petoprostorna bunja

8/3/2019 Petoprostorna bunja

http://slidepdf.com/reader/full/petoprostorna-bunja 1/26

Sklop bunja u Samogradu na otoku @irju

JADRAN KALE

SKLOP BUNJA U SAMOGRADU

NA OTOKU @IRJU

UDK 39:624Primljeno/ Received: 1994-01-20

SA@ETAK: Sklop bunja koji je na otoku @irju etnolo{ki utvr|en 1986. godine obuhva}a vi{e gra|evina zna~ajnih po razmjeru, ure|enju ili namjeni. Stari stan sadrì pet okruglih prostorija, me|upovezuju}i prolaz i jedan vanjski ulaz, a opsega je 12 x 5 m. Imao je pastirsku i poljodjelsku namjenu. Novi

stan je opsega 7 x 4 m, a sadrì jednu izduènu prostoriju s podnim spremi{tem, ognji{tem i dimnjakom. Namjena mu je bila stanovanje. U blizini je,me|u ostalim gra|evinama, i bunja s naplovom, u namjeni cisterne. Dvije najve}e gra|evine zavr{ene su 1903. i 1922. godine, tijekom tri nara{taja obitelji

vlasnice zemlji{ta. Osim zaru{enih saljskih primjeraka, prave usporednice Starom stanu zatje~emo u Apuliji i na hebridskim otocima, a Novom stanu tekrijetke primjere na hrvatskom priobalju, i znatnije u francuskoj oblasti Vaucluse. Raspravljena su i gledi{ta spomeni~ke za{tite.



Jadran Kale

"Ako mi bude{ gradio kameni ̀ rtvenik, nemoj ga graditi od klesanog kamena, jer ~im na nj spusti{ svoje dlijeto, oskvrnit }e{ ga.”

Knjiga Izlaska 20, 25

"To je sve veoma jednostavno naslagana hrpa neobra|enog kamenja, koje je samo kod prostorija vrlo primitivno ure|eno”

]iril M. Ivekovi} o saljskim Petero~i}ima 1928. godine

1.1 Tradicijske gra|evine nastale primjenom tehnikenepravog svo|enja (lat. pseudocupola) sedam su desetlje}a predmetom zanimanja doma}ih stru~njaka.1 Za to vri-

jeme, oslanjaju}i se i na inozemne studije, po naju~estalijimnarje~nim nazivima uvrije‘eno je ozna~avaju}e nazivlje.Obra|ivana su pitanja gra|evnih oblika, suvrstica nazivlja ipodru~ja rasprostranjenosti. Manje doticanim ostaju gledi{tao uklapanju ovakvih gra|evina u rastere naselja, naravobitavanja u gra|evinama ovog tipa, te razrade utvr|enihnizova asociranih gra|evina.2 Pri svim ovim temama iznimno

je va‘an strukovni dosluh s arhitektima,3 arheolozima4 ifilolozima.5

1.2 Objavljene studije ne dovode u pitanje odre|enjeo ovakvim suhozidnim tvorbama kao o gra|evinama nasta-lih nizanjem prstenova kamene gra|e nagnute prema vani.Iznad izvjesne visine, ovisne o {irini nastaju}e prostorije,ovi se prste- novi postupno su‘avaju, da bi se zadnji prekrionadnose}om plo{nom stijenom. Kod ve}ine gra|evina sta-bilnost se posti‘e nasipanjem sitnije kamene gra|e preko

osnovnog svoda i slaganjem drugog, vanjskog kamenog svodaod odabranijeg ili priklesanog gradiva.1.3 Upravilu, to su gra|evine jednoprostornih i oblih

tlocrta. Iz tog razloga skupina bunja na @irju koja je srpnja1986. godine, tijekom etnografskog ista‘ivanja grupe stude-nata pod vodstvom mr. Jasenke Luli} opisana za potrebeMuzeja grada [ibenika, biva vi{estruko zanimljivom. Osobinegra|evina opravdavaju etnolo{ki interes za pomnijim opisomi tuma~enjem, dok njihova mno‘ina i bliska razmje{tenost,kao i zajedni~ko postanje unutar ~estice, navode na imeno-

vanje sklopom, kompleksom.222




SMJE[TAJ I OPIS SKLOPA

2.1. Samograd je predio @irja, najizdvojenijeg trajno naseljenog {ibenskog otoka. Naziv obuhva}a neveliko podru~jeotoka sjeveroisto~no od vrha Borovica. Ovo brdo sa sjevera dominira Kru{evicom, vrsnim dijelom polja, gdje se je smjestila inegda{nja zgrada franjeva~kog samostana. Predio Samograda je me|u uvalama najbli‘i Rovi{}u. Zemlji{te je iskr~eno i slu‘ikao maslinik, a u oblasnom je katastru uvedeno polovi~no kao pasi{te i vo}njak. O svjetskim ratovima ovuda prolazi {irokikolni put, povezuju}i vojne postaje. Za minulih ratnih zbivanja ovaj je odsje~ak poravnan i dora|en kao bijeli put. Njimese od pristani{ta Muna do kratkog odvojka za sklop sti‘e za dvadesetak minuta hoda. Sklop je smje{ten sa sjeveroisto~nestrane vrha, u omanjoj, mladoj borovoj {umi. Prilaze}i sa strane o{trog sjeverca, zi|e sredi{njih gra|evina je kompaktno.Namjernik ove bunje prije mo‘e prona}i po ~empresima {to nadvisuju naizgled tek ve}e gomile stijenja. Uz najve}u gra|evinusklopa nalazi se skromna, zapu{tena {krapa. Do gra|evina vodi u‘i ogra|eni puti}, koji se ra~va od bijelog puta.

Dvije najve}e gra|evine bliske su smje{tene jedna uz drugu. Ni‘e, onkraj bijelog puta, uz suhozidni osik nalazi se ove}a bunja uobi~ajenog oblika. Bunja u namjeni cisterne i obli‘nja manja bunja smje{tene su pedesetak metara jugoisto~nood sredi{njih gra|evina, a suprotno od njih nalazi se najmanja bunja, gra|ena za namjenu koko{injca. U blizini zaru{avaju}eg osika, na zemlji{tu naknadno prosje~enom kolnim putem, nalazi se jo{ jedna ove}a uzorno ugra|ena bunja uobi~ajenogoblika, s ogra- |enim prostorom pred ulazom. Uklju~ivosa ovim bunjama, na bli‘e od kilometra nailazi se natrinaest ovakvih gra|evina, me|u kojima je bunja u uvali

Rovi{}a bila namjenjena svrsi ribarske barake. 2.1.1Najve}a gra|evina sklopa sadr‘i pet prostorija

pod objedinjavaju}im nasipom. Njezina je visina zadana visinama svoda dvije najve}e prostorije. Dvije izdu‘enegra|evine svojim razmjerima od 12 i 7 metara, i bliskim,me|uzavisnim smje{tajem tvore jezgru sklopa. Ve‘e ihsuhozidni zidi}, kojim se ne mo‘e stupiti skrovi{ta jednena drugu bunju. Vi{eprostorna bunja, koju }emo pograditeljevom nazivanju imenovati Starim stanom, me|u

dvije gra|evine priklonjena je sjeverozapadu. Njenobjedinjavaju}i nasip natkriljuje i prolaz {to povezujetri sredi{nje prostorije. Preostale su dvije smje{tene nanasuprotnim krajevima gra|evine. Prostorije s krajevaspomenutog prolaza su najvi{e (2,1 m), dok su ostale,slijedom k jugoistoku, visoke 60, 140 i 175 cm. Samprolaz nije visok niti metar. U prostoriji B (v. tlocrt)naknadno je deniveliran dio poplo- ~anog poda. Cijelaunutra{njost gra|evine obiluje raznolikim ni{ama, kao ipropustima kroz cjelokupno zi|e. Oni otkrivaju debljinuzi|a - kod propusta na {krapom 75 cm, kod drugog 223



Jadran Kale

propusta u istoj prostoriji 105 cm, a kod propusta u prostoriji B 135 cm. U potonjoj prostoriji je i duboko uvu~ena ni{a,koja nakon 140 cm zavr{ava u sjevernom nasipu. Otvor u prostoriji C je kra}i i {iri, i znatno rasvjetljuje njenu unutra{njost.Vanjsko zi|e iste prostorije, zajedno s uklopljenim suhozidom sa strane gra|evine, tvori maleno dvori{te pred ulazom ubunju. Su~elice ulazu prislonjen je stoli} sa sjedalima od prirodno oblikovanog kamenja. Lijevo nad ulazom istaknuta je obzi-dana ni{a, nad kojom su primjetne linije ve} ne~itljivih ukucanih slova. Dijelom je razgovjetan natpis na obli‘njem kamenupro~elja: "1903 /OPOMENA/KOLIKO SAN/ ... I SAGR/ADIO I TRPIO/ T.T." Po kazivanjima mje{tana, nestali dio natpisatreba ~itati kao "mu~io". Uz ovaj je natpis nezgrapno uklesan monogram "IHS", s latinskim kri‘em na asti srednjeg slova.

