8/2/2019 PiG 2012

1/39

Politika i politiko djelovanje (1.dio)

POJAM POLITIKE

Svaki pojedinac ima svoje interese i ciljeve koji su meusobno razliiti. Da bi se oni mogli ispuniti bez sukobatreba utvrditi zajednike norme i pravila ponaanja. Moemo rei da se upravo politika bavi utvrivanjem tih

pravila i normi.

Rije politika dolazi od grke rijei polis (grad, drava), a izvodi se iz pojmova politeikos (dravni, javni),politika (poslovi vezani uzpolis) tepoliteia (drava, politiki reim). U doba stare Grke pod pojmom politikesu se podrazumijevali svi poslovi od opeg, zajednikog interesa (obrana, kolstvo, zdravstvo, sudstvo...). Danas

politika predstavlja skup razliitih znanja i vjetina koja se primjenjuju u razliitim podrujima ljudskog ivotaradi ostvarivanja razliitih pojedinanih interesa. Takoer se danas najee definira kao umijee i djelatnostupravljanja dravom ili drugom politikom zajednicom.

Platon i Aristotel (Grka): etiko bavljenje dravnim poslovima to podrazumijeva djelovanje u nekoj

politikoj zajednici radi njezina dobra.

Ciceron (Rim): politika se prevodi kao republika

Srednji vijek: umijee upravljanja gradovima dravama

N.Machiavelli (utemeljitelj novovjekovne politike): politika je nain na koji vlada upravlja dravom

Dananja struna literatura koristi tri izvedenice pojma politike:

- Politiki proces, politiko nadmetanje (izbori), stvaranje i posredovanje interesa u drutvu (politics)

- Institucije unutar kojih se odvijaju politiki procesi (policy)

- Proces donoenja odluka u svim sferama ljudskog ivota (polity)

MO I AUTORITET

Pojam moi se esto vee uz pojam politike. Dva su mogua gledita na mo iz kojih se izvode i dvije teorije oraspodjeli moi. Jedna tvrde da je koliina moi stalna, samo se njezin vlasnik mijenja, dok je za drugu takoliina promjenjiva i da svatko ima veu ili manju koliinu moi. Iz tih gledita izvodimo dvije teorije oraspodjeli moi :

Teorija elita kae da u drutvu postoje dvije klase : jedna koja ima mo i druga koja ju nema

Pluralistika teorija kae da svatko ima odreenu koliinu moi koja je neravnomjerno rasporeena itakvo drutvo nazivamopoliarhija ( vladavina svih ).

Uz mo se vee i pojam autoriteta. Dok je autoritet razina potovanja ili asti povezanih s drutvenimpoloajem, mo je mogunost pojedinca ili skupine da utjee na druge radi zadravanja postojeeg stanja(zadravanja vlasti). S obzirom na sredstva koja se koriste za postizanje ciljeva razlikujemo tri vrste moi:

Politika mo: sposobnost pojedinca da organizira i upravlja drugim ljudima

Ekonomska mo: sposobnost organiziranja i razvijanja proizvodnih snaga u drutvu

Ideoloka mo: sposobnost opravdavanja organizacije drutva pomou vjerovanja i sustava vrijednosti

Politika i politiko djelovanje (2.dio)

8/2/2019 PiG 2012

2/39

VLAST, LEGITIMITET, LEGALITET

Vlast je sustav, mehanizam koji osigurava pokoravanje naredbama to potjeu iz odreenog izvora. Dok se mooslanja na prisilu, vlast predstavlja prihvaanje nekog kao nadreenog. Vlast tei svojem uvrivanju ikontinuitetu. Vlast je legitimna mo (legitimus-zakonit). Legitimnost vlasti se oituje u sudjelovanju izabranih

predstavnika u izvrnim i zakonodavnim tijelima dravnog ustroja prema rezultatima na izborima. Uzlegitimnost se vee i pojam legalnosti, legaliteta koji predstavlja postupanje vlasti prema zakonima tj.u

pravnom sustavu. Legitimnost predstavlja stupanj dobrovoljnog prihvaanja vlasti, a legalnost predstavljaponaanje u skladu sa zakonom. Legitimnost pretpostavlja da veina ljudi odobrava i slijedi izabranu vlast tepodrava uvjerenje veine lanova politike zajednice (npr.drave) da je ta vlast valjana i opravdana. Temeljemtoga vlast pretpostavlja da e joj se graani pokoravati. Ovo nametanje volje, usklaivanje odnosa meudrutvenim skupinama dogaa se zbog dva razloga:

Ovisnost pripadnika odreene skupine o onima koji su na vlasti

Ostvarivanje zajednikih ciljeva to ih odreuje vladajua skupina

Max Weber, njemaki sociolog, je razluio tri ista tipa vlasti s obzirom na utemeljenost legitimnosti na koju seneka vlast oslanja. One se najee ne pojavljuju u istome obliku ve se uglavnom meusobno kombiniraju :

1. Tradicionalna vlast se temelji na dugotrajnoj vladavini na koju je narod navikao i esto setemelji na prenoenju s koljena na koljeno kraljevine. Ope prihvaanje tradicije i vjerovanje da je

postojea tradicija trajna i nepovrediva- Vlaste temeljena na odanosti vladaru- Vladar je u tijesnoj vez s tradicijom, njezinim krenjem gubi legitimnost- Upravni aparat ine roaci i podanici- Poslunost se iskazuje osobno vladaru, a ne zakonima

2. Karizmatska vlast se temelji na karizmi (Boji dar) jedne osobe u kojoj narod vidi nekog tko je

Bogom dan i tko e narod voditi u blagostanje. Vjerovanje u izuzetnu posebnost odreene osobe, njezinheroizam ili nadmo

- Podanici priznaju karizmatinost voe- Bezrezervno su podloni njegovoj vlasti- Voa podanicima dokazuje svoju iznimnu mo

3. Racionalna vlast se temelji na vladavini zakona i parlamentarizmu gdje se vlast osvaja naslobodnim izborima. Legitimnost proizlazi iz unaprijed odreenih normi ponaanja, zakona i procedura

- Slubene zadae su odreene jasnim pravilima- Definirana su podruja strunosti- Vlast je organizirana hijerarhijski-

Zajamena je javnost, transparentnost rada u svim dijelovima dravnog ustroja

POLITIKO DJELOVANJE

Smisao politikog djelovanja se evolutivne promjene s ciljem poboljanja kakvoe ivljenja i to na temeljuiskustava iz prolosti koja se usklauju sa sadanjosti i postavljaju preduvjeti za budunost. Politiki mogudjelovati vlada, razne organizacije (npr.politike stranke) i graani. Politiko djelovanje se temelj na slobodi,

politikoj kulturi te uvanju i zatiti ljudskog dostojanstva. Sudjelovanje graana u politikom procesu ovisi otipu politike kulture koje mogu biti:

Parohijalna: u kojoj graani ne sudjeluju aktivno u politici (npr.Abu Dabi)

Podanika: u hijerarhijski strukturiranim drutvima, pojedinac ima negativne ili pozitivne orijentacije, asustav smatra legitimnim, ali i ne legitimnim tj. pojedinac je politiki pasivan (npr.Peking)

8/2/2019 PiG 2012

3/39

Participativna: suvremena i razvijena kultura u kojoj pojedinac aktivno participira u politici sukladnosvojim stavovima

Politiki se moe djelovati na tri naina

1. Politikim govorom iji je cilj oblikovati ponaanje ljudi i njihova stajalita, utjecati na njih i odreivatinjihove odluke. Njime govornik eli da sluatelji prihvate njegove ideje, interese i namjere. U predizborno

vrijeme politiari nam predstavljaju svoje programe govorima koji su odraz njihovog izbora, osobnosti teuvjebanosti, a na sluateljima je da ocijene njihovu opu prihvatljivost. Tri su vrste politikog govora:

Ekskluzivni je profesionalni jezik politiara koji koriste u krugu politikih djelatnika i nije namijenjenjavnosti i iroj zajednici

Totalitarni se koristi u javnosti i njime se ideje nastoje proiriti na sva podruja ljudskog djelovanja,izraz je totalitarne politike. Mogu je u drutvima u kojima vladajua politika skupina stvara nova

jezina obiljeja i ujedno ih pretvara u sredstvo vladanja.

Demokratskije jezik dijaloga, tolerancije i osjetljivosti za razlike prema razlikama u gleditima. Govor

izreen ovakvim jezikom je prihvatljiv gotovio svim lanovima zajednice, bilo zbog onoga to je reenoili zbog naina na koji je to reeno.

