petak, 5. ožujka 2010. vjmetkovski esni primjerak · 2010-03-04 · petak, 5. ožujka 2010....

1 petak, 5. ožujka 2010. Vjjesnikmetkovski

Metković, 5. ožujka 2010.

GODINA III.BROJ 27 Vjjesnikmetkovski

BESPLATANPRIMJERAK

str. 2

PROJEKT

JAVNE

ODVODNJE

str. 24METKOVSKA PREZIMENA

VLADIMIRPOPOVIĆNIKOLETIĆBAĆILO

str. 12

MAŠKARE

2010.

str. 21

INTERVJU

JOSIP

BOSNIĆ

Vjjesnikmetkovski

2 petak, 5. ožujka 2010.

VIJESTI

Prije 40 godina, kao novopečeni gimnazijalac, upoznao sam pok. Miru Orlovića koji je nekoli-ko mjeseci ranije bio maturirao. Viđao sam ga i prije kako s klincima iz susjedstva po Pržina-ma (danas Športska ulica) pušta svoje zmajeve oblakopenjače. Oni koji su ga poznavali složit će se sa mnom da je Miro bio osebujan čovjek. Bog mu je bio uzeo i dao preko mjere. Jako slaba vida i zdravlja općenito, Miro je bio zaljublje-nik u elektroniku. Prva radijska postaja na ovim prostorima nastala je u legendarnoj Mirinoj šupi pa je tako i dobila ime – Radio Šupa. Ta sred-njevalna postaja svakodnevno je emitirala svoj lokalni program i ostvarila prvi izravan prijenos sportskoga događaja u Metkoviću. Ne sjećam se s kim je tada Neretva igrala, ali se sjećam da je s Neretvina igrališta do Mirine šupe u zgradi Bom-baredela bilo razvučeno nekoliko stotina metara plavo-bijele telefonske žice na čijem se jednom kraju nalazio najobičniji telefonski ugljeni mi-krofon u koji je govorio legendarni Ivuša.

Svakoga jutra Radio Šupa započinjala bi (i na večer završavala) svoj program hrvatskom hi-mnom Lijepa naša, a meni je, kao šegrtu, bila dužnost otići na pjacu i donijeti izviješće o tome po koliko se što prodaje. Sve to trajalo je neko vrijeme, o čemu postoji članak i u Slobodnoj Dalmaciji, da bih jednoga jutra zatekao Miru neraspoložena. Došao milicionar i odnio našu radiostanicu. Onako, uzeo je pod ruku i odnio jer nalazila se u drvenome kućištu staroga radi-oprijamnika. – To ti je zbog Lijepe naše – rekao mi je – vidiš što se događa sa studentima gore u Zagrebu.

Vjerojatno je Lijepa naša bila samo povod, a razlog je (osim činjenice da je Radio Šupa bila ilegalna) ležao u tome što se netko prepao da bi radijska postaja koja gaji takvu muziku mogla što-god rovariti protiv sistema u ta turbulentna vre-mena.

Te 1971. Lijepa naša vjerojatno nije bila pre-više milozvučna ni Anti Josipoviću, koji je tada bio član CK SKH (za mlađe: Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske) i, prema pisanjima medija, jednom od onih koji je bio uz samu Mil-ku Planinc, Savkinu bivšu tajnicu koja je dobila zadatak slomiti proljećare.

Dugo godina nakon sloma Hrvatskoga prolje-ća Lijepu našu moglo se čuti samo u odjavnoj špici Prvoga programa tadašnjega Radio Zagre-ba koja je išla u ponoć kada je većina radnoga naroda već bila duboko u snu.

Tko zna što bi pomislio Ante Josipović da mu je tada netko prišapnuo da će mu sin Ivo jedno-ga dana postati treći hrvatski predsjednik i da će prisegu položiti nakon što odsvira Lijepa naša i završiti je riječima Tako mi Bog pomogao?

Želimo novom predsjedniku da održi riječ i bude predsjednik svim građanima ove zemlje.

Ivica Puljan

Budući da je Grad Metković do-bio lokacijske dozvole za dva

krupna infrastrukturna objekta su-stava javne odvodnje, u Uredu smo potražili više podataka o tome.

Metković je ušao u drugu fazu Projekta zaštite Jadrana što zna-či da će sve oborinske i otpadne vode s područja grada završavati u velikom pročistaču i tek onda se ispuštati u Neretvu. Osim ekološke komponente za obje strane grada to će imati i sigurnosnu komponentu. Naime, više ni jedan kanalizacijski

ispust neće biti izravno povezan s Neretvom pa se podizanjem njezi-na vodostaja neće dogoditi da vode Neretve plave grad kroz slivnike na ulicama.

Prva lokacijska dozvola odnosi se na glavne kolektore i crpne stanice na objema stranama grada, a dru-ga je izdana za veliki pročistač na Duvratu. Cjevovodi će ići dovoljno duboko i neće ometati poljoprivre-du i korištenje zemljišta. Iznad toga se jedino neće moći graditi čvrsti objekti i saditi trajni nasadi. U Gra-

PROJEKT JAVNE ODVODNJEPROJEKT JAVNE


VIJESTI

du kažu kako neće trebati otkupljivati zemlje na trasi nego će tražiti pravo služ-nosti pa očekuju razumijevanje građana.

Za ovaj veliki projekt, koji će sufi -nancirati Svjetska banka i Republika Hrvatska, grad ipak treba odvojiti vrlo velik novac pa je odlučeno da se cijena vode namjenski poveća za 2,34 kune po metru prostornome, što je već prošlo na Gradskom vijeću, i iz toga bi se fi nanci-rao udio od 50% troškova koliko je Met-ković obvezan platiti. Točnije, Svjetska banka i Republika Hrvatska sudjeluju s ukupno 50% u samoj gradnji sustava

dok sve ostalo, kao što je otkup zemlji-šta za pročistač i pumpne stanice, otpada na Grad Metković. Isto tako, okončanje ovoga projekta neće značiti da ćemo svi imati kanalizaciju jer će sekundarnu mre-žu tek trebati izgrađivati i priključivati je na buduće glavne kolektore.

Vjerojatno će mnogi građani negodo-vati zbog poskupljenja vode, no nema načina da se takav skup sustav drukčije napravi. Uostalom, zaboravili smo da su prije gotovo pola stoljeća Metkovci su-djelovali u izgradnji gradskoga vodovo-da i drugih značajnih objekata izdvajaju-

ći namjenska sredstva iz svojih plaća. Važno je napomenuti da se osim na

ovom projektu radi i na još dva koja se međusobno nadopunjuju, a sva tri zajed-no čine jednu funkcionalnu cjelinu. Osim najavljenog početka radova na zaštiti obrane od poplava Grad Metković je dao izraditi i Projekt odvodnje unutrašnjih voda, a odnosi se na oborinske i visoke podzemne vode koje mogu plaviti grad, naročito desnu stranu, i kada bude izgra-đen nasip na desnoj strani. Primjer je ne-davna poplava u naselju Mobine koje se nalazi na lijevoj, branjenoj strani grada.

PROJEKT JAVNE ODVODNJEE ODVODNJE

Preklapanje je izvedeno na podlogu s Google Eartha i nije potpuno precizno

Vjjesnikmetkovski


VIJESTI

Radovi na rekonstrukciji stare zgrade Vage ne prestaju. Posje-tivši gradilište, na kojem radove izvodi metkovski MGA, od

šefa gradilišta Ante Tolušića dobili smo informacije o tome što je napravljeno i o poslovima koji su u tijeku.

Trenutno je na cijeloj površini otkopan podrum čije dno je beto-nirano. Izvode se radovi na injektiranju zidova podruma kako bi ih se ojačalo, a u starom dijelu podruma ruše se dijelovi bivšeg atom-skoga skloništa koji se ne uklapaju u novi projekt. Po završetku tih poslova na pod i zidove podruma položit će se hidroizolacija na bazi vulkanskoga pepela koji se u dodiru s vodom širi i tako posta-je vodonepropusan. Sve postojeće betonske ploče između katova srušit će se i izliti nove počevši od podruma pa sve do kose ploče na novome krovu koji će na kraju biti pokriven kupom kanalicom ili mediteran crijepom.

Radovi bi išli i brže da je ljepše vrijeme, no visoke podzemne vode koje imamo od početka godine usporavaju radove jer vodu treba stalno pumpati.

Zgrada će izvana ostati ista kao što je nekada bila, samo će se po uzoru na stare staviti novi otvori i sanirati oštećenja na kamenoj fasadi koja većinom potječu od bombardiranja u II. svj. ratu.

VAGA

OJAČAVANJE ZIDOVAKako je do Uskrsa ostalo nešto manje od mjesec dana, u

Dnevnom boravku Udruge Otac Ante Gabrić započelo se s tematskim kreativnim radionicama na kojima korisnice izrađuju uskršnje ukrase. Prva na red došla su uskrsna jaja koja se za sada ukrašavaju akrilnim bojama i salvetnom tehnikom. Na posljednjoj radionici, što nije uobičajeno, zatekli smo nešto manji broj kori-snica koje su uživale u veseloj i radnoj atmosferi stvarajući prava mala umjetnička djela. Kako doznajemo, glavni razlog manjem odzivu je izrazito loše vrijeme, a kako bi se ono ipak trebalo malo poboljšati, na sljedećoj radionici očekuje se i veći broj korisnica.

Udruga je ovih dana izdala i propagandni letak kojim je obilje-žila završetak Projekta volonterske pomoći u Dnevnom boravku za starije osobe pod nazivom U neretvanskoj lađi koji je realiziran u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a koji se provodio od srpnja do kraja prosinca prošle godine.

PRIPREME ZA USKRS

KREATIVNA RADIONICA


VIJESTI

DELTA REZMETKOVIC, NIKOLE TESLE 11

Tel./fax:

020/685 700Mob:

098/958 1655095/922 8888

´

DIJAMANTNO BUŠENJEI REZANJE BETONA

Lijepa vijest stigla nam je od našeg Nikše Martinca iz Zagreba (ako ga tko ne zna, Nikša se neće ljutiti). Na Skupštini HNS-a

održanoj 26. veljače u Hotelu Sheraton predsjednik NK Neretve Stipo Gabrić Jambo iz ruku Vlatka Markovića primio je HNS-ov Trofej podmlatka, najviše priznanje koje HNS dodjeljuje.

Kao što znamo, NK Neretva je jedan od najstarijih hrvatskih no-gometnih klubova i prošle godine je proslavila 90 godina uspješ-noga rada. Iako je jedno vrijeme bila i član Prve HNL, rad s mla-

Neretva nam je ponovno zaprijetila, ali na svu sreću ostalo je samo na tome. Prije petnaestak dana vodostaj Neretve naglo

je bio porastao zbog velikog dotoka u akumulacijsko jezero Jabla-nica što se dogodilo uslijed otapljanja snijega i kiša koje su padale prošlih dana. Zbog toga su na kruni brane otvorene tri klapne kako bi jezero moglo primiti nove količine vode. Najviši vodostaj zabi-lježen je 21. veljače i iznosio je malo preko 300 cm uz protok kroz Metković od oko 1700 m3 u sekundi. Za usporedbu, pri poplavi u siječnju zabilježen je protok od preko 2300 metara prostornih vode i vodostaj od 395 cm.

Iako se nisu ostvarile najcrnje slutnje ipak je došlo do plavljenja dijelova vrtova i okućnica na desnoj strani grada.

Kao urednik ovoga našeg MV-a ponekad ne mogu odoljeti a da ne ubacim nešto (polu)osobno. Jednom sam, početkom osam-desetih prošloga stoljeća, pročitao tekst Pere Zlatara čiji naslov je glasio otprilike ovako: „Danas svaki klinac ima četrdeset go-dina“. Radilo se o četrdesetom rođendanu legendarnoga Drage Mlinarca čiji je bend u ondašnjoj Jugoslaviji izdao prvu lon-glplejku. Uglavnom, u tekstu se Pero čudio kako je u trenu prošlo vrijeme otkako je Grupa 220 nastupala po plesnjacima u zagre-bačkom Vrbiku pa do tih dana kada se Drago pomalo povukao u Zagorje uzgajati purice i piceke.

Stoga se rado sjetim Nikše iz druge polovice metkovskih osamdesetih, Marija kojega sam stalno zvao Mirko (Galić) jer je taj njegov prezimenjak u to doba izvještavao iz Pariza, Katarine i Katice koje su se zanimale za informatiku (Apple IIc) te godine 1990-te kada su se kao razred maškarali u Berlinski zid…

Neretva je lani proslavila devedeset godina, a naraštaj od „prije koju godinu“ klinaca uskoro će četrdeset. – Sve vam je to relativno moj gospodine – rekao je mladome Einsteinu otac vojvođanke Mileve Marić kada mu se budući zet predstavio kao perspektivan fi zičar.

dima bio je i ostao najznačajnije opredjeljenje u radu toga kluba. Klub je dao veći broj vrsnih igrača i reprezentativaca. U Neretvi su ponikli brončani Igor Štimac, današnji kapetan reprezentacije Darijo Srna te član reprezentacije Nikica Jelavić.

Neretva stvara i stručne kadrove iz redova svojih igrača, a plan Kluba je dočekati 100 godina svog djelovanja s još obuhvatnijom aktivnošću na razvoju mladih igrača.

Poznati su razmjeri štete od poplave što nas je pogodila u siječnju, bar kada su u pitanju građani i to samo oni koji su štetu prijavili.

Mada se procjenjuje da je poplavom bilo ugroženo između 600 i 700 obiteljskih kuća nisu svi vlasnici prijavili štetu. Uči-nilo ih je to nešto manje od 400.

Iz Upravnog odjela za gospodarstvo dobili smo informaci-ju da se prema njima pristiglim podacima šteta procjenjuje na 10.369.566 kuna. Naravno, tu nije uključena šteta koja je nastala na gospodarskim objektima pravnih osoba.

O kakvim razmjerima štete se radi govore podaci da je uništeno 8.596 m2 parketa, 6.719 m2 laminata, preko 45 tisuća m2 zidova koje treba sanirati itd.

Mnogi građani nisu prijavili štetu koja je bila nešto manja smatrajući da će odšteta biti toliko niska da im se ne isplati truditi.

NERETVI

TROFEJ PODMLATKA

PONOVNO VISOK VODOSTAJ

Vjjesnikmetkovski


VIJESTI

U petak, 12. veljače četvrti put je u Kristalnoj dvora-

ni zagrebačkog Hotela Westin održana Noć Neretvana. Uz mnogobrojne Neretvane veče-ri su nazočili mnogi neretvan-ski gradonačelnici i načelnici općina kojima su se pridružili mostarski Ljubo Bešlić te za-grebački Milan Bandić. Župa-niju je predstavljala dožupanica Marija Vučković, a druženje s Neretvanima nije htio propu-stiti ni predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić kojemu su predstavnici Udruge lađara iz Metkovića uručili zahvalnicu i plaketu za pomoć u organizaciji Maratona lađa.