Krovi{te Starog stana posve je ravno, u razini gornjeg ruba dviju najvi{ih svodnih plo~a. Na krovi{te se s jugoistoka stupaugra|enim stepenicama. Osim ploha dviju kamenih plo~a, krovi{te ~ini nasip sitnog stijenja, koje je na nasuprotnom krajuod stepeni{ta manjim dijelom poplo~ano. Odatle se, koriste}i nekoliko prikladno postavljenih stijena, mo‘e spustiti izravnou maslinik. Sli~no je prire|eno i kamenje na isto~nome rubu Staroga stana. Po kazivanjima, na krovi{tu je bio postavljen

jednostavan sun~ani sat. Pogled sa ovog mjesta dominira podno‘nim maslinicima, a za jasna je vremena sagledivo oto~je iprostranstvo u zale|u sve do bosanskih planina.

2.1.2 Uz opisani Stari stan nalazi se bunja du‘ine 7 metara, kojoj je svodi{te rije{eno nutarnjom tjemenom linijom,umjesto nadnose}ih koncentri~nih prstenova i vr{ne plo~e, kako je to obi~no ~injeno. Svod ove gra|evine, za koju }emorabiti graditeljev naziv Novi stan , izveden je dvostre{no, time odre|uju}i izdu‘en pa~etvorinast tlocrt. Prilaze}i objemagra|evinama, najprije obilazimo isto~ni kraj Novog stana, gdje zatje~emo odmjereno uklesan monogram "IHS'. Tre}i istovrsnimonogram nalazi se nad ulazom u Novi stan . Po kazivanjima, na tome su se mjestu nalazili i natpisi "NOVI STAN" i "1922".Do ulaza se silazi dvjema stepenicama. Si{av{i u jedinu prostoriju, visine 1,96 m, zamjetna je gruba o‘bukanost do visinegdje zid prelazi u svodi{te. Ovo je omazivanje izda{nije no u dvije ve}e prostorije Starog stana, gdje je tako|er prisutno. Pod

je potpuno poplo~an. Do samog ulaza ve}a kamena plo~a prekriva podno spremi{te. Sada{nje stanje poda je lo{e, no o~ito je prvotna vrlo dobra skrivenost ovog spremi{ta, jer se nalazi u dijelu prostorije s kojega je ulaznik mo‘e ~itavu sagledati neobilaze}i je dalje, a upravo stoje}i na poklopljenom spremi{tu.6 Jedna od dvije ni{e u razini pada u desnom zidu imala jenamjenu ognji{ta s dimnjakom kojem je otvor u razini krovi{ta. Na samom koncu prostorije je kroz cjelokupno zi|e izvedenpropust za prozra~ivanje, pravilnijih rubova od istovrsnih propusta Starog stana. Ovaj se otvor lak{e mo‘e i zabrtviti. Ovdjesu ni{e malobrojnije. Po kazivanjima, u ovoj gra|evini se je nalazio le‘aj.

Na krovi{te Novog stana stupa se preko prislonjenog kamena i dvije konzolne stepenice sa ju‘ne strane. Sjeverno jepodzi|e Novog stana stopljeno s podzi|em Starog stana. Osim podzidnog nasipa koji slijedi pad zemlji{ta i gra|evine ~inistati~ki sigurnima, nema nikakvih posebno razvedenih pojedinosti.

2.1.3 Niti pedesetak metara prema jugoistoku ome|enim se prilazom sti‘e do bunje skromnih razmjera. Na njoj nemauklesanih natpisa, a ulaz joj je okrenut ka jugu.

Malo dalje smje{tena je naizgled ~udna suhozidna gra|evina: bez uobi~ajenog ulaza, ve} sagra|ena s otvorom na vrhu,te s pridru‘enim naplovom prema gra|evini nagnutih, sljubljenih i grubo vezanih kamenih plo~a. Danas je unutra{njostgra|evine djelomice zasuta, no o~ito je da je dno predstavljala sprega zate~enog stijenja i nadodanog, vezanog kamenog gra-diva. Ova gra|evina nastala je s namjenom sabiranja ki{nice, sa pridodatim naplovom i nadzemnim svo|enjem ({to je me|u

jednostavnim cisternama sasvim izuzetno). Sude}i po razini mjesta gdje se naplov spaja sa gra|evinom, kol i~ina prikupljene vode mogla je biti tek skromna. Da bi bila korisna, ovako zami{ljena cisterna zasigurno bi morala raspolagati izdignutijim224




225



Jadran Kale

226




227



Jadran Kale

228




229



Jadran Kale

230




231



Jadran Kale

naplovom, a i solidnijom gradnjom. Novost ovog primjera gusterne je nadzemnaprimjena tehnike nepravog svo|enja, prakti~no bez ukopavanja.7

Unutar zemlji{ta danas presje~enog putem nalaze se jo{ i zidni ostaci prizem-nice, po svoj prilici rabljene kao osik, poljska {tala. Drveno krovi{te (ra{ljastinosa~i, grede i granje) je istruljelo i i{~ezlo. Odmah uz osik nalazi se bunja ve}eg razmjera, za ovaj kraj uobi~ajenog oblika.

TUMAÊNJE 3.1 MIKROTOPONIM U vrijeme kada je {krapa, do koje je smje{ten Stari

stan, bila ~i{}ena od uru{ene zemlje, ona je bila jedno od vrijednih mjesta uokolici li{enoj vrela voda.8 Makar i zbog skromne koli~ine vode, {krapa je bilanajvjerojatniji razlog podizanja prve i najve}e me|u gra|evinama samogradskogsklopa upravo na ovom mjestu unutar posjeda obitelji Ali}. Toponim Samograd moè se susresti u nizu primjera iz dinaridskog pojasa, isto~nojadranskog priobaljai Istre.9 Svi su primjeri u pravilu vezani za morfologiju krasa. Nazivom se izuzetnoozna~avaju oranice, pa{njaci i livada, dok je u dva slu~aja rije~ o hidronimima au tri slu~aja o oronimima10. Dok se o ovom pitanju ne izrekne onomatolo{ki sud,ostaje za naznaku da se na zapadnobalkanskim prostorima zamjetan dio toponimaSamograd odnosi na pe}ine. Ovo bi zapaànje, imaju}i na umu {krapu o ̀ irjan-skome Samogradu, moglo pojasniti svrhovitost imenovanja tog oto~nog predjela.

3.2. PRILIKE U SELU I GRADITELJI SKLOPA Franjeva~ki samostan sv.Lovre na @irju sklopio je 1876. godine ugovor sa petnaestoricom seljaka kojim seukidaju njegovi privilegiji nad otokom.11 Jedan od potpisnika je i Jerko Ali} , ~ijembratu Tomi dogovorno pripada posjed na Samogradu. Inicijale njegova imena iobiteljskog nadimka mo‘emo vidjeti nad ulazom u Stari stan. Po kazivanjima na{ihsuvremenika, Stari stan nastaje i radom Tomina (r. 1840.) sina Josipa (r. 1865.).

