pet godina u eu - strukturnifondovi.hr · 6 u prvih 5 godina članstva, hrvatska je u plusu od 8,4...

PET GODINA U EUH

HHH

H

Hrvatska u EU

Izrada publikacije sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj

EUROPSKA UNIJA Zajedno do fondova EU

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

232519.indd 1 28.6.2018. 11:29:41

232946.indd 2 28.6.2018. 11:30:36

x3

Izrada publikacije sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj

PET GODINA U EU

HH

HH

H

EUROPSKA UNIJA Zajedno do fondova EU

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

232940.indd 3 28.6.2018. 11:24:36

4

Sadržaj

Impressum

6 p a p a z proračuna u p o na

8 ona na o z a po a

10 no a

12 a n na ča po op ra n pro ra a

13 o or no na raz n urop ru urn n on o a

14 a no na raz n urop ru urn n on o a

15 ra an op ra n pro ra a

16 - 24 r r pro a a u r a o

25 o na on

Sadržaj omogućilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unijeGrafički urednik Boris IgrecDizajn naslovnice Vesna VeselićNakladnikHANZA MEDIA d.o.o.

232940.indd 4 28.6.2018. 11:24:41

x

godina u EU

51. srpnja 2013. Hrvatska se

formalno pridružila velikoj europskoj obitelji, kao 28.

članica Europske unije

FOTO

. ISTO

CK

232940.indd 5 28.6.2018. 11:24:45

6

U prvih 5 godina članstva, Hrvatska je u plusu od 8,4 milijardi kuna! Već od prve godine ulaska u EU, Hrvat-

ska bilježi pozitivnu proračunsku razliku, odnosno ukupan iznos primljenih sredstava

na godišnjoj razini veći je od uplata u EU proračun. Već 2014. godine razlika primitaka

i uplata u EU proračun premašila je 85 milijuna eura, da bi u 2016. godini narasla na

preko 433 milijuna eura. Podaci za 2018. godinu obuhvaćaju prvih pet mjeseci, u kojima su primici bili za oko 153 milijuna eura veći u odnosu na uplate u EU prora-čun.

Uplate (odljevi sredstava) se od-nose na uplate Republike Hrvat-ske u zajednički proračun kao države članice dok se priljevi iz proračuna EU odnose na uplate predujmova i refundacija troš-kova za programe i instrumen-te kojima RH upravlja.

Uplate i isplate iz EU proračuna u pet godina

RH nakon 5 godina u plusu 1.120 milijuna

eura (odnosno 8,4 milijardi kuna)

8 ,4 mili jar d i

k una

232940.indd 6 28.6.2018. 11:24:49

7

3.229,4mili juna

eura

2.109,2 mili juna

eura

1.120,2mili juna

eura+2013. - 2018.

Pregled traženih i primljenih sredstava iz EK i uplate u EU

proračunIz proračuna

EU primila

RAZLIKA

Uplati la u EU proračun

Izvor: Ministarstvo financija* 01.07.2013.-31.05.2018. FO

TO. IS

TOC

K

232940.indd 7 28.6.2018. 11:24:53

8

Ulaskom u EU, Hrvatska je postala korisnik Europskih strukturnih i investicijskih fon-dova čiji ukupan iznos koji je na raspola-

ganju Hrvatskoj za proračunsko razdoblje 2014.-2020. iznosi preko 10,7 milijardi eura.

Kohezijska politika jedna je od najvažnijih politika koje provodi EU nastojeći unaprijediti ekonomsku i socijalnu koheziju s krajnjim ciljem smanjivanja razvojnih razlika između regija unutar EU. Ona je istovremeno i politika solidarnosti koja osigurava sredstva za nerazvijene regije putem sufi nancira-nja projekata u sektoru okoliša, prometa, malog i srednjeg poduzetništva, inovacija, obrazovanja, poticanje zapošljavanja, socijalne uključivosti itd.Oko 351,8 milijardi eura, odnosno 32,5 % ukupnog planiranog proračuna EU odvaja se za Kohezijsku politiku. Od toga iznosa oko 8,4 milijarde eura je iznos predviđen za Hrvatsku, odnosno za sufi nan-ciranje projekata u Hrvatskoj.

Kohezijska politika provodi se putem tri fonda: Kohezijskog fonda, Fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda koji zajedno s Fon-dom za pomorstvo i ribarstvo te Fondom za rural-ni razvoj čine Europske strukturne i investicijske fondove.