U predvorju dvorane orga-nizirana je izložba likovnih umjetnika doline Neretve pod nazivom Naša Neretva.

Noć Neretvana bila je prigo-da da se nazočnima predstavi i drugi broj Hrvatskog neretvan-skog zbornika koji je ovaj put izašao na 400 stranica s dosta zanimljivih materijala. Oni koji su bili na nedavnoj Noći Nere-tvana mogli su ga vidjeti, a od-

20341 Kula Norinska, KRVAVAC, Športska 5

ELEKTROINSTALACIJSKI RADOVI

KLIMA UREĐAJI

CENTRALNO GRIJANJE

USLUGE AUTOKORPE

www.elektroputnik.hr

Mob. 098 721 721

Za nesmetano i sigurno kretanje u središtu grada, prije svega osobama s invaliditetom, velik problem predstavljaju nepro-

pisno parkirani automobili na nogostupima.Kako bi se problem riješio, Udruga osoba s invaliditetom Pri-

jatelj je u suradnji s PP Metković na čelu s načelnikom Robertom Venom pokrenula akciju upozoravanja na nepropisna parkiranja. U sklopu akcije u tijeku je i potpisivanje peticije kojom će se nad-ležne u Gradu i PP Metković zamoliti da svojim autoritetom i zakonom propisanim ovlastima onemoguće nesavjesne vozače u nepropisnom parkiranju vozila. Uklanjanje automobila s nogostu-pa dovelo bi u funkciju rampe koje Udruga radi u sklopu projekta Metković grad bez barijera. Podsjetimo da je Ministarstvo zdrav-stva i socijalne skrbi za to ukupno izdvojilo 59 tisuća kuna.

Upozoravanje na nepropisno parkiranje, u sklopu čega je i peti-cija, također je dio projekta pod nazivom I mi smo tu među vama! koji je Prijatelj nominirao na natječaju za dobivanje fi nancijskih potpora za građanske inicijative koji je krajem prošle godine obja-vila Zaklada Kajo Dadić iz Splita. Zaklada je natječaj objavila u okviru programskog područja Naš doprinos zajednici, a projektu Prijatelja odobreno je 15 tisuća kuna. Projekt I mi smo tu među vama! lokalnog je karaktera, a Udruga Prijatelj je u obavezi pre-ma tom projektu napraviti četiri plakata i četiri letka te projekt prezentirati putem lokalnih medija.

Kako nam je rekao predsjednik Prijatelja Antiša Puljević, svrha cijele akcije je povećati mobilnost osoba s invaliditetom jer ako neki vozači nastave parkirati kao do sada, onda je novac izdvojen za rampe na nogostupima uzalud bačen.

Prikupljanje potpisa za peticiju započelo je prije petnaestak dana i već je prikupljeno petstotinjak potpisa.

ODRŽANA NOĆ NERETVANA I PREDSTAVJEN NOVI ZBORNIK

nedavno je Zbornik krenuo i u distribuciju.

U dolini Neretve Zbornik se prodaje na 23 prodajna mjesta Tiska i Slobodne Dalmacije, a u Zagrebu u knjižarama Ljevak na Trgu bana Jelačića i Profi l Multimedija u Bogovićevoj 7.

Iz Društva Neretvana i prija-telja Neretve u Zagrebu pozi-vaju sve zainteresirane da 17. travnja u 12 sati dođu na pred-stavljanje Zbornika u zagrebač-kom Kazalištu Komedija.

NADOKNADA NASTAVEOŠ Stjepana Radića, OŠ Don Mihovila Pavlinovića i OŠ Kula Norinska te Srednja škola Metković nadoknađivat će nastavu izgubljenu zbog poplave prema prema sljedećem rasporedu:27. veljače nadoknadio se ponedjeljak27. ožujka nadoknadit će se utorak.7., 8. i 9. travnja (dio uskrsnih praznika) nadoknadit će se srijeda, četvrtak i petak.


VIJESTI

Predsjednik Udruge lađara Neretve Marko Marušić,

direktor Maratona lađa Mario Sršeni i član Uprave Dražen Jelčić posjetili su Ured metkov-skoga gradonačelnika. Povod posjetu bio je radni sastanak s gradonačelnikom Gabrićem na kojemu se razgovaralo o budu-ćim aktivnostima Udruge i su-

Susretnete li Thierryja Pau-la negdje na području ne-

retvanske doline, ni po čemu nećete pomisliti da se ne radi o nekome od stanovnika nere-tvanskih mjesta. Prije ćete ga zapamtiti po stasu, ali u Neretvi ima još dosta kršnih ljudi.

Francuz imenom i prezime-nom, trenutni stanovnik Bri-tanskoga otoka Thierry se i te kako osjeća Kominjaninom i Hrvatom. Uspjela mu je to usa-diti majka Ivanka, rođena Ko-minjanka, između silnih obveza koje je u mladosti imao. Završio je Thierry najprije elektroteh-niku pa nakon diplome otišao u klasične znanosti – umjet-nost, fi lozofi ju i književnost. Ni to mu nije bilo dosta pa je na koncu završio i arhitekturu. Ni sport mu nije zapostavljao. I to vrhunski. Kao odličan ragbijaš četiri je godine profesionalno igrao ragbi za najstariji klub na svijetu – londonski Blackheath. U Londonu je ostao živjeti i kao arhitekt razvio privatni biznis.

Kada su naši lađari prije dvije godine izabrani da predstavljaju Hrvatsku na Svjetskom festivalu mora i mornara u francuskome Brestu, tražili su nekoga našega u Francuskoj tko bi im mogao pomoći kada budu u Brestu. Preko Thierryjeve majke Ivan-ke došli su do njezina sina koji se više nego spremno odazvao i od tada do danas je toliko učinio za lađare i Neretvu da je imeno-van glavnim koordinatorom za

međunarodne projekte. Da su ga lađari svijećom tražili, ne bi boljega našli.

Gospodina Paula zamolili smo da nam da nove informa-cije vezane za planirani projekt Lađom oko Velike Jabuke za Leptiriće (pločanska Udruga za cerebralnu i dječju paralizu) koji se trebao održati ove godine, ali je prolongiran za lipanj 2011.

– Ja sam već bio u New Yorku i stupio u kontakte s mnogima, od službenih vlasti i tamošnjih sličnih udruga do našega konzu-lata i brojnih iseljenika. Prilič-no sam zadovoljan ostvarenim jer smo od gradskih vlasti New Yorka dobili potrebne dozvo-le, a gdje sam god došao tražiti nešto kao smještaj i sl., svugdje sam dobivao popuste kada sam im objasnio svrhu projekta.

Naši u konzulatu bili su jako susretljivi, no na žalost njima su troškovi toliko srezani da fi nan-cijski ne mogu pomoći, ali mogu svojim kontaktima i ugledom.

Pomoći će nam i Ured Hr-vatske turističke zajednice u New Yorku, a zainteresirana je i njihova TV kuća New York 1. Uglavnom, sada smo u fazi ši-renja ideje na poznate ljude, na-stojimo uključiti glumca Johna Malkovicha i druge pa se nadam da ćemo na vrijeme skupiti po-trebnih 35000 eura koliko pro-jekt stoji. Radi se o putu dvade-set ljudi u Ameriku i nazad te boravku od pet dana.

Razmišljam čak da jednom američkome muzeju poklonimo staru lađu kojom ćemo ploviti, a da kontejner kojim bude dopre-mljena u povratku iskoristimo za prijevoz nekih stvari potrebnih Udruzi lađara koje se u Ameri-ci mogu puno jeftinije nabaviti, kao što je gliser.

Stupili smo u kontakt i s jed-nom udrugom u New Yorku koja se bavi izradom brodića i veslanjem. Postoji mogućnost da nas čak posjete u dolini Ne-retve – rekao nam je na kraju razgovora bivši ragbijaš, a sada gorljivi lađar Thierry Paul.

LAĐARSKI AMBASADOR

radnji s gradom Metkovićem, ali i o utjecaju koji gradonačel-nik Gabrić, kao saborski zastu-pnik, može imati u promicanju Maratona lađa.

Tom prigodom Gabriću su uručene Plaketa i Zahvalnica za nesebičnu pomoć u organizaciji 12. maratona lađa i u projektu La Manche.

ANTE TASLAK

14. MEMORIJALNI MALONOGOMETNI TURNIR

ANTE TASLAKTurnir se igra po sustavu 4+ 1 igraè.

Prijave za uèešæe se primaju do 5. ožujka 2010. g.na tel. broj: 091/790-3130 i 091/761-0179

Izvlaèenje parova 5. ožujka 2010. u 20,00 sati na školskom igralištu.

Turnir poèinje 6.ožujka 2010.

Za pobjednike turnira osigurane prigodne nagrade.Za pobjednike turnira osigurane prigodne nagrade.

MALONOGOMETNI KLUB

organiziraVID

LAĐARI KOD JAMBE

Vjjesnikmetkovski


VIJESTI

U organizaciji Kinološkog društva Imotski u Runovićima je prošli vikend održan IPO ili ispit prirođenih osobinama za ptičare na kojem se ocjenjivao izgled, nakon čega su psi po-lagali radno umijeće. Za svoje članove i njihove četveronožne ljubimce odlazak na IPO prvi put organiziralo je i Lovačko društvo Mufl on iz Metkovića.

Ocjenjivanje je obavio me-đunarodni kinološki sudac Ante Udovičić uz pomoć organizatora ispita i tajnika Kinološkog druš-tva Imotski Jure Puljiza te kino-loškog suca pripravnika HKS-a Željke Buljana. Tijekom ispita ocjenjeno je 15 pasa ptičara, a ocjenjivale su se osnovne pri-rođene radne osobine, odnosno ono najelementarnije u radu što neki pas može pokazati.

Najprije se napravila ocjena oblika, nakon čega je uslijedio radni dio ispita.

Jedna od ocjena za oblik gla-sila je: Skladnih proporcija, plemenite suhe glave. Zubala škarasta i potpuna. Oči bade-maste, vrat labuđi, trup korek-tnih linija, grudni koš dobro

razvijen, rep pravilno usađen, kupiran i dobro nošen. Ekstre-miteti korektni u stavu i hodu. Šapa mačja, narav dobroćudna, socijaliziran i vodljiv. Ocjena: odličan.

Kako nam je objasnio ki-nološki sudac Ante Udovičić za krški kraj, gdje je teren za-htjevniji, za psa je najbolje ako je kvadratičanog izgleda jer je kompaktniji. Tijekom ocjenji-vanja zadovoljili su svi psi koji su pristupili, a nas je zanimalo što bi mogao biti razlog diskva-lifi kacije nekog psa.

– Vidite, postoje tri diskvali-

fi kacijske mane koje baš strogo kontroliramo prilikom ocjene. To je zubalo koje mora biti ška-rasto i potpuno, spolovilo koje mora biti potpuno s dva potpuno razvijena testisa te disproporci-ja tj. kada je pas ispod ili iznad visine propisane za tu pasminu – objasnio nam je Udovičić.

Sljedeći korak bilo je ispiti-vanje reakcije pasa na pucanj, a kako su svi reagirali pravil-no uslijedio je radni dio ispita. U lovište su puštene prepelice, male poljske koke iz umjetnog uzgoja, da bi na terenu bilo do-voljno divljači pa da mladi psi

mogu obaviti zadatak koji je vremenski ograničen na 20 mi-nuta. Zadatak pasa bio je ula-skom u mirisnu zonu divljači pronalazak naznačiti stajanjem. Ispit su uspješno savladali svi psi, a kao dokaz vlasnici su do-bili uvjerenje.

– Mi kinološki suci kao jav-ne osobe imamo javne ovlasti da izdajemo uvjerenja o lovnoj upotrebljivosti lovačkog psa - tzv. zeleni kartončić. Kartončić se dobije nakon uspješno polo-ženog IPO-a, a izdaje se lovcu kako bi mogao legalno koristiti svog psa u lovu. Znači, prili-kom kontrole lovnog inspektora lovci će uz predočenje lovačke iskaznice, što je dokaz da je položeni lovac, pokazati i ovaj zeleni karton kao dokaz da je i njihov pas položeni lovac – re-kao nam je Ante Udovičić.

Prva uvjerenja o položenom IPU za pse ptičare iz Lovačkog društva Mufl on vjerojatno će biti odličan temelj za razvijanje kinološke sekcije u Društvu, a možda i ponovnog formiranja kinološkog društva u Metko-viću.

METKOVSKI LOVAČKI PSI POLOŽILI ZA LOVCE


VIJESTI

S Regionalnog Gastra (po-dručje Dalmacije), održa-

nog 10. i 11. veljače u Pločama, kuhari i konobari Srednje ško-le Metković vratili su se s dva prva, jednim drugim i jednim trećim mjestom što znači da ih se sve četvoro (koliko ih je i na-stupilo) visoko palsiralo.

U posluži-vanju sveča-noga menija Jure Krstiče-vić (mentor Obrad Lalo-vac) osvojio je 1. mjesto. U priprema-nju svečanog menija Josi-pa Dropulić (mentor Mar-kiša Majstro-vić) osvojila je drugo mje-sto, a u pripremanje slatkog ek-sponata (šarlota) Kristina Curić (mentor Markiša Majstrović) osvojila je 1. mjesto. U discipli-ni pripremanje slanog ekspona-ta njezina kolegica

Ivana Dodig bila je treća. Prvih troje učenika plasiralo se na Međunarodni Gastro što će krajem ožujka započeti u Vin-kovcima.

U školi smo na praktičnoj nastavi zatekli sve osim Jure, a s njima je bio i njihov nastav-nik ugostiteljskog posluživanja Obrad Lalovac koji nam je re-kao da se radi o iznimnu uspjehu jer su dva prva mjesta osvojena u najtežim kategorijama, pogo-tovo ako se u obzir uzme silna

konkurencija ugostiteljskih škola od Zadra do Dubrovni-ka. Kaže da mu je žao što sa sobom nije ponio bodov-nu listu s na-tjecanja da se vidi kako su naši pomeli konkurenci-ju, naročito u posluživanju s v e č a n o g a

menija. – Pripremanje i po-služivanje je srce i duša cijele struke. Kod posluživanja me-nija moraju postaviti komple-tan stol, ispisati pravilno meni, donijeti vino uz određeni meni, dakle moraju pogoditi... I tu smo bili prvi i drugoplasiranom smo pobjegli deset bodova – re-kao nam je Lalovac.

Ne smije se zanemariti ni to

da su već drugu godinu učeni-ci Srednje škole Metković na prijamnom ispitu na Fakultetu za turistički i hotelski menad-žment u Opatiji bili prvi, bez obzira što su došli iz trogodiš-nje škole. Da tu mnogo toga

štima, govori i činjenica o na-vali na upisima u prve razrede. Metkovska škola upisuje samo dva razreda po15 kuhara i ko-nobara. Ove školske godine za kuhare se prijavilo 70 kandida-ta, a za konobare 40.

USPJEŠNI I ELEKTRIČARIUz ugostiteljska zanimanja uspjeh na natjecanjima ponovno

su postigli i učenici iz smjera elektromehaničar i strojarski teh-ničar.