Susjedni, Novi stan, djelo je Josipova sina Mate (r. 1892.), upravo prozvanogBunjom, zavr{avaju}i je 1922. Radi poja{njenja predajnog nasljednog zanimanja i vremena nastanka ovih gra|evina, iznosimo bitan dio rodoslovnih podataka.

Uz Ungarove i Lav~i}eve, jedan od tri ogranka prezimena Ali} na @irju suTarakalovi. Imena i nadimci ( prodivke) izneseni ovdje temelje se na izgovornimoblicima iz kazivanja na{ih kaziva~a. Godine su preuzete iz matica.12 Radi seo rodoslovnom ulomku, jer sadr‘i tek oko petine cjelovitog rodoslovlja obitelji Ali}-Tarakalo. Zajedno se kazivanjima i podacima iz matica zanimljiv je izvor izemlji{nik, gdje se ni‘u imena diobnika u jedanaest dijeljenja sredi{nje katastarske~estice, i to od 1876. do 1974. godine.13

Obratimo nakratko pa‘nju na zbivanja u selu i kotaru tijekom vremena koje je

Unutra{njost Starog stana

Interior of Stari stan

232




Aksonometrijski prikaz Starog stana / Axonometrical view of Stari stan 233



Jadran Kale

234




235



Jadran Kale

prethodilo izgradnji sredi{njih gra|evina samogradskog sklopa. Sredinom pro{log stolje}a u {ibenskome se kotaru procjenjuje omjerod 75% neobra|enog zemlji{ta, a tome sli~no je i na otocima. Tih godina na samom @irju uzimaju maha parnice oko uskra}ivanja

te‘a~kih davanja samostanu. Nakon godine njegova odstupanja, u kratkom razdoblju nastupa gospodarska konjuktura unutargranica kotara (gradske instalacije, elektrika, ‘eljeznica, poduzetni{tvo), kao i godine napretka sela (ribarstvo, koraljarstvo). To

je i vrijeme kada se kr~i najve}i dio oto~nog zemlji{ta van privla~nog sredi{njeg polja. Od 1889. otoci su parobrodskom linijom vezani za grad, a ‘ivom ostaje i plovidba obiteljskim brodovima.

1893. godine na snagu stupa "nemila klauzola", carska uredba kojom se prije~i izvoz dalmatinskih vina, punova‘nom sve do1905. godine. 1904. na otocima se pojavljuje ‘ilo‘dera (filoksera). Novine iz 1906. izvje{}uju da je, pje~a~e}i iz Vodica, "do 500‘ena sa toliko gladne djece do{lo danas na op}inu vapiju}i kruha".14 Zdravstvena statistika kazuje da je dvije godine prije ovogizvje{}a stopa smrtnosti u kotaru za dob do 5. godine ‘ivota bila 51%.15 Od 1905. do 1907. iz Dalmacije iseljava 80 000 ljudi.U~inci nazadovanja koje u pokrajini nastupa tih godina o~iti su i danas, napose na otocima. Zaklju~imo da je razdoblje ‘ive za-nimanosti seljaka za posjedovanu zemlju, {to je otpo~elo ugovorom s franjevcima, bilo kratko. O prijelazu stolje}a nastupa dobaop}eg gospodarskog nazatka u dalmatinskoj pokrajini, ~emu ni ova sredina nije bila izuzetak.

Razdoblje relativnog mjesnog napretka po svoj je prilici utjecalo i na nastanak najve}e gra|evine samogradskog sklopa, Starog

stana. Kako }e se kasnije vidjeti, on nosi poglavito gospodarsko, pastirsko obilje‘je. U ovoj maloj zajednici, koja je 1857. brojalasvega 66 obitelji sa 341 stanovnikom, gdje nisu postojale velike dru{tvene raslojenosti, mogu}nosti ubla‘avanja nepovoljnih gospo-darskih udara sasvim su skromne. De{avanja u pokrajini i seoskoj zajednici @irja brzo ~ine odraze u ‘ivotu svake od obitelji.16

Sredi{nje gra|evine samogradskog sklopa le‘e uklju~ene u raspored nakr~enih gomila me|u maslinama, {to zna~i da jenjihova izgradnja bila usporedna kr~enju maslinika. Stari stan najbli‘i {krapi i sa starijim natpisom godine, nastaje prvi, i to zanamjenu odjeljivanja unutar stada ovaca (ovnovi, ovce za janjenje i mu‘nju, te tov) tijekom ispa{e i mno‘enja. U Starom stanu

je mogu}e ovnovima jednog malog stada zaprije~iti ulaz u prolaz koji vodi do daljne tri prostorije, smje{taju}i ih u manju pros-toriju desno od ulaza. Ostatak stada dijeli se sam, dok pastiru preostaje ulazna prostorija, i vi{a no {to je potrebno za uspravnostajanje.17Drevno na~elo pastirskog lu~enja stada nalazimo opisano i u pjevanju "Odiseje", na koje je pozornost obratio anti~kimusporednicama skloni Branimir Gu{i}:18

"Mjesto je bilo blizu, i kada do|emo k njemu,onda spazimo spilju na kraju, uz more blizu,

visoku zastrtu svu lovorikom; u spilji mnogijanjci su, ovce i koze po~ivale, okolo togavisok bija{e obor od ukopanih kamena,od visokovrhih hrasta, omorika tako|er dugih.

U spilju do{av{i sve mi razgledati stanemo redom. Puna su su{ila sira, a ograde sve su tijesne:toliko jaraca ima i janji}a, a svaka vrsta

odvojena je za sve; napose ranije ima,srednje napose i pozne napose, a posude sve su

surutke pune, i zdjele i muzilice, u {to je muzo.236




237



Jadran Kale

Zatim tovno stado u {iroku natjera spiljuono, koje je bilo za muzenje; mu{ke kod vrata

jarce i janjce pusti u visokom oboru vani."19

Narav sto~arskog zanimanja (soljenje, odjeljivanje, pripu{tanjeradi mu‘nje, mjesta za potrep{tine pri sirenju) u~inila je opis Polif-emove pe}ine jednakim samogradskim bunjama. U golemom rasponuod predlo{ka kojeg je autor "Odiseje" imao na umu pri sricanju svojihstihova, do nama suvremenih kaziva~a, le‘i razdoblje tijekom kojegse mogu prepoznati i mnogi primjeri ove vrste, kao i odrazi shodnogprostornog poimanja na raznolika polja ljudskog djelovanja.

Po sada{njim kazivanjima, mnogobrojne ni{e ulazne prosto-rije Starog stana slu‘ile su za odlaganje svakodnevnih potrep{tina ismje{tanje bogo{tovnih predmeta. To je bila namjena i pa‘ljivije izve-

dene ni{e, smje{tene izvana do ulaza u Stari stan, gdje je bio pohranjen sve~ev kipi}. Tu su i zamjetni tragovi natpisa, vjerojatno vezanih zapredmet {tovanja. Opa‘a se i nespretno uklesan Kristov monogram,ne slu~ajem ba{ pored vratiju, jer sli~no postupa i najmla|i graditeljsklopa iz te obitelji, kle{u}i isti monogram nad vrata Novog stana, tena stijenu u zidu iste bunje {to le‘i odmah uz pristupni puti} - dakle,na mjestu gdje namjernik najprije mo‘e opaziti ikakvu pojedinost nazidu gra|evina. S vremenom je vidljiva ve}a umje{nost pri uklesivanjuovog monograma. O~ita za{titnomagijska nakana graditelja ostavila jetime promatra~u predlo‘ak za pra}enje napretka klesarskog umije}a u obitelji graditelja. U razdoblju izgradnje Starog stana po svojprilici nastaje i bunja i osik uz dana{nji put.