Ovisno o tome kako ga govornici iznose politiki govor moe biti:

Emotivan u kojem govornik intonacijom i nainom govora jako emotivno djeluje na sluatelja

Ekspresivni se odlikuje bogatstvom i raznolikou vokabulara ili dinaminou i raznolikou reenica

Iterativni je onaj u kojem se esto ponavljaju vane rijei ili reenice

Ekstenzivni u kojem se dugim reenicama te povezivanjem na sporedne teme i obraanjem na prolosteli ponititi uinak neeg to je prije reeno ili udaljiti sugovornika od osnovne teme

Koherentni je onaj koji govor ini skladnom cjelinom, usklauje osobine sluatelja s temom ivremenom, a kod sluatelja izaziva uinak u kojem se osjea da je ono to je uo upravo ono to bi i samrekao

2. Natpisom politikog sadraja elimo oblikovati ponaanje i stavove itateljstva, a obuhvaa svaki pisaniizriaj kao to su lanci u tisku, letci, plakati i sl.

3. Politikom utakmicom koja uglavnom podrazumijeva borbu politikih stranaka za osvajanje vlasti (injezino kasnije zadravanje), izlazak na izbore (ali i apstinenciju, odustajanje od izlaska ime pojedinciiskazuju svoje stavove i miljenje) te djelovanje interesnih skupina kojima nije cilj dolazak na vlast, veutjecaj na nju radi ostvarenja svojih interesa kao to su predstavnici gospodarstva (kapitala) sindikati i sl. U

politikoj utakmici ponekad se koriste i nelegalna sredstva (ucjene, potplaivanje)

Sudionici politikih procesa za postizanje svojih ciljeva mogu koristiti razliita sredstva kao to su:

- Zakonodavstvo kao najdjelotvornije sredstvo, a moe ga koristiti samo onaj tko je na vlasti

- Mediji kao to su TV, tisak, radio Internet

- Ekonomska sredstva koja mogu biti legalna (porezi, carine) i nelegalna (mito)

8/2/2019 PiG 2012

4/39

- Diplomatska se koriste u vanjskopolitikim odnosima kroz djelovanje veleposlanika u drugim zemljamaili predstavnicima u meunarodnim organizacijama

- Sredstva sile koja koristi vojsku i policiju da bi ostala na vlasti, ali i nasilni prosvjedi

Narod, manjine, graani i dravljani RH

NAROD, NACIJA

Dananje poimanje naroda potjee iz 18.i 19.stoljea kada se i utemeljuju moderne drave. Kaemo da je tograanstvo (puk) odreenog dravnog podruja koje se slui istim jezikom i njeguje iste tradicijske obiaje. Na

pojam naroda gledamo kao na tri drutvena oblika:

Demos, skup osoba koji svojom moi stvaraju dravu. Pravno-politika kategorija koja podrazumijevapopulaciju neke drave kao skup jednakopravnih i slobodnih dravljana

Puk ili plebs, socio-politika kategorija koja proizlazi iz injenice da u svakom drutvu razlikujemomeusobno nejednake pojedince oda vladara, gospode, bogataa i puanstva

Etnos, zajednica zasnovana na zajednikoj povijesti i kulturi, socio-psiholoko shvaanje pripadanjanekoj zajednici s kojim dijeli odreena prava i sudbinu

esto se pojam naroda poistovjeuje s pojmom nacije koja predstavlja stabilnu globalnu zajednicu koja semoe konstituirati na odreenom podruju kao politiki suveren narod. Nacija je politiki narod koji predstavljazajednitvo demosa, puka i etnosa. Nacija je snaga koja objedinjuje najvanije elemente drutvenosti u nekomnarodu: gospodarske, politike i kulturne.

Vrijednosni elementi koji pokreu i osnauju nacionalnu svijest su:

- Ideja o samostalnosti nacije

- Zahtjev za teritorijalnim jedinstvom i nedjeljivou

- Patriotizam, domoljublje

- Legitimna nacionalna volja za stvaranjem drave i politikom moi

- Meunarodno razumijevanje i tolerancija

Temeljem Izvorinih osnova Ustava zakljuujemo da hrvatski narod ima svoju samobitnost i postojanost te da je

nastojao ostvariti nacionalnu dravu sa stjecanjem bitnih dravotvornih elemenata. Legitimitet modernenacionalne drave proizlazi iz slijedeih injenica:

U 7.i 8.stoljeu se javljaju Hrvatske kneevine kao prvi dravni oblici

Srednjovjekovna samostalna drava je imala hijerarhijski ustroj

Formiranje vlastitog kraljevstva te naknadno udruivanje s ugarskom i habsburkom monarhijom teraskid veza zbog formiranja druge drave

I tijekom dravnih asocijacija (Jugoslavije) imao je svoj ustav i vladu

Postojanje Sabora kao mjesta na kojem se ve od prvih krunidbi dokazuje povijesna demokratskatradicija

8/2/2019 PiG 2012

5/39

MANJINE, NARODNI SUVERENITET, DRAVLJANI, GRA ANI

Na manjine se moe gledati kao na vladajuu skupinu (elitu) unutar jednog naroda, ali se ee gleda kao nabrojano manju skupinu u vienacionalnoj dravi, a koja ima etnike, vjerske i jezine znaajke po kojima serazliku od ostalog stanovnitva (nacionalne manjine). Manjine su esto u nepovoljnijem poloaju premaostalim lanovima drutva te se zbog toga znaju osjeati ugroeno i zakinuto. Osnovna prava manjina koja setrebaju zatitit su pravo na jednako sudjelovanje u politikom ustroju drave (izlazak na izbore) te njegovanje

kulturnih i etnikih specifinosti (pravo na uporabu jezika i pisma). Zatita manjina se moe reguliratiosnivanjem autonomija ili federalnim ureenjem, a odnosi manjine i veine se mogu regulirati na razliitenaina:

Genocidom, nasilno raseljavanje ili ubijanje pripadnika manjina (velikosrpska agresija na Hrvatsku)

Asimilacijom, proces u kojem pripadnici manjine postupno naputaju i gube svoje obiaje te prihvaajunorme i kulturu veine

melting pot, proces meusobnog povezivanja i mijeanja kultura manjina i veine te stvaranja novogkulturolokog predloka (Jugoslavija, SSSR)

Kulturni pluralizam, priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih etnikih skupina(vicarska)

Ustavom RH jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina kojima se omoguava slobodaizraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom te kulturna autonomija.

Narodni suverenitet obuhvaa mehanizam izbora, donoenje odluka u predstavnikom tijelu, sustav obnaanjavlasti i ustrojstvo suda. To je pravo naroda na samoodreenje. Kod nas to znai da vlast pripada narodu,zajednici slobodnih i ravnopravnih graana.

Dravljanin predstavlja pripadnika odreene dravne zajednice. On se odreuje kao osoba koja ima odreenapolitika prava (izlazak na izbore, na zatitu drave, jednakost pred zakonima, na putovnicu) i odreene obaveze(potivanje zakona, plaanje poreza). Dravljanin predstavlja subjekt javne sfere, a graanin je subjekt privatnesfere. Graanin ne mora imati dravljanstvo neke drave da bi sudjelovao u njezinom politikom i drutvenomivotu. U RH se dravljanstvo dokazuje domovnicom, a taj status se stjee roenjem u RH, podrijetlom,

priroenjem (stranac koji due vrijeme ivi kod nas) te po posebnim meunarodnim ugovorima (kod traenjaazila). U pravilu se dravljanstvo stjee prema tri naela:

krvne veze: dijete stjee dravljanstvo roditelja bez obzira gdje ej roeno i gdje mu roditelji ive

podruja: dravljanstvo djeteta se odreuje prema tome gdje je roeno bez obzira na dravljanstvo roditelja(npr.SAD)

prebivalita: stjee se dravljanstvo one zemlje na ijem podruju prebiva (u najveem broju razvijenihzemalja)

TIPOVI POLITIKIH POREDAKA

POLITIKI POREDAK (POLITIKI SUSTAV)

Politiki poredak ili politiki sustav je drutveno odreen i prihvaen nain organizacije drutvenog ivota ukojem se provoenje opih interesa i ciljeva osigurava obavljanjem politike vlasti. Ima svojstven izvorlegitimnosti i ureen odnos izmeu zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti kao i svojstvenu proceduru biranja iimenovanja vritelja vlasti. Kroz povijest su se razvijali i izmjenjivali razliiti tipovi politikih poredaka:

8/2/2019 PiG 2012

6/39

1. Demokracija se temelji na naelu pluralizma koji se realizira politikom voljom graana. To je zapravovladavina naroda izraena trodiobom. Potjee iz vremena stare Grke odakle joj i naziv (demos=narod,kratos=vladati). Demokratska politika kultura podrazumijeva potivanje zakona, zatitu ljudskih,graanskih i politikih prava, viestranaje, toleranciju i uvaavanje drugih. Vana pitanja se rjeavajukonsenzusom (suglasjem) politikih subjekata. Demokracija moe biti

Neposredna ili izravna: izravno sudjelovanje naroda u odluivanju, npr.putem referenduma

Predstavnika ili reprezentativna: narod odluuje putem svojih politikih predstavnika

Stupanj demokracije ovisi o drutvenim znaajkama kao to su:

Razina ekonomskog razvitka (demokraciju ima 76% bogatih i samo 8% siromanih zemalja)

Stupanj urbanizacije (ea je u zemljama gdje vei dio stanovnitva ivi u gradovima)

Visina stope pismenosti i obrazovanja

Brojnost srednjeg sloja (izraenija je u zemljama gdje su manje razlike izmeu bogatih isiromanih)

Kultura stanovnitva openito

2. Aristokracija je sustav u kojem vlast pripada iskljuivo oblikovanoj manjini (eliti) koja donosi svevanije odluke i koncentrira svu drutvenu mo. Naziv dolazi od grkog oi aristoi=najbolji, prvi,najodluniji. Temelji se na tradiciji i statinosti , a pretvara se u oligarhiju (vladavina malobrojnih) ili

plutokraciju (vladavinu bogatih)

3. Tiranija (od grkog pojma koji oznaava samovlast). Vladar nema ni legitimitet ni legalitet jer nije nitiizabran, a niti je na to mjesto doao nasljeem. Uspostavlja se neovisno o pravnim i obiajnim normamasredine u kojoj se provodi.

4. Diktatura (od latinskog dictatura=vladavina jedne ili vie osoba koji monopoliziraju svu vlast) nepriznaje trodiobu vlasti, a vladar na to mjesto dolazi nelegalno (npr.dravnim udarom), ali mogu ilegalnim putem prema postojeim pravilima, ali nakon dolaska na vlast se pravila ukidaju (A.Hitler)

5. Totalitarizam je sustav u kojem drava ima kontrolu nad svim dijelovima zajednice. Postoji samo jednastranka, partija iji lanovi zauzimaju najbitnija mjesta u drutvu. Znaajke su policijska drava,koncentracija vlasti, oslanjanje na teror. Kroz povijest su se javljala dva oblika

Desni totalitarizam koji se oslanja na ogorenu srednju klasu u drutvima koja se nalaze ugospodarskim krizama

Lijevi totalitarizam ima revolucionarne ideje mijenjanja postojee drutvene strukture u potpunonovi poredak

OBLICI DRAVNE VLASTI

U novovjekovnoj politikoj teoriji javljaju se oblici dravne vlasti kao to su:

1. Republika (izraz iz antikog Rima res publica=ope dobro) prema uspostavljenim odnosima izvrne izakonodavne vlasti moe biti predsjednika (izvrna vlast neovisna o zakonodavnoj) i parlamentarna(izvrna vlast odgovara parlamentu). Prema ureenju one mogu biti

Aristokratske (Venecija, Dubrovaka) u kojima su nositelji suvereniteta samo izabrani

8/2/2019 PiG 2012

7/39

Demokratske u kojima je nositelj suvereniteta cijeli narod

Parlamentarne (veina Europskih drava) u kojima vlast proizlazi iz parlamenta

Predsjednika (SAD i veina afrikih zemalja) u kolima je vlast podijeljena izmeu predsjednika iparlamenta

2. Monarhija je vladavina jednog vladara (monarha) koji na to mjesto najee dolazi nasljednim pravom i tu

funkciju obnaa doivotno, a moe biti i izabran te uzurpatorski. Tri su osnovna tipa monarhijskog poretka:

Apsolutna monarhija: monarh ima neogranienu vlast (npr.Habsburka monarija)

Ustavna monarhija: vlast monarha je ograniena Ustavom ili zakonom (suvremenezapadnoeuropske)

Parlamentarna monarhija: vlast dijeli s parlamentom i ima iskljuivo reprezentativnu funkciju

Politike stranke

POLITIKE IDEOLOGIJE

Rije ideologija se poinje koristiti krajem 18.stoljea i to u smislu znanosti o idejama. Danas ovaj pojam imanegativnu konotaciju te kada elimo rei da netko ima krivi ili lo pogled na neka pitanja kaemo da je to nekanjegova ideologija. Ideologija je skup ideja i vjerovanja o svijetu, ovjeku i drutvu, usmjerenih na odravanjeili promjenu postojeeg stanja u drutvu. Funkcije politike ideologije su:

Simbolika orijentacija, za pojedinca je to skup znaenja, vrednovanja i djelovanja u svijetu te muslue kao putokazi za snalaenje u njemu

Legitimacija, slui za tumaenje i opravdavanje drutvenih pojava, pomou njih drutvene skupineiznose svoje gledite na stanje u drutvu

Solidarnost, pojedinci se meusobno vie povezuju kroz ideologiju jer ih ona udruuje u pogledima nasvijet, stvara se osjeaj zajednitva i identificiraju protivnici, ova funkcija se naglaava upotrebomsimbola i rituala

Identitet, pristalicama ideologije se omoguava da se razlikuju od ostalih i tako iskazuju svojuposebnost

Politike ideologije su osnove na kojim apolitike stranke zasnivaju svoje programe. Danas se esto ukategorizaciji ideologija (i stranaka) govori o lijevim (radikalnim) i desnim (konzervativnim) ideologijama(strankama). U politikom ivotu suvremenih drava najee susreemo slijedee etiri velike politikeideologije:

1. Liberalizam je kao ideologija povezan s graanstvom, kapitalizmom i ustavnom dravom. Od svojihpoetaka pa sve do danas proao tri razvojne faze kroz koje su se provlaile neke zajednike osobine:

a) Izvorni liberalizam se javlja u 18.stoljeu kada se zagovaraju individualna prava i slobode.Temelj liberalizma je individualizam tj. politika i moralna doktrina koja zagovara vrijednosti

pojedinog ljudskog bia. Pojmovi koji se jo veu uz liberalizam su sloboda (politika,gospodarska ..) i jednaka prava za sve.

8/2/2019 PiG 2012

8/39

b) Socijalni liberalizam se javlja u 20.stoljeu i on smatra da je dobrobit pojedinca (individue)najue povezana s dobrobiti cijele zajednice, tako da oni smatraju da se vlast mora brinuti o

problemima kao to su siromatvo, nezaposlenost, mirovinski i zdravstveni sustav.

c) Neoliberalizam se javlja 80-tih godina 20.stoljea i on se prvenstveno orijentira na deregulacijutrita, privatizaciju dravnih poduzea, smanjenje poreza, ukidanje socijalnih pomoi tj. slobodnotrite je temelj neoliberalizma. Najpoznatiji svjetski predstavnici ove ideologije su bili britanska

premijerka Margaret Thatcher i amerii predsjednik Ronald Regan

2. Konzervatizam se javlja kao reakcija na zbivanja tijekom francuske revolucije 1789.g. i razlikujemonekoliko varijanti konzervatizma:

a) Tradicionalni konzervatizam naglaava vanost tradicije i obiaja u nekom drutvu, autoritet ihijerarhija su prirodne pojave, a prava i slobode se izraavaju kroz norme ponaanja u zajednici.

b) Romantiki konzervatizam zagovara jednostavan nain ivota proet vjerom i zajednikim

osjeajima. Izraava se nostalgija za seoskom prolou i protivi se industrijalizaciji.

c) Neokonzervatizam se javlja krajem 20.stoljea i esto se naziva novom desnicom. On se, kao iliberalizam, oslanja na slobodno trite, ali zagovara nacionalizam i domoljublje, istou rase ilinacije, obiteljsku stegu i patrijahalni autoritet te kransku vjersku poduku.