Na regionalnom natjecanju za elektromehaničare, održanom 5. veljače u Srednjoj školi Metković, na Državno natjecanje kvalifi cirao se učenik III. razreda Mihovil Grmoja čiji je men-tor i stručni učitelj prof. Nino Kaleb. Natjecanje će se održati u Varaždinu.

Strojarski tehničari Ilija Maslač i Boyko Vitaliy s mentorima Matejem Lazarevićem i Željkom Medićem na natjecanju Diza-jniranje računalom - Auto Cad održanom u Zadru osvojili su drugo, odnosno treće mjesto. Tim rezultatom kvalifi cirali su se na Državno natjecanje koje će se održati u Zagrebu.

Obrad Lalovac

Tijekom 2009. Gradsko kulturno središte Metković ugostilo je 80 različitih manifestacija, a solidan broj

posjetitelja zabilježila je i Ornitološka zbirka za koju skrbi GKS. Najveći broj događaja bio je kulturnog sa-držaja pa je tako održano 26 koncerata, 16 predstava i 11 likovnih izložba, a svi događaji zajedno privukli su 27.236 posjetitelja. To znači da je tijekom 2009. pro-store GKS-a Metković posjetilo u prosjeku oko 80 ljudi dnevno.

Ovome treba pridodati i 583.000 (petsto osamdeset i tri tisuće) posjeta web stranici Grada Metkovića što je u prosjeku 1600 posjeta dnevno, dok se u četvrtom kvartala taj prosjek popeo na 1800. Isto tako, GKS je izdavač Metkovskog vjesnika koji je u 2009. tiskan u 17 brojeva s ukupno 87.000 primjeraka. Svi brojevi nalaze se i na web stranici Grada Metkovića, a statistika poka-zuje kako je svaki broj pregledan u prosjeku 300 puta.

RECESIJI USPRKOS

NAVIKLI NAS NA MEDALJE

DVA ZLATA NA GASTRU

Vjjesnikmetkovski


Č U V A J M O SVOJ GLAS

Hrvatsko logopedsko društvo već četvrti put za redom orga-nizira obilježavanje Europskog dana logopedije - 6. ožujka.

Tema Europskog dana logopedije 2010. je Glas i poremećaji gla-sa, a moto Čuvajmo svoj glas.

Glas je važna komponenta komunikacije i ljudski glas oslikava spol, dob, tjelesnu konstituciju, zdravstveno stanje, temperament, misli, osjećaje, raspoloženja, stavove, očekivanja, profesiju i dr.

Poremećajima glasa mogli bismo nazvati sve ono što smanjuje učinak komunikacije i glas čini manje ugodnim te pri čemu govor-nik za primjereno jak i ugodan glas troši previše energije.

Najčešći poremećaj glasa u dječjoj dobi je promuklost ili disfoni-ja. Disfonija je u biti svako odstupanje od normalnih obilježja visi-ne i intenziteta glasa. Ispitivanja su pokazala da je promuklost pri-sutna kod 50-60 % školske djece. Taj postotak ukazuje na nužnost pojačane brige o dječjem glasu već u najranijoj dobi jer je zdrav dječji glas preduvjet za razvoj zdravog glasa odrasle osobe. Češća je u dječaka u dobi između šeste i jedanaeste godine. Prevencija, rano otkrivanje i tretiranje problema glasa u dječjoj dobi veoma su važni. Prenaprežući svoj glas, izazvat će se dugotrajna promuklost koja može prouzročiti i trajne promjene na glasnicama.

Glas je podložan oštećenjima i promjenama. Osjećaj zamo-ra glasa u uobičajenim životnim situacijama ukazuje na moguće poremećaje glasa. Ako ste povremeno osjetili peckanje, žarenje, stezanje, suhoću u grlu, potrebu čestog pročišćavanja grla, prekide u glasu, promuklost, gubitak glasa, nedostatak zraka dok govorite, sve su to znaci koji ukazuju na to da vašem glasu treba posvetiti posebnu pažnju. Osobito je to važno kad su glas i govor sredstvo

vašeg rada, dakle ako ste glasovni profesionalac (odgajatelj, uči-telj, pjevač, glumac, političar, spiker, menadžer, trener i sl.).

Logopedi pokušavaju skrenuti pozornost na ˝higijenu glasa˝ te razviti svijest o načinu i mogućnostima liječenja poteškoća glasa. Zloupotreba glasa može se spriječiti!

SAVJETI O HIGIJENI GLASAizbjegavajte, koliko je to moguće, udisanje dima, boravak u • prezagrijanim ili prehladnim prostorijama, suh ili prašnjav zrakpazite da vam grkljan ne bude presuh• ne konzumirajte vruća, hladna, kisela, paprena i ljuta jela te • veće količine čokolade, slatkiša, meda i gaziranih pića jer iritiraju osjetljivu sluznicu grkljanane zaboravite disati• izbjegavajte govor u bučnoj okolini - nadglasavanje s dje-• com, deranje, dozivanjeizbjegavajte šaptanje• razvijajte pravilno držanje tijela• usvajajte meki početak fonacije (proizvodnje glasa)•

Obratite se stručnjacima, liječniku specijalistu otorinolaringo-logu – fonijatru, logopedu: ako promuklost traje više od dva tjed-na, ako se javlja bol u području larinksa, ako osjećate žgaravicu i gubite glas.

Glas kao najefi kasnije sredstvo komunikacije iznimno je važan za emotivni, psihološki i socijalni život svakog pojedinca i zato mu je potrebno posvetiti punu pažnju i higijenu, a po potrebi ga i liječiti.

PRIPREMILI : Aninka Mateljak, prof. logoped-mentorNikolina Raić, prof. logopedAnte Ujdur, prof. logoped

Najbolji osnovci i srednjoš-kolci s međugradskog

natjecanja Lidrano 2010., odr-žanog u siječnju u Gradskom kulturnom središtu Metković, okušali su se početkom veljače na županijskoj smotri Lidrano 2010. Smotra je održana u Gi-mnaziji Dubrovnik, a stručna povjerenstva su za Državnu

VIJESTI

SPLITSKA bb098 251 608099 250 6008

PRODAJA I D O S T A V A P L I N A Z A KUĆANSTVA

smotru predložila najbolje ra-dove i učenike u kategorijama literarnog izraza, novinarskog izraza, samostalnih novinarskih radova, školskih listova, video-fi lmskog stvaralaštva, scenskog izraza, pojedinačnih scenskih nastupa i skupnih scenskih na-stupa za osnovne i srednje ško-le.

Iz OŠ Don Mihovila Pavlino-vića dvije učenice predložene su za Državnu smotru. U kategoriji literarnog izraza predložena je učenica petog razreda Kristina Vištica (voditeljica prof. Sanja Jurković) sa sastavkom Tko je Kika? U kategoriji pojedinač-nog scenskog nastupa predlo-žena je učenica sedmog razreda Martina Manenica (voditeljica prof. Marinka Jurković) s tek-

stom Monodrama Tomislava Zagode.

Za državnu smotru u kate-goriji literarnog izraza pred-ložen je i učenik trećeg razre-da Gimnazije Metković Ivan Penović, kojem je voditeljica prof. Martina Ilić, sa sastavkom Dubokotekstualnost. Za skupni scenski nastup predložena je

Slavica Jakišić iz OŠ Opuzen, odnosno dramska družina te škole, s izvedbom Stilskih vjež-bi.

Tko će od njih biti pozvan na državnu smotru, znat će se 8. ožujka kada će Agencija za odgoj i obrazovanje objaviti re-zultate na svojim internetskim stranicama.

DRŽAVNI LIDRANO

POZNATI KANDIDATI


VIJESTI

SRDELA (svježa) 12,00 kn/kg LIGNJUN (Novi Zeland) 12,00 kn/kg LIGNJA (Patagonika) (10-13 cm) 23,20 kn/kg LIGNJA (Patagonika) (14-17 cm) 32,20 kn/kg HOBOTNICA (500/800) 41,90 kn/kg HOBOTNICA (2000/3000) 42,90 kn/kg SIPA (500/1000) 39,90 kn/kg OSLIĆ FILET (A. Pollock) 23,20 kn/kg OSLIĆ FILET (Hubbsi) 28,80 kn/kg OSLIĆ BEZ GLAVE (Hubbsi) 18,80 kn/kg ŠKARPINA BEZ GLAVE 32,20 kn/kg SKUŠA IQF 11,20 kn/kg MORSKI PAS ODREZAK 23,20 kn/kg

Radno vrijeme:

ponedjeljak-petak 6-12 i 16-19subota 6-12

RIBARNICA NA MALOJT R Ž N I C I

681- 462

METKOVIĆUl. Matice hrvatske

Radno vrijeme: 8-12 i 16-20,

subotom 8-12

Ovih dana u središtu grada mogu se vidjeti komunalni redari kako na automobile parkirane po nogostupima stavljaju oba-

vijesti o učinjenom prekršaju. Izgleda da ćemo morati mijenjati svoje navike da automobilom dolazimo tik do odredišta jer su ka-zne za nepravilno parkiranje 500 kn.

Trećim video uratkom iz trilogije Ljubav pod nazivom Ovo nije moj svijet Gracia zatvara album Krv nije voda. Zanimljivo

je istaknuti da je ovo sedmi video s istoimenog CD-a što je za-ista rijetkost. Spot prikazuje ljepote ušća rijeke Neretve, gdje se smjenjuju pijesak i šaš, kao i napušteni svjetionik na poluotoku Pelješcu. Režiju potpisuje Ivan Marević. Videomaterijal dostupan je na www.youtube.com/graciatv. Ovom prilikom Gracia najav-ljuje novi studijski album sa svadbenom tematikom pod nazivom Drndaj...svadba je! koji bi se trebao pojaviti na proljeće.

OVO NIJE MOJ SVIJET

KOMUNALNI REDARI

PROTIV NESAVJESNIH VOZAČA

Vjjesnikmetkovski


MAŠKARE 2010.

Činjenica je da se radi o nekim drugim vre-menima kada je Metković bio kompaktniji

i kada se baš previše nije brinulo za radno mje-sto. Uvijek se mogla kakva stolica ugurati u Ra-zvitkovu kancelariju ili skladište. Rat i poraće učinili su svoje. Maškare su se teško vraćale u kolektivnu svijest mada su baš dviju predratnih godina doživjele svoj suvremeni vrhunac. Ipak, treba biti u kakvim-takvim godinama da bismo se mogli sjetiti velikih povorka 1990. i 1991., maske Berlinski zid, Marka u obliku balvana…

Nakon što je prošlogodišnja Gala nakon puno godina krenula stazama stare slave, slobodno se može reći da je ovogodišnja učinila korak dalje. Stotinjak maškaramih u deset skupina predstavilo se svojim kreacijama, ali i nastupi-ma od kojih su neki bili posve koreografski i dramaturški razrađeni. Naravno, i to je utjecalo na konačne ocjene koje su skupine dodjeljivale jedna drugoj. Na kraju su ispred Riba i Kanibala slavili Rimljani, koji su bili i najbrojniji, iako se slobodno može reći da su slavili svi jer se plesa-lo i veselilo do kasno u noć, za što zaslugu treba pripisati i domaćoj grupi Gusari koja je, očito, znala maškarama pogoditi pravu žicu.

Rimljani i pokoji Turčin. Ta povijesna neutemeljenost u maškarama može biti čak i poželjna. Rimljanke i Rimljani imali su izvrsno izrađene kostime, no oni sami po sebi nisu ništa novo i teško da bi se domogli prvoga mjesta da nisu osmislili šašav nastup. Nakon što je okružen

svojom svitom u dvoranu u ležećem položaju stupio sam Cezar, prišao mu je Turčin i, poklo-nivši mu se, darovao trbušni ples svoje robinje. Bio je to, vjerojatno, najbolji trbušnjak otkako

su Turci godine 1685. protjerani (ne baš daleko) s ovih područja.

Noć uoči Velikih poklada u Metkoviću se održava tradicionalna Gala zabava. O nekadašnjim Galama u metkovskom Hote-lu ‘Narona’ pa kasnije u plesnoj dvorani ‘Doma kulture’ isplele su se legende.

GALA ZABAVA U HOTELU ‘NARONA’


MAŠKARE 2010.

Ribe su, također, imale izvrstan kostim, mada i za njih vrijedi da se nije radilo o nečemu novome. Scenski nastup plus kostim donijeli su im

drugo mjesto na Gali. Možda je najteže bilo starom ribaru Jurku koji je trebao poloviti sve te ribetine.

Kanibali (prošlogodišnji pobjednici kao Poskoci) očito su došli u Metko-vić po jednu od nagrada i u tome su uspjeli. Bez obzira na scary image

maska je bila besprijekorna dok im je u scenskome nastupu malo našte-tila nerazumljiva zvučna kulisa. Ideja je bila dobra. Glas je nabrajao sve recentne hrvatske gospodarske afere, a kanibali su odgovarali s „pojeli“.

Neskladgradnja je sa sobom dovukla pravi tunel, tunel svih tunela - Sv. Rok - pred kojim su ugovarali poslove. Jedan od pregovarača oko boja-nja tunela bio je Nikša Kaleb koji je u privatnome životu zapamćen kao sportaš bez mrlje. No, to su maškare. Gotovo kao u onoj legendarnoj metkovskoj „Ferdo obrnuto“. Tko je shvatio – shvatio, a tko nije, teško

ćemo mu to ovdje objasniti.

Mačke s Unke su s Neskladgradnjom podijelile četvrto mjesto. Maska je bila više nego korektna, a glede scenskoga nastupa najviše se istaknula

Crna koja bi svojega elektromotornog miša u hipu uhvatila.

Cure iz Komina lani su oduševile kao Bavarke. Ovaj put izabrale su kla-sičnu temu, viđenu bezbroj puta, ali one ne bi bile one da je nisu začinile efektnim scenskim nastupom. Možda su bile malo razočarane što im je izmaknula jedna od prve tri nagrade, ali to ne trebaju biti. Treba im odati priznanje jer na Gali nastupaju već godinama, a bilo je vremena kada su one bile jedina smislena maska. Stoga ih očekujemo i sljedeće godine i neka budu uzor mladima u Metkoviću čija se nazočnost ni ove Gale nije

baš zamijetila.

Vjjesnikmetkovski


MAŠKARE 2010.

Središnji događaj metkovskih maškara uvijek je bila nedjeljna

povorka. Prema broju i originalno-sti maškaranih skupina stvarao se dojam o cjelokupnim maškarama. Ovogodišnja povorka nije iznevjeri-la očekivanja mada je šteta što zbog lošega vremena u njoj nisu sudje-lovali i metkovski vrtićani. Unatoč tome Metkovke i Metkovci poka-zali su da još u njima špirita ima, bez obzira na crne egzistencijalne oblake koji su se nadvili nad sve nas. Metkovske maškare su, očito, preživjele krizu pa se nadamo da će dogodine biti još bolje. Znamo da nije baš lako uložiti vrijeme, trud i novac (najdefi citarniju robu vreme-na u kojem živimo) i kreirati dobru masku za povorku. Vjerujemo da će naraštaji vrtićana i osnovaca, koji se zaslugom svojih teta i učiteljica re-dovito maškaravaju, uskoro istupiti na metkovsku maškarsku scenu i nastaviti jednu od najprepoznatljivi-jih tradicija grada, bez obzira otkud vukli svoje korijene, jer metkovske maškare spadaju u sam vrh hrvat-skih pokladnih svečanosti. Izvrsna maska štićenika Doma za starije i nemoćne i tjelesno ili mentalno oštećene osobe Metković za-

služeno je osvojila simpatije svih. Žiri joj je dodijelio prvu nagradu.

