pgŽ 5 - ak-rijeka.hr · ž upanija iako "sigurnost prometa" nije zakonom propisana...

��

� ��

Svrha akcije »Prvi

koraci u prometu«, koja

se provodi već 16

godina, je obuka i

upoznavanje djece

prvih razreda osnovnih

škola s temeljnim

prometnim pravilima i

usvajanje pozitivnog

ponašanja na cestama

5

Hakove prometne

pustolovine privukle

1.200 učenika

4

Broj 58/13. studenoga 2013.

PGŽ

Crna statistika

identična

prošlogodišnjoj

3

županija Iako "sigurnost prometa" nije zakonom propisanaobaveza, županija nastoji biti uključena u sveaktivnosti vezane uz sigurnost prometa

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*2

kultura i sigurnost u prometu

P R I M O R S KO - G O R A N S K IŽUPAN ZLATKO KOMADINA

Savjet jamac

kvalitetnih

projekata

Ove smo godine obilježili 15 godinaŽupanijskog savjeta za sigurnostprometa na cestama Primorsko-

goranske županije. Bila je to prilika da sepodsjetimo kako je Primorsko-goranskažupanija još 1998. godina osnivanjemSavjeta prepoznala da se razina sigurnos-ti cestovnog prometa može podići konti-nuiranim preventivnim radom sa svimsudionicima u prometu. U 15 godina dje-lovanja Savjeta odgojili smo generacijekoje danas sa većom zrelošću i odgovor-nošću sudjeluju u prometu.

Da rad i zalaganje niza prometnihstručnjaka koji su dali svoj doprinos djelo-vanju Savjeta nije bio uzaludan, pokazujui prometne statistike.

U jednom desetljeću smanjili smo brojtragičnih stradavanja za više od 50 posto.Ohrabruju podaci da je na području Pri-morsko-goranske županije prošle godinesmanjen broj poginulih u odnosu na pre-thodnu godinu za 23,5 posto. Vjerujemoda ćemo i ove godine smanjiti crnu statis-tiku. No, razloga za potpuno zadovoljstvoneće biti sve dok i jedna osoba ostavlja ži-vot na asfaltu.

Ne postoji razlog da Primorsko-goran-ska županija ne prednjači po pitanju si-gurnosti prometa te i na taj način uvedehrvatsku prometnu stvarnost u europskeokvire. Ulažemo i ulagat ćemo u moderni-je i sigurnije prometnice, ulažemo uznanje i rezultati ne mogu izostati.

Uskoro će Primorsko-goranska županijaimenovati novi sastav Županijskog savjetaza sigurnost prometa na cestama Primor-sko-goranske žu p a n i j e.

Očekujem i vjerujem da će Savjet i nje-govi stručni i kompetentni članovi i ubu-duće biti jezgra iz ko-je će nicati kvali-tetni i prepozna-tljivi projekti po-put praćenjaprometnih nes-reća u Geograf-skom informacij-skom sustavu iliakcije Motociklomu ži vo t .

NADA MILOŠEVIĆ, PROČELNICA UPRAVNOG ODJELAZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

ŽUPANIJA POSVEĆUJE

�� Ž��

Upravni odjel za pomorskodobro, promet i veze uPrimorsko-goranskoj žu-

paniji nedavno je dobio novupročelnicu Nadu Milošević. RadŽupanijskog savjeta za sigurno-st prometa na cestama Primor-sko-goranske županije usko jevezan uz Upravni odjel koji pru-ža logističku potporu svake vr-ste Savjetu. Novu županijskupročelnicu smo pitali kakvu su-radnju očekuje sa Savjetom ihoće li Upravni odjel i dalje pru-žati potporu radu Savjeta.

– Županijski savjet za sigurno-st prometa na cestama Primor-sko-goranske županije osnovanje u srpnju 1998. godine odlu-kom župana, a upravo na prije-dlog Upravnog odjela koji je tadanosio naziv za pomorstvo, pro-met i veze. Pročelnici koji su vo-dili odjel su se mijenjali, ali jekao kontinuitet bila prisutnakvalitetna suradnja sa Savjetom,jer je očito svojim aktivnostimaopravdao očekivanja. Nemasumnje da je sigurnost cestov-nog prometa u proteklih 15 go-dina na području Primorsko-go-ranske županije podignuta naznatno višu razinu zahvaljujući idjelovanju Savjeta. Stoga samuvjerena da će suradnja biti idalje uspješna i od članova Sav-jeta očekujem nove projekte.Budući je u tijeku postupak

imenovanja članova Savje-ta u novom mandatu,

prijedlog je da bu-dem jedan od člano-va, što vidim kaopriliku za neposre-dnije uključivanjeu ovu problemati-ku.

Upravni odjelza pomorsko do-bro, promet i ve-ze bavi se razno-vrsnim i slože-nim poslovima.Smatrate da sedovoljno pažnjeposvećuje ces-tovnom prome-tu?

– Primorsko-go -ranska županija pu-

tem Upravnog odjela zapomorsko dobro, promet i

veze ima doista brojne obve-ze koje proizlaze iz zakonskih

propisa. Iako »sigurnost

prometa« nije zakonom propisa-na obveza, naša županija nastojibiti uključena bilo posredno ilineposredno u sve aktivnosti ve-zane za povećanje sigurnostip ro m e t a .

Naime, zbog velikog broja su-dionika u cestovnom prometu,neminovne su i brojne negativ-ne posljedice. Ne možemo nezabrinuti se zbog broja stradalihsudionika u prometu ili ostatira v n o d u šni na podatak da je uproteklih deset godina na pro-metnicama Primorsko-goranskežupanije život izgubilo više od400 ljudi. Niti jedan trud, niti je-dna akcija, niti jedan projekt ni-su suvišni kada je riječ o oču-vanju ljudskog života. To je je-dan od argumenata zašto se

ovom aspektu prometa i brizi osigurnosti u cestovnom prometuod strane Primorsko-goranskežupanije kontinuirano posveću-je toliko pažn j e.

Prometnice Primorsko-go-ranske županije sve su moder-nije, brže i sigurnije. Koliko suobični građani svjesni činjeniceda se izuzetno ulaže u infras-tr uktur u?