3. Socijalizam se javlja kao rezultat industrijalizacije, tj. razvojem kapitalizma javlja se i nova radnikaklasa koja svoje interese pokuava izboriti kroz socijalistike ideje. Veliku ulogu u stvaranju socijalneideologije je imao njemaki filozof Karl Marx. Socijalizam dobiva na znaenju u 20.stoljeu, a grana se nanekoliko varijanti:

a) Utopijski socijalizam zagovara radikalne promjene u ekonomiji i odnosima vlasnitva te opisujesve sfere drutvenog ivota na jedan utopijski nain (poetak 19.stoljea).

b) Revolucionarni socijalizam je zapravo ono to nazivamo marksizmom ili komunizmom i on

zagovara tezu da se drutvo dijeli na proletarijat (radniku klasu) i buroaziju (kapitaliste), te da dopromjena treba doi revolucijom.

c) Reformski socijalizam odbacuje revolucionarne ideje i pribliava se liberalizmu, prihvaaslobodno trite, ali se zalae za dravnu regulativu vezanu za ljudska prava.

Osnovne vrijednosti kojima danas tei socijalizam su egalitarizam, tj. zagovaranje jednakosti meu ljudima,a pogotovo ekonomske (smanjenje velikih razlika izmeu bogatih i siromanih), ali i politike (pravo glasa),moralizam i racionalizam.

4. Nacionalizam je ideologija koja se zasniva na povezivanju ljudi temeljem njihovog mjesta roenja, tj.pripadnosti odreenoj naciji. Nacionalizam se ne zasniva na nekim filozofskim i znanstvenim spoznajamate je njegova teorije vrlo nestabilna, ali mu to omoguuje da se javlja u razliitim kombinacijama s ostalim

8/2/2019 PiG 2012

9/39

ideologijama. U ovisnosti kako se kombinira s drugim ideologijama razlikujemo slijedee varijacijenacionalizma:

a) Liberalni nacionalizam zagovara ideju da svaka nacija ima pravo na suverenu dravu koja eukljuivati Ustav, demokraciju te slobodu i prava pojedinca. Problem se javlja kada se odreujekoliko velika treba biti neka zajednica da bi imala pravo na samoodreenje.

b)

Tradicionalistiki (konzervativni) nacionalizam stavlja naglasak na istou jezika, kulture,vjere i ostalog to je zajedniko jednoj naciji. Zagovarai ove ideologije naciju smatraju kaohijerarhijski ureenu zajednicu, a ne kao zajednicu jednakopravnih graana.

c) Integralni nacionalizam je agresivna, ksenofobina i racionalni koncepcija nacionalizma koja seoslanja na militarizam i imperijalizam, jer pretpostavlja hijerarhiju meu nacijama koje se dijele nasuperiorne i inferiorne. Primjer integralnog nacionalizma su talijanski faizam, njemakinacionalsocijalizam

POJAM, VRSTE I OBILJEJA POLITIKIH STRANAKA

Politike stranke se pojavljuju krajem 17.stoljea u Engleskoj kada se zapravo javljaju i graanski stalei. Kakosu do kraja 19.stoljea pravo glasa imali samo odreeni stalei u drutvu tek tada politike stranke dobivaju svoj

pravi i znaajniji smisao. Politike stranke se razvijaju na temelju irenja birakih prava i sustavaparlamentarizma. Kolijevka parlamentarizma je Engleska u kojoj su u poetku egzistirale dvije skupine kojemoemo nazvati prvim politikim strankama. To su bili konzervativci (torijevci) i liberali (vigovci).1902.godine se osniva laburistika stranka koja potiskuje liberale i sve do danas te dvije stranke (konzervativna ilaburistika) imaju najvei utjecaj na politiki ivot Velike Britanije.

Politike stranke su organizacije usmjerene na osvajanje legitimne kontrole nad dravnom vlau, putemizbora. One su drutvene grupe koje djeluju na temelju svog programa, a cilj njihovog djelovanja je pobijediti

na izborima i osvojiti politiku vlast. One su temeljne politike organizacije koje u demokratskom sustavu imajuzadau reprezentacije, konkurencije i integracije. Razlozi postojanja politikih stranaka:

predstavljanje razliitih interesa, ukljuivanje pojedinaca u politiki ivot, sudjelovanje biraa u politikom ivotu, organiziranje i voenje vlasti

Politike stranke se osnivaju na principu dobrovoljnog ulanjivanja i njihovo djelovanje ima smisla u drutvimagdje postoji mogunost slobodnog izbora izmeu razliitih mogunosti. Politike stranke izraavaju stavove

pojedinih drutvenih skupina, slojeva. Politike stranke se razlikuju prema:

svom politikom programu drutvenom sloju koji predstavljaju nainu organizacije svog djelovanja obliku i sredstvima kojima se koriste u provoenju svojih ideja i ciljeva

Prema navedenim razlikama prema strankama i prema ideologiji na koju se oslanjaju politike stranke se mogupodijeliti na nekoliko skupina. Najea podjela politikih stranaka je na

1. Konzervativne stranke pokuavaju stvoriti sustav vrijednosti koji ele sauvati od naglih promjena one

zastupaju tradicionalistiko miljenje te priznaju i opravdavaju postojee hijerarhijsko stanje. Naglasakstavljaju na zajednicu, a ne na pojedinca. Njihovi programi se ne ograniavaju samo na podruje politike vezadiru i u kulturu, to ej zapravo duhovna ideologija koja priznaje i opravdava postojee stanje.

2. Liberalne stranke u svojim programima istiu ideje slobode i vjere u um i razum pojedinca. One supolitiki temelj suvremene demokracije to obuhvaa suverenitet naroda, triobu vlasti, ljudska i graanskaprava i slobode. Suprotstavljaju se sustavnom ogranienju ivljenja i neograniene vlasti vladara

8/2/2019 PiG 2012

10/39

3. Socijaldemokratske stranke svoje ciljeve postiu reformistikim metodama. Temeljnim vrijednostimasmatraju slobodu, ravnopravnost i solidarnost. Veliki utjecaj socijaldemokracija je imala i jo ima na

politiki ivot Njemake gdje su ovakve stranke nastale jo 1848.godine i s vremenom se transformirale.1914.se okreu revolucionarnim komunistikim programima, a do 1933.nastaju razne frakcije koje seoslanjaju na totalitarizam. Nakon prekida od 1933.do 1945.godine dolazi do jasnog razlazasocijaldemokracije od komunizma u Njemakoj te se postavljaju temelju dananjeg demokratskogsocijalizma.

4. Demokranske stranke utemeljene su na socijalnom kranskom nauku, tj. temeljne vrijednosti su imovjek i njegovo dostojanstvo. Baziraju se na ovjekovim slobodama, ali se ogranienja postavljaju u okviru

poruka iz evanelja.

esto se javljaju i regionalne stranke koje mogu biti kombinacija neke od gore navedenih, a osnovni cilj im jezastupanje regionalnih interesa. Sve stranke imaju svoje funkcije kojima uvruju djelovanje politikogsustava:

reprezentacija,politike stranke su nositelji programa i interesa razliitih drutvenih slojeva konkurencija, politike stranke omoguuju nadmetanje nositelja odreenih programa u osvajanju vlasti integracija,politike stranke djeluju na postizanju ravnotee u djelovanju politikog sustava

Odnos izmeu pojedinca i neke politike stranke, tj. njegovo sudjelovanje u politikom djelovanju te stranke,moe biti postavljeno na slijedeim razinama:

simpatizer stranke je netko tko glasuje za neku stranku i podrava njen program, ali nije njen lan lan stranke je ulanjen u stranku, podrava njezin program, ali ne sudjeluje aktivno u njezinom radu aktivist stranke je lan stranke koji aktivno sudjeluje u provoenju programa stranke i njezinim

stranakim poslovima: pripremanje predizborne kampanje, lijepljenje plakata i sl. profesionalni funkcioner stranke izravno sudjeluje u definiranju programa i politike stranke,

predstavlja stranku u javnosti i nalazi se na izbornim listama

STRANAKI SUSTAVI, LJEVICA, DESNICA I CENTAR

Ovisno o broju stranaka i njihovom meusobnom odnosu razlikujemo slijedee stranake sustave:

a) Jednostranaki sustavi obino se povezuju s totalitarizmom. To su sustavi u kojima je zakonomdoputeno djelovanje samo jedne stranke koja nadzire sve razine vlasti (danas ih imaju Kina, Sj.Koreja )

b) Sustavi s dominantnom strankom su takvi sustavi u kojima je doputeno djelovanje vie stranaka,meutim imamo jednu dominantnu stranku koju oporba ne moe ugroziti zbog svoje podijeljenosti (Indija