POVORKA NA VELIKE POKLADE


MAŠKARE 2010.

Metalci Srednje škole Metković sa svojim profesorima Zupom i Marijom već su poznati i izvan grada. Njihova kreacija odnijela je drugu nagradu

žirija.

Faraoni i mumije iz Srednje škole Metković bili su brojni i uvjerljivi. To im je donijelo treću nagradu u povorci.

Ove godine organizacija povorke donijela je dosta novina. Sukladno vremenu u kojem živimo za svoje favorite mogla je putem SMS poruka

glasovati i publika. Prema njezinome sudu prvo mjesto očekivano je uzela vesela skupina iz Vida koji su se maškarali u Seljačku bunu 2010., no kreacija je bila tako dobra da su mogli nastupiti i u Mimičinu povije-

snome spektaklu Anno domini 1573. Jedino bi umjesto Marka Marušića u kola trebalo upregnuti Marinu Nemet. Sjeća li se tko Marine Nemet u

tom fi lmu?

Masku djelatnika Dječjeg centra Metković nema tko nije zamijetio. U rea-lizaciji prilično jednostavna plijenila je idejom i scenskim nastupom pred žirijem. U vremenu koje je za nama gotovo je bilo nemoguće da neko-me na um nije palo oženiti Hrvatsku i Sloveniju. Oženiti ili udati, stvar je procjene svakoga od nas. U svakom slučaju Metkovićem su prodefi lirali

svi relevantni likovi unutarnje i vanjske političke scene. Nasmiješena Jaca se pod ruku vodila s Borutom, stari svat Berlusconi se okružio dvje-ma ljepojkama, došli su i Putin i Timošenkova pa ni Barack nije mogao ne dovesti svoju Michelle. Bili su tu i domaći majstori od zanata: Šeks, Luka, Jandroković, Šuker i Polančec. Na začelju, kako to i odgovara

sadašnjem političkom trenu, išao je Ivo. Nešto mu je pisalo na leđima, ali nismo mi to rekli. Publika je sve to nagradila drugim mjestom.

Ono što nam nedostaje da se povorka vrati staroj slavi jesu „neovisne“ maškarane skupine. Lijepo je vidjeti više stotina maškarane djece iz metkovskih škola, ali pravi šušt povorci uvijek su davala maškarana

društva. Nije da ih ovaj put nije bilo, a jedno od njih uzelo je treću na-gradu publike. Radi se o skupini Poplava – porod u trupi koja je mnoge

nasmijala.

Vjjesnikmetkovski


MAŠKARE 2010.

Iz OŠ Don Mihovila Pavlinovića u povorku je stiglo 210 brodica.

Najbrojnija maškarana skupina stigla je iz OŠ Stjepana Radića. Njih 490 maškaralo se u vreće pijeska za obranu od poplave.

Gimnazijalci su se i ovaj put masovno pridružili povorci. Čak 300 snjego-vića moglo bi konkurirati i za Guinnessov rekord.

Cure iz Lađarske udruge Metkovke maškarale su se u same sebe.

Balkanski cirkus naziv je skupine momaka koja je ove godine napravila i Marka Krnjevala alias Modnoga mačka.


MAŠKARE 2010.

Jambo u dolasku. Ivo u odlasku - naziv je bio ovogodišnjeg Marka Krnjevala iz Pruda.

Za veselo raspoloženje u ovogodišnjoj povorci brinule su se dvije glaz-be. Metkovskoj Gradskoj glazbi Klement Visković u pomoć je priskočila

Gradska glazba iz Stoca (slika dolje).

Crvenkapice iz Udruge o. Ante Gabrić pomagale su da se maškare okrijepe nakon povorke. Uštipke i krafne pripremile su kuharice iz Doma

za starije i nemoćne i tjelesno ili mentalno oštećene osobe.

Na kraju je uslijedilo čitanje optužnice. Za svaki Markov grijeh Laca je dobio drvenim batom po glavi.

Vjjesnikmetkovski


MAŠKARE 2010.

Na ovogodišnjim Završnim pokladama u Metkoviću

planula su dva Marka. Marka Krnjevala u liku tipa koji sebe naziva Modni mačak zapalio je rano ujutro jedan mladić iz Opuzena kojemu, bar u tome trenutku, sve daske nisu bile na broju. No prema narodnoj da svako zlo nije za zlo na kraju je ispalo možda još i bolje. Mom-ci iz Metkovskog pokladnog društva promptno su napravili novoga Krnju, a zbog lošega vremena suđenje je bilo u Grad-skoj športskoj dvorani pa ga je u toplu i suhu pratilo oko 1500 posjetitelja.

Već na ulazu u sudnicu za-mijetili smo do sada neviđene mjere osiguranja. Ništa nije moglo promaknuti budnome oku dželata Lace, a uz njega su bile i hrabre lađarice Metkovke spremne da bacačima plamena sprže svakoga tko bi se ponov-

no usudio spaliti našega Marka koji je ležao u bijelome lijesu.

Nakon što je Gradska glazba odsvirala svoje, u sudnicu su ušli članovi Suda. Kašnjenje su objasnili lošim vremenom zbog čega je njihov zrakoplov iz Haga umjesto u Dubrovnik mo-rao sletjeti u Split. Suđenje je bilo dugo i naporno jer je treba-lo iznijeti bezbroj dokaza Mar-kove krivnje pa su morali biti puštani i dokazi na videozidu.

Nakon nekoliko sati presuda je pala – kriv je po svim točkama optužnice. Branitelj Ivić oštro je protestirao pa ga je redarstvo udaljilo iz sudnice. Na scenu je stupila ekipa za sanaciju terena pa je Marka s lijesom iznijela van na kišu gdje je odmah for-mirana pogrebna povorka koja je uz zvukove posmrtnoga mar-ša krenula k stratištu.

Nakon što je uz jake mjere osiguranja pogrebna povorka uz

zvuke posmrtnoga marša prošla gradom, na Maloj rivi došlo je do incidenta. Naime, Markova udovica Maca nije se mogla pomiriti s gubitkom voljenoga i stala je pred lomaču spremna da, prema starom metkovskom običaju, zajedno s njim bude

spaljena. Stvar je spasio Laca obećavši joj da će je tješiti do sljedećih poklada. I tako, va-tra je planula. Pravna država djeluje, a dželat Laca hrabro je stao pred lomaču pazeći da koji Opuzenac ne bi opet upalio Marka.

PRESUDA: SMRT SPALJIVANJEM


MAŠKARE 2010.

radno vrijemeod 8 do 20,30

www.fotoveraja.hr

FOTO VERAJAKralja Zvonimira 7, Metković

(020) 681-904(020) 681-891

Vjjesnikmetkovski


POLJOPRIVREDA

HUMOSCAM je prirodno organsko gnojivo, pogodno za ekološku proizvodnju jer ne sadrži teške metale. Sadrži visok postotak organske tvari (80 %) što predstavlja manji utrošak u od-nosu na obično stajsko gnojivo u kojem je udio suhe tvari manji. Zbog termičke obrade ne sadrži sjeme korova, a ni spore patogenih mikroorganizama, što je dalo dobre rezultate u pla-steničkoj proizvodnji.

Bogato je organskim huminskim kiselinama koje ubrzavaju razgradnju biljnih ostataka, potiču razmnožavanje mikroorgani-zama u tlu.

Osim organskog dušika biološkog podrijetla sadrži odgovara-juće količine fosfora i kalija.

PRAKTIČNI REZULTATI

Unošenjem u tlo popravlja se struktura tla, sprečava pojava pokorice, osigurava-ju bolji vodo-zračni odnosi u tlu, a time i bolji razvoj korjena.

HUMOSCAM se ne ispire iz tla, nema gubitaka hra-njiva niti zagađivanja pod-zemnih voda.

S ovim gnojivom ne mo-žemo nikada pretjerati niti izazvati pojavu prevelikog, odnosno premalog sadržaja

makro ili mikroelemenata.Pakiran je u vreće od 25 kg, u obliku peleta, sipak je i lako

se primjenjuje.Jedan kg peleta mijenja i do dvadesetak kilograma staj-

njaka.

Doziranje po kulturama: maslina : 1000-2000 kg/havinova loza :1000-1500 kg/ha

KAKO POVEĆATI UROD I KVALITETU U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI?UZ KVALITETAN RAD I GNOJIDBU ORGANSKIM GNOJIVIMA FERROUMATOM I HUMOSCAMOM POSTIGNUTI SU VRLO DOBRI REZULTATI U POVEĆANJU PRINOSA I RODNOSTI, A I U POBOLJŠAVANJU KONDICIJE VOĆNJAKA I VINOGRADA

P

spjuk

inz

ž

om

voćnjaci : 1000-1500 kg/hapovrće :1000 kg/hakrumpir :1500-2000 kg/ha

FERROUMATO

ORGANSKO DUŠIČNO GNOJIVO S 10% ŽELJEZA

Ferroumato je kruto or-gansko, dušično gnojivo (isu-šeni kravlji, ptičji i konjski gnoj) sa željezom i sumporom koji omogućuje ozelenjivanje i kiseljenje.

U dvogodišnjim pokusima u vinogradima zaustavljena je pojava kloroze a samim time povećao se urod i kvalitet grožđa u odnosu na gnojidbu sa mineralnim gnijivima.Kao i humoscam termički je

obrađen što znači da nema klijavih korova i patogenih mikro-organizama.

Praktičan je u primjeni, sipak, lako se transportira pakiran u vrećama od 25 kg.

Za maslinike, voćnjake i vinograde najbolji trenutak za gno-jidbu je nakon berbe ili u proljeće prilikom kretanja vegeta-cije.

Kod povrtnih kultura preporučuje se gnojidba prije sjetve od-nosno presađivanja a kod krumpira desetak dana prije sadnje.

Doziranje po kulturama:masline: 0,5 -1 kg/ biljci;loza: 400-800 kg/ha; špinat, krumpir, salata: 400-800 kg/ha

voćnjaci:0,5-1 kg/biljci povrtne kulture: 400-800 kg/ha;

za Poljopromet: Karmela Vidović, dipl. ing. agronomije

• zaštitna sredstva• gnojiva • sjemena• navodnjavanje• folije • ručni alati• mehanizacija• maslinarstvo• vinogradarstvo• podrumarstvo

METKOVIĆ, SPLITSKA 27 b

tel.: 020 681 946fax: 020 681 327


INTERVJU

Povodom skidanja skela s ve-likoga mozaika u novoj crkvi

sv. Nikole biskupa na desnoj strani Metkovića za razgovor smo za-molili g. Josipa Bosnića, likovnog umjetnika koji je umnogome za-služan za većinu onoga što se vidi čim se kroz jedna od velikih vrata kroči u crkvu.

G. Bosniću, prije svega bilo bi dobro nabrojiti što ste sve radili u crkvi sv. Nikole.

– Zahvalan sam Bogu što sam povjerenjem i suradnjom s don Ljubom Pavićem i don Senkom Antunovićem imao priliku osmisli-ti likovnu opremu crkve sv. Nikole biskupa. Nastojali smo objediniti i oživotvoriti poruke Evanđelja, kojima je kruna viđenje Kristova uskrsnuća, kao temelja naše vjere. Vitraili, ambon, svetohranište, ol-tar, krstionica (koju ćemo uskoro postaviti), mozaik i kip Uskrslog su nedjeljiva cjelina koja uz neke prateće detalje objedinjuje cjelinu.

Kako je došlo do Vaše surad-nje sa župom Sv. Nikole?

– Don Ljubo Pavić je na temelju mojih ranijih projekata u osmišlja-vanju crkvenih prostora ustrajao na odluci da taj odgovorni zadatak povjeri meni. Don Senko Antuno-vić je svojim dolaskom, zajedno s don Ljubom, proširio projekt upra-vo ovim krunskim dijelom mozai-ka i Uskrslog.

Pri ulazu u crkvu većina naj-prije zamijeti veliki mozaik. Je li Vam forma polukružne stijene na kojoj se nalazi bila zadana ili ste je Vi osmislili?

– Forma polukružne stijene je dio arhitektonskog projekta u koje-ga smo morali ukomponirati nama najbolje likovno rješenje. Dakle, to je bila zadana forma kojoj smo se morali prilagoditi i to smo riješili kombinacijom kiparskog i slikar-skih oblika.

Je li bilo kakvih drugih ideja prije nego što ste došli do svemi-ra?

– Ne. Razgovor sa svećenici-ma trajao je dugo. Sin Krešimir i ja smo nekoliko dana prije odluke promatrali svemirske snimke i kad su svećenici iznijeli problem osmi-šljavanja plohe, u isti mah smo po-

mislili na Uskrslog kao gospodara svemira.

Od koliko se dijelova sastoji mozaik?

– Teško je dati odgovor na to pitanje. Umjetnik se uvijek vodi prvenstveno idejom likovne cje-line. Tehnički detalji su samo na-čin po kojemu se likovna cjelina osmišljava. Nastojali smo veličine spojnih elemenata prilagoditi po-zadinskom obliku, kao i veličine kockica i izbor kamena. Željeli smo koristiti, što je moguće više, prirodni kamen i izbjeći jednoo-braznost. Htjeli smo naglasiti dina-miku i duhovnost događanja.

Nakon mozaika najzamjetlji-viji su vitraili koji po danu unu-trašnjosti daju poseban ugođaj, a po noći šire obojenu svjetlost prema van. Dio njih prikazuje sakralne teme, a dio svjetovne.

– Kao što rekoh, tematski se uvi-đa povezanost cjeline dok su ostva-renja pojedinih grupacija izvedena različitim tehnikama. Kad smo, u likovnom smislu, osmišljavali zidne otvore, procijenili smo da bi originalno rješenje vodoravnog potkrovnog niza mogao biti prikaz Križnog puta s dodanim prizorima, prije svega Krista u Getsemaniju, a kao posljednji, šesnaesti prizor slikano je Uskrsnuće.

Okomiti nizovi velikih prozora su većinom sakralne tematike. Iza prezbiterija smo realizirali vitrail Svetog Trojstva s prikazom Boga u samom vrhu kao oka u čijoj zjeni-ci piše tekst: „Ja Sam koji Jesam“.

Ispod oka se šire zrake u bogatstvu boja do sredine, s golubicom Duha Svetoga, i dalje do Krista, Božjeg Sina u gesti podsjećanja na bit i smisao.