– Uvjerena sam da su svjesni.Sjetite se da nam je prije desetakgodina od Rupe do Krčkog mos-ta trebalo sat i pol vožnje. U se-zoni i po tri sata. Danas je vrije-me putovanja skraćeno na 45minuta. Imamo zaobilaznicu sčetiri trake, s nizom čvorova, kojisu rasteretili centar Rijeke. Ula-ganjima smo olakšali svakodne-

vicu naših građana. Veliku uloguodigrala je i Primorsko-goranskažupanija koja je lobirala za pro-jekte, uvjeravala odgovorne datreba ulagati u cestovnu infras-trukturu županije koja je prozorHrvatske u Europu. Puno je ulo-ženo u prometnice koje su podingerencijom Županijske upraveza ceste Primorsko-goranske žu-panije, jer se radi o cestama kojevode do naših domova, vrtića,škola, o cestama bez kojih biobična svakodnevica malog čov-jeka bila manje ugodna. Ali niovom prilikom ne treba zabora-viti da, iako su ova ulaganja va-žan faktor sigurnosti u prometu,ključan faktor i dalje ostajemoupravo mi sami, bilo u ulozi pje-šaka, vozača, putnika.

Ne možemo ostati ravnodušni na podatak da je u proteklih desetgodina na prometnicama županije život izgubilo više od 400 ljudi.Niti jedan trud, niti jedna akcija, niti jedan projekt nisu

suvišni kada je riječ o očuvanju ljudskog života

Broj prometnih nesreća u četirigodine smanjen za 25 posto

oprez

teško ozlijeđenih odpočetka godine192

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*


3

STANJE SIGURNOSTI PROMETA U PRVIH DEVET MJESECI 2013.GODINE NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽU PA N I J E

CRNA STATISTIKAIDENTIČNA PROŠLOGODIŠNJOJ

U prvih deset mjeseci izgubljeno je 20 života i ove i prošle godine. Cilj je smanjiti

broj poginulih za pet posto u odnosu na lani kada je izgubljeno 26 života

Uprvih devet mjeseci

2013. godine na pro-metnicama Primor-

sko-goranske županije crnaprometna statistika je istov-jetna prošlogodišnjoj. I proš-le i ove godine je poginulopo 17 ljudi. I ovogodišnji lis-topad se potrudio da kopirap ro šlogodišnji. Odnio je triživota. U prva tri kvartala naprometnicama na područjukoje pokriva Policijska upra-va primorsko-goranska ozli-jeđeno je 811 osoba, 192 teš-ko i 619 lakše. U odnosu naisti period prošle godineozlijeđenih je manje za dese-tak posto. Broj teško ozlije-đenih ostao je na prošlogo-dišnjoj razini.

Prvih devet mjeseci 2013.potpuno je identično istomlanjskom periodu i kad je ri-ječ o nastradalim sudinici-ma u prometu. Život je iz-gubilo po 12 vozača, po če-tiri pješaka i po jedan put-nik. Zanimljivo je da je brojteško ozlijeđenih gotovopotpuno identičan. Prošlegodine 190, ove godine 192teže ozlijeđena osoba. Broj

teško ozlijeđenih vozača jepotpuno identičan, 121.Pro šle godine teže su ozlije-đena 43 pješaka, ove godine42. U prvih devet mjesecip ro šle godine teže je ozlije-đeno 26 pješaka, ove godine29.

S 38 na 26 poginulih

Kad je riječ o raspros-tranjenosti prometnih nes-reća po policijskim posta-jama, jasno je da je najde-blja statistika Postaje pro-metne policije Rijeka po

kojoj je šestero ljudi pogi-nulo, a teško ih je ozlijeđe-no gotovo stotinu. Slijedepostaje Krk, Crikvenica iMali Lošinj na čijem je po-dručju živote izgubilo podvoje sudionika u prome-tu. Policijske postaje Opati-ja i Rab su imali po jednogpoginulog dok su tri posta-je na području Gorskog ko-tara, Delnice, Vrbovsko iČabar imali po jednu smr-tno stradalu osobu. Po bro-ju teško ozlijeđenih, poslijeRijeke, prednjače Opatijci

(28), Krk (20), Crikveničani(18), Mali Lošinj (13). PPRab ima sedam teško ozli-jeđenih, a na područjuGorskog kotara deset je su-dionika u prometu težeoz l i j e đ e n o.

U protekle četiri godinekonstantno se smanjivao brojsmrtno stradalih u Primor-sko-goranskoj županiji. Go-dine 2009. poginulo je 38 lju-di, godinu kasnije 35. Prijedvije godine crni niz se zaus-tavio na 34, prošle na 26 po-ginulih. Još su dva mjesecapred nama u 2013. godini, apoginulih je 20 i realno jeočekivati i nadati se da će se iove godine smanjiti broj po-ginulih. I broj prometnihnesreća je u četiri godinesmanjen za 25 posto. U prvihdevet mjeseci 2009. upisanesu 3.284 nesreće, a ove godi-ne je broj nesreća pao na2.459.

- Cilj je ove godine smanjitibroj smrtno stradalih za petposto, objašnjava načelnikSl u žbe za sigurnost cestov-nog prometa PU primorsko-goranske Boris Skeledžić.

Dugoročniji cilj je daleko,no cilj je visoko postavljen isvaka godina mora potvrditida je dio puta prema cilju od17 poginulih u 2020. godiniprevaljen. Dostigne li se cilj,to će značiti da je broj pogi-nulih na prometnicama Pri-morsko-goranske županijeprepolovljen u odnosu na2010. godinu.

Opasna sezona

Ove godine je smanjen brojnesreća kojima kumuje al-kohol za 10 do 12 posto. Unesrećama pod utjecajem al-kohola sudjelovao je 281 vo-zač ili 6,7 posto sudionika. Uodnosu na prošlu godinu go-tovo četrdesetak manje slu-čajeva. Razlog za nezadovolj-stvo nudi turistička sezonakoja je odnijela 50 posto živo -ta. U turističkim mjesecimaživot je izgubilo desetero su-dionika u prometu. Čak petživota je izgubljeno na dvakotača, smrtno je stradaločetvero motociklista i jedanmopedist. Prošle turističkesezone izgubljeno je šest ži-vota na cestama Primorja i

Gorskog kotara. Iako se teškopomiriti s činjenicom da ljetoodnese toliko života, nije jed-nostavno održati sigurnostprometa, koncentraciju i dis-ciplinu vozača na razini kadpromet višestruko raste.Primjerice, prosječni godišnjidnevni promet riječkom zao-bilaznicom izvan sezone iz-nosi 40 tisuća vozila dok uljetnim vikendima prometzaobilaznicom dosegne 75 ti-suća vozila. Koliki je to pro-met svjedoči usporedba sprenatrpanim centrom Rije-ke u koji prosječno ulazi 56 ti-suća vozila. Manje nego u go-dinama uoči krize.