Kongresna stranka, Meksiko revolucionarno-institucionalna stranka.)

c) Dvostranaki sustavi su takvi sustavi u kojima imamo dvije jake stranke, a obje imaju podjednakeizglede na izborima za osvajanje vlasti. Njihovi programi su uglavnom slini, a razlikuju se samo udetaljima. Osim njih postoje i druge stranke, ali njihov utjecaj je zanemariv (SAD Demokrati iRepublikanci; Velika Britanija Laburisti i Konzervativci)

d) Dva plus stranaki sustavi su danas dosta zastupljeni, a sastoje se od dvije znaajnije stranke (odkojih niti jedna ne moe samostalno formirati vlast) te jedne ili nekoliko manjih, relevantnih stranaka kojeonda donose prevagu u formiranju vlasti (npr. u Njemakoj imamo dvije znaajne stranke Kransko-demokratska (CDU) i Socijaldemokratsku (SDP), ali i dvije manje stranke koje odreuju pobjedu

Liberalnu stranku i Zelene)

e) Viestranaki sustavi su takvi u kojima ima vei broj stranaka koje osvajaju glasove na izborima, utakvim sustavima se uglavnom osnivaju koalicijske vlade sainjene od vie stranaka, a zbog njihoverazliitosti esto dolazi da nestabilnosti (npr. Italija, vedska)

8/2/2019 PiG 2012

11/39

Politike ideologije su osnove na kojim apolitike stranke zasnivaju svoje programe. Danas se esto ukategorizaciji ideologija (i stranaka) govori o lijevim (radikalnim) i desnim (konzervativnim) ideologijama(strankama). Ova podjela potie s kraja 18.stoljea i od tada je djelomino promijenila svoje znaenje. Podjeladolazi iz francuske nacionalne skuptine u kojoj su zagovornici ostanka kralja na vlasti sjedili s desne

predsjednikog stola, a oni koji su zagovarali ruenje tadanjeg sustava i uvoenje Republike i jednakosti susjedili s lijeve strane. Postojala je i tree skupina koja je dijelila njihova miljenja, a oni su sjedili s sredini

(centar). S vremenom se sadraj pojmova promijenio i u suvremenoj politikoj praksi znai vie tehnikosredstvo raspoznavanja pozicije politikog djelovanja nego politike teorije:

Ljevica obuhvaa razliite revolucionare i reformiste koji su nadahnuti idejom osloboenja radnike klase istvaranjem besklasne zajednice. Ova politika teorija gubi iz vidokruga pojedinca. U praksi obuhvaa vie

posebnosti koje se nazivaju ultraljevicom, revolucionarnom, reformistikom ili novom ljevicom.

Desnica obuhvaa opciju konzerviranja (zadravanja) povijesnih vrijednosti, nepromjenjivost u ljudskojnaravi te protuliberalno i protureformistiko djelovanje. Ona kao i ljevica u praksi obuhvaa niz posebnostikoje oznaavamo kao neokonzervativizam, nova desnica, desni radikalizam i sl.

Centar obuhvaa politiko djelovanje izmeu ljevice i desnice i sadri opciju izbjegavanja krajnosti, nasija inestabilnosti. Predstavnici ove opcije esto se povezuju s jednom iloi drugom stranom radi stvaranjakoalicija.

POLITIKE STRANKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prve politike stranke u Hrvatskoj se javljaju krajem 19.stoljea, a svoj znaaj gube nakon drugog svjetskograta. Uspostavljanjem viestranaja (pluralizma) u zadnjem desetljeu 20.stoljea politike stranke ponovno uHrvatskoj dobivaju na znaaju i jedan dio njih se temelji na programima i idejama prvobitnih stranaka koje su se

javljale prije (npr. HSS, HSP).

1861.godine osnivaju se prve stranke u Hrvata: Stranka prava (A.Starevi), Narodna stranka(J.J.Strossmayer), Hrvatska liberalna stranka (narodnjaci, F.Deak), Hrvatska ustavna stranka (unionisti) iAutonomna stranka. Neke od tih stranaka ubrzo nestaju s politike scene, a neke ostaju na njoj pod istim iliizmijenjenim imenom. Stranka koja se javlja neto kasnije, ali ostavlja duboki trag u hrvatskoj politici je

Hrvatska puka seljaka stranka (S.Radi), a poinju se javljati i srpske stranke. Nakon gotovo pola stoljea nepluralistike vladavine Komunistike partije, politike stranke u Hrvatskojdobivaju na znaaju 1990.godine kada se odravaju prvi slobodni viestranaki izbori nakon drugog svjetskograta. Toj promjeni prethodilo je ruenje Berlinskog zida i raspad SSSR-a, tj. promjene koje su nastale u svijetu, a

pogotovo u onome dijelu koji je ivio pod kontrolom komunistikog sustava. Broj i znaaj stranaka u Hrvatskojod 1990.do danas se mijenjao tako da moemo govoriti o broju registriranih stranaka, one koje su parlamentarne(maju zastupnike u Saboru) te relevantne (koje imaju nekakav znaaj i utjecaj). Broj tih stranaka se kroz godinekretao na slijedei nain:

1990. 1992. 1995. 2000. 2003.Registrirane 28 44 53 87 91

Parlamentarne 7 10 13 12 14

8/2/2019 PiG 2012

12/39

Relevantne 2 7 7 7 7

Politike stranke se u Hrvatskoj danas mogu podijeliti na ljevicu, desnicu i centar, a esto se one samesvrstavaju na lijevi ili desni centar. Najznaajnije stranke, koje u veoj ili manjoj mjeri sudjeluju i u formiranjudravne politike na nacionalnoj ili lokalnoj razini, moemo prema orijentaciji podijeliti na:

Ljevica: Socijaldemokratska unija (SDU), Socijalistika radnika partija (SRP) i Akcijasocijaldemokrata hrvatske (ASH), Hrvatski laburisti (HL)

Centar: Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska seljaka stranka (HSS), Hrvatska socijalno liberalnastranka (HSLS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Demokratskicentar (DC)

Desnica: Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska kransko-demokratska unija (HKDU) i Hrvatska istastranka prava (HSP)

Regionalne stranke: Istarski demokratski sabor (IDS), Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje(HDSSB) i Primorsko-goranski savez (PGS)

INTERESNE SKUPINE I DRUTVENI POKRETI

Osim politikih stranaka na politikoj sceni neke zemlje ili svijeta djeluju interesne skupine i drutveni pokreti.Interesne skupine su samostalna udruenja graana koja nisu neposredno vezana uz politiku, dravu i borbu zavlast, ve se bave zatitom ekonomskih i drugih interesa svojih lanova. U najznaajnije interesne skupineubrajamo sindikate, grupe za pritisak (lobiji), razliita profesionalna udruenja te razna enska, kulturna iliportska drutva i organizacije.

Sindikati su organizacije koje okupljaju radnike odreenih grana djelatnosti i brane njihove interese. Prvisindikati nastali su u 19.stoljeu (kada se i javlja radnika klasa) u razvijenim zemljama Europe i Amerike. Sveveim utjecajem drave na gospodarstvo i njezinim posredovanjem izmeu sindikata i poslodavaca, sindikati

ponekad dolaze i u sukob s dravom i poprimaju politiki karakter. Najee sredstvo djelovanja sindikata sutrajkovi ili obustave rada. trajkovi mogu imati razliit karakter prema tome kako se provode i koliki im jeopseg:

bijeli trajk, radnici dolaze na posao, ali ne rade (zabuavanje) trajk upozorenja, kratkotrajna obustava rada kojom se eli pokazati ozbiljnost sindikata da pokrene

obustave veih razmjera

trajk u jednom poduzeu trajk u cijeloj grani privrede generalni trajk, u njima sudjeluje velik ili vei dio djelatnika u gospodarstvu neke zemlje

Interesne skupine mogu djelovati i kao grupe za pritisak. One utjeu na vladu, stranke, javnost ili lanoveparlamenta. Imaju politiki karakter i pritiskom ele ostvariti svoje interese. U SAD-u su ove grupe uglavnomnezavisne, dok u Europi one obino djeluju unutar pojedinih stranaka ili drugih udruenja.

