorodne

regije Tokaj. Danas je mjesto

Ricse udaljeno samo petnaes-

tak kilometara od tromeđe

Mađarske, Slovačke i Ukrajine.

Adolph Zukor bio je židovskog

podrijetla, a kraj u kojem je

rođen pripadao je u to vrijeme

Austro-Ugarskoj. U Sjedinjene

Američke Države iselio se Zu-

kor kad mu je bilo samo oko

16 godina.

SEDMA UMJETNOST

Židov iz Mađarske koji je osnovao Paramount Iz medija

otkazale su

aviokompanije kao što

su Arkia Airlines i Israir

Airlines. Ministarstvo

za očuvanje okoliša

Izraela bolesnicima sa

srčanim manama i

manama disajnih

organa, kao i djeci,

starijima i trudnicama

savjetuje da

izbjegavaju naporne

fizičke aktivnosti.

Očekuje se da bi

večeras trebala padati kiša koja će "otjerati" oblak prašine.

BNN.BA, 8.1.2016.

Pješčana oluja koja od

sinoć nepovoljno utiče na

život u Jerusalemu, uzro-

kovala je i otkazivanje

letova pojedinih aviokom-

panija unutar Izraela.

Oblak olujne prašine koji je

stigao preko Egipta, danas

poslijepodne je zahvatio

Jerusalem. U gradu je vidljivost

bila manja od 20 metara, a

prašina je prekrila čitav grad.

Poslijepodnevne letove

PJEŠČANA OLUJA Oblak prašine koji je sinoć preko Egipta,

stigao u Izrael

■

■