U crnoj prometnoj statisti-ci je zabrinjavajuće što 30 po-sto od ukupnog broja smrtnostradalih premine u bolnici uroku od 30 dana. U Europskojuniji se ta statistika kreće oko15 posto.

Subota i petak su dani s naj-većim brojem nesreća. U od-nosu na ostale dane, iamju de-setak psoto više nesreća. Naj-sigurniji dan je nedjelja kojaima 20 posto manje nesrećaod prosječnog dana u tjednu.

Počinjeno 37 tisuća prekršaja

U prvih devet mjeseci policija je evidentirala više od 37 ti-

suća prekršaja, što je prosjek od 140 prekršaja na dan. Ispisa-

no je gotovo deset tisuća novčanih kazni. Više od tri tisuće

optužnih prijedloga, oko 11,5 tisuća prekršajnih naloga, se-

dam tisuća upozorenja te šest tisuća izvješća-obavijesti. Goto-

vo devet tisuća ili svaki četvrt prekršaj odnosi se na zabranje-

no zaustavljanje ili parkiranje. Na drugom mjesto je nepropis-

na brzina sa 7,5 tisuća prekršaja. Slijedi nekorištenje pojasa

(3.300), vožnja pod utjecajem alkohola zastupljena je u dvije

tisuće slučajeva...

p ro m e t n a 1 3

Izgubljeni dinosaurus HAK-a, dječak i djevojčica koji mu pomažu da preživi u prometu,opasni vozač i policajac godinama uče djecu da prepoznaju opanosti u prometu

preventiva Maštovite likove oživjele suodgajateljice iz dječjih vrtića,okupljene u udrugu »Loptica

predstave za učenike drugih razredaosnovnih škola Rijeke i okolice suodigrane u HKD-u na Sušaku

4



VEĆ 13 GODINA AUTOKLUB RIJEKA ORGANIZIRA PREDSTAVU ZA DJECU

HAKOVE PROMETNE PUSTOLOVINE

�� Č��

Djeca drugačije gledajuna svijet od nas odras-lih. Najvažnije je dotr-

čati do prijatelja s druge stra-ne ulice, zgrabiti loptu kojauvijek negdje skakuće, potr-čati roditeljima u susret. Dabi djeca shvatila da u tom nj-ihovom svijetu igre i privrže-nosti postoje i opasnosti, tre-bat će barem malo odrasti. Umeđuvremenu ćemo im mo-rati usaditi oprez i koncen-

traciju. Ne stalnim opome-nama, niti prijetnjama po-put »ne smiješ preko ulice«već edukacijom, kroz igru izabavu. Autoklub »Rijeka« jezaslužan za otkrivanje for-mule. O opasnostima na ces-ti djeca će učiti kroz smijeh.

Već trinaestu godinu zaredom, Autoklub Rijeka or-ganizira kazališnu predsta-vu »Hakove prometne pus-tolovine« s ciljem edukacije

najmlađih sudionika u pro-metu. U Hrvatskom kultur-nom domu na Sušaku suodigrane četiri predstave zaučenike drugih razreda os-novnih škola Rijeke i okoli-ce, od Opatije do Kraljevi-ce. Predstave su se trebaleza učenike prvih razredaodigrati još na proljeće, alisu zbog bolesti odgojitelji-ca odgođene za jesenskitermin. Tako su učenici pr-

vih i drugih razreda ispuniliHrvatski kulturni dom naSu šaku. U dva dana pred-stave je pogledalo 1.200učenika.

Predstava »Hakove pro-metne pustolovine« je plodtimskog rada. Režiju potpi-suje Serđo Dlačić, priču jenapisao omiljeni dječji knji-ževnik Mladen Kušec. Pred-stavu je uglazbio Olja Dešić,a za scenografiju se pobri-nuo Vojo Radoičić. Odgaja-teljice iz dječjih vrtića, oku-pljene u udrugu »Loptica«oživjele su maštovite likove.Malog izgubljenog dinosau-rusa HAK-a, dječaka i dje-vojčicu koji mu pomažu dap re živi u prometu, opasnogvozača i sveprisutnog poli-cajca kojem je zadatak nad-gledati poštuje li družinaprometna pravila i znakove.Kroz glazbu i igru, na zaba-van način, likovi u predstaviupozoravaju djecu na opas-nosti koje ih vrebaju u pro-metu, ali i na pravilno i po-željno ponašanje. Predstavase temlji na spoznaji da naj-mlađi kroz zabavne sadržajelakše usvajaju znanja. Ujed-no, »Hakove prometne pus-tolovine« su povod da rodi-telji i učitelji iskoriste pred-stavu da s djecom ponoveosnovna pravila sigurnogponašanja u prometu i svoj-im pozitivnim primjerompokažu kakvo ponašanje odsvojih najdražih i najmanjih

članova obitelji očekuju.»Hakove prometne pustolo-vine« traju pola sata i po to-me su također prilagođenadjeci i njihovoj koncentraci-ji.

Predstavu je od početkastoljeća, kada je izvedena pr-vi put, vidjelo više od 15 tisu-ća djece. Generacije su odras-tale uz izgubljenog dinosaus-rusa, dječaka i djevojčicu tepažljivog policajca. Prve ge-neracije koje su uživale uedukativnoj predstavi u režijiAutokluba Rijeka 2001. godi-

ne danas već upijaju znanjana fakultetima.

U Autoklubu Rijeka zah-valjuju svima koji su pomogliostvarenje ovogodišnje izved-be »Hakovih prometnih pusto-lovina«. Prvenstveno »Croatiaosiguranju«, Gradu Rijeci zaustupanje prostora Hrvatskogkulturnog doma, Odjelu za si-gurnost cestovnog prometaPolicijske uprave primorsko-goranske koji se pobrinuo dasve prođe u najboljem redu te»Autotroleju« na organizira-nom prijevozu djece.