Drutveni pokreti predstavljaju kolektivne, masovne i spontane akcije ljudi koji pokreu rjeavanje znaajnihdrutvenih pitanja i tee drutvenim promjenama. Oni okupljaju ljude razliite dobi, vjere, spola, nacionalnosti,a okrenute su kvaliteti ivota pojedinca, nemaju vrstu organizaciju i hijerarhiju, a koriste se drugaijimoblicima djelovanja: prosvjedi, demonstracije, peticije

Izbori

8/2/2019 PiG 2012

13/39

IZBORI

Izbori su temeljni politiki proces koji poiva na izbornim pravima ljudi. Izbori u demokratskim dravamamoraju zadovoljiti nekoliko kriterija da bi bili prihvaeni:

moraju biti slobodni i poteni, moraju biti tajni i opi, moraju biti kompetitivni

S obzirom na broj politikih stranaka koje na izborima konkuriraju izbori se dijele na:a) Kompetitivne provode se u demokratskom politikom sustavu u kojemu su osigurani pravo i sloboda

izbora karakteristini za demokratske drave (SAD, Kanada, Novi Zeland, Japan)b) Polukompetitivne (semikompetitivne) provode se u autoritativnim sustavima u kojima postoje

ogranienja slobode izbor (Latinska Amerika, Afrika, Rusija)c) Nekompetitivne provode se u totalitarnim sustavima u kojima je gotovo uskraena sloboda biranja

(afrike i azijske diktature)

Kao oblik izbora imamo i referendum. Referendumpredstavlja izravno politiko odluivanje naroda po nekomvanom pitanju za dravu. Na referendum se gleda kao na najvii oblik demokracije jer predstavlja izravno

oitovanje naroda o nekom pitanju.Kljuni elementi izbora:1. raspisivanje izbora,2. utvrivanje sastava birakog tijela,3. utvrivanje rezultata izbora,4. odreivanje broja mandata,5. utjecaj izbornih rezultata na stranaki sustav.

Prilikom raspisivanja izbora treba voditi rauna o slijedeim elementima: zakonska odreenost za raspisivanje izbora

unaprijed utvrivanje pravila provoenja i nadzora izbora mehanizam provoenja izbornih rezultata

Kljuno je pitanje tko ima pravo biranja tj.kako se utvruje sastav birakog tijela. Borba za ope pravo glasa jeznaajka povijesti predstavnike vladavine jer je ono tijekom 19.stoljea bilo ogranieno imovinskim i/iliobrazovnim cenzusom. Posebnu borbu za ope pravo glasa predstavljala je borba za pravo glasa ena koje sunpr.dobile 1867.godine u vedskoj, veim dijelom nakon 1.svjetskog rata, a u nekima kao to su Francuska iItalija nakon 2.svjetskog rata. Ope pravo glasa danas je ogranieno punoljetnou koja se stjee(ovisno ozemljama) s 18 do 21 godine. Dananje izborno pravo ima etiri karakteristike, ono je:

ope znai da svi imaju pravo birati i biti birani uz odreena ogranienja kao to su punoljetnost idravljanstvo (i da pravomonom sudskom odlukom nisu lieni poslovne sposobnosti)

jednako jedna osoba jedan glas tajno slobodno izraavanje volje svakog biraa se osigurava tajnou njegovog izbora izravno birai neposredno odreuju svoje politike predstavnike

Za izbore je vrlo vano identificirati birae to se najee ini sastavljanjem birakih popisa u kojima seevidentiraju osobe s pravom glasa na nekom podruju.

Raspodjela mandata ili dioba zastupnikih mjesta obavlja se prema dva sustava koji je odabran i ugraen uparlamentarni ustroj drave:

1. Veinski izborni sustav - zasniva se na principu pobjednik uzima sve, u predstavnikom tijelo ulazionaj koji ima veinu glasova u nekom izbornom krugu. U takvom sustavu male stranke imaju slabe izglede ion odgovara uglavnom dvostranakim ili dva plus stranakom sustavu.

apsolutna veina - pobjedu odnosi stranka ili pojedinac s vie od 50% glasova relativna veina - pobjeuje onaj kandidat koji ima najvie glasova.

8/2/2019 PiG 2012

14/39

2. Razmjerni ili proporcionalni izborni sustav - mjesta u parlamentu se dijele razmjerno dobivenimglasovima. Takav sustav odgovara manjim strankama i stranakim sustavima s veim brojem stranaka, avlada se esto mora sastavljati na temelju koalicija (Hrvatska ima ovakav sustav i stranka, da bi ula u

parlament, mora na izborima osvojiti najmanje 5% glasova) sustav izbornog kolinika - ukupan broj glasova u izbornoj jedinici se dijeli s brojem zastupnika

koji ce biti izabrani, dobiveni broj se naziva izborni kolinika, zatim se broj glasova svake strankedijeli tim brojem i broj koji se dobije oznaava koliko zastupnikih mjesta je stranka dobila.

D'Hondtov sustav - broj glasova koje je dobila neka stranka dijeli se poevi od 1 pa sve do brojakoji je isti kao i broj zastupnika koji se za tu jedinicu izabire, dobiveni brojevi poredaju se poveliini, one stranke kojima ti brojevi pripadaju ulaze u zastupniko tijelo.

Badenski i Hereov sustav - sustav prebacivanja ostataka; ako ima vie od potrebnog broja glasovana nioj razini tada se prebacuju na viu razinu.

3. Mjeoviti sustav kombinacija veinskog i razmjernog sustava (dio zastupnika se izabire poveinskom, a dio po razmjernom sustavu).

Ovisno o izbornom sustavu izborni rezultati utjeu na stranaki sustav neke zemlje:

a) Veinski sustav

U malim izbornim jedinicama dovodi do smanjenja broja stranaka (dvostranaki sustav) Utjee na izbore posredno (gubi se izraziti znaaj ljevice i desnice) Utjee na izbore neposredno jer prva stranka osvaja nesrazmjerno vei broj mandata u odnosu na

drugu i treu s obzirom na osvojen broj glasovab) Razmjerni sustav

Osigurava sudjelovanje veeg broja stranaka u vlasti, ali i do potrebe koaliranjac) Mjeoviti sustav veinskog i razmjernog

Omoguuje razmjernu zastupljenost veeg broja stranaka, ali u stvarnom funkcioniranju postiese uinak

IZBORNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

U Republici Hrvatskoj od prvih viestranakih izbora 1990. do danas razlikujemo nekoliko vrsta izbora: Izbori za Zastupniki dom Hrvatskog sabora, prema proporcionalnom sustavu Izbori za predsjednika Republike koji se odravaju prema veinskom sustavu Izbori ja jedinice lokalne uprave i samouprave, na kojima se biraju vodstva upanija, gradova i opina

U lanku 45. Ustava RH odreeno je Ope i jednako birakog pravo koje se ostvaruje na izborima tajnimglasovanjem. Prvi demokratski izbori u Republici Hrvatskoj odrani su 1990. godine. Od prvih izbora do sada,

parlamentarni izbori odrani su jo: 1992., 1995., 2000. , 2003. i 2007. Izbori za predsjednika RepublikeHrvatske bili su: 1992., 1997., 2000. , 2005. i 2010. U Hrvatskoj se za izraunavanje rezultata parlamentarnih

izbora koristi D'Hondtov sustav. Do 2001.godine Sabor je bio dvodomni, a ustavnim promjenama je tada ukinutupanijski dom Sabora.

Za izbor predsjednika koristi se veinski sustav i cijela RH je jedna izborna jedinica.

Za parlamentarne izbore imamo razmjerni izborni sustav s viemandatnim izbornim jedinicama. 10 jeizbornih jedinica s 14 mandata u svakoj, jedna izborna jedinica je za birae koji nemaju prebivalite uRH, a jedna za nacionalne manjine (od ega jedna s 3 mandata i njih pet s jednim mandatom).

Na lokalnim izborima u opinama, gradovima i upanijama se koristi razmjerni sustav, osim zaopinskog naelnika, gradonaelnika i upana koji se biraju izravno putem veinskog sustava.