Izgled Novog stana, sagra|enog 1922., mo‘e navesti na daljnjetuma~enje sklopa. O~ita je promjena namjene, iz gospodarske (sapridru‘enim prostorom za pastira) u isklju~ivo stanuju}u: tu se nalaziognji{te s dimnjakom, u jednoj od ni{a, k tome postoje i izda{nijeo‘bukani zidovi, prag, potpuno poplo~ana podnica koja na odabra-nom mjestu krije spremi{te. Tako|er, neposredni okoli{ Novog stananije razdijeljen suhozidnim pregradama, izvijaju}ih u obliku slova"S", ne bi li se lak{e moglo zaprije~iti odjeljke i razdjeliti stado priplandovanju, zadr‘avanju ili mu‘nji. Ovako izvedeno zi|e uklju~eno

je, naime, u nasip Starog stana, a ujedno i kontrolira prilaz stada do{krape. Ulaz Novog stana je okrenut ve} postoje}oj gra|evini radi

"Giussepe (!) Ali} Tarakalo Tomin, lugar, ~ovik u 43.godini (...)" - komentar je na fotografiji vjerojatno ispisao

sam Josip Ali} Photo of the one among a builders of a stone huts complex,

Josip Ali}, with his original comment238




zaklona od vjetra, a ne kao i sam Stari stan po pravilu na jug, dok je ravno krovi{te i na Novom stanu pristupno iz istograzloga kao i kod starije gra|evine, zbog su{enja smokava. Kamenica koja postoji u ‘ivom kamenu, pogodna za davanjesoli ovcama, zatekla se bli‘e Novom stanu. Svojedobno postojanje le‘aja u ovoj gra|evini tako|er napu}uje na druga~ijunamjenu novije bunje.

3.3 Vi{eprostorni je Stari stan u samogradskom sklopu rezultat gospodarskih potreba obitelji Ali}-Tarakalo, izgra|en vi{egodi{njim naporima cijele velike familije , a napose Tome Ali}a-Le{e, sina Mate Ali}a-Tarakala i Tomina najstarijeg sina Josipa Ali}a-Papka. Dio natpisa nad ulazom u Stari stan kojim se Le{e, obiteljskim nadimkom Tarakalo, osvr}e na obavljeni

rad je i godina koja predstavlja terminus post quem non. Kasniji je Novi stan djelo Josipovog najstarijeg sina Mate, osobnimnadimkom upravo Bunje. U doba okon~anja Starog stana Mate je bio jedanaestogodi{njak. Usvojio je i usavr{io obiteljskusklonost zahtjevnijem suhozidnom graditeljstvu.20 Kratko nakon zasnivanja vlastite obitelji on se posve}uje Novom stanu ukojem }e, potaknut neslaganjem kod ku}e (po pri~anju kaziva~a), {to povremeno a {to trajno provesti nekoliko godina.

Za Tomu se pamti da je u svoje vrijeme bio najja~i ~ovjek u selu; Josip je, me|u ostalim znan i kao vje{t oplita~ kartila, ko{eva. Mate-Bunja je bio samouki poznavaoc njema~kog, talijanskog i latinskog jezika, pa je u odsudnom trenutkui pomogao pri vo|enju bogoslu‘ja. Iako nije bio vidun, za {to je po predaji trebalo biti ro|en u ko{uljici, i danas je pam}en po nekim osobeno vidunskim tjelesnim sposobnostima, vidarskom nadareno{}u, kao i po nevjerojatnim obistinjenimpredskazanjima. Tarakalovi su se po svojim razli~itim umije}ima isticali i uklapali u svojoj zajednici sli~no kao {to su injihove gra|evine sa Samogradu osobita kulturna ba{tina isto~nojadranskog suhozidnog graditeljstva ove vrste.

Genealogy of Ali} family, with stone huts complex builders indicated

239



Jadran Kale

3.4 USPORE\IVANJE GRA\EVINA U Dalmaciji se samogradski Stari stan najbolje mo‘e usporediti s Petero~i}ima iz saljskog polja, mocirama koje

je 1925. uo~io ]iril M. Ivekovi}.21 Sklopovi sa Pa{mana i sa Hvara razlikujuse u bitnom obilje‘ju: osnovne kupole nisu objedinjene jedinstvenim nasipom,niti su njihovi nadsvedeni prostori me|usobno povezani prolazima.22 U Istrinema usporedivih suhozidnih gra|evina. Time je, po dosada{njoj upoznatostiterena, Stari stan jedinstvena o~uvana predajna suhozidna gra|evina hrvatskogpriobalja.

Najbli‘i sasvim usporedivi primjeri nalaze se u Apuliji. Ni‘e }e biti pre-nesen opis najve}e takve poznate gra|evine u tom dijelu Italije, u pokrajiniLecce. Najrazvedeniji poznati primjer nalazi se u Aird Mhor-u, na hebridskomotoku Lewis. U sklopu ukupnog opsega 13,8 m zatje~e se dvanaest nadsvedenihprostorija. Samo su dvije bile unutra{njih visina od 1,95 m. Vrata su bila visokasvega 75 cm. Do 1823. sklop su nastanjivale ~etiri obitelji (Rohlfs 1957:24).

Prenosimo jo{ jedan, usporediviji primjer sa otoka Lewis. U dvojnojgra|evini, kojoj su prostorije razmjera 1,8 m i 1,8 x 2,7 m, jedva se mo‘euspraviti, a kroz vrata se mo‘e pro}i samo puze}i. Kameno gradivo u~vr{}eno je i tresetom (isti, 22).

Primjer dvojne suhozidne gra|evine ove vrste nalazimo i u jugoisto~noj[vicarskoj, u blizini prijevoja Bernina (kod vrha Grüm, 2095 m). Ugra|enokamenje je izvan najrazli~itij ih oblika, dok se pravilno gra|enje prstenovimakamene gra|e opa‘a tek u unutra{njosti (isti, 9).

Oblikom i razmjerom zanimljiva nam je dvoprostorna gra|evina iz okoliceVendrell-a u Katalonij i. Njen je ukupni opseg 23 m, visina 2,1 m, a razmjer vratiju 0,9 x 1,7 m (isti, 18).

U jugoisto~noj Italiji nalazimo niz usporedivih predajnih gradnji. Od takvih

se gra|evina sastoji cijela ~etvrt apulijskog gradi}a Alberobello. Slikovitostprizora je nagla{ena navadom obijeljivanja pro~elja, pod prirodnim gabaritomkamenih krovi{ta (isti, 21-2). G. Rohlfs navodi da velik broj ovakvih gra|evinau podru~ju izme|u Tarenta i Monopolija krajoliku daje gotovo orijentalno,neevropsko obilje‘je. Iz tog kraja donosi i primjer peteroprostorne gra|evine,kojoj jedna prostorija slu‘i za pohranu slame i plodina, a preostale kao sobe.Prostorija na nasuprotnom kraju od ostave ima ognji{te i dimnjak (isti, 20).Primjer sa puta izme|u Ostunija i Cisternina tako|er sadr‘i pet prostorija,razvedenijeg rasporeda. Svaka prostorija slu‘i kao soba (isti, 20-1).

Novi stan iz Samograda na @irju ima svojih pravih isto~nojadranskihusporednika. Gra|evno izdu‘ivanje prstenova kamene gra|e u ovale, pri ~emu

Suhozidna gra|evina sa hebridskog otoka LewisStone hut from Lewis island in Hebrides

Dvojna suhozemna gra|evina s istog otoka Doubled stone hut from the same island

Dvojna suhozemna gra|evina kod Vendrell-a Doubled stone hut near Vendrell, Catalonia240




tjemeni, najvi{i me|u koncentri~nim prstenovima postaje linijom, mo‘e seprimijetiti u brojnim bunjama. Izrazito je pravokutnog oblika i ribarska ku}

ica obitelji Melada iz lukoranskog Sela (Ugljan), tek odskora presvu~ena ibetonskim krovi{nim oja~anjem.23 Dva ka‘una izme|u Kanfanara i Debeljuha,u blizini ka‘una izvijenog u toranj, elementarnog su pravokutnog tlorisa, sanezagra|enim krajevima tih malih gra|evina. Gotovo nedovr{enog krovi{ta, uovakvoj izvedbi one vi{e podsje}aju na kakav skloni{ni hodnik.24 Izdu‘ena je iunutra{njost [uplje gromile u Bilicama (Ivekovi} 1925.).