Niz priznanja sa svih strana

Predstava je svojedobno uvrštena u edukativni materijal Mi-

nistarstva prosvjete i školstva Republike Hrvatske. Također je

dobila i službenu verifikaciju Ministarstva prosvjete i ško l s t v a

kao edukativni materijal. Edukativnu je kvalitetu »Hakovih

prometnih pustolovina« prepoznalo i Ministarstvo unutarnjih

poslova koje je 2002. predstavu uvrstilo u Nacionalni program

sigurnosti cestovnog prometa te videokazetu predstave daro-

valo dječjim vrtićima u Hrvatskoj. Upravni odbor Hrvatskog

auto kluba dodijelio je priznanje udruzi »Loptica« za posti-

gnute rezultate u radu na prometnoj preventivi te širenju teh-

ničke kulture i unapređivanju sigurnosti cestovnog prometa.

d jecaUz ulogu biciklista, upraktičnom dijelu nastaveprvašići se uživljavaju uuloge pješaka



5

AKCIJA DOMA MLADIH OVE GODINE OKUPLJA 2.288 PRVAŠIĆA

�� Svrha akcije „Prvi koraci u prometu“, koja se provodi već 16 godina, je obuka iupoznavanje djece prvih razreda osnovnih škola s temeljnim prometnim

pravilima i usvajanje pozitivnog ponašanja na cestama

�� ČĆ

Opreza na cestama ni-kad dosta, a kada su upitanju djeca i još k

tome kao aktivni sudioniciprometnih zbivanja ondadrugi razlozi za povećanjupažnju nisu ni potrebni.Zbog broja vozila na cesta-ma, ali i načina života u ko-jem se, uglavnom, svimanegdje žuri, djeca su kon-statno rizična skupina u pro-metu. Brojne preventivneakcije najmanje su što semože učiniti kako bi se zašti-tilo sve sudionike u prometus posebnim naglaskom naone najmlađe, obzirom da jesvijest starijih vozača teškop ro m i j e n i t i .

Prvi korak u tome su broj-ne edukacije po školama, alii akcija »Prvi koraci u pro-metu« koju već 16. godinuprovodi Dom mladih u su-radnji s prometnom polici-jom PU primorsko-goran-ske, Županijskim savjetomza sigurnost prometa nacestama, Odjelom gradskeuprave za odgoj i šk o l s t vo,Odjelom gradske uprave zasport i tehničku kulturu teUpravnim odjelom za škol -stvo i društvene djelatnostiPrimorsko-goranske župa -n i j e.

Gdje griješe roditelji

Svrha akcije je obuka iupoznavanje djece prvih ra-zreda osnovnih škola na po-

Predavanje u školi

– Cilj našeg programa je

usvajanje znanja o prometu,

opasnostima koje prijete na

putu od kuće do škole, ali i

razvijanje prometne kulture.

Nastava je koncipirana u če-

tiri dijela, a djeci je najzani-

mljiviji dio na poligonu i tu

najbolje upijaju važnost poš-

tivanja semafora, prometnih

znakova i ponašanja u pro-

metu, neovisno jesu li pješa-

ci, putnici ili biciklisti, is-

taknuo je Igor Crnković,

učitelj u prometnoj sekciji

Doma mladih dodavši i da

neke škole zbog troško v a

prijevoza nisu u mogućnosti

doći u Dom mladih pa se u

takvim slučajevima preda-

vanje održava u samoj ško l i .

razreda osnovnih škola izRijeke i Primorsko-goranskežupanije sudjeluje u akciji

153

dručju Primorsko-goranskežupanije s temeljnim pro-metnim pravilima i usvajanjepozitivnog ponašanja na ces-tama sve u svrhu povećanjasigurnosti u prometu njih sa-mih, ali i ostalih sudionika.

Program akcije »Prvi koraciu prometu« osmisli su djelat-

nici Doma mladih koji zajed-no s predstavnicima promet-ne policije učenike s područ-ja Rijeke i okolice dočekujuna poligonu u Domu mladihgdje se odvija praktični dio.Učenike škola van Rijeke vo-ditelji programa i policajciposjećuju u njihovim po-

dručnim školama donosećisa sobom pokretne semaforei svu ostalu potrebnu opre-mu. U akciji koja je počela sprvim danom listopada sud-jelovat će ukupno 2.288 prva-šića iz 153 razreda osnovnihškola iz Rijeke i Primorsko-goranske županije, a sve podbudnim okom voditelja pro-metne sekcije Doma mladihIgora Crnkovića i Josipa Šarli -je te Borisa Barića iz Promet-ne policije.

Jednog kišnog ponedjeljkapočetkom studenog, školskeklupe onima kabineta u Do-mu mladih zamijenili su pr-va šići 1. B razreda osnovneškole Ivan Zajc koji su u prat-nji svojih učiteljica marljivoupijali sve što im se prenosiloa u interaktivnom preda-vanju i »cinkali« svoje rodi-telje i njihove prometne pre-krša j e.

Poligon magnet

– Djeca vrlo dobro prihva-ćaju ovakve inicijative jer imse kroz igru i neki njima zani-mljiv način predstave stvarikoje su vrlo važne za njihovusigurnost. Akcija »Prvi koraciu prometu« nastavak je akcije» Po štujte naše znakove« i već

tradicionalno okuplja učeni-ke prvih razreda. Početkomgodine već smo obišli sveškole, podijelili djeci eduka-tivni materijal, govorili o pro-metnim pravilima a na poli-gonu Doma mladih kroz teo-riju i primjere iz prakse, svejoš jednom ponovili, rekao jeBoris Barić iz Prometne poli-c i j e.

Upravo je dio na poligonu,uz crtiće i bojanje, najzani-mljiviji dio prvašićima budu-ći da se, zahvaljujući promet-noj signalizaciji imaju prilikuuživjeti u ulogu pravog su-dionika u prometu. Uz ulogubiciklista, u praktičnom dije-lu nastave prvašići se uživlja -vaju u uloge pješaka i na poli-gonu ispred Doma mladih uznadzor Voditelja prometnesekcije i policijskih službeni -ka Postaje prometne policijeRijeka uče pravilno pona-šanje na prometnicama. Ciljprograma je prenijeti znanjeo ponašanju u prometu uče-nicima, kako bi se oni sigur-no kretali od kuće do šk o l e,pravilnom prelaženju prekopješačkog prijelaza, vožnji bi-ciklom i drugim temama bit-nim za povećanje sigurnostidjece u prometu.

gps ISA tehnologija obavještavavozača koji je pretjerao oograničenju brzine

Europska komisija ima za cilj smanjitibroj poginulih u prometnimnesrećama za trećinu do 2020. godine



UPORABA GPS TEHNOLOGIJE U PROMETU KAO SEGMENT SUSTAVA ITS

SATELITI ĆE OGRANIČAVATI

BRZINU AUTOMOBILA

�� č� ć

Jedan od ključnih eleme-nata u korištenju ITS-a(Inteligentni Transpor-

tni Sustav), za bolju učinko-vitost i sigurnost u prometui logistici smatra se globalnisustav za pozicioniranje(GPS). Velika popularnostupotrebe GPS sustava, osimtočnosti, pouzdanosti i dos-tupnosti signala, leži u či-njenici da se GPS sustavmože integrirati u ostale in-formatičke sustave kao štoje geoinformacijski sustav(GIS) ili ISA sustav inteli-gentne prilagodbe brzinevozila. S obzirom da se kodintegracije sustava morajuzadovoljiti određeni zahtje-vi uz standardni GPS, danasse u kontekstu globalnogpozicioniranja koristi tzv. A-G P.