DRAVA I USTROJ RH

ELEMENTI I VRSTE DRAVA

Drava je trajna politika organizacija ljudi na odreenom podruju. Obuhvaa skup organizacija i institucijakoje na odreenom teritoriju imaju legitimnu vlast. Bitni ili konstitutivni elementi drave su:

8/2/2019 PiG 2012

15/39

Teritorij, granice Stalno naseljeno stanovnitvo Suverena vlast Meunarodno priznanje

U suvremenom smislu drave mogu nastati prikljuenjem, ujedinjenjem, odvajanjem, raspadom i podjelom, amogue ih je podijeliti prema nekoliko kriterija:

1. Prema odnosu izmeu vlasti i drutva:a) Demokratske, vlast komunicira s drutvom i u skladu s time formira dravnu politikub) Aristokratske, vlast vlada samovoljno bez drutvenog nadzora i esto uz primjenu sile

2. Prema obliku vladavine:a) Monarhije, vladar je doivotan i nasljedan i rezultat je tradicijeb) Republike, nositelj politike vlasti se bira na izborima na odreeni vremenski period

3. Prema obliku dravnog ureenja:a) Unitarne, drave kao nedjeljive cjeline u kojima je vlast centralizirana i jedinstvena (Hrvatska)b) Sloene, sastoje se od vie drava lanica koje su meusobno povezane zajednikim saveznim

Ustavom i drugim zakonima, ali pojedinano svaka lanica ima svoje zakone i organe uprave.Razlikujemo ih prema tome jesu li lanice vie (federativne-sastoje se od republika, pokrajni,

kantona npr.SAD) ili manje (konfederativne-lanice su prenijele neke ovlasti na zajedniku razinu,ali su ostale suverene-danas rijetke npr.vicarska konfederacija 1291.-1798., Ujedinjene nizozemskeprovincije 1479.-1795.) povezane

Kroz povijest se razvijala ideja o politikom ustroju drave, pa se tako kao odgovor na apsolutistiku monarhijuu Francuskoj javlja ideja o liberalnoj dravi tj.o dravi u kojoj postoji dioba vlasti ime se postie nadzor jednevlasti nad drugom.

U pojedinim epohama prevladavale su i slijedee ideje o politikom ustroju drava: Socijalistike drave, utemeljene na ideji graanske drave s izraenim socijalnim programima, ali se

svode na aparat sile i za njih kaemo da imaju skup dravni aparat Demokranske drave, uobliene su na temelju socijalnog kranskog nauka i demokratskih ureenja i

daju vanost ovjekovu mjestu u hijerarhiji Nacionalne drave, slue za afirmaciju nacionalne ideje kada novostvorene drave postaju

meunarodnim imbenikom i dobivaju priliku za svoju suverenost

Pojam pravne drave obuhvaa postojanje strogo formuliranih procedura primjene zakonodavstva. Radireguliranja odnosa slobode i prava pojedinca, donosi se Ustav i njemu podreeni zakoni kojima se osiguravanjegovo provoenje.

USTAV RH

Ustav je jedna od vanih sastavnica drave. On je temeljni i osnovni te najvaniji zakon u nekoj dravi kojim sepostavljaju osnovna pravila upravljanja drutvom. Zamiljen je kao trajan skup pravila koji se nee mijenjati spobjedom jedne ili druge politike na izborima. Stavljanjem Ustava na papir zapisuju se osnovne nacionalneideje, odreuje se struktura vlasti te se uspostavlja njezina legitimnost. Ustavi su obino u pisanom obliku, arijetki su sluajevi da se on ne temelji na pisanoj rijei ve na obiajima i tradicij (npr.kao u Velikoj Britaniji).

Ustav Republike Hrvatske proglaen je 22.12.1990.godine te se zbog toga naziva Boinim Ustavom. On jeizraz povijesnog prava na dravni suverenitet, demokratskih dostignua te meunarodnih standarda. Ureen jena temeljima trodiobe vlasti (zakonodavna, izvrna i sudska) o emu e biti rijei u dijelu ustrojstva vlasti

Republike Hrvatske.

Ustav Republike Hrvatske je od svog proglaenja doivio nekoliko izmjena:

8/2/2019 PiG 2012

16/39

1997.godine kada su unesene manje, uglavnom jezine promjene (npr.Sabor RH je preimenovan uHrvatski dravni sabor), a jedina vea izmjena je zabrana udruivanja s drugim zemljama ime bi moglodoi do obnavljanja nekog oblika Jugoslavenske drave.

2000.godine u kojem je najznaajnija izmjena promjena ovlasti predsjednika i vlade te je u tom smisluRH postala vie parlamentarna nego to je do tada bila polupredsjednika drava

2001.godine donesena je jedna izmjena, ali vrlo znaajna za rad Sabora, a to je ukidanje drugog domaSabora (upanijskog doma) te od tada imamo samo jedan zastupniki dom

2010.godine su donesene izmjene koje uglavnom slue za prilagoavanje pristupu Europskoj Uniji (blaikriteriji za provoenje referenduma i sl.), poveana je neovisnost Narodne banke, sudstva i Ureda zareviziju, u preambulu (uvod) su unesene sve 22 nacionalne manjine i dodan je dio o domovinskom ratute se ukida zastara za kaznena djela ratnog profiterstva i kriminala u privatizaciji

Po svojoj strukturi Ustav RH ima slijedee elemente: Izvorine osnove (preambula) Temeljne odredbe. Republika Hrvatska je odreena kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna

drava, u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnihdravljana.

Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odredbe Ustava iz glave III. usvajaju najviemeunarodnopravne standarde o zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako su utvreni udokumentima UN-a i Vijea Europe.

Ustrojstvo dravne vlasti

Ustavni sud Republike Hrvatske

Mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava

Meunarodni odnosi

Europska unija .Ova Glava dodana je u Ustav promjenom iz 2010., a njome su utvruje pravna osnovalanstva Hrvatske u EU i sudjelovanje u europskim institucijama.

Promjene Ustava

Zavrne odredbe

USTROJSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

U veini modernih drava (osnovno obiljeje demokracija) vlast je podijeljena na tri dijela (trodioba vlasti):

1. Zakonodavnu koja donosi zakone, a izraena je u predstavnikom tijelu (parlament, sabor, skuptina ...)2. Izvrnu - koja provodi zakone, predstavljaju vlada i predsjednik

3. Sudbenu koja tumai zakone i odreuje sankcije prema onima koji je kre, a predstavljaju ju sudovi

Sve demokratske drave imaju predsjednika (ili monarha) na elu drave, ali njihova, zakonom utvrena, mose razlikuje, stoga prema odnosu izmeu parlamenta (zakonodavne vlasti) i predsjednika (izvrne vlasti)razlikujemo tri sustava:

Parlamentarni sustav (parlamentarizam) je sustav u kojem zakonodavno tijelo ima najveu mo.Birai na izborima biraju predstavnike u zakonodavno tijelo, a zatim jedna ili vie politikih stranakakoje su pobijedile na izborima dogovaraju i izabiru vladu. Predsjednika (uglavnom) bira parlament i onima simboliku i ceremonijalnu ulogu. Postoji kontrola vlade od strane parlamenta (ovakav sustav imajuItalija, Njemaka, Hrvatska).

Predsjedniki sustav (prezidencijalizam) je sustav u kojem predsjednik nije odgovoran parlamentu,ima pravo veta na odluke parlamenta, moe raspustiti parlament, ako on izglasa nepovjerenje vladi, a

parlament ne moe niim blokirati predsjednike odluke. Manja kontrola izvrne vlasti od straneparlamenta (predsjedniki sustav ima SAD)

8/2/2019 PiG 2012

17/39

Polupredsjedniki sustav (semiprezidencijalizam) je politiki sustav koji ima znaajke iparlamentarnog i predsjednikog sustava. I vlada i predsjednik imaju odreene upravne ovlasti, apredsjednikove su vee i odluujue. Zakoni stupaju na snagu tek nakon to ih potpie predsjednik.Predsjednika biraju birai, a predsjednik imenuje kandidata za premijera (ovdje je primjer Francuska)

Shematski prikaz ustrojstva vlasti u Republici Hrvatskoj

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, najvanijii temeljni organ drave, odreuje pravne uvjete djelovanja svih ostalih dravnih organa. Ima jednodomnustrukturu i to Zastupniki dom predstavniko tijelo graana koje samostalno odluuje o svim pitanjima iznadlenosti Hrvatskog sabora. Moe imati od 100-160 zastupnikih mjesta (trenutno ih ima153), a zastupnici use biraju na parlamentarnim izborima na mandat od etiri godine. Od ukupnog broja, 140 zastupnika bira se natemelju proporcionalnih izbora sa stranakih lista u 10 izbornih jedinica, 8 predstavnika biraju nacionalnemanjine, a ostatak mjesta zauzimaju predstavnici iz dijaspore.

Redovno zasjeda dva puta godinje, izmeu 15.1. i 15.7. te 15.9. i 15.12. Na zasjedanje se moe pozvati iizvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Rasputa se po isteku mandata, usluaju prijevremenih izbora, a moe ga raspustiti i Predsjednik republike u skladu sa svojim ovlastima.