G. Rohlfs u Italiji nalazi svega jedan primjer ovakve pravokutne, dvostre{nesuhozidne gradnje, koju o{tro lu~i od kru‘nih oblika i naziva je "bunjom klino-likog oblika" ( keilförmigen Firsthütte ).25 To je jedna od tri prostorije gra|evinezvane Trullo Ferrente, u apulijskoj op}ini Ruffano. Okrugle prostorije su promjera4,8 m i 3,5 m, a pravokutna 8 x 2,5 m. Visine prvih prostorija su po 6 m, apotonje 2,25 m. Prostorije nisu me|usobno povezane prolazima. Ukupan opseg

gra|evine je 27 x 16 m, {to je u navo|enoj studiji ~ini najve}im poznatimprimjerom takve gradnje s juga Italije . Nad ulazom u jednu od prostorija jeuklesana godina izgradnje, 1829. Trullo Ferrente je, zajedno sa spojenim oborom,imao sto~arsku namjenu (isti, 32).

Pravokutni oblici tlorisa ovakvih gra|evina osobeni su jugoisto~noj fran-cuskoj pokrajini Vaucluse. Omjeri {irine i du‘ine tamo{njih suhozidnih gra|evinakre}u se od 1 : 3 do 1 : 4. Debljine zi|a obi~no iznose od 1 do 1,3 m. Najve}ame|u gra|evinama ukupnog je opsega od 15,2 x 4,5 m, visine 3,3 m i debljinezi|a 1,3 m. Sadr`i tri prostorije, sa ~etiri propusta za provjetrivanje (tri vanjskai jedan unutra{nji; isti, 28-9).

Kako se mo‘e razabrati, pravokutne suhozidne predajne gra|evine tipabunje rijetke su i na isto~nojadranskome priobalju, a tako|er i u ukupnojba{tini gra|enja. Pretpostavljiva su uo~avanja drugih gra|evina ovakvih kori-tastih, ba~vastih svo|enja na hrvatskom dijelu jadranskog priobalja, upravo kaoi izdvajanje primjera za usporedbu s bunjom u namjeni nadzemne cisterne.Zajedno sa Starim stanom, i ove samogradske gra|evine upotpunjuju suvrstniniz jednostavnih gradnji u kamenu u ovom dijelu Sredozemlja.

Niz drugih usporednica mo‘e se izdvojiti izme|u samogradskih bunja iukupno znanih nepravo svo|enih suhozidnih gra|evina. U red takvih ide navadauklesavanja godine izgradnje, koja uvijek odaje starost u granicama nekolikonara{taja. Tako|er, uo~ava se i gra|evno nastojanje za zaravnjenim povr{inama,bilo na ravnim krovi{tima, bilo u vidu prstenastih eta‘a. Takve plohe slu‘e kaomjesta rasprostiranja smokava pri su{enju. I Stari i Novi stan imaju ravnakrovi{ta, do kojih se i s teretom mo‘e jednostavno popeti. Ovakve se forme

Suhozidna gra|evina kod Cisternina, ApulijaStone hut from Cisternino countryside, Apulia

Petero~i}i u saljskome polju (v. bilj. 21)The Petero~i}i huts in Sali field, island of Dugi

241

[uplja gromila u Bilicama (Ivekovi} 1925: VII)Various sections of [uplja gromila at Bilice, near

[ibenik (Ivekovi} 1925: VII)



Jadran Kale

bilje‘e i u Italiji i Francuskoj. Jedan opisani truddu iz okolice Mandurieu ju‘noj Apuliji u svojoj {irini od 10 m vertikalno sadr‘i ~etiri prstenaste

terase na razmacima od po metra (isti, 16). Primjer furnieddu-a iz okoliceNardoa u ju‘noj Apuliji visok je 1,6 m, sa {irokim kamenim zaravnjenimnasipom (isti, 15). Sli~ni se oblici opa‘aju i na suhozidnim gra|evinama uLanguedocu (isti, 16).

Osnovna je sli~nost, koja uvjetuje i sve ostale usporedivosti, podudar-nost u namjenama. Me|u brojnim primjerima, na otoku Pantelleria to jenamjenom svinjac (isti, 11), pastirska izba u Abruzzima, jugoisto~noj Fran-cuskoj i drugdje (isti, 13 i 30), skloni{te namjerniku uz spomenuti alpskiprijevoj (isti, 9) ili iz takve namjene gra|evina ravnog krovi{ta pre‘ivjela kaolova~ka ~eka u Vauclusi (isti, 11), a tek izuzetno me|u orija{kim sardinijskim

nuraghi-ma u namjeni obrambene kule (isti, 27).

4.1 GLEDI[TA ZA[TITE Po opisanim odlikama i navedenim us-poredbama o~ito je da bi se o samogradskom sklopu moglo govoriti kao o"nepokretnom... predmetu... koji je zbog svoje.... etnografske...(i) arhitektonske...

vrijednosti od zna~enja za dru{tvenu zajednicu", koriste}i se rije~ima Zakona oza{titi spomenika kulture iz 1967. godine (drugi ~lanak). Budu}i da je rije~o robusnim gra|evinama, ostalima van ̀ ivotnih tokova i dalje od gradili{tanovih zdanja kojima bi mogle posluìti kao spremi{ta razvrstanog kamenja,nema mjesta bojazni od skorog ru{enja. Bez za{titnog zahvata vrijeme }eipak zasigurno uzeti svoj danak, bilo po~ev{i od najosjetljivijih to~ki Starog

stana - dvije tjemene kamene plo~e najvi{ih prostorija po kojima se stupa nakrovi{tu, bilo postupnim zaru{avanjem po duìni. Primjer takvog zaru{avanjapravokutne suhozidne gra|evine, sli~ne Novom stanu u Samogradu, donosiG. Rohlfs iz okolice Fontaine-de-Vaucluse, gdje je gra|evina od prvotnih 8m duìne ostala skra}enom na 6 m (isti, 28).

Arhitektonskom dokumentacijom iz kolovoza 1988., do sada najopse‘nijom kod nas za ovu vrst gra|evina, omogu}en jepostupak registriranja sklopa kao spomenika kulture kod Regionalnog zavoda za za{titu spomenika kulture u Splitu.

4.2 Pri osmi{ljavanju konzervacije nastupa proturje~je: kako vezivnom tvari konzervirati gra|evine kojima je osnovno obilje‘jeupravo odsustvo vezivne tvari? Po opisanome, vezivo se pojavljuje u dvije najvi{e prostorije Starog stana i u unutra{njosti No-

vog stana, te kod vanjskih detalja ( 2.1.1), ali uvijek bez konstruktivne uloge. @ele}i o~uvati cjelovitost sklopa, ili makar najve}egra|evine, mogu}e konzerviranje o~ito bi se sprovelo kakvim kompromisnim rje{enjem. Iz tog razloga do sada se je krenulo udrugom smjeru: izostavljanjem klasi~ne konzervacije i blagovremenim prije~enjem uzroka koji bi mogli voditi na~imanju sklopa.Za opasnost od propadanja prikazanih, graditeljski i kulturno-povijesno zna~ajnih gra|evina, va‘no je njihovo dosada{nje nep-

Trullo Ferrente, Apulija

Vaucluse (Francuska): suhozidna gra|evina iz okoliceLa Roque-sur-Pernes

Stone hut from La Roque-sur-Pernes countryside in Vau-cluse valley, France

242




oimanje kao vrijednih, uostalom kao i drugih objekata gra|enih tehnikom nepravog svo|enja. Primjenom ove tehnike na mnogimmjestima na{eg podru~ja nastale su gra|evine koje predstavljaju najdrevniju ba{tinjenu vje{tinu nadsvo|ivanja u kamenu. Premda

se mo‘e pretpostaviti ovostoljetno ili pro{lostoljetno postanje ovakvih gra|evina u dana{njem krajoliku, njima pripada odgovaraju}iza{titni pristup zbog povijesne vrijednosti graditeljske tehnike kojoj su nositeljice. Zbog utvr|enih vrijednosti u samom Samogradu,najva‘nije je njihovo predstavljanje u javnosti i mjesnoj populaciji.26