Sustav za globalno pozi-cioniranje (GPS) je mreža sa-telita koji kruže oko Zemlje,šaljući snop signala na bilokojem dijelu Zemljine površi-ne. Signali nose podatke ovremenu, orbiti satelita testatusne podatke 24 satadnevno bez obzira na atmos-ferske prilike. Danas GPSsustav ima mrežu od tridese-tak aktivnih satelita, koje ko-risti za navigacijske aplikacijekoristeći ih u realnom vre-menu na moru, kopnu i zra-ku.

Integracija GIS sustavasa GPS-om omogućila je,uz ostalo, praćenje i anali-zu podataka o kretanjuprometnih entiteta naodređenom području. Naj-

veća prednost uporabeGIS/GPS tehnologije leži uvelikoj pouzdanost i raspo-loživost sustava, što će sepovećati uvođenjem Gali-leo i GLONASS satelitskihsustava u operativnu upo-ra b u .

GIS u Županiji

Primorsko-goranska žu-panija pokrenula je pro-jekt praćenja prometnihnesreća u suradnji s MUP-om prije 13 godina. Ciljprojekta je transparentnovođenje podataka o pro-metnim nesrećama nacestama Primorsko-goran-ske županije s mogućnoš-ću određenja prostornedistribucije. Tada je odlu-čeno da se svi podaciobrađuju jedinstvenommetodologijom, imple-mentacijom GIS-a na razi-ni Primorsko-goranske žu-panije. Aplikacija je evo-luirala i učinjena je prim-jenjivom za prijenos po-dataka nadležnim institu-cijama za upravljanje i go-spodarenje cestama župa -nije i MUP-a. Podaci se u

program upisuju premaodređenom protokolu iperiodično ažuriraju Ko-riste za potrebe praćenjastanja sigurnosti te izradupotrebnih analiza procje-nu potrebnih ulaganja upojedine dionice i cestekoje su prepoznate usmislu povećane opasnos-ti za izazivanje prometnenesreće. Navedena GISaplikacija svojom jednos-tavnošću i preciznošćujamči sigurne i pouzdanepodatke, koji u praksiomogućavaju dobivanjerelevantnih podataka okritičnim točkama i dioni-cama na cestama Primor-sko-goranske županije. Toje temeljna pretpostavkaza kvalitetno planiranje irealizaciju potrebnih in-tervencija i sanacija u ciljueliminiranja potencijalnihopasnosti.

Prilagodba brzine

Sofisticirana prilagodbabrzine u vozilima pomoćuGPS tehnologije je metodakorekcije brzine na te-melju položaja vozila po-

moću GPS prijamnika. Ve-ćina navedenih uređajaugrađenih u vozila podr-žavaju ISA tehnologiju, či-ja primjena može pomoćivozačima u kontroliranjubrzine kretanja. ISA koristiglobalno pozicioniranjevozila uspoređujući te po-datke s digitalnom kartomkoja sadrži podatke oograničenju brzine za po-jedine ceste. Ako se vozilokreće brže od dopuštenebrzine, vozač će, primitivizualno i/ili audio upozo-renje od ISA uređaja. Pre-ma najavama koje stižu izBruxellesa, ozbiljno sera z m i šlja o tome da se usva nova vozila u Europ-skoj uniji ugradi sustavkoji bi automatski djelo-vao na kočnice u slučajupritiskanja papučice gasaiznad dozvoljene granice.Tehnologija nazvana »In-telligent Speed Adapta-tion« (ISA) dio je novogprograma sigurnosti nacestama EU. Europska ko-misija ima za cilj smanjitibroj poginulih u promet-nim nesrećama za trećinudo 2020. godine. Pretpos-tavlja se da bi limitator br-zine mogao funkcioniratina tri načina. U prvomslučaju bi se vozačima sa-mo sugeriralo uspora-vanje tj. alarm bi ih obav-ještavao o ograničenju br-zine, dajući im priliku dasami uspore. Drugi je na-čin da se automobil uspo-rava, ali istovremenoomogućava vozaču deak-tiviranje. Treći, najrigoroz-

niji, ne bi dozvoljavao ni-kakav utjecaj vozača, od-nosno brzina bi se ograni-čavala uvijek kada bi doš-lo do prekoračenja propi-sanog limita.

Jo š jedan dobar primjerISA tehologije je sustav nanaplatnim postajama auto-cesta koje su opremljene GPSodašiljačem. Postaja odašiljesignal na prijemnik GPS sus-tava u vozilu. Čim uređaj pri-mi povratni signal koji sadržipodatke o geografskoj širini idužini, sustav se aktivira, da-kle provjeravaju se parametrizemljopisne dužine s trenut-ne pozicije vozila. Kada vozi-lo dosegne kritičnu točkusustav obavještava vozača oograničenju brzine. Istodob-no iz drugog detektora preu-zetog sa sljedećeg odašiljačaprovjerava se da li se vozilokreće u granicama dopušte -nog ograničenja.

Ipak brzina

Sigurnost u prometu jepostala jedan od većih pro-blema u modernom druš-tvu. Svakodnevno smo svje-doci brojnih prometnih nes-reća u kojim stradavaju vo-zači i svi ostali sudionici uprometu, a nanosi se i velikamaterijalna šteta. Priku-pljanje podataka o pozicijivozila dobivenih putem GPSsustava i njihovo dovođenjeu korelaciju s ostalim para-metrima odnosno podacimaiz okoline (vremenski uvjeti,uvjeti na cesti, stanje isprav-nosti vozila itd.) pomoćuGIS softvera otvara moguć-nost detaljne analize pojedi-

ne prometne nesreće i nje-nog uzroka. Tako dobiveni ianalizirani podaci mogu sekoristiti kao podloga priodabiru pravilnog pristuparješavanju problema sigur-nosti u prometu.