Južni vitrail u prezbiteriju sadr-ži prikaze okolnih župa iz kojih je većina vjernika doseljena u župu Sv. Nikole pa su prikazani isječci, detalji mjesta, crkve i sveci zaštit-nici.

Slijedeći vitrail, prema zapadu, u gornjem prikazu ima crkvu sv. Ilije iznad koje vidimo u oblacima fi guru sv. Ilije sa zapregom. Ispod ovog prikaza slijede: sv. Leopold Mandić, Bl. Marija od Propetog Isusa i u najdonjem okviru biskup Josip Štadler.

Dalje slijedi vitrail s prikazima sv. Nikole koji stišava oluju, sv. Nikole koji pomaže djevojci i sv. Nikole s djecom.

Iza ovih velikih vitraila slijede tri manja s prizorima tradicional-nih djelatnosti ljudi ovoga kraja, a

u predvorju su otac Ante Gabrić i bl. Majka Terezija.

Na pročelju u rozeti je lik Krista u meditaciji.

Oltar je središnje liturgijsko mjesto i vjerojatno poseban iza-zov za umjetnika jer su tijekom obreda sve oči uprte k njemu. Kako je tekla njegova izrada?

– Ovo je deseti oltar kojega sam izradio od masivnog kamenog blo-ka. Najduži je i najširi. Oblikom Stola Gospodnjeg izdvaja se od ostalih, koji su uglavnom u obliku sarkofaga.

Ogromni kameni blok iz ko-jega smo izradili oltar i ambon imao je oko šesnaest tona. Sad ol-

tar ima oko pet tona, ambon oko jedne tone, ostalo je odstranjeno pilanjem, odbijanjem, brušenjem, klesanjem… Bio je to posao koji je dugo trajao, najvažnije je bilo uspostaviti ravnotežu kompozicije prikaza, simboličkog značenja i oblika.

Radili ste još ambon i sveto-hranište. Ostala je krstionica. Kako će ona izgledati?

– Uglavnom sam, govoreći o oltaru, rekao općenito i za ambon. Svetohranište smo, vjerujem, na-pravili jedinstveno i originalno. Nigdje nisam vidio takav primjer svetohraništa. Jednostavno mi je sinula ideja velikog kaleža koji zahtijeva ophod, a ovaj prostor je idealan za to. Na njemu su klasje i grožđe, odnosno kruh i vino, Kri-stov monogram na vratima i na preostalih pet stranica, simbolika pet rana Kristovih.

Krstionica će uskoro biti goto-va. Prikaz Krista i Samarijanke na zdencu je motiv evanđelja koji go-vori da pijući vodu koju nam Krist daje nećemo ožednjeti nikada.

Na kraju, s kojim se problemi-ma susreće umjetnik pri opremi suvremenih sakralnih prostora?

– Postoji niz problema koji se javljaju na putu do konačnog ostvarenja, uređenja crkvenog pro-stora. Moramo se voditi nekim bit-nim načelima pri našem radu. Prvo je da sve što radimo učinimo kako je najbolje moguće, prema svojoj savjesti, koliko prostor i vrijeme dopuštaju. Ukoliko su vašim po-slom zadovoljni oni koji su izdva-jali sredstva, oni kojima služi ono što ste napravili, to je onda najveća i najbolja nagrada.

Ako ste postupali tako, onda ste riješili probleme i teškoće koje su se javljale od početka do kraja tra-janja radova.

Gospodine Bosniću, zahvalju-jem Vam na gostovanju u našem listu.

– I ja na kraju zahvaljujem vama, dragim ljudima Metkovića, zajedno s vašim duhovnim pastiri-ma s kojima sam imao priliku biti prilikom svih dolaazaka, prilikom rada i boravka u studenom, prosin-cu, siječnju i veljači. Zahvaljujem svojim suradnicima i svima koji su na bilo koji način pridonijeli da uspješno završimo ovaj posao.

JOSIP BOSNIĆ

Vjjesnikmetkovski


KULTURA

Metkovski Ogranak Matice hrvatske već dugo spada među najvažnije promicatelje i organizatore kulturnih događanja

u gradu. Čak ga ni ova kriza kroz koju prolazimo, a o čijem kraju u ovoj državi nitko ozbiljan još ne želi ni zucnuti, nije potpuno omela u djelovanju. Prema onome što je uspio napraviti u prote-kloj godini, čini se da taj ogranak baš najbolje djeluje u kriznim situacijama.

U prošloj godini iz tiska su izašle četiri knjige, upriličene su tri izložbe i jedan koncert, a aktivnosti su započele već u siječnju i to tribinom pod nazivom Dr. Franjo Tuđman 2009., deset godina poslije. Na tribini su sudjelovali dr. Miroslav Tuđman, akademski kipar i predsjednik Matice na Hvaru Kuzma Kovačić te prof. po-vijesti i umjetnosti i član Upravnog odbora Matice hrvatske Milan Bešlić.

Mjesec dana kasnije iz tiska je izašla knjiga Toponimi sela De-sana koja je drugo prošireno izdanje u kojem su u dodatku obra-đeni i desanski nadimci te će svima koji budu obrađivali povijest Desana knjiga biti nezaobilazno vrelo podataka.

U travnju je izašla knjiga Josipa Škerlja imenom Neretva mojoj ženi slična koja je promovirana na autorovoj izložbi Valovi (kao mi) postavljenoj u Metkoviću mjesec dana kasnije.

Uoči Sv. Ante otvorena je izložba pod nazivom Još se poznaju stope slikara i kipara Emila Bobanovića Ćolića koji živi i radi u Milanu. Koliko je bila važna ta izložba, govori i činjenica kako su na otvaranju bili dr. Tonko Karaman i akademik Igor Fisković.

Početkom srpnja iz tiska je izašla knjiga Kominke Olivere Me-dak Život i odgoj mladih u tradicijskoj kulturi Hrvata KOMIN (DALMACIJA), a sedam dana kasnije knjiga je predstavljena u Kominu.

Uoči Sv. Ilije, Dana grada Metkovića, otvorena je izložba hr-vatskog kipara Petra Barišića i grafi čara Igora Čabraje. Barišić se predstavio jednim segmentom Bijelo-prostorne specifi čne ki-parske instalacije, a Čabraja dvama ciklusima - Muhe i Inventura sjećanja. O izložbi je govorila Barbara Vujanović, voditeljica Mu-zeja Meštrović iz Splita.

Početkom listopada održan je koncert Gudačkog kvarteta Ruc-ner koji je iskorišten za promociju monografi je Ljetopis Gudačkog kvarteta Rucner 1998. – 2008. koja je pod nazivom 10 godišnjih doba izišla krajem 2008. Metkovski ogranak bio joj je suizdavač.

Sredinom studenoga iz tiska izlazi reprint knjižice s fotografi -jama koje je lipnja 1914. u Metkoviću snimio metkovski trgovac i fotograf Jure Nikolac te ih objavio kao mini-album.

Uz navedene aktivnosti Ogranak je ostvario i suradnju s ogran-cima iz Kutine i Popovače ugostivši krajem svibnja četrdesetak članova iz tih ogranaka. Prilikom boravka u Metkoviću gosti su se upoznali s radom metkovskog Ogranka, a posjetili su i Arheološki muzej Narona i Ornitološku zbirku. Metkovci bi uskoro trebali njima uzvratiti posjet.

O radu Ogranka Matice hrvatske Metković razgovarali smo s dopredsjednikom Ratkom Krstičevićem.

FRANZ FERDINAND U METKOVIĆU

Sredinom veljače u metkovskom GKS-u predstav-ljen je reprint knjižice s fotografi jama koje je u lipnju 1914. u Metkoviću snimio metkovski trgovac i foto-graf Jure Nikolac te ih objavio kao mini album.

Radi se o dolasku austrougarskog prestolonasljedni-ka Franza Ferdinanda brodom u Metković i njegovom presjedanju na vlak za Sarajevo te o povratku mrtvih tijela Ferdinanda i njegove supruge Sofi je nakon aten-tata u Sarajevu. Tih se dana Metković našao u stupci-ma svih svjetskih novina jer se radi o događaju koji je bio casus belli za najkrvaviji rat koji je svijet doživio i iz kojega se mnogi Metkovci nisu vratili ostavljajući svoja tijela po blatnjavim rovovima raznih Galicija i Soča.

Ogranak Matice hrvatske Metković izdao je reprint te knjižice koju je građanima predstavio predsjednik Ogranka MH Ljubuški mr. sc. Radoslav Dodig, dugo-godišnji profesor latinskoga u metkovskoj Gimnaziji. Dodig se u svome izlaganju osvrnuo na prilike koje su vladale sredinom 1914. i na razlog Ferdinandova dolaska u Sarajevo te iznio mnoge detalje iz samoga atentata i njegove posljedice.

Tekst u knjižici je dvojezičan, a na njemački ga je prevela Marta Lučić, učenica Gimnazije Metković.

Nakon predstavljanja građani su knjižicu mogli ku-piti po cijeni od 50 kn, a oni koji to žele, mogu isto učiniti u prostorijama Ogranka MH Metković.

OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ

MEĐU NAJAKTIVNIJIMA U HRVATSKOJ


KULTURA

Koliko ste od planiranoga uspjeli realizirati ili bi se mo-glo reći da ste čak i premašili plan?

– Iskreno govoreći planirali smo i više, ali plan je prema-šen kada se stavi u kontekst fi nancijske situacije koja nije zadovoljavajuća, ne samo kod nas nego općenito u Hrvatskoj. Ono što me žalosti je da doga-đaje koje mi u Matici organizi-ramo ne posjećuje više publike. Moram istaknuti kako je naša uobičajena praksa da prilikom svakog predstavljanja naših iz-danja ta knjiga bude što jeftini-ja. Time na neki način želimo nagraditi one koji su došli na predstavljanje knjige te poru-čiti i ostalima da učine isto. Na žalost, ni većina naših članova nije previše prisutna na doga-đanjima pa smo na zadnjem sastanku donijeli odluku da se svake zadnje subote u mjesecu u našim prostorijama sastane Uprava radi daljnjeg dogovora oko aktivnosti. Vrata su otvore-na svim članovima kako bismo svi zajedno doprinijeli radu i ra-zvoju Ogranka.

Što planirate tijekom ove godine?

– Gotova nam je knjiga na kojoj se radi već dvije godine.

Riječ je o naslovu Povijest ne-retvanskih župa koju radi dr. Mile Vidović. Knjiga je to od nekih 700 stranica koja će do-nijeti puno pojedinosti od 1945. na ovamo, odnosno od vremena don Rade od kada se puno toga izmijenilo u Neretvi. Imamo i katastarsku mapu Borovaca iz doba Mlečana i Austrije koja je također već gotova i čeka se

samo predgovor, a radimo je u suradnji s Državnim arhivom u Zadru. Pri kraju je i knjiga o radu našeg Ogranka u kojoj će se sažeti sve naše aktivnosti u posljednjih 20 godina. Četvrta knjiga je Metkoviću s ljubavlju, što radi dr. Karaman. Sve četi-ri su gotove, a sigurno imamo i više od dvadeset knjiga koje

su spremne za tisak, ali nam fi nancijska situacija to nažalost ne dozvoljava. Ne žuri nam se jer za izdavanje knjige uvijek ima vremena, a činjenica je da mi osim izdavaštva paralel-no trošimo novac i na izložbe, koncerte i slično.

Moglo bi se reći kako je metkovski Ogranak postao zaštitni znak za kvalitetne izložbe. Što ćemo vidjeti?

– Planiramo izložbe profesora s Akademije u Širokom Brijegu Ivane Ćavar i Branimira Bartu-lovića te slikara Ivana Perka i Ante Verzotija. Jednu smo već i odradili, a riječ je o izložbi Ivi-ce Šiška. Koliko ćemo uspjeti ostvariti, vidjet ćemo. Vjerova-li ili ne od Ministarstva kulture dobili smo 15 tisuća kuna za tri izložbe, a nekada je to bio iznos koji se dobivao za jednu izlož-bu.

Koliko članova ima Ogra-nak i koliko su oni uključeni u rad?

– Iskreno govoreći ljudi su zbog cjelokupne situacije za-tvoreni u sebe, ali moram pri-znati kako mi kao Ogranak imamo dosta članova i spada-mo u deset najbrojnijih ogra-naka u državi, ali ne samo po

brojnosti nego i po broju onih koji redovito plaćaju članarinu. To je velika prednost za našu Maticu i dokazuje da smo zadr-žali kontinuitet, a veseli i što se redovito učlanjuju novi članovi. Naš najmlađi član pohađa drugi razred Gimnazije.

Kakva je suradnja s ogran-cima u okruženju?

– Kada govorimo o ogranci-ma u našem susjedstvu, moram reći kako mi surađujemo kao osobe, ali Matica kao Matica u Neretvi ne postoji nego u Met-koviću. Naš Ogranak je jedini koji održava sastanke, odnosno godišnje skupštine. Problem Opuzena i Ploča pa i susjedne Čapljine je što jednostavno ne-maju osobu koja bi se prihvatila vođenja i okupljanja članstva. Česta je suradnja sa Širo-

kim Brijegom, odnosno Gale-rijom Franjevačkog samosta-na. Je li to rezultat privatne inicijative?

– Moja suradnja s njima za-počela je još u bivšoj državi. Treba reći kako u to vrijeme na području BiH nije smjelo biti ogranaka MH, odnosno nisu se smjeli osnivati, ali su ti lju-di mogli biti članovi Matice u Metkoviću, odnosno u Hrvat-skoj. U to doba ja sam na Vespi obilazio Ljubuški, Čapljinu i Široki, odnosno mjesta po Her-cegovini i učlanjivao ljude koji su se odazivali u velikom broju. Danas je situacija drugačija jer Matici nije zabranjeno djelo-vanje pa mnoga mjesta u Her-cegovini imaju ogranke. Što se tiče Galerije Franjevačkog sa-mostana na Širokom Brijegu, s njima sam uspostavio dublju suradnju jer su moja poznanstva sa slikarima i kiparima i njima i te kako trebala. Tako je surad-nja održana svih ovih godina pa neke izložbe razmjenjujemo, npr. Vanju Radauša, Crnčića i slično.

Osim fi nancija koji vam je najveći problem?

– Rješavanje prostora! Služ-beno smo poslali dopis gra-donačelniku Gabriću da nas primi kako bismo razmotrili rješavanje toga za nas gorućeg problema. Mi imamo nekoliko prijedloga, ali o tome više na-kon razgovora s gradonačelni-kom. Mi ćemo se i dalje truditi raditi što bolje i kvalitetnije, a od Grada Metkovića, koji nam je do sada zaista bio velika po-drška, i dalje očekujemo razu-mijevanje.