Posve je sigurno da }e se odgonetka opstanka ovih, i uop}e ovakvih predajnih gra|evina morati na}i u uskoj sprezi saturizmom. Prekojadranska Apulija sa svojim Alberobellom pru‘a istaknut primjer iskoristivosti ove vrste. Me|utim, Stari je stan uSamogradu posve obilaziv tek uz saginjanja i puzanje, dok se pukim dovo|enjem u Novi stan, bez poja{njenja osobene vrijednosti,te{ko mo‘e izbje}i razo~arenje. U gra|evinama se ne mo‘e kretati u skupinama. Stoga valja ciljati na u‘i zanimani posjetiteljskipresjek, neli{en trajno postavljenih didakti~kih pomagala u blizini Stanova (o rasporedu gra|evina, okolnostima postanja i obilje`jimagradnje).28 Udaljenost sklopa od kupali{ta krati usporedbu sa ju‘noapulijskim gra|evinama ove vrste koje su seoskome ‘iteljstvuomogu}avale ljetovanje u doba kupanja, uz kuhanje na improviziranom ognji{tu van gra|evine (isti, 17). Prozra~nost neo‘bukanogzi|a ljeti nudi ugodno skloni{te pod pripekom, no manjak ve}ih otvora obi~no ne privla~i na du‘e bivanje u ovakvim gra|evinama.Ostaje za vidjeti kakav }e se modus opstanka me|u ovim dvojbama izdjelati za samogradski sklop.

Pri nastanku ovog prikaza dugujem zahvalnost mr. Ivi [prljanu, uz ~iji savjesno u~injen dio posla samogradski sklop ima nemjerljivo bolje izgledena kulturnu memoriju i za{titu, i dr. Vesni ûlinovi}-Konstantinovi}, koja je kao mentorica {ireg magistarskog rada ovaj dio {tiva pomno i{~itala i naputilana korisne dorade. Svaka mogu}a nejasno}a odgovornost je autora.

Od mjesnih kaziva~a najzahvalniji sam Cviti Ali}, ro|. 1922., koja mi je i ustupila fotografiju Josipa Ali}a-Papka, i preminulome Anti Ali}u zva-nome Cic, ro|. 1913. Fotografije ovih kaziva~a mogu se vidjeti na stranicama 352 i 353 , koje su snimljene u vrijeme nastanka televizijskog prikaza ovogsklopa.

BILJE[KE1 Iscrpna bibliografija o problematici gra|enju tehnikom nepravnog svo|enja nalazi se u: Tihomira Stepinac-Fabijani}, "Paleoetnolo{ka istraìvanjakamenih poljskih ku}ica okruglog tlocrta u Istri”, Problemi sjevernog Jadrana VI, 111-31, Rijeka, 1988. (rad je pisan 1983 . godine). Vaàn je i neob-

javljeni rad Nade Gjetvaj-Krausel "Prilog poznavanja bunja u okolici [ibenika” iz 1956. Rukopis je pohranjen u Etnografgskom muzeju u Zagrebu. Autorici zahvaljujem na ljubaznom ustupanju rukopisa na ~itanje.2 Sklop {to ga ~ine ~etiri osnovne kupole i zaravan za su{enje smokava, na predjelu Raka uz put izme|u Jelse i Svir~a, opisao je Pjer Skrivaneli u

radu "Prilog poznavanju trima na otoku Hvaru", Zapisi o zavi~aju 5, 26-34, Jelsa, 1978. Naàlost, ovaj svezak nije bilo mogu}e prona}i ni u jednoj javnoj knji`nici, i opaske vezane za ovaj sklop temeljim na vlastitom obilasku i razgovorima u Svir~ama 1990. godine. Ovaj sklop spominje i MarinZaninovi}, "Starije gra|evinske tehnike na Hvaru", u: Materijali, tehnike i strukture predanti~kog i anti~kog graditeljstva na isto~nom jadranskom

prostoru, Zadar 6.-8. XII 1976., 19-38, Zagreb, 1980.Sklop od tri kupole na predjelu Kr~i kod Tkona (Pa{man) dokumentiran je negativima u fototeci Etnografskog od jela Narodnog muzeja u Zadru(br.2863 i 2855). O sklopovima u Saljskome polju pisao je ]iril M. Ivekovi}, "Dugi otok i Kornat", Rad JAZU 235, 245-79, Zagreb, 1928.S obzirom da se du‘ obale mogu uo~iti primjeri guste razmje{tenosti ovakvih gra|evina, kao i njihova bliskog smje{taja uz gospodarske i stambenezgrade, potrebno je istaknuti da se asocirano{}u ‘eli imenovati sraslost zi|a, a ne sljubljenost gra|evina.

3 Svi nacrti uz ovaj rad djelo su arhitekta mr. Ive [prljana, kojem zahvaljujem na ustupanju nacrta za objavljivanje. Oni su dio dokumentacijeplanoteke Zavoda za za{titu spomenika kulture u [ibeniku.V. rada T. Stepinac-Fabi jani} "Kaùni, kaète, hi{ke, ko~e..." u: Zgodovinske vzporednice slovenske in hrva{ke etnologije , Portoro` 13.-14. XII 1984.,89-99, Ljubljana, 1987., tako|er i rad Ranka Findrika "Italijanski trulli i analogije sa primorskim bunjama", u: Zbornik za{tite spomenika kulture XVIII, 57-74, Beograd, 1967. 243



Jadran Kale

244

4 Mate Sui} tvrdi da je predlo‘ak za vanjsku formu liburnskog cipusa mali humak (tumul), a za unutra{nju formu (komorica u osnovi cipusa)suhozidna gra|evina kakvu bi danas nazvali bunjom. V.: "Ilirski nadgrobni spomenik", u: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIII, 59-73,Split, 1952., na str. 82. Ostalu literaturu v. u spomenutom radu M. Zaninovi}a, u napomenama uz poglavlje "Stanovanje - trimi ili bunja" (str.

20-3); tako|er u spomenutom radu T. Stepinac-Fabijani} "Paleoetnolo{ka istra‘ivanja kamenih poljskih ku}ica...".5 Naro~ito za epohu srednjeg vijeka. Usp. rad Petra [imunovi}a "Kulturno-historijske, topografske i jezi~ne bilje{ke toponimijske gra|e s podru~janere`i{ke op}ine", u: Radovi ANUBiH LX, 103-56, Sarajevo, 1977., na str. 109; tako|er i djelo [ime @upanovi}a "Starodrevna ba{tina {ibenskogakraja", pogl. 2.2.1.1., Split, "Knji`evni krug", 1991.Od bliske su va‘nosti i zanimanja povjesnika: usp. primjerice osobita zna~enja naziva cason, casone i casano kakvima ih iz izvora izdvaja MiroslavBerto{a u djelu "Zlikovci i prognanici, socijalno razbojni{tvo u Istri u XVII i XVIII stolje}u", Pula, I.K.K. "Grozd", 1989 ., na str. 48, 97 i 138.

6 Osim pastirstva i ~uvanja vinograda pred trganje, obitavanje u ovakv im gra|evinama ~esto je vezano za sklanjanje u nevolji i za zbjegove. Nisurijetka sje}anja kaziva~a o sklanjanju u ~emere ( bunje, kolibe, ku‘are ili dr.) pred vojnicima u pro{lim ratovima, pa je razumljivo da su naro~itopogodnima smatrane konstrukcije posve integrirane i skrivene u gomilama. [uplja gromila, koju je opisao Ivekovi}, ba{tini zanavljanu povijest ove

vrste. I u protekle tri godine gra|evine tipa bunje su znale poslu‘iti kao skloni{ta i pribje‘i{ta, u sjevernoj Dalmaciji tim prije {to se njihova zale|nagranica rasprostranjenja prote‘e do boji{nica i ne{to dublje u unutra{njost.