Iako uzroci prometnih nes-reća mogu biti različiti, teuglavnom stohastične naravi,većinom su to neprilagođenabrzina kretanja vozila koja ukombinaciji s ostalim čimbe-nicima (alkohol, uvjeti nacesti, ispravnost vozila...) imaza posljedicu fatalne ishode.Iz tog razloga je nužno paž-nju za rješavanje ovog pro-blema usmjeriti na tehnolo-giju za regulaciju brzine vož-nje na automobilima. Postojerazličiti pristupi autonomijirada sigurnosnog sustavaugrađenog u vozila. Zbog tečinjenice i uspješnost sprje-čavanja prometnih nesrećarazlikovala bi se ovisno o ko-r ištenoj opremi u vozilu, od-nosno ovisila bi o stupnjukontrole sustava nad brzi-nom vozila.

GPS bi trebao naći svojuprimjenu u metodologijamakontrole brzine vozila jer bitakav globalni sustav davaosvim vozilima podatke istetočnosti i pouzdanosti. Ako bise pozicija vozila dovela u ko-relaciju s prometnim ograni-čenjima za zadano područjeonda bi sustav u vozilu mo-gao reagirati na sukladan na-čin i ograničiti brzinu. Isto ta-ko bi uporaba GPS tehnologi-je pomogla u standardizacijiinteligente prilagodbe brzine,jer bi se svi protokoli baziralina istom izvoru podataka.

Prema najavama koje stižu iz Bruxellesa, ozbiljno se razmišlja o tome da se u sva novavozila u Europskoj uniji ugradi sustav koji bi automatski djelovao na kočnice u

slučaju pritiskanja papučice gasa iznad dozvoljene granice

Strogi Britanci

Velika Britanija već sada inzistira da njihovi automobili trebaju

biti opremljeni uređajima koji sami koče ako vozilo prekorači

određenu brzinu kretanja. To se postiže kamerama ugrađenim u

nova vozila, a isto tako izvjesna je opcija ugradnje i u stara vozila

(?). Princip rada se temelji na uključivanju kamera koje prilikom

prolaza pored znaka ograničenja evidentiraju obvezu prikazanu

na prometnom znaku te se u slučaju prekoračenja brzine automat-

ski aktivira sustav kočenja.

Prosječna starost voznogparka 11 godina

akcijatehnički neispravnihvozila u Hrvatskoj21 %



7

DANI TEHNIČKE ISPRAVNOSTI ODRŽAT ĆE SE KRAJEM STUDENOG

PROVJERITE BESPLATNO

SVOJE VOZILODa priličan broj vozila krstari hrvatskim prometnicama u neispravnom stanju, potvrđuje istatistika. U prvih osam mjeseci 2013. godine tehničkom pregledu pristupilo je 1,3milijuna vozila. Oko 21 posto ili 274 tisuće vozila pokazalo se neispravnima

Dani tehničke is-pravnosti održatće se od 25. do

30. studenog. U sklopuakcije vozači će moćibesplatno provjeriti is-pravnost svojih vozila ustanici za tehnički pre-gled Autokluba Rijekana Preluci. Obzirom nagospodarsku situacijukoja je donijela padprodaje novih vozila ipovećanje starosti voz-nog parka, jasno je da ćeakcija Dani tehničke is-pravnosti biti sve koris-nija i popularnija.

Da priličan broj vozi-la krstari hrvatskimprometnicama u neis-pravnom stanju, potvr-đuje i statistika. U prvihosam mjeseci 2013. go-dine tehničkom pregle-du pristupilo je 1,3 mili-juna vozila. Oko 21 posto ili274 tisuće vozila pokazalo sen e i s p ra v n i m a .

- Proteklih nekoliko godinapovećala se prosječna starostvoznog parka, a time i brojtehnički neispravnih vozila,objašnjava tehnički rukovo-ditelj Autokluba Rijeka MarinMi c u l i n i ć .

Petina neispravnih

Ne vodi se posebna statisti-ka za Primorsko-goranskužupaniju odnosno vozila s ri-ječkim registracijama, no po-

stoji statistika za riječko-is-tarsku regiju. Podaci govoreda se prosječna neispravnostvozila kreće oko 20,5 posto.Dakle, situacija je jedva neštobolja od hrvatskog prosjeka.U velikim urbanim sredina-ma riječko-istaarske regijeneispravnih je vozila 20,8 po-sto, a u manjim urbanim sre-dinama 20,1 posto.

- Vozila se zbog krize neodržavaju adekvatno pa jejasno da je akcija Dani teh-ničke ispravnosti vozila prili-ka da ljudi prekontroliraju

svoja vozila kako ne bi u vož-nji ustanovili da im je voziloneispravno, ističe Miculinić.

Pro šlim akcijama je u višeod 160 stanica za tehničkipregled širom Hrvatske pre-

gledano gotovo deset tisućaod dva milijuna vozila regis-triranih u Hrvatskoj. Pretpro-šle godine se 45 posto vozilapokazalo neispravnima. Go-dine 2010. čak 54 posto vozi-la je "palo" na preventivnomtehničkom pregledu. Najćeš-će tehničke neispravnostikod osobnih vozila bile suzamijećene na uređajima zakočenje. U 20 posto pregle-danih vozila. Potom na ure-đajima za osvjetljavanje.Negdje oko 17 posto. Okodeset posto vozila nije zado-voljilo na tehničkom zbog

neispravnog ovjesa i kotača.Oko šest posto vozila nijep ro šlo zbog neispravnogmotora, a tu je negdje i pos-totak neispravnosti na ispuš-nom sustavu – EKO testu. Je-dan posto vozila nije imaloispravan uređaj za upra-v l j a n j e.

Na Preluku 38 posto

neispravnih

Najveći broj tehnički neis-pravnih vozila staro je 10 do11 godina. Prosječna starostvoznog parka za osobna vozi-la u Hrvatskoj kreće se oko 11

godina. Podsjetimo da je de-set godina i tri mjeseca bilaprosječna starost vozila u Hr-vatskoj prije pet godina.

U stanici za tehnički pre-gled vozila Preluk na prošlo -godišnjoj je akciji pregledano156 vozila. Neispravno je biločak 38 posto vozila. Statistikaje nešto bila bolja nego 2011.godine kada je evidentirano44 posto neispravnih vozila.Pro šle godine je zabilježenveći odaziv vozača na akciju.U odnosu na 2010. godinuodazvalo se 20 posto vozačaviše.