Kvalitetu rada Ogranka Matice hrvatske Metković potvrđuju i priznanja koja su u posljednjih desetak godina dobila njena izdanja. Tako je Ogranak za knjigu pjesama Gral Vladimira Pavlovića dobio Srebrnu plaketu MH, a autor Tinovu nagradu. Za knjigu Sakralni objekti u dolini Neretve autora Mile Vido-vića, doktora teoloških znanosti i stručnjaka za povijest Crkve u Hrvata, Ogranak je primio Brončanu povelju MH. Metkovski ogranak dobio je i najveću godišnju nagradu koju MH dodje-ljuje ograncima za objavljene naslove, a riječ je o nagradi Ivan Kukuljević Sakcinski i to za knjigu Povijest Crkve u Hrvata autora Mile Vidovića koju je Ogranak izdao u sunakladništvu s časopisom Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu Crkva u svijetu.

Vjjesnikmetkovski


POVIJESNA CRTICA

Evo su nam prošle maškare, komunalni nam redari ne daju da svojim limenim ljubimcem poljubimo omiljeni kafi ć ili trgovi-

nu (brat bratu nije im se lako onako pokrupnijima ni suprotstaviti, a iz čistoga straha pred snagama općinskoga, kako se hrvatski reče komunalnog, reda i zakona neću vam reći što Pinc1 znači na Pagu) i sve miriše više na jesen nego na skori početak proljeća. I tako, dok očekujemo da umjesto pina u mobitele upišemo Pinc, kad nam uvedu i naplatu parkiranja na obližnjemu travnjaku, nogostupu ili skalinadi, vrijeme je da se oboružamo znanjem o vlastitoj prošlosti i prezimenima koja su svuda oko nas, pa i šire. Danas sam umje-sto 35 milijuna, koliko mi je ponudila Hrvatska lutrija, iz bubnja izvukao Vladimire, Popoviće i Baćile.

VLADIMIRPrezime Vladimir zna zbu-

niti Neneretvane jer im je teško lučiti što je kad izgovoriš Niko-la Vladimir ime, a što prezime. Sa zubima vlasnika jednog isto tako zbunjujućeg imena i prezi-mena (Petar Jurica) autor je ovih redaka imao bliski susret prije 15-ak godina od čega ima malo poveće desne zaliske i pokoju dȕgu u glavi manje, a u borbu s jezikom jednoga pretka današ-njih Vladimira najvjerojatnije se upustio Alberto Fortis na svojemu glasovitom putovanju po Dalmaciji. Riječ je o fra Luki Vladmiroviću (1718. – 1788.), pretpostavlja se ali nije naučno dokazano iz Perke, neobičnome svatu kojega povijesni izvori prikazuju svakojako: jedni ga drže neshvaćenim genijalcem, a drugi prototipom Vidovitog Milana. I on je sam uvelike pridonio takvoj podvojenoj slici. Povjesničari ga svakako ne ljube zbog izmišljenoga rodoslovlja Vladmirovića koje izvlači još od 2. st. kad je iz Rima navodno poslan Lucius Vlad-mirius da postane upraviteljem Narone, a sebe je potpisivao i kao conte (knez) te je taj naslov dopisao na ime jednoga svojeg pretka u zaostroškim maticama. Vladmirovići po njemu bijahu širitelji kršćanstva u Neretvanskoj kneževini, bugarski kraljevi i protutur-ski borci. Čak i oko mjesta fra Lukina rođenja postoji spor. Naime, ni jedan postojeći povijesni dokument ne upućuje da su Vladmi-rovići živjeli u Perki (tako drže Baldo Šutić i Vlado Pavičić, a kao vrsnim poznavateljima povijesti naših krajeva, ja im vjerujem), a i prvi nesporni spomen Vladimira u neretvanskim maticama nastaje tek 1736. u Otrićima (u Pozloj Gori, gdje je i fra Luka vjerojatno rođen) odakle se obitelj po predaji doselila iz Gruda. Navodno im je starije prezime bilo Šimunović. Ipak, postoje i starije vijesti u

1 I sami znate da ne znači ništa dobro.

Vladimirima. Naime, u popisu bosanskih plemenitaških obitelji izdvaja se obitelj Vladmirovich de Usorich apud Mostar (Vladmi-rović iz sela Uzarići nedaleko od Mostara; navedeno se selo nalazi u Mostarskome blatu i danas pripada širokobriješkoj općini). U tome je svjetlu zanimljiva činjenica da su se po predaji lički Ruka-vine doselili iz Bosne i nosili prezime Vladimirović. Nadalje, fra Luka ima i slavnoga pretka kojemu nije poznato podrijetlo (ali bi po prezimenu morao biti Neretvanin). Riječ je o Anti Vladmirovi-ću koji je 1607. u Mlecima izdao knjigu. Compendio storico della Dalmazia. Dakle, nije fra Luka (iako i oko toga fra Ante postoje sporovi, ali ga se navodi u knjizi Znameniti Hrvati) bio toliko u krivu, koliko je umjesto da se bavi povijesnim izvorima, iste stva-rao. Ali tko bi mu to zamjerio? Nakon fra Luke od Vladimira nitko više nije bio toliko zanimljiv. Rod se raselio po Neretvanskoj kra-jini. U Borovcima je 1720. rođen fra Paško Vladmirović Stariji, no Vladimire kasnije ondje više ne nalazimo. U Vid su Vladimiri pri-

stigli iz Pozle Gore (danas ih je ondje 15, a 1948. bilo ih je 77). Živjeli su na Ograđu od 1774. Jedna se grana Vladimira u 19. stoljeću iz Pozle Gore doselila i u Komin (danas ih je u Kominu 29). Danas ih je najviše u Met-koviću (111). Za kraj priče o ovoj obitelji recimo zašto su fra Luku smatrali genijalcem: prvi je nagovijestio mogućnost da je uzrok malarije komarac, za-lagao se za isušivanje neretvan-ske močvare, izgradnju luke u Pločama, prokopavanje kana-la između Baćinskih jezera i mora... Sve se to ostvarilo dvje-stotinjak godina nakon njegove smrti. Zalagao se on i za razvoj

školstva pa bi se rascvjetao na činjenicu da stipendije dodjeljuje (dobro, ove godine nije tako zbog peronospore hrvatskoga društva – recesije) Mojmir Vladimir, a od čega liječi žuč od crne kokoši ili kako povratiti kosam lik koje su opale, da narestu, pročitajte u njegovim Likarušama. Kušano je!

POPOVIĆ I NIKOLETIĆIduće prezime nije ni izbliza toliko isključivo neretvansko kao

prezime Vladimir. Popovića naime ima diljem bivše države. Pre-zime je nastalo prema imenici pop kojom se označuje svjetovnog (dijecezanskog) svećenika. U istočnoj Hercegovini, odakle nere-tvanski Popovići potječu, istozvučni se priimak spominje od 1456. Samo se prezime oblikuje nešto kasnije. Naime, 1574. spominje se Nikola Popović iz Žakova u Lugu kod Trebinja kao doseljenik u Dubrovnik. U Veljoj Međi i Zagorcu (Popovo) Popovići su se ne-koć prezivali Bratoš (< Bratoš < Bratoslav), ali su ondje prezime promijenili u Popović tek 1867. Ipak, nesumnjivo je da su slivanj-ski, vidonjski i dobranjski Popovići odreda rodom iz Popova (gdje

METKOVSKA PREZIMENA

OD FRA LUKE, PREKO POPA LUKE, DO VLATKA MENIXA I NAZADPIŠE: DOMAGOJ VIDOVIĆ, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE

Obnovljena crkva u Pozloj Gori


POVIJESNA CRTICA

postoji predaja o popu Luki po kojemu je prozvano Popovo). Tako 1694. harambaša Jure Popović dobiva posjede u Dobra-

njama (Sankovići). Rečeni se Jure doselio iz Broćanca, zaseoka neumskoga Graca, točno ispod Sutilije, najvišega vrha Žabe. Do-branjski se Popovići zbog brojnosti raslojavaju te 1795. nalazimo Josipa Popovića rečenoga Nikoletića. Od 1814. njegovi se potomci pišu isključivo kao Nikoletić (< Nikoleta < Nikola). Imamo poda-tak i o preseljenju jednoga Nikoletića 1895. iz Graca (vjerojatnije iz Dobranja) u Ston. U Dobranjama su Nikoletići živjeli u zaseoku Prisoje, a danas žive u Bijelome Viru (njih 10), gdje žive i Popovi-

ći (njih 10). Zanimljivo je da gabeoski Popovići drže da su rodom iz Crne Gore iako je po upisima iz matica jasno da se oko 1830. u Gabelu preselio Nikola Popović iz Dobranja. U Doljane se pak iz Sankovića oko 1770. doselio Mato Popović s obitelji.

I u Vidonjama se Popovići spominju razmjerno rano. Godine 1712. gradački župnik krsti Mandu, kći Vide Popovića iz Galo-vića. Obitelj ondje izumire u 19. st. da bi se 1852. iz Sankovića doselio Petar Popović koji se oženio Mandom Tošić. Danas Popo-vići žive na Mliništu (njih 21), i to na Tošića guvnu. Vidite da nije to slučajno. Dobranjski i vidonjski (a u manjoj mjeri i slivanjski) Popovići napučili su i Metković (75).

U Slivnu su se Popovići 1730. nastanili na Gradu, Rosnom Dolu i Lipovcu, danas žive na Vlaki (njih 49), Buk Vlaki (16) i Kle-ku (8) a jedna se grana vidonjskih Popovića iz Galovića doselila u Podgradinu gdje žive sa slivanjskim prezimenjacima (13). Sli-vanjski su Popovići uvelike napučili Opuzen u kojemu su danas najbrojniji rod (109). U Opuzenu je u 18. st. živjela i grana Popo-vića doseljena iz Bagalovića koja je izumrla početkom 19. st. Tko bi rekao da će od plemena u čijemu je korijenu riječ pop nastati toliko mnoštvo, a Stipe?

BAĆILO, SPRČIĆ, ŠPRLJE, NOVAKOVIĆ, MENIX I za kraj Baćili. Prije mjesec me je dana nazvao šjor Ivo Baćilo

i s veoma uvjerljivom argumentacijom pobio dosadašnju teoriju o nastanku navedenoga prezimena po kojoj je novo prezime nastalo kada je Ivan Sprčić (rođen 1912.) u spomen na svoju baku Stjepa-niju Baće (koja mu je udijelila veliki miraz) promijenio dotadašnje prezime 1946. Šjor Ivo se prošetao do župnoga dvora u Bijelome Viru, pronašao da je u maticama spomenuti Ivan prvi put zabilje-žen kao Baćilo 1937., a službena je potvrda promjene prezimena Sprčić nastupila 1949. Toj su promjeni, navodi šjor Ivo, najviše kumovale žene kojima nije bilo lako nositi prezime Sprčić (iako ono ne znači ono što ste vi, bezobraznici pomislili, nego se izvodi od imenice sprčko ‘nespretnjaković’), a iako svoju babu Baćušu vole, kad je riječ o zemljištu, mnogo su više profi tirali od Sršena.

Lik se baćilo dovodi u svezu s imenicom baća(k) (< baća ‘braco, mali brat’) te označuje milu, omiljenu osobu te ne izaziva toliku pozornost i zadovoljno trljanje ruku kao kad mnogi Makedonac u Metkoviću ugleda natpis FTC Sprčić i pomisli kako mu se posre-ćilo. Vjerojatno je iz sličnih pobuda nastalo i prezime Novaković (< novak < nov) koje su 1960-ih godina odabrali negdašnji Sprčići Šimun i Pavo, a tradiciju mijenjanja prezimena zbog kojih moj šef Petar Šimunović čupa kose2 (a onda čita fra Lukine Likaruše e da bi ih povratio) nastavio je Vlatko Menix (moram ga jednome upitati je li Menix engleski lik prezimena Menalo). No nisu Sprčići (koji su se u Dobranje doselili 1761. iz Domanovića) samo u novi-ja vremena mijenjali svoje prezime. U gradačkim maticama Sprči-ći se spominju 1726. u Habatnici (kod stolačkoga Kruševa), 1727. na Boljunima (južno od Stoca), a već se 1743. u Gabeli pišu i kao Šprčić, Šprljić i Šprljinić te od njih potječu neretvanski Šprlje (< šprlje ‘škiljavac’). Lik Šprljinić bilježe i metkovske matice za doseljenike iz Gabele u 1747. Lik pak Šprljčič zabilježen je u sli-vanjskim maticama 1741., a u dobranjskim 1802. Na hutovskom su području zabilježena su starija prezimena Sprčića Grgurević i Soko.

KONAC DJELO RESI, PA GA SAM UMIJESIEto toliko, dragi moji! Danas smo tako naučili da su Vladimiri

bili maštoviti genijalci zbog kojih je nastala uzrečica Ne vjeruj Vladimiru ni kad ti softver nosi (šala, naravno), da i popovi mogu imati veliko potomstvo te da, iako im se Baće mile, Baćilima se ne mili da im se prezime krivo tumači. Šta san ovo zadnje reko? Ko će ga znat?

2 Jer su prezimena po definiciji stalna, nepromjenjiva i nasljedna.

SPECIJALISTIČKI PREGLEDI

POLIKLINIKA

BUŠIĆKralja Zvonimira 32

METKOVIĆTelefon: 020 681 400

COLOR DOPPLER

ULTRAZVUK

- internista

- gastroenterologa

- kardiologa

- endokrinologa

- neurologa

- dermatologa

- ortopeda

HOLTER SRCA

24-satno snimanje EKG-a

- srca

- vratnih krvnih žila

- abdomenalne aorte

- abdomena

- štitnajče

- prostate

- dojke

- dječjih kukova

KOMPLETNI GINEKOLOŠKI PREGLEDI

(color doppler, papa, brisevi, vođenje trudnoće)

SISTEMATSKI PREGLEDI ZA ŽENE I MUŠKARCE

Panorama Bijeloga Vira

Vjjesnikmetkovski


POVIJESNA CRTICA

Gradska glazba Klement Visković je 1986. proslavila stotu obljetnicu

početka svoga djelovanja koje traje sve do danas. Kako u monografi ji Gradska glazba Metković 1886.-1986., tiskanoj tom prigodom, opisuje njen autor dr. Ivan Jurić, te 1886. naši stari Metkovci poče-li su s vježbanjem i učenjem sviranja na puhačkim instrumentima da bi 8. srpnja 1888. pod ravnanjem Ante Donellija odr-žali svoj prvi javni nastup.

Monografi ja iscrpno daje prikaz rada Glazbe od njenih početaka pa je ostalo malo nepoznanica iz tih prvih godina njenoga rada. Onodobni tisak rado je prenosio vijesti o radu takvih društava jer ih je bilo malo, a i u obiteljima naših prvih glazbara nađeno je do-sta fotografi ja koje su se čuvale kao relikvije.

Svo vrijeme koje sam utrošio na traženja do-kumenata, fotografi ja i razglednica našeg grada posebnu pažnju obraćao sam na svaku fotogra-fi ju glazbe ili orkestra na koju bih naišao jer sam očekivao da će odnekud izroniti još nešto dosada nepoznato iz rada Glazbe. Posebno sam tražio fo-tografi je otkrivanja spomenika Ivanu Gunduliću u Dubrovniku 1893. Svečanost otkrivanja uveli-čalo je više glazba iz Dalmacije. Naša Glazba je muzicirala u Širokoj ulici, ali takvu fotografi ju nisam do sada uspio pronaći.