7 Do vremena drugog svjetskog rata seljani su koristili i pitku vodu iz 35 m duboke jame Gradina (unutar kasnoanti~ke utvrde), a za druge potrebe vodu talo‘enu u najni‘em dijelu polja ( Lok’a). Zna se i za jo{ nekoliko {krapa poput ove u Samogradu. Ovo stolje}e je obilje‘eno izgradnjomgusterni, najprije seoske a potom i ku}nih.

8 V. prethodnu bilje{ku.9 U objavljenoj onomasti~koj gra|i:1 Samograd, -a, m., oto~i} sjeverozapadno od o. @irja: B. Finka i A. [ojat : "Obalna toponimija zadarsko-{ibenskog kopna i {ibenskogoto~ja", u:Onomastica Jugoslavica 3-4, str. 51, Zagreb, 1973-74.; po kazivanju na ovom {kolju nema kakve zna~ajnije {krape.2 Samograd, -a, m., brdo na osami okru‘eno docima: P. [imunovi}: "Kulturnohistorijske, topografske i jezi~ne bilje{ke toponimijske gra|e s podru~janere‘i{ke op}ine", u: Radovi ANUBiH LX, 143, Sarajevo, 1977.,3 Samograd, kr{evit vrh zapadno od sela Mojstir: A. D‘ogovi} : "Onomastika severoisti~nih ogranaka Prokletija, planinski predeli severno od Metohijei srednje Poibarje", u: Onomatolo{ki prilozi 7, 409, Beograd, 1986.,4 Samograd, pe}ina ni‘e istoimenog vrha : isto,5 Samograd, oranica kod sela Cesarica (Karlobag): R. M. Gruji}: "Topografi~ki rje~nik gospi}kog kotara", u: Zbornik za narodni ̀ ivot i obi~aje Ju`nihSlavena XXII, 229, Zagreb, 1917.,6 Samograd, oranice i pusto{ina kod sela [iroka Kula (Li~ki Osik): isto,7 S amograd, oranica i pa{njak kod sela Medak: isto,8 Samograd, pa{njak kod sela Mogori} (Medak): isto,9 Samograd, kraj ("kompleks zemlji{ta razne kulture") i pa{njak kod sela Mu{aluk (Li~ki Osik): isto,10 Samograd, livada kod sela Vrebac (Medak): isto.Van objavljene onomasti~ke gra|e:11 "U Mosoru (...) ~uja san od moji’ stariji’, da su niki lovili zmije, ba{ u mistu zvanu Samograd": F. Ivani{evi}: "Poljica", Split, 1987., 557 - pretisakiz 1905.,12 "U predjelu, nazvanom Srednja gora (kod Udbine, op.), imade vi{e starih prodora, kojih se jedan zove Samograd": V. Klai}: "Opis zemalja u kojihobitavaju Hrvati", s.l., s.a., III, 22,13 Samograd, pe}ina kod sela Dane (]i}arija),14 Samograd, pe}ina kod Peru{i}a,15 [karin Samograd, pe}ina kod Pokrovnika ([ibenik),16 Samograd, vrh pored Strmice (Knin), na zemljovidu 1 : 50 000 ozna~en kao "Samogred", kakvim se ne zove u mjesnom narje~ju,17 Samograd, uvala pored Ra~i{}a (Kor~ula), i




245

18 Samograd, predio otoka @irja.10 Sli~nu morfologiju zemlji{ta o~ito je na umu imao i Luka Zore, ispisuju}i uz rije~ Samograd: " Narodna rije~ i zna~i kakvu uvalu okoljenu svu na okolo naravnijem glavicama i humcima. Eto rije~i za fortezza naturale. " ("Paljetkovanje", Rad JAZU 115, 158, Zagreb, 1893.).11 Fra Josip Ante Soldo : "Agrarni odnosi na otoku @irju, od XVII do XIX stolje}a", Gra|a za gospodarsku povijest Hrvatske, knj. 16 , Zagreb, JAZU,1973., na str. 113 (bilj. 555). V. i prijevod kupoprodajnog ugovora u ovom zborniku.

12 Podaci su ispisani iz matica za ovo i pro{lo stolje}e, ~uvanih u ‘upanijskom Mati~nom uredu. Zahvaljujem na omogu}enom ispisivanju i pomo}i u radu.

13 Rekonstruirano rodoslovlje zahvalan je predlo‘ak za ustanovljavanje dru{tvenih stanja i odnosa. Van statisti~kih tablica, smrtnost novoro|enih idjece osupne kada je oli~ena brojnim imenima s rodoslovnih grana. I u ovom ulomku obrela se jedna zamina supru‘nika: brat i sestra Mate i Janka Ali} vjen~ali su se za sestru i brata Franku i [imu [i‘gori}a. Ovim brakovima u zajmu ima jo{ primjera u selu. Pri diobama, postoji pravi i ‘enski dil. No potonji nisu odre|eni samo za k}eri (sa zna~enjem dote), ve} i za dugo odsutne i nerade}e potomke koji se zatje~u pri diobi (raspopi,pomorci). @enski dil predstavlja polovicu ili tre}inu punog dijela.

14 R. Vidovi}: "âkavske studije", Split, 1978., poglavlje "Splitski Pu~ki list i slika ̀ ivota {tokavske i ~akavske Dalmacije na njegovim stranicama", str.122-95.

15 M. D. Grmek : "Zdravstvene prilike i medicina u [ibeniku do po~etka XX stolje}a", u: Spomen zbornik o 900. obljetnici, [ibenik, Muzej grada[ibenika, 1976., 525-38. V. i radove M. A. Friganovi}a asocirane u ovom svesku @irajskog libra.

16 V. radove: S. Obad, "Ekonomski, socijalni i politi~ki razvoj [ibenika od 1814 . do 1859. godine", u istom Spomen zborniku, 331-72; isti, "Dalmatin-sko selo u pro{losti, od sredine osamnaestog stolje}a do prvoga svjetskog rata", Split, Logos, 1990.; O. Fio, "Pomorstvo zadarsko-{ibenske regije

u drugoj polovici XIX stolje}a", u: Radovi Historijskog instituta JAZU u Zadru 1, Zadar, 1954., 257-75; B. Stulli, "Ekonomsko-dru{tvene prilike uDalmaciji u XIX stolje}u", u: Dubrovnik 3-4, Dubrovnik, 1962., 3-11; I. Karaman, "Uloga [ibenika u dalmatinskoj privredi potkraj 19. i na po~etku20. stolje}a", u: Mogu}nosti 12 , Split, 1966., 1335-45.

17 Specifi~nim }e korisnostima nama suvremeni kaziva~ iz neposrednog zale|a [ibenika ovce odijeliti na {ilje‘e (muzne) i jalove, a mu‘jake na prazove(za parenje) i {kopce. V.S. Karad‘i} prenosi iz Crne Gore: "U prolje}e jagnje, u jesen {ilje‘e, na drugo prolje}e dvizica, a na tre}e ako se ne ojagnji

onda je uhota " ("Srpski rje~nik...”, Biograd, 1898., 820, v. i ARj XVII, 595); sli~no je i sa kozama.O toponimijskoj refleksiji ovakvih razdioba v. rad Svetozara Georgijevi}a "Prvobitna sto~arska teminologija i toponimika", u: Onomastica Jugoslavica11, Zagreb, 1984., 93-110, gdje su navedeni i njegovi prija{nji radovi vezani za ovu temu.