Prvih deset tisuća vozačakoji pristupe tehničkom pre-gledu u sklopu akcije dobit ćena dar tri litre tekućine zapranje vjetrobranskog stakla.U sklopu akcije nema san-kcioniranja vlasnika za čija sevozila utvrdi da su tehničkineispravna, nego će ih se sav-jetovati o načinu otklanjanjaneispravnosti i uputiti uov l a šteni servis. Bitno je na-pomenuti da vozači koji u vri-jeme trajanja akcije morajupodvrgnuti vozilo tehničkompregledu zbog produženja re-gistracije vozila, nemaju pra-vo sudjelovati u akciji.

Ne brinemo o automobilima

Koliko (ne) brinemo o svojim automobilima, pokazala je i ne-

davna HAK-ova anketa. Od 549 ispitanika, samo 14 posto je izja-

vilo da se ne brinu dovoljno o svojim autombilima. No, kad se ma-

lo zagrebalo ispod ankete, odgovori su pokazali da baš i nije tako.

Ulje tjedno kontrolirala tek 26 posto ispitanika, a upravo je to po-

trebna mjera kontrole. Jednom mejsečno ulje porovjerava 30 pos-

to, a 16 posto razinu ulja provjeri tek jednom godišnje. Slično je i s

kontrolom rashladne tekućine. Trebalo bi je kontrolirati mjesečno,

no tako postupa tek 20 posto vozača. I gume bi trebalo kontrolirati

jednom mjesečno i tu je situacije ipak bolja. Više od polovice vo-

zača uredno kontrolira tlak u gumama, no 10 postvo vozača gume

kontrolira jednom godišnje.

priče Natpis na riječkom kolodvoru»Kimenet-Uscita« tumači kakovigospodari gospoduju nad timhrvatskim gradom

Željezničke pruge iz Beča iBudimpešte završavale su u Rijeci,koja je proživljala začađavljen, aliuzbudljiv napredak

IZ RIJEČKE

PROMETNE POVIJESTI

imp

ressum Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska žu p a n i j a,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko Lisac,

Mile Perić, Boris Skeledžić, Ankica Tomac

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka

Ograda ne zaustavlja kamione

Od zaboravljenih vozila iz tog vremena reklamirao se Hil-

lman.

»Vozilo za naše ceste. Proizvod »Rootes-Chrysler“, Engles-

ka. »Hillman Minx de Luxe« – 1496 ccm, 64 KS kod 4.800

okretaja u minuti; 4 sinkronizirane brzine, prednje disk koč-

nice, servo uređaj za brzo i sigurno kočenje, potrošnja 8 litara

na 100 km. Cijena 1.376 USD plus dinarski troškovi (carina,

savezni porez na promet, transport do mjesta isporuke i osta-

lo - 14.250 novih dinara.“ (NL, 8. siječnja . 1970.).

Kako je to bilo vrijeme bezrazložnog optimizma nudio se i



PUTOVANJE

KVARNEROM

��

��š� �� Ž��

Svećenik i domoljub IvanNepomuk Jemeršić(1864.-1938.) putovao je u

ljeto 1902. godine od Bjelovara,preko Zagreba i Gorskog kota-ra, do Rijeke te potom Kvarne-rom i dalje prema jugu, da biputovanje završio na Plitvič-kim jezerima. U duhu vremenaobjavio je o tom svom dugomputovanju odeblju putopisnuknjigu »Kopnom i morem naPlitvička jezera«, tiskanu u Za-grebu 1904. (te pretiskanu uDelnicama 2004.). Tipičan od-nos prema putovanjima u to(usporeno!) doba dobro poka-zuje ulomak koji započinje uLokvama. Kao zanimljivostmože se spomenuti da je Je-meršićev ljetni boravak u Lok-vama 1902. inspirirao JankaPolića Kamova, koji je tu čestoboravio zbog voljene KatarineRa d o šević-Kitty, na noveluĆuška. Dakle, Jemeršić piše:

»Svanuo liep dan 18. kolo-voza, koji me spomenuo rod-jendana našeg apoštolskogakralja Franje Josipa I. Pobrzahstoga rano u crkvu, da odslu-žim sv. misu i da se pomolimza svaku sreću i napredakkralja i naše hrvatske otačbine.Nakon što odslužih svetu služ-bu, stvorismo plan, kako ćemooko deset sati krenuti na izlet uBrod na Kupi. Od Lokava doBroda na Kupi imade dobra trisata vožnje... Sav put od Loka-va do Broda pun je čara i ve-lebnih prirodnih krasota. Kre-tasmo divotnim putem, štovodi iz Lokava u Delnice kroztako zvani Sopač. Liepa lujzin-ska cesta dovela nas najprije uumilno mjesto Delnice... Pod-ne bilo već odmaklo, kad sta-dosmo uz put u zahladje podširoko orahovo drvo, gdje nasbr ižne Marte ponudiše jelom itek što malo odpočinusmo izalismo vinom, krenusmoskoro dalje...« (str. 82-83)

U to doba trome, ali stabilneAustro-Ugarske, svi su imali vi-še vremena no što im je zaistatrebalo! Putovalo se zbog puto-vanja i susreta te zbog dugihboravaka na krajnjem odrediš-tu. Ako su ceste bile loše, željez -nica, s parnim lokomotivama,ipak je sve skupa bitno ubrzala.

»Divno bilo je vrieme, kadme parna krila sliedećeg dana,rano digoše s delničkog kolod-vora, da me odnesu k ža l ov i m aAdrije i medj lovorike i mirtehrvatske Liburnije... Dok sečovjek nasladjuje vidicima raz-ne vrste – ostaje upravo za-

panjen - kad vlak kreće spramželjezničke stanice Plase. Oda-vle neodoljivom silom privlačisvačije oko prva pojava čarnogJadranskog mora... Priroda štodalje, prikazuje se sve bujni-jom i bujnijom. Počinju se dos-kora dizati i razne sjajne palačeponositog Sušaka – koji hrvat-ski grad kroz odulji i veliki tunelvodi željezničku prugu predsjajni grad Rieku – kamo sretnostigosmo oko devete ure.

Rieka ljuta rana naša

Mjesto izlaza na riečkomkolodvoru pokazuje napis:»Kimenet-Uscita« što odmahsvakome tumači, kakovi gos-podari gospoduju nad tim hr-vatskim gradom. – Rieka to jeljuta rana naša.« (str. 148-150)

Iz ovog vidimo da su dvoje-zični natpisi vječiti hrvatskiproblem - samo se mijenjajuj ez i c i .