Nedavan poziv Zlatka Huzeka, koji je najzaslužniji što sam se dolaskom u Zagreb zarazio tim rudarskim poslom istraživača metkovske povijesti, posebno 19. i početaka 20. stoljeća, vratio mi je vjeru i otvorio nadu da samo treba biti uporan, a rezultat dođe kad-tad. Naime, Zlatko me upitao želim li vidjeti nešto jako staro, a ima veze s Metkovskom građanskom glazbom. Znao sam da se on s tim stvarima inače ne šali, a i nje-gov naglasak na Metkovska građanska glazba govorio mi je da to čita. Znao sam da se još 1986. u Glazbi vodio pri-jepor oko atributa građanska te je pi-sac monografi je morao kopijom prvih pravila Glazbe (Pravilnik Metkovske gradjanske glazbe), pronađenih u Hi-storijskom arhivu u Zadru, dokazivati navode.

Huzek me je dočekao s meni pozna-tim osmijehom kada ima nešto neviđeno, no to nešto je premašilo sva moja očekivanja. Zlatko je u ruci držao mali posrebreni pehar visine 12 cm na kojem se upadljivo isticala glazbarska lira čije su vanjske rubove činile dvije ribe. Odmah sam znao da je taj pred-met, koji je on još uvijek držao u svojoj ruci, nešto potpuno novo za povijest naše glazbe.

Uzeo sam pehar i povećalo te sam bez problema iznad lire pro-čitao METKOVSKA GRAĐANSKA GLAZBA, a ispod toga, ta-kođer centralno u odnosu na liru, nadnevak 18. 07. A.D. 1888.

Iznad same lire, kao njen sastavni dio, stajao je akronim glazbe – MGG. Tek kada sam okrenuo na poleđinu, čekalo me je pravo iznenađenje: ispod naslova PROMICATELJSKI ODBOR stajalo je pod rednim brojem 1. NARCIZ DETONI, 2. MIHO JERAMAZ i 3.VINKO IVANČIĆ (u monografi ji na str. 18. stoji Ivačić).

Zlatko me je potom upozorio da ispod pehara postoji ugravirana i brojka 3 što

bi moglo značiti da su imenovana trojica promicatelja dobila tri numerirana peha-

ra te da je ovaj pripadao Vinku Ivančiću. Kako je Metković u to vrijeme bio grad u koji su dolazili mnogi službenici brodskih kompanija i banaka, trgovci i namještenici raznih državnih ureda, od kojih su se neki relativno kratko zadržali, nije lako otkriti kako je ovaj pehar završio u Moslavini, u jednom selu kraj Popovače. Ni za obitelj Detoni ne znam kamo je odselila iz Met-kovića, ali je ostavila veliki trag u povijesti naše glazbe. Osim Narciza Detonija, kako to

Jurić navodi u monografi ji, Petar Detoni bio je predsjednik Glazbe nakon prvoga predsjed-

nika Mate Glušćevića te Ante Pletikosića. O ulozi Promicateljskog odbora Jurić navo-

di kako je on „rukovodio pripremama za osni-vanje glazbe“. Upravo je Promicateljski odbor

poslije dužih priprema, u svibnju 1888. dostavio Pokrajinskoj vladi u Zadru Zahtjev za osnivanje

Glazbe i Pravila Glazbe na usvajanje. Ta pravila nisu usvojena, već je na njima učinjena izmjena pa

su takva dostavljena na adresu predsjednika Promi-cateljskog odbora Narciza Detonija koji je usvojio

primjedbe Pokrajinske vlade na Pravila te ih 18. lipnja 1888. ponovno poslao u pet primjeraka. Pravila su od-

mah bila potvrđena i u dva primjerka vraćena Promicateljskom odboru pa se započelo sa službenim osnivanjem Glazbe, poslije čega je slijedio i prvi javni nastup. Nadalje, Jurić navodi da su za osnivanje Glazbe naročito bili zaslužni članovi Promicateljskog odbora, a posebno Narciz Detoni “ter će njegova uspomena nera-zrješiva ostati sa uspomenom ustanovljenja metkovske Glazbe“.

Nadnevak na peharu, 18. srpnja 1888., možda govori da je tada Glaz-ba održala svoj drugi nastup, nakon pr-voga koji je bio 8. srpnja, a što bi se poklapalo sa svečanošću uoči proslave sv. Ilije, zaštitnika grada Metkovića. Teško je vjerovati da je graver napravio pogrješku pa je pred nadnevak prvoga nastupa dodao broj 1 i time nas doveo u zabludu.

U svakom slučaju, očito je da se nova Uprava na primjeren i trajan način zahvalila trojici ljudi koji su obavili sve potrebne pripreme prije prvog nastupa i koji su gotovo dvije godine vodili tada još uvijek neregistrirano Društvo. Nar-ciz Detoni je postao član novoosnovanoga Upraviteljstva dok je Miho (Miće) Jeramaz svirao klarinet u prvoj postavi Glazbe. Vin-ko Ivančić ili Ivačić očito nije dugo živio u našem gradu, ali nam je, eto, podario jedan iznimno vrijedan predmet iz vremena kada je cijeli Metković živio i disao za svoju Glazbu i kada je posebna čast i prestiž bilo djelovanje i rad u njoj u bilo kojem smislu.

PRILOG ZA POVIJEST GRADSKE GLAZBE

PEHAR IZ 1888.PIŠE: MARIO TALAJIĆ


SPORT

Metkovski boćari ponovno se natječu u I. HBL-u iz

koje su ispali na kraju sezone 2007/2008. Povratkom u elit-nu skupinu povećao se i broj gledatelja na utakmicama, a ostvareni rezultat potaknuo je i nas da provjerimo što je novo s ekipom i da saznamo ponešto o boćanju kao sportu, o čemu je s nama razgovarao kapetan Mile Vidović.

Od kada postoji BK Metko-vić?

– Klub postoji od 1983., a mi smo u prvu ligu ušli deset go-dina kasnije, 1993. Iz prve lige smo dva puta ispadali, ali smo se svaki put uspjeli vratiti.

Može li se za boćanje reći da je sport ili je rekreacija?

– Ma boćanje je jedan od najnapornijih sportova. Naša utakmica traje najmanje pet sati i sad zamislite koliko tre-ba psihičke i fi zičke kondicije da se to odigra. Da samo stojiš na nogama toliko vremena, bilo bi naporno. Recimo, u rukome-tu igrač fali gol sa šest metara i hvata se za glavu, a pogledajte onaj bulin. Ima oko tri centime-tra u promjeru i treba ga pogo-diti metalnom bućom s oko 18 metara. Svaki sport ima svoje draži, ali zavisi koliko je što po-pularno.

Kako se stječe kondicija za tako dugu utakmicu?

– Kondicija se podiže napor-nijim treninzima. Vježbamo dva puta tjedno po tri sata što zbog pojačanog tempa odgovara, re-cimo, efektivnoj igri od četiri i

pol do pet sati. Koliko vam odgovara pro-

mjena natjecanja, kraća sezo-na, tzv. jednokružno natjeca-nje?

– Promjena se morala dogo-diti. Nama je ispalo dobro jer smo dobili povoljan raspored što znači da nam u goste dolaze tri – četiri ekipe koje su jedna-ko jake kao mi ili slabije. U prva četiri kola imali smo četiri naj-jače ekipe u Hrvatskoj. Mislim na Benčić Vargon, Trio Buzet, Zrinjevac i Istru Poreč. Pobje-da protiv Benčića dala nam je poticaj za daljnje natjecanje. U daljnjem tijeku natjecanja mogli bismo napraviti iznenađenje i na gostovanju kod Usluge Pa-zin koja je već ostala u donjem domu. Naš cilj je ostati na čvr-stoj šestoj poziciji, a onda ćemo razmišljati o jeseni i novoj sezo-

ni. Biti u sredini je naša realnost i naš domet za sada. Osim toga, važno nam je da nismo među četiri najlošije plasirana kluba koja idu u doigravanje za ispa-danje (play out) jer se time sma-njuju troškovi, što je nama jako bitno.

Kakvi su vam uvjeti u koji-ma trenirate i nastupate?

– Najprije moramo riješi-ti grijanje u dvorani jer se ove zime znalo dogoditi da trenira-mo na nula stupnjeva, a ne mo-žete zamisliti kako izgleda na tolikoj temperaturi u ruci držati metalnu buću. Kada bismo rije-šili taj problem, naši uvjeti bili

bi idealni. U ligi je deset klubova. Ka-

kvi su uvjeti kod njih?– Svi imaju boćarske dvora-

ne, ali su uvjeti različiti. Npr. u Šibeniku imaju grijanje, ali nemaju druge uvjete kao što su tuševi i sl. Nije baš lijepo kada se nakon utakmice ne možete okupati, osvježiti i krenuti kući. Ali kod nas je sve moguće, pa se čovjek navikne.

Zašto su istarski klubovi tako dobri?

– Zato što u Istri nisu jako razvijeni drugi, recimo popu-larniji, sportovi. Uz to ih prate ljudi koji vole boćanje. Tako je, npr., direktor Hrvatske boćarske reprezentacije ujedno i direktor Trio Buzeta. To je čovjek koji ima novaca, za dvoranu je dao vlastiti teren, a uz to su kod nje-ga igrači koji su godišnje plaće-ni između 100 i 150 tisuća kuna. Za razliku od njih mi jedva us-pijemo pokriti osnovne troškove i problem su nam dvije-tri tisuće

kuna za plaćanje večere gostu-jućoj ekipi, a jedina pomoć nam je Grad Metković bez kojega ni to ne bismo mogli.

Zašto se utakmica produži-la na pet sati?

– Zato što je prije bilo 12 dis-ciplina, a sada ih ima trinaest, a uz to je i zagrijavanje duže i traje nekih petnaestak minuta. Prije su bila 22 punta, a poveća-vanjem disciplina sada ih je 26. Zna se dogoditi, ako je utakmi-ca tvrđa jer igraju dvije podjed-nake ekipe, da se igra i dulje od pet sati.

Kako se postaje boćar, po-sebno vrhunski?

– Da bi bio boćar, moraš imati talent, a vrhunski naravno samo upornim radom na terenu.

Kakav profi l igrača vam ne-dostaje?

– Problem je nedostatak mla-dih igrača, odnosno igrača koji bi igrali trkačke discipline. Tu smo najlošiji. Takvih je disci-plina pet i tko ih dobije tijekom utakmice osigurao je deset bo-dova i može se reći da je već 90 posto dobio utakmicu. Još od osam klasičnih dobije dvije i eto mu pobjede. Da smo bolji u trkačkim disciplinama, na do-maćem terenu bi nas rijetko tko mogao pobijediti. Nije bitno što mi nismo neka ekstra ekipa, ali domaći teren je velika prednost.

Koja je razlika između prve i druge lige?

– U drugoj su puno lošiji uvjeti, igra se na otvorenim te-renima, liga počinje kasnije. Za-mislite kako je igrati u tri poslije podne po najvećim vrućinama. Druga liga je podijeljena u dva dijela, sjever i jug, a pobjednici tih liga ulaze u prvu dok dva iz prve ispadaju. Prošle sezone iz prve lige ispao je Dubrovnik Hi-droelektrana, a ušli smo mi. U Hrvatskoj su uvijek četiri ekipe dominantne, ali da mi imamo barem jednog brzinca, rijetko bi nas tko od njih dobio na našem terenu.

Uloga trenera?– Trener je bitan jer ekipa bez

vođe ne funkcionira. On je tu da ocijeni što tko može odigrati, da podijeli zadatke i da objektivnije sagleda situaciju i skrene pozor-nost na pozitivne ili negativne strane igrača ili cijele ekipe.

Kako ste zadovoljni posje-tom publike?

– Moram se pohvaliti kako mi, u odnosu na ostale klubove, imamo najviše publike. Nas gle-da u prosjeku 80 do 100 ljudi, dok u Šibeniku na prošloj uta-kmici nije bilo nego njih dvo-je – troje. Recimo, na utakmici protiv Istre Poreč bilo je pede-setak gledatelja, a u Zagrebu se zna dogoditi da nema nikoga. Publika je bitna jer osjeti kada ti je teško i svojim bodrenjem podiže samopouzdanje.

PREDSTAVLJAMO

BK ‘METKOVIĆ’BK ‘METKOVIĆ’

Vjjesnikmetkovski


SPORT

NOGOMETIII. HNL JUG

18. kolo, 27. veljače

NK Dinara – NK Neretva 3:0

UDRUGA MALONOGOMETNIH AMATERA GRADA METKOVIĆA – UMA

17. kolo, 15. veljačeKillersi Metković - Vid 4:3Žrnjevo Neum - Klada 6:5Krvavac II Kican Inte. - Graničar 6:8Orašina Montaling - Poljopromet 3:2Podkraj - Mlinište 5:0Recreativo - Škrapa Momići 3:13Poljopromet Vet. - Norin 5:4Sv. Roko Podrujnica - slobodni

18. kolo, 1. veljače Mlinište - Killersi Metković 1:6Norin - Recreativo 3:2Škrapa Momići - Orašina Montaling 2:3 Klada - Podkraj 5:4Poljopromet - Krvavac II 7:1Vid - Poljopromet Veterani 2:1Graničar – Sv. Roko Podrujnica 5:3CB Žrnjevo Neum - slobodan

RUKOMETDUKAT PREMIJER LIGA

17. kolo, 13.veljačeRK Varteks Di Caprio - RK Metković 34:3418. kolo, 20. veljačeRK Metković - RK MKA*IPC 28:25 (15:11)METKOVIĆ – Športska dvorana Metković. Gledatelja: 500.

Suci: Prpić i Szekely (oba iz Zagreba).METKOVIĆ: Crnčević (1 obrana), Kolovrat 6, Ćužić 3, Vuč-

ković, Sabljić 4, Vidović 2, Pušić (19 obrana), Jurković, Brozo-vić, Kežić, Sršen 6, M. Ilić, Paponja 6, R. Ilić 1. Trener: Slavko Ujdur.

MKA*IPC: Lončar (2 obrane), Varga 3, Balog, Karačić 7, Cr-nić 5, Zadravec 1, Vidaković, Sladoljev (12 obrana), Marčec, Me-sarić, Krajner, Pašalić 2, Herman 5, Ćavar 1, Jelinić 1. Trener: Josip Borković.

Isključenja: Metković 10 minuta, MKA*IPC 12 minuta.Sedmerci: Metković 2 (2), MKA*IPC 3 (2).Iznimno borbenom i hrabrom igrom rukometaši Metkovića

uspjeli su nadigrati goste iz Čakovca i na kraju zasluženo doći do bodova. Tijekom cijelog susreta Metković je imao prednost od najčešće četiri do pet golova. Završnica je ipak ponudila ne-što neizvjesnosti kada su se gosti u 54. minuti približili na 25:23. Zahvaljujući najboljem igraču domaćih Dariju Pušiću, koji je Ka-račiću obranio ključni sedmerac u 57. minuti, pobjeda nije došla u pitanje.