Hrvatski Sabor ima predsjednika (trenutno Luka Bebi) te od dva do pet potpredsjednika, a ustrojstvo i nainrada se ureuje poslovnikom o radu. Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva. Radi uspjenijeg rada HSosnivaju se odbori, tj. komisije (stalni za pravosue, financije, vanjske poslove, gospodarstvo, turizam, ljudska

prava), a ima ih 25. Osim to sjede u stalnim odborima, zastupnici su podijeljeni u klubove zastupnika kojiokupljaju sve zastupnike jedne politike stranke u Saboru, a najee nose jednake nazive kao i politike strankekojima pripadaju. Klub zastupnika mogu osnovati:

politika stranka koja ima najmanje tri zastupnika, dvije ili vie politikih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, najmanje tri nezavisna zastupnika, zastupnici iz reda nacionalnih manjina

Hrvatski Sabor odluke donosi na tri naina:

obinom veinom donosi se veina zakona, a znai da za njega mora glasati veina prisutnihzastupnika, meutim mora biti prisutan kvorum (50% + 1 od ukupnog broja), to znai da bi se mogaodonijeti zakon mora biti prisutno najmanje 77 zastupnika

veinom svih zastupnika na ovaj nain se donose zakoni koji se odnose na ljudska prava, izbornisustav, nain rada dravnih tijela, te lokalne i podrune samouprave, a za njegovo usvajanje mora glasativeina od ukupnog broja (dakle 77 zastupnika), a ne veina od prisutnih zastupnika

veinomsvih zastupnika, na ovaj nain se donose zakoni koji reguliraju pitanja nacionalnih manjina,odluka o prelasku oruanih snaga preko granica Republike Hrvatske, promjeni Ustava i promjeni granicaRH.

8/2/2019 PiG 2012

18/39

Zastupnici HS na poetku zasjedanja imaju pravo postavljati pitanja lanovima Vlade o njihovom radu, a to je poznato pod nazivom aktualno prijepodne ili aktualni sat. Za uspjeno i dobro obavljanje posla,zastupnicima se jame odreena prava kao to su:

Slobodni mandat zastupnici imaju pravo djelovati prema vlastitom miljenju bez opasnosti da e zbogtoga snositi posljedice, suprotno tomu je obvezujui mandat koji imaju npr.sindikalni voe ili studentski

predstavnici Imunitet Primanje stalne novane naknade

Ovlasti Hrvatskog Sabora koje proizlaze iz Ustava :

- odluuje o donoenju i promjeni Ustava- donosi zakone- donosi dravni proraun- odluuje o ratu i miru

- donosi akte kojima se izraava politika Hrvatskog Sabora- donosi strategiju nacionalne sigurnosti i obrane- odluuje o promjenama granica- raspisuje referendume- obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja- nadzire rad Vlade Republike Hrvatske

Dravni proraun utvruje dravne prihode i rashode. Proraun se obino donosi krajem godine za iduugodinu, a njime se planiraju dravni trokovi za iduu godinu (za kolstvo, obranu, zdravstvo ) te dravni

prihodi od poreza (na dodanu vrijednost, na dohodak )

Referendum je izravno izjanjavanje graana o pojedinom pitanju od opeg drutvenog interesa. HrvatskiSabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, zakona i drugim pitanja iz njegovogdjelokruga rada. Referendum moe raspisati i Predsjednik RH na prijedlog Vlade. Hrvatski Sabor e raspisatireferendum ukoliko to zatrai 10% od ukupnih biraa. Odluka donesena na referendumu je obvezujua.

Odnos Sabora i Vlade. Vlada Republike Hrvatske odgovorna je Hrvatskom Saboru za svoj rad i odluke koje donosi Vlada mora imati povjerenje veine zastupnika u Saboru Vlada provodi zakone i druge odluke Sabora Vlada moe predlagati zakone

Odnos Sabora i Predsjednika. Predsjednik Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uiva povjerenje veine svih

zastupnika Sabora Predsjednik Republike brine za usklaeno djelovanje institucija dravne vlasti Sabor moe pokrenuti postupak utvrivanja posebne odgovornosti Predsjednika Republike

Postupak donoenja Zakona u Saboru: Pokretanje postupka prijedlog zakona; pravo predlaganja zakona ima svaki zastupnik, klubovi

zastupnika i radna tijela Sabora, te Vlada. Razmatranje zakona u radnim tijelima Prvo itanje na sjednici Sabora Podnesak amandmana Konani prijedlog zakona drugo itanje Donoenje zakona Objava zakona u Narodnim novinama

8/2/2019 PiG 2012

19/39

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu sa zakonom, a ini ju njezin predsjednik, jedan ili vie potpredsjednikate ministri. Ostale lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik RH povjerio mandat za sastavljanje Vlade.

U roku od 30 dana od trenutka prihvaanja mandata za sastavljanje vlade, mandatar treba Hrvatskom Saborupredstaviti Vladu i njezin program te zatraiti glasovanje. Vlada stupa na dunost ako ju potvrdi veina svih

zastupnika. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik mu moe produiti rok za jo 30dana, a ako ni u tom roku ne sastavi Vladu, ili ako predloenu Vladu Sabor ne prihvati, Predsjednik RH emandat za sastavljanje Vlade povjeriti drugoj osobi. Ukoliko se Vlada ne moe sastaviti Predsjednik eimenovati privremenu i nestranaku Vladu te e istodobno raspisati prijevremene izbore.

Vlada RH je odgovorna Hrvatskom Saboru, a predsjednik i lanovi Vlade su zajedniki odgovorni za odlukekoje donosi Vlada, a pojedinano su odgovorni za svoje podruje rada.

Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom lanu Vlade ili Vladi u cjelini moe potaknuti sampredsjednik Vlade ili najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom Saboru. Odluka o nepovjerenju se donosi ako je za

nju glasovala veina svih zastupnika, a ukoliko se nepovjerenje izglasa, predsjednik Vade, njezin lan ili Vladau cjelini podnose ostavku.

Ovlasti Vlade Republike Hrvatske su : predlae zakone i druge akteHrvatskom Saboru predlae dravni proraun provodi zakone i druge odlukeSabora vodi vanjsku i unutarnju politiku usmjerava i nadzire rad dravne uprave brine o gospodarskom razvitku zemlje

usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi obavlja druge poslove odreene Ustavom

U Vladi se nekad nalaze i ministri bez portfelja to znai da takvi ministri nisu na elu niti jednog ministarstvave pomau u koordinaciji sloenijih poslova. Popis ministarstava Vlade RH:

Obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Vanjskih poslova i europskih integracija Unutarnjih poslova Financija

Obrane Pravosua Mora, prometa i infrastrukture Zdravstva i socijalne skrbi Gospodarstva, rada i poduzetnitva Poljoprivrede, rudarstva i ruralnog razvoja Kulture Zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Obrazovanja, znanosti i porta Turizma Regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Uprave

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Prema Ustavu Predsjednik RH predstavlja i zastupa dravu u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito iusklaeno djelovanje dravne vlasti te je odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH.

8/2/2019 PiG 2012

20/39

Predsjednik se bira na opim (predsjednikim) izborima na vrijeme od 5 godina. Osoba moe biti izabrana zapredsjednika najvie u dva mandata. Za predsjednika se moe kandidirati svaka punoljetna osoba dravljaninRH koja skupi 10 000 potpisa biraa. Predsjednikom postaje onaj kandidat koji osvoji apsolutnu veinu glasova

biraa koji su izali na izbore (50% + jedan glas). Ukoliko niti jedan kandidat ne dobije veinu glasova, izbori seponavljaju nakon 14 dana (drugo krug), u koji ulaze samo dva kandidata koja su u prvom krugu osvojila najvieglasova. Izbori se moraju provesti u roku od 30-60 dana prije isteka mandata starog predsjednika. Prilikom

preuzimanja dunosti Predsjednik polae prisegu, a mora podnijeti i ostavku na lanstvo u politikoj stranci u

kojoj se prije izbora nalazio. Kao predsjednik ne moe obavljati ni jednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.

Prvi predsjedniki izbori u neovisnoj RH odrani su 1992.g pobjeda F. Tumana (56,7% glasova)

1997.g. u 1.krugu F. Tuman (61,4% glasova)1999.g. F.Tuman umire, a v.d. postaje tadanji predsjednik Sabora Vlatko Pavleti kojeg je nakon izbora

poetkom 2000.g. zamijenio novi predsjednik Sabora