Inače, te 1902. na mjestogradonačelnika Rijeke zasjeo jeodvjetnik Francesco Vio, kojije, vrlo uspješno obnašao fun-kciju do 1913. godine. Koliko suu političkom smislu stvari bilekomplicirane dobro ukazujeprimjedba premijera Banffyja,koji je, u mađarskom parla-mentu, osudio: »...Krivo shva-ćanje Riječana da njihov gradčini, pored Ugarske i Hrvatske,neki treći faktor u kruni svetogStjepana. Stvar apsurdna i nev-jerojatna!« Ipak se za tadašnjeRiječane govorilo da se rađajusa znanjem četiri jezika: hrvat-skog, talijanskog, mađarskog injemačkog. No, pri tome setočno znalo u kojim prigoda-ma treba koristiti koji jezik.

»Od modernijih, novijih,najsjajnijih i naljepših palačagrada Rieke, osim gradskog ka-zališta, valja osobito istaknutijoš četverokatnu sjajnu zgraduparobrodarskog družtva Adri-je, zatim palaču riečkog guver-nera, koja je okružena krasnimperivojem, a sagradjena u stilutalijanske renaisance saogromnim troškom od 1,4 mi-lijuna kruna... Zaputih se još ukrasno uredjeni pučki perivoj(na Mlaci); gdje je smještenspomenik pok. kraljici Jelisavi(Elizabeti, ženi Franje Josipa)sa talijanskim natpisom, dokuokolo imade vrlo elegantnih ipristalih zgrada.

Odvla jugo-iztočnim prav-cem krenuh tako zvanim pu-tem Via del Pino da razgle-dam neke znamenite riečketvornice, kao tvornicu bača-va, riže, škroba, petroleja, anavlasitto onu torpeda, što se

nalazi već skoro na granici is-tarskoj.« (str. 157-158)

Car Franjo Josip i njegovažena Elizabeta Bavarska nisuimale sreće sa spomenicima uRijeci. Njegov mramorni kip, u

prirodnoj veličini, bio je posta-vljen na Velikoj fontani (viskoj660 cm) koja je bila podignuta1857. godine na obali. No, fon-tana je rastavljena 1873. zbogprometnih razloga i od tada je

kip bio nedostupan javnosti,iako je suveren vladao do1916. godine. Danas je taj lijepirad riječkog kipara Stefanuttijau prizemlju Državnog arhiva.

Spomenik njegovoj ženi,

ubijenoj u anarhističkom aten-tatu 1898. godine, bio jeskromnijih dimenzija i stajao jeu donjem dijelu parka na Mla-ci. Kod tog spomenika okuplja-la se početkom XX. stoljeća taj-na anarhistička grupa »Cefas«,koju su sačinjavali Kamov, Ba-ričević i Mijo Radošević (Kittynbrat). Nakon Prvog svjetskograta spomenik nesretne cariceSissy netragom je nestao.

Opatijska živost

»Kad dodjoh u riečku luku,htjedoh odmah parobrodomu Opatiju, ali kako je ovaj bašpred par časaka odplovioonamo, morao sam sad ovdječekati skoro čitav sat. Bilo jesedam sati, kad je stigao pa-robrod »Štefanija«, gdje se iodmah ukrcah, da uz put, napar dana posjetim i naše is-tarsko primorje. Došavši uOpatiju nadjoh, ondje sve ži-vo i veselo. Na mulu bila jesva sila svieta u najživahni -jem razgovoru.« (str. 173-174)

» Du ša ti se brzo razvedri, asjetne misli rasplinuju se po-put dima sa parobroda, što enosvake ure hrli morem iz Riekena Opatiju. Kad skreneš okomna desno, gledaš pred sobomkućerke od Voloskog, gdje se, utankom zelenilu kitnjastih šu-ma, naslagale uz divne ža l ovemora. Dalje ravno pokazuje tisukljajući dim grad Rieku i po-nositi hrvatski Sušak te njegovdaleki slikoviti okoliš. Otok Krki Cres izgledaju kano plivajućaškoljka, okružena viencem vi-lovitog mora. Na podnožju mr-ke Učke planine, cakli se milo-vidna Opatija i njezini dražes -tni ljetnikovci. Iznad tebe u uz-porednoj zračnoj liniji, diže sejunački grad Kastav i željeznič -ka postaja Matulje, koja te vodidublje u srce kršne Istre... Zviž-duk parnjače s morskih valovai odjek željeznice s vrletnihplanina...« (str. 192)

Godine 1902. napredak suoznačavali para i dim. Željez -ničke pruge iz Beča i Budim-pešte završavale su u Rijeci,koja je proživljala začađa-vljen, ali uzbudljiv napredak!Riječka luka bila je prepunamalih parobroda koji su po-vezivali luke na Kvarneru, ali ionih velikih, koji su dovozili iodvozili najrazličitije terete.Automobili su bili rijetkost, aceste prilagođene kolima ikonjima. Samo je riječki elek-trični tramvaj, pokrenut1899., koji je vozio od Školjićado Kantride (s dvojezičnimtalijansko-mađarskim natpi-sima) izgledao kao nagovješ-taj posve novog prometnogdoba.

No, svećenik i domoljubIvan Nepomuk Jemeršić nijese dao smetati. Stojeći u pod-nožju Trsatskih stuba na Su-šaku, a želeći doći do crkveGospe Trsatske, upitao je po-božnu Primorku kuda vodinajkraći put gore?

»Imade dva puta: stari,ovuda stubami, a novi, ces-tom okolo. Idite starim, gos-podine – mi Primorci vaviekvelimo: Živila Hrvatska sta-rinska, a ne nova«

Duncan, Suttner i reli za Nicu

U Opatiji je 1902. dulje boravila slavna balerina Isadora

Duncan, koja je zapisala u svojim memoarima da je inspiraci-

ju za svoje legendarno treperenje ruku pronašla promatrajući

lišće opatijskih palmi. Tu se odmarala i književnica i pacifis-

tica Berta von Suttner, koja je već 1905. dobila Nobelovu na-

gradu za mir. Njena suprotnost, dugogodišnji bečki gradona-

čelnik Karl Lueger, poznati konzervativac i antisemit, također

se šetao Opatijom, iako je odsjedao u Lovranu. Što se tiče au-

tomobilizma Opatija je trebala postati polazište velikog turis-

tičkog relija do Nice, no otkazan je u posljednji trenutak.

Du ša ti se brzo razvedri, a sjetne mislirasplinuju se poput dima sa parobroda, štoeno svake ure hrli morem iz Rieke na Opatiju,pisao je svećenik i domoljub Ivan

Nepomuk Jemeršić

pgŽ 5 - ak-rijeka.hr · ž upanija iako "sigurnost prometa" nije zakonom propisana...

Documents