19. kolo, 27. veljačeRK Dubrava - RK Metković 29:26Metković je na poluzavršnici zauzeo osmo mjesto na tablici sa

14 bodova. Nastavak prvenstva započinje 6. veljače.

2. HRL JUG MUŠKI12. kolo, 20. veljačeRK Metković 1963 - RK Hrvatski dragovoljac 22:22RK Metković2 - RK Trogir 0:10

13. kolo, 27. veljačeRK Kamičak - RK Metković 1963 33:26RK Dubrovnik – RK Metković2 10:0

2. HRL JUG ŽENE12. kolo, 20. veljačeŽRK Sinj - ŽRK Metković 39:16

13. kolo, 27. veljačeŽRK Metković - ŽRK Kaštela 18:30

ŽUPANIJSKA RUKOMETNA LIGA ZA DJEVOJČICE ROĐENE 1996. I MLAĐE

Utakmice 2. kruga, 11. i 13. veljače u Metkoviću u Gradskoj sportskoj dvorani

RK Vela Luka - ŽRK Metković 17:19 (8:10)ŽRK Metković - ŽRK Jerkovac 5:17 (2:11)ŽRK Jerkovac – RK Vela Luka 17:4 (10:2)

Tablica:Jerkovac 8Dalmatinka 2Dubrovnik 2Metković 2Vela Luka 0

RK JERKOVAC NA GOSTOVANJU U MAKARSKOJ

Na poziv trenera RK Osejava iz Makarske rukometaši RK Jer-kovca nedavno su u Makarskoj odigrali mini turnir prijateljskog karaktera. Svoje umijeće pokazala su godišta 2000./01. i godište 1996./97. odnosno mlađi kadeti, a svaka od ekipa odigrala je uta-kmicu protiv vršnjaka iz RK Osejava.

- Zadovoljan sam onim što su moji dečki pokazali. Iako smo obje utakmice izgubili mislim da smo na dobitku. Malo smo puto-


SPORT

vali, družili se, a djeca su se navikavala na natjecateljske uvjete. Za djecu je to neka vrsta čeličenja jer je u pitanju drugi grad, drugači-ja sredina, a uz to se putovalo s trenerom bez roditelja. Putovanje je i nagrada za 30 dječaka koji bez pogovora vrijedno treniraju uz sve školske obaveze – rekao nam je Ante Mateljak Čića.

KOŠARKAB1 LIGA (M) – JUG

14. kolo, 13.veljačeKK Metković - KK Otok Murter 104:60 (22:16; 31:17; 22:11; 29:16)KK Metković: Marić 12, Vidović 17, S. Vidović 8, Pekić 6, Ilić 9, Prgomet 11, Herceg 12, Gabrić 15, Koljabić 14, Ramić.KK Otok Murter: Vojković, Perković 10, Jeličić 11, Križanović 2, Dobrić 9, Jerat, Kulišić 11, Jelić 4, Mudronja 3, Čorkalo, Slavica 10.

15. kolo, 31. siječnjaKK Dražen Petrović - KK Metković 74:109

16. kolo, 6. veljačeKK Metković - KK Sukošan 86:54 (19:8, 23:19, 23:11, 21:16)KK Metković: Marić 21, Vidović 10, Pekić, Prgomet 17, Her-ceg, Ilić 9, Menalo 7, Gabrić 2, Koljabić 16, S. Vidović, Ramić 4.KK Sukošan: Pavić 6, Labus, Miočić 4, Peljušić 10, Čalušić 4, Bičić 4, Eškinja 14, Krešan 5, Tepša 4, Predovan, Nadinić 3.

BOĆANJE1. HBL

4. kolo, 13. veljačeBK Istra Poreč – BK Metković 21 : 5 5. kolo, 20. veljačeBK Metković - BK Croatia osiguranje 23:3

5. kolo, 20. veljačeBK Solaris - BK Metković 20 : 6

KARATE

U Sukošanu kod Zadar 14. veljače održano je službeno Prven-stvo Dalmacije u borbama i katama za 2010. Na natjecanju je na-stupilo 20 klubova, među kojima i dva iz Metkovića, s preko 500 natjecatelja. Iz Metkovića se natjecalo ukupno 40 natjecatelja koji su zajedničkim snagama osvojili 25 medalja.

KK Metković nastupio je sa 25 natjecatelja koji su u pojedinač-nim i ekipnim nastupima osvojili 19 medalja od čega pet zlatnih, sedam srebrenih i sedam brončanih.

Tako su prvaci Dalmacije za 2010. postali Maja Žderić (borbe učenice -36 kg), Lara Bebić (kate kadetkinje), Dino Žderić (borbe kadeti +70 kg), a Gabi Dominiković prvakinja je u dvije kategorije (borbe učenice -40 kg i (borbe mlađe kadetkinje -40 kg).

Viceprvaci Dalmacije su Lara Bebić, Sara Ćelić, Petar Jerković, Ivana Galić, Bruno Jurković te ekipno Maja Žderić, Marina Kaleb i Vlatka Dropuljić u kategoriji kate učenice i Maja Žderić, Gabi Dominiković, Ivana Galić i Sara Ćelić u kategoriji borbe učenice.

Brončani su Jure Šešelj, Karla Zloić, Ante Dominiković, Petar Zovko, Klaudija Franić, Ante Bebić i Ante Mlikota.

KK Knez Domagoj nastupio je s 15 natjecatelja koji su osvojili šest medalja od kojih četiri srebrene i dvije brončane. Viceprvaci su Ivan Galić, Josip Lacku, Filip Dominiković i Vedran Ćupurdi-ja. Brončana odličja pripala su Bernardu Marušiću i Stipi Ujduru.

TENISPREDSTAVLJAMO

Predstavljamo vam i jednoga mladoga tenisača. Filip Kešina, ro-đen je 1998. i učenik je 6c razreda OŠ Stjepan Radića. Tenis igra od pete godine kada je postao član TK Metković gdje trenira s tre-nerom Pavom Magzanom. U svim dobnim kategorijama do sada imao je zapažene rezultate. Natječe se u skupini do 12 godina gdje na rang listi HTS-a trenutno zauzima 7. mjesto.

Vjjesnikmetkovski


Arheološki muzej Narona 687 149Autobusni kolodvor 060 365 365Centar za socijalnu skrb 690 999Dom za smještaj i rehabilitaciju (Starački dom) 696 406Dom zdravlja - pogledati desnoDržavna geodet. uprava 681 844Državni arhiv 690-733Državni inspektorat 686 665Državno pravobranitelj. 681 003FINA 681 554 Gimnazija 681 344Gradsko Poglavarstvo 681 020 Gospodarstvo 681 866 Kulturno središte 681 903Gradska Knjižnica 681 715 Sportska dvorana 681 060Hotel Narona 681 444 MB 681 812 Metković 684 396Hrvatska Elektroprivreda 468 800 Pošta OJ Metković 681 358 PU Vid 687 322 Radiotelevizija 690 296 Hrvatske Šume d.o.o. 681 330 Željeznice - kolodvor 685 393Hrvatski Crveni križ 681 610 Zavod za mirov. osigur. 681 796 Zavod za poljopr. sav. sl. 680 434 Zavod za zapošljavanje 681 011

Zavod za zdrav. osigur. 681 233Lučka kapetanija 681 681Ljekarna Draženović, ljekarna I 681 295 ljekarna II 686 344 Kusić-Palaversa 681 606Komunalno poduzeće 685 342Matica hrvatska 681 724Matični ured 690 087Ministarstvo fi nancija Carinarnica 681 998 Porezna uprava 684 920Općinski sud 684 900Općinsko državno odvj. 681 322Osnovna škola Don M. Pavlinovića 686 098 Područna škola Prud 687 280 Područna škola Vid 687 418 Stjepana Radića 681 621Policijska postaja 444 222Prekršajni sud 681 087Srednja škola 681 088Tehnički pregled vozila 681 304Veterinarska ambulanta Dr. Milan Kralj 681 277 Ili Med Veterina d.o.o. 686 776 Vet. ambul. Paponja 680 223Županija dubrovačko-neretvanska Ispostava Metković 681 155 Vodopr. ispostava 681 655Župni ured Sv. Ilije 681 818 Sv. Nikole 686 018 Gospe od Snijega Vid 687 392

VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI

SERVISNE INFORMACIJE

DOM ZDRAVLJA METKOVIĆUprava: 681 644 / 681 184 fax: 680 188

radno vrijeme: 7,00 – 15,00 (od ponedjeljka do petka)

Rodilište: 681 769 Hemodijaliza: 680 288 Hitna: 681 548 RTG i UZV kabinet: 690 027

Specijalistička ambulantaradno vrijeme: 7,00 – 15,00upisi pacijenata: 8,00 – 10,00

Liječnici iz Dubrovnika: 680 255

Ordinacije obiteljske medicineparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mira Jurković - 680 257dr. Ana Bajo - 680 383dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602dr. Sanja Milošević - 680 242neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodne

dr. Viktorija Domić dr. Sonja Barač - 683 476 dr. Đina Mustapić - 680 080 dr. Jadranka Prusac - 683 603radnim danom od 8 do 16dr. Nada Šušnjar - 681 468

Spec. pedijatrijska ordinacijaparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodne dr. Vladimir Krmek - 680 011neparnim nadnevcima ujutro, parnim nadnevcima poslijepodnedr. Rasema Bubica - 680 120

Medicinsko-biokem. laboratorijMira Kevo, dipl. inž. - 680 277

Fizikalna medicina i rehabilitacijaponedjeljak - petak 7,00 - 15,00Upis pacijenata utorak - petak 9-12tel.: 683 579

Stomatološke ordinacijeparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mirjana Ilić Sopta - 683 809dr. Janja Volarević - 683 423dr. Ilija Marušićneparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodnedr. Zdenka Markotić - 683 352dr. Željana Jerković - 683 351dr. Damir Dodog srijeda i petak ujutropon., utorak i četvrtak poslijepodne:dr. Mirjana Marević, spec. ortodontica

Spec. ginekološka ordinacijaponedjeljak - petak ujutrodr. Ahmet Bubicaponedjeljak - petak poslijepodnedr. Živko Matuško - 683 584

Spec. pulmološka ordinacija:ponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i četvrtak poslijepodnedr. Darka Volarević - 681 271

Spec. internistička ordinacija:utorak, četvrtak i petak ujutroponedjeljak i srijeda poslijepodnedr. Anda M.-Tošić, - 680 263

Zavod za javno zdravstvodr. Asja Palinić-Cvitanović, spec. školske medicine - 681 979Higijensko-epidemiol. službadr. Miljenko Ljubić, spec. epidemiolog - 680 299

PRIVATNE ORDINACIJEradnim danom od 8 do 16Poliklinika Bušić - 681 400dr. Gradimir Čolić - 681 741dr. Dubravka Bošnjak - 680 400Očna ordin. Hajvaz 681-673

POLICIJA 92VATROGASCI 93HITNA 94

relacijaMetković

vrsta vremena po postajamadolazak odlazak

Metković-Ploče 5,20 putnički K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41, Ploče 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom)

Ploče-Zagreb 6,23 6,35 brzi Ploče 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23, Sisak 18,53, Zagreb 19,47.

Ploče-Metković 6,38 putnički Ploče 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34.

Metković-Ploče 7,15 putnički K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36, Ploče 7,38.

Sarajevo-Ploče 10.07 10.22 brzi Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, Čapljina 9,42, Ploče 10,41.

Ploče-Metković 13.10 putnički Ploče 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52, Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04, K. Norinska 13,06.

Metković-Ploče 13.25 putnički K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen 13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina 13,46, Ploče 13,48.

Ploče-Metković 14.33 putnički Ploče 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15, Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27, K. Norinska 14,29.

Ploče-Sarajevo 17.18 17.34 brzi Ploče 17,00, Čapljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59.


Ploče-Metković 18.33 putnički Ploče 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15, Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27, K. Norinska 18,29.


Zagreb-Ploče 21.44 21.57 brzi Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka 13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, Čapljina 21.20, Ploče 22,06.

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆDOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA


SERVISNE INFORMACIJE

Izdavač:GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ

Za izdavača:NATAŠA VUČKOVIĆ

Glavni urednik:IVICA PULJAN

GSM:098 198 73 11

e-mail:[email protected]

URL:www.metkovic.hr/vjesnik

Naklada:5000 kom

Tisak:TISKARA ZAGREB d.o.o.

AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆtel.: (020) 680 074

ZAGREB Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40 preko Splita i Zadra 7,30preko Splita i Knina 19,45 preko Gospića na autocestu 23,30

VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45

SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40, 23,30

DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00, 23,15 (15. VI. - 15. IX.)

Polazak autobusa iz Metkovića za:

DOMAĆE LINIJE

Dolazak autobusa u Metković iz:

SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30, 13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)

BEOGRAD 19,45

MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30, 12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI - 6. IX.)

ULCINJ 8,00

ZENICA 17,25

ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)iz Varaždina 19,00iz Zadra 4,20, 18,50

VUKOVAR preko Osijeka 8,00

SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)

DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30

MEĐUNARODNE LINIJE

Polazak autobusa iz Metkovića za:SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20

MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40, 17,30, 19,15

BEOGRAD 12,15

ULCINJ 18,45

ZENICA 13,30

Dolazak autobusa u Metković iz:

Vjjesnikmetkovski

C J E N I KOGLAŠAVANJA U

METKOVSKOM VJESNIKU

1/16 stranice 150 kn

1/8 stranice 250 kn

1/4 stranice 450 kn

1/2 stranice 800 kn

cijela stranica 1500 kn

lažna duplerica 2800 kn

duplerica 3500 kn

Ubacivanje 5000 kom. gotovih propagandnih materijala 2500 kn

UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ”Športska b. b. Metković

Ako ste zainteresirani za pretplatu kontakti-

rajte nas na e-mail [email protected].“Cijena” pretplate je iznos poštanskih troš-kova plus odgovaraju-

ća omotnica.

PROGRAM ZA OŽUJAK

Svaki dan od 8 do 14 h- Društvene igre (domino, karte, šah...)- Dnevni i tjedni tisak

Ponedjeljkom u 10,30 h- Ispunimo dan vježbanjem

Utorkom i četvrtkom do 10 do 12 h- Kreativne radionice i druženje

8. ožujka (ponedjeljak) u 11 h- Prigodni program povodom Dana žena

19. ožujka (petak) u 11 h- Tombola

22. ožujka (ponedjeljak) u 9 h- Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi

Vjjesnikmetkovski


ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA

I ova zimska boja Neretve Mađarima izgleda bolje od onoga što trenutno imaju doma. Relativno visok vo-dostaj Neretve nije sprije-čio Mađarske veslače da dođu na zimske pripreme u Metković. Nadamo se da će se ta praksa treniranja na Neretvi ne samo nastaviti nego da će naš grad postati jedno od središta za zimske pripreme veslača. Samo na tome trebamo svi dosta još poraditi.

petak, 5. ožujka 2010. vjmetkovski esni primjerak · 2010-03-04 · petak, 5. ožujka 2010....

Documents