Regionalna (Kohezijska) politika EU

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF)

KOHEZIJSKA POLITIKA

1. Kohezisjki

fond(KF)

232940.indd 8 28.6.2018. 11:24:57

999

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF)

KOHEZIJSKA POLITIKA

STRUKTURNI FONDOVI

2. Europski fond za regionalni

razvoj(EFRR)

3. Europski socijalni

fond(ESF)

4. Europski fond za

pomorstvo i ribarstvo(EFPR)

5. Europski

poljoprivredni fond za

ruralni razvoj(EPFRR)

FOTO

. ISTO

CK

232940.indd 9 28.6.2018. 11:25:02

10

Kako bi se navedena sredstva koja su na raspolaganju RH (10.7 milijardi eura) mogla usmjeriti na projekte, potrebno je provesti cijeli niz koraka, a prvi je objava konkretnog natječaja za sufi-

nanciranje projekata.

Nakon objave natječaja, proces korištenja EU sredstava započinje ugovaranjem projekata. Ugovaranjem projekta i početkom njegove realizacije počinju i financijske obveze po projektu. Stoga je idući ko-rak u tijeku EU novca isplata korisnicima ovisno o dinamici proved-be aktivnosti unutar tih projekata i temeljem provjera namjenskog i ispravnog trošenja sredstava.

Isplaćena sredstva korisnicima se potom ovjeravaju na nacionalnoj razini, odnosno za provjerene i odobrene izdatke izrađuju se Izjave o izdacima koje se uz Zahtjeve za plaćanja šalju Europskoj komisiji nekoliko puta godišnje.

Konačno, slijede isplate iz proračuna EU u proračun države članice.

Tijek EU novca

ALOKACIJAOBJAVLJENI NATJEČAJI/

POZIVIUGOVARANJE

232940.indd 10 28.6.2018. 11:25:07

11

PLAĆANJE KORISNICIMA

OVJERAVANJE IZJAVE O

IZDACIMA

DOZNAČENO IZ EK U RH

PRORAČUN

FOTO

. ISTO

CK

232940.indd 11 28.6.2018. 11:25:10

12

1,662

291769

106

3,947

4461,068

124

4,767

7041,297

1240

1,000

2,000

3,000

4,000

5,000

6,000

OP Konkurentnost i kohezija OP Učinkovi� ljudskipotencijali

Program ruralnog razvoja OP Pomorstvo i ribarstvo

mili

juni

eur

a

Iznos objavljenih natječaja do 1.6.2018.



Ugovoreno na razini Europskih strukturnih i investicijskih fondova

2014. – 2020.

Tijekom 2017. i 2018. godine (do 1. lipnja) korisnicima je putem na-tječaja na raspolaganje stavljeno 4,06 milijarde eura kroz obja-vu 206 natječaja u okviru Europskih strukturnih i investicijskih

fondova. Time se iznos objavljenih natječaja popeo na 6,9 milijardi eura, što čini 64% ukupne alokacije za razdoblje od 2014. do 2020. go-dine. Usporedbe radi, u trogodišnjem razdoblju od 2014. do kraja 2016. godine, bilo je objavljeno natječaja u iznosu 2,8 milijarde eura odnosno 26% od ukupno raspoloživih sredstava, što znači da je tijekom 2017. i 2018. broj objavljenih natječaja porastao 144%. Najveći porast objavlje-nih natječaja u 2017. bilježi Operativni program Konkurentnost i ko-hezija te on iznosi 187%. Time je stopa objavljenih natječaja porasla na 70% alokacije za OPKK.

Objavljeni natječaji po operativnim programima

2014. – 2020.

232940.indd 12 28.6.2018. 11:25:16

13

Ugovoreno na razini Europskih strukturnih i investicijskih fondova

2014. – 2020.

410 985

4,834

0

1,000

2,000

3,000

4,000

5,000

6,000

pros

inac

-15

siječ

anj-1

6

velja

ča-1

6

ožuj

ak-1

6

trav

anj-1

6

svib

anj-1

6

lipan

j-16

srpa

nj-1

6

kolo

voz-

16

ruja

n-16

listo

pad-

16

stud

eni-1

6

pros

inac

-16

siječ

anj-1

7

velja

ča-1

7

ožuj

ak-1

7

trav

anj-1

7

svib

anj-1

7

lipan

j-17

srpa

nj-1

7

kolo

voz-

17

ruja

n-17

listo

pad-

17

stud

eni-1

7

pros

inac

-17

siječ

anj-1

8

velja

ča-1

8

ožuj

ak-1

8

trav

anj-1

8

svib

anj-1

8

mili

juni

eur

a

Povećanje 380%

studeni 2016. - svibanj 2018.