18 B. Gu{i}: "Ekolo{ki uslovi na prostoru transhumantnog sto~arenja na Balkanu", u: Odredbe pozitivnog zakonodavstva i obi~ajnog prava o sezonskim kretanjima sto~ara u jugoisto~noj Evropi kroz vekove, Beograd 6.-7. XI 1975., 1976., 143-56.19 Homer: "Odiseja", preveo Tomo Mareti}. IX pjevanje, stihovi izm. 181 i 223. Zagreb: NZMH, 1987., str. 141-2.20 Me|u raznolikim bunjama na @irju (sto‘astim, kalotnim, nepravilnim, unutar gomila, sa dvije ili tri prstenaste terase) one koje je sagradio Mate Ali}-Bunja su u pravilu sa prstenastim terasama, a razlikovno prepoznatljive po kri‘evima uklesanim na ulazima.21 "Dvije takve mocire pretraìo je autor, koliko su mu to prilike dopu{tale. Prva mocira sastoji se od ~etiri ve}e prostorije 1-4 , jedne manje udubine kod prostorije 1 , jednog prostora kod dvori{ta B i pristupa A . To je sve veoma jednostavno naslagana hrpa neobra|enog kamenja, koje je samo udubina a, a

na lijevo ostaju isto tako velika vrata, {to vode u prostoriju 2 . Vrata su veoma niska, isto tako i zidovi pa~etvorne prostorije. (...) Svi su stropovi poru{eni, samo su prvi nizovi izbo~enog kamenja u prvobitnom poloàju, tako da se moè to~no odrediti ~itava biv{a konstrukcija.Te su stropove pred nedugo vremena seljaci i pastiri poru{ili. Prva prostorija mjeri 4 m u duljinu a dva i po u {irinu, dok je druga prostorija isto tako

duga, ali mnogo uà. Iz ove prostorije vode dvoja vrata u dvije druge prostorije, u prostoriju desno ( 3 ) kroz {ira vrata i ravno kroz uà vrata u jednu okruglu prostoriju od ne{to preko 3 m ~istog unutarnjeg promjera. Ova prostorija 4 imala je neku vrstu kupole i jedan otvor u zidu prema jugozapadu kao otvor.Mocira II ve}a je i jednostavnija, izbliza je nalik na gromilu kamenja, a tek ako se ~ovjek popne na gromilu, opazi prostorije kako se re|aju. Prostorije

ove mocire ne pokazuju nikakav ulaz (...). Ovdje je bilo pet prostorija, tri su pa~etvorine, a dvije okrugle, vi{e nalik na elipse, a spojene su me|usobnouskim hodnicima. (...).Obje ove mocire (...) orubljene su terasama 2 do 2,5 m visokim, koje su tako|er naslagane od sitnog i krupnog,potpuno neobra|enog kamena. Kako se

nisu obreli apsolutno nikakvi tragovi ljudske ruke, a niti su seljani i{ta u njima na{li, to se bez to~nog istra‘ivanja ne mo‘e zasad odrediti, ~emu su ove gradnje slu‘ile i tko je i kada u njima stanovao". ]iril M. Ivekovi}: "Dugi otok i Kornat", Rad JAZU 235, Zagreb, 1928., 245-79, navedeno sa str.253-5.



Jadran Kale

246

Ivekovi}ev opis i ilustracije svjedo~e o postupno zaru{avaju}im gra|evinama, koje su danas ostale bez ijednog natkrivenog dijela. Stijenje prija{njih

kupola je odneseno, te se raspored prostorija i dalje jasno opa‘a. U Salima se ove nekada{nje gra|evine nazivaju Petero~i}ima, {to je zajedni~kinaziv i za predajne starosjedioce (koje je Ivekovi} zabilje‘io kao Petero{~i}e), koji su po pri~i ‘ivjeli u njima. Ustanovljivi su ostaci tri ovakvegra|evine. Vi{e se ne mogu razaznati hodnici koji su, po Ivekovi}evom navodu, prolazili ispod pojedinih prostorija. (Zasnovano na vlastitim obi-lascima izme|u 1990. i 1994.)

22 Po vlastitim terenskim bilje{kama 1990.23 Isto. Zahvaljujem prof. Tihomiri Stepinac-Fabijani} na ukazivanju obli‘njeg ka‘una osobitog vertikalnog ustroja.24 Rohlfs 1957:32.25 O sklopu i njegovim osobitostima sam izvijestio na godi{njem savjetovanju Hrvatskog etnolo{kog dru{tva u Zagrebu 1988. godine. Izlo‘ba obunjama i vrijednosti samogradskog sklopa u galeriji {ibenskog Muzeja postavljena je svibnja 1990., a na sredi{njem trgu u @irju kolovoza 1991.godine. Sedmominutni televizijski prikaz sklopa emitiran je u popularnoznanstvenom terminu o‘ujka 1990. godine.

26 Poput saljskih Petero~i}a, znatnijim su gra|evinama ove vrste ~esto pridru‘ene predaje o njihovim vezama sa davna{njim obitavateljima. Irske oratories ("propovjedaonice") vezuju se za doba propovijedanja irskih svetaca, a ve}e me|u njima upravo za pojedine ranosrednjovjekovne svece(sv. Gallarus, sv. Senan, po: Rohlfs 1957 : 30). Na otoku Pantelleria bilje‘e se predaje o ovakvim gra|evinama, sesi-ma, kao o grobnicama pret-povijesnog ‘ivlja, a sli~no se pripovijeda u jugoisto~noj Francuskoj (isti, 28 i 30). Ipak se preds tavljanje usporedivih sklopova i gra|evina ne mo‘ezasnivati na sli~nim predajama van razine ilustracije, da ne spominjemo primjer jednog stolje}a starog sklopa koji je turisti~ki bio ogla{en kao"ilirsko stani{te" (v. spomenuti rad M. Zaninovi}a).

LITERATURA (osim navedene u bilje{kama):ROHLFS 1957.Rohlfs, Gerhard: Primitive Kuppelbauten in Europa. Bayerische akademie der wissenschaften, philosophich-historische klasse abhandlungen, neue

folge heft 43. Munchen, 1957. (Iz ove studije su preuzeti nacrti suhozidnih gra|evina iz razli~itih dijelova Evrope.)IVEKOVI] 1925.Ivekovi}, ]iril Metod: Bunje, ~emeri, poljarice. U: Zbornik kralja Tomislava , Zagreb: JAZU, 1925., str. 413-29.

Summary JADRAN KALE: THE COMPLEX OF TRADITIONALLY BUILT STONE HUTS ON THE ISLAND OF @IRJEThe complex of "bunje" which was founded by ethnologists on the island of @irje in 1986. includes more buildings which were important for their propor-

tion, organization or purpose. "The old house" includes 5 rounded rooms, the connecting passage and one outer entrance with the dimensions 12 x 5 m. It has served shepherds and farmers. "The new house" has dimensions 7 x 4 m and includes one elongated room with the floor storage, fire-place and chimney. It has been built for dwelling. In the vicinity is, among the other buildinga, "bunja" with the tank - to serve as a cistern. Two biggest buildings were finished in 1903. and 1922., during 3 generations of the family who had owend the land. Except the ruined examples near Sali (Island of Dugi), the objects comparable to "Old house" can be found in Apulia and on the Hebrides, while the rare examples comparable to "New House" are on the Croatian coast and in a wider extend in France, in the area of Vaucluse. The aspects of conservation have also been discussed.

Prof. Jadran Kale ro|en je 1965. godine u Novoj Gradi{ki. Od 1989. je kustos etnolog etnografskog odjela Muzeja grada [ibenika. Autor vi{e izlo‘bi, te stru~nih iznanstvenih ~lanaka. Posebne oblasti zanimanja su mu muzejska praksa, mediteranistika, vizualna antropologija i etnoastronomija.

Mr. Ivo [prljan, autor nacrta, ro|en je 1957. godine u [ibeniku. Od 1984. djelatan je u {ibenskom Zavodu za za{titu spomenika kulture, gdje je sada konzervator - vi{isavjetnik. Magistrirao je 1994. s temom detalja u arhitekturi [ibenika. Autor je vi{e stru~nih prinosa o arhitektonskoj ba{tini i njenoj za{titi.

petoprostorna bunja

Documents