U posljednjih 20 mjeseci zabilježen je značajan rast ugovaranja projekata sufinanciranih iz ESI fondova. Ugovorena sredstva su porasla s 984 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine

na 4,83 milijarde eura, što je rast od 391%, čime je ugovoreno 45% od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura. Najveći porast ugovaranja u iznosu od 593% postignut je u okviru Operativnog programa Konku-rentnost i kohezija, budući da je u posljednjih 19 mjeseci ugovoreno 2,76 milijardi eura dok je u prethodnom trogodišnjem razdoblju bilo ugovoreno svega 466 milijuna eura. Stopa ugovaranja za OPKK dose-gnula je ukupno 47% alokacije.

232940.indd 13 28.6.2018. 11:25:20

14

67

291

1,227

0

200

400

600

800

1,000

1,200

1,400

pros

inac

-15

siječ

anj-1

6

velja

ča-1

6

ožuj

ak-1

6

trav

anj-1

6

svib

anj-1

6

lipan

j-16

srpa

nj-1

6

kolo

voz-

16

ruja

n-16

listo

pad-

16

stud

eni-1

6

pros

inac

-16

siječ

anj-1

7

velja

ča-1

7

ožuj

ak-1

7

trav

anj-1

7

svib

anj-1

7

lipan

j-17

srpa

nj-1

7

kolo

voz-

17

ruja

n-17

listo

pad-

17

stud

eni-1

7

pros

inac

-17

siječ

anj-1

8

velja

ča-1

8

ožuj

ak-1

8

trav

anj-1

8

svib

anj-1

8

mili

juni

eur

a

studeni 2016. - svibanj 2018.

Povećanje 321%

Plaćeno na razini Europskih strukturnih i investicijskih fondova

2014. – 2020.

Zabilježen je i veliki napredak u isplatama EU sredstava na razini ESI fondova. Plaćena sredstva korisnicima porasla su s 291 mi-lijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 1,23 milijarde eura,

što je rast od 321%. Isplate korisnicima ovise o dinamici provedbe ak-tivnosti unutar projekta, no i taj će broj ubrzo značajno porasti s obzi-rom na veliki porast u objavljivanju natječaja i ugovaranja projekata koji je postignut tijekom 2017. i početkom 2018. godine.

232940.indd 14 28.6.2018. 11:25:25

15

0 10143

0

389

73

399

0

1,258

262

621

700

200

400

600

800

1,000

1,200

1,400

OP Konkurentnost i kohezija OP Učinkovi� ljudskipotencijali

Program ruralnog razvoja OP za pomorstvo i ribarstvo

mili

juni

eur

a

od početka provedbe do 31.10.2016. stanje 1.6.2018. planirano 31.12.2018.

Ovjeravanje operativnih programa

2014. – 2020.

Do kraja listopada 2016. nije bilo ovjerenih sredstava iz Opera-tivnog programa Konkurentnost i kohezija, a od tada do kra-ja 2017. godine ovjereno je 389 milijuna eura. Iz Operativnog

programa Učinkoviti ljudski potencijali do kraja 2017. godine ovjereno je 73 milijuna eura čime je premašen cilj za 2017. godinu. Vrijednost ovjerenih sredstava na razini svih ESI fondova dosegla je iznos od 860 milijuna eura, odnosno 8% alokacije što je rast od 465% u mandatu ove Vlade.

232940.indd 15 28.6.2018. 11:25:32

16

Primjeri EU projekata u Hrvatskoj

Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KaquariumGrad Karlovac

Učka 360Javna ustanova Park Prirode Učka

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-KriževciGrad Dugo selo, grad Križevci

1

2

3

12

3

4

232940.indd 16 28.6.2018. 11:25:40

17

Primjeri EU projekata u Hrvatskoj

Pelješki most Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom

Obnova i turistička valorizacija povijesnog kompleksa Kneževe palačeGrad Zadar

Izgradnja studentskog doma u ViroviticiGrad Virovitica

Izgradnja gradske tržnice u naselju OlajnicaGrad Vukovar


56

7

4

56

7FO

TO. IS

TOC

K

232940.indd 17 28.6.2018. 11:25:45

18

Cilj ovog projekta je ojačati povezanost državnog te-ritorija

na samom jugu zemlje ali i teri-torija EU izgradnjom Pelješkog mosta s pristupnim cestama i cestama na Pelješcu

V r i je d n o s t pr o je k ta :

4.023.97 8 .948 ,00 k n EU s u f inan c iranje :

2. 7 33.225 . 7 10,49 k n

Pelješki most Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom

232940.indd 18 28.6.2018. 11:25:50

19


36 . 6 91.939,28 k nEU s u f inan c iranje :

36 .222.28 2,45 k n

Svrha projekta “Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KAquarium” je doprinijeti

unaprjeđenju konkurentnosti turističke ponude Karlovca i okolice kroz gradnju javne turi-stičke infrastrukture namijenjene turističkim potrebama lokalnog stanovništva te stvaranje novih turističkih sadržaja i doživljaja.

Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KaquariumGrad Karlovac

232940.indd 19 28.6.2018. 11:25:55

21


49.907 .2 5 6 , 7 5 k nEU s u f inan c iranje :

32.7 6 0. 6 8 4, 7 7 k n

Opći cilj projekta je una-prjeđenje sustava po-sjećivanja i edukacije u

Parku prirode Učka razvojem infrastrukture i programa za po-sjetitelje (SCI) ali i podići razinu znanja posjetitelja o Parku prirode Učka kroz unaprjeđenje eduka-tivne komponente u programima posjećivanja

Učka 360Javna ustanova Park Prirode Učka

Obnova i turistička valorizacija povijesnog kompleksa Kneževe palačeGrad Zadar

232940.indd 21 28.6.2018. 11:26:09

22

Izgradnja studentskog doma u Virovitici povećat će dostu-pnost visokog obrazovanja za

osobe slabijeg imovinskog statu-sa i poboljšati životni standard studenata smještenih u studen-skom domu.


19.37 3. 8 7 6 ,9 8 k n EU s u f inan c iranje :

1 5 . 7 4 5 . 6 5 6 , 6 0 k n

Izgradnja studentskog doma u ViroviticiGrad Virovitica

232940.indd 22 28.6.2018. 11:26:14

23


22.6 3 5 . 6 7 1, 6 1 k nEU s u f inan c iranje :

1 7 .937 .9 5 9, 7 3 k n

Ulaganje u izgradnju nove tržnice kao centralnog mjesta trženja lokalnih

proizvoda i dostupnosti kvalitet-ne ponude građanima predstavlja ulaganje koje će doprinijeti jača-nju poduzetništva i konkurentno-sti malih i srednjih poduzeća

Izgradnja gradske tržnice u naselju OlajnicaGrad Vukovar

232940.indd 23 28.6.2018. 11:26:19

24

Projekt rekonstrukcije i iz-gradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci je

dio velikog projekta uspostave dvo-kolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti promet na cijelom prometnom koridoru Dr-žavna granica Mađarska/Hrvatska – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Krasica – Rijeka – Dr-žavna granica Hrvatska/Slovenija. Projekt je dio osnovne željezničke TENT-T mreže, odnosno Mediteran-skog koridora.


1. 5 8 4.1 8 6 .0 6 9,34 k n EU s u f inan c iranje :

1.2 7 9.914.8 8 4,20 k n


232940.indd 24 28.6.2018. 11:26:25

25

Europska komisija objavila je prijedlog zakonodavnog paketa za Kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2020. godine kada će na raspolaganju biti oko 373 milijarde eura, što je nominalno više

od 352 milijarde eura koji su na raspolaganju za sadašnje proračun-sko razdoblje (2014.-2020.).

Sredstva će se u velikoj mjeri usmjeriti na inovacije, potporu malim poduzećima, digitalne tehnologije, osuvremenjivanje industrije te borbu protiv klimatskih promjena. Sukladno najavama, BDP po glavi stanovnika ostao je glavni kriterij za dodjelu sredstava Kohezijske politike te je Republici Hrvatskoj za razdoblje 2021.-2027. dodijeljeno 9.89 milijardi eura, što predstavlja povećanje od gotovo 10% izraženo u tekućim cijenama u odnosu na trenutno financijsko razdoblje, a kada gledamo u stalnim cijenama, Republika Hrvatska bi u idućem proračunskom razdoblju ipak ostvarila smanjenje alokacije u iznosu oko 5,6%. Početno najavljeni veliki rezovi za Kohezijsku politiku ipak se nisu u velikoj mjeri odrazili na alokaciju sredstava za Hrvatsku.

Pred nama su intenzivni pregovori vezani uz Višegodišnji financijski okvir i naposljetku postizanje konsenzusa između država članica.

72.7

30.8

20.2

20.1

13.3

10.1

9.9

6.4

4.8

3.5

3.3

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75

Poljska

Rumunjska

Mađarska

Češka

Slovačka

Bugarska

Hrvatska

Litva

Latvija

Slovenija

Estonija

Alokacije sredstava Regionalne poli�ke EU, države srednje i istočne Europe, tekuće cijene, u mlrd. EUR

buduće proračunsko razdoblje EU, 2021.-2027.

Što nakon 2020.?

232940.indd 25 28.6.2018. 11:26:29

2018.

232940.indd 26 28.6.2018. 11:26:33

232893.indd 27 28.6.2018. 11:30:44

232554.indd 28 28.6.2018. 11:30:52

pet godina u eu - strukturnifondovi.hr · 6 u prvih 5 godina članstva, hrvatska je u plusu od 8,4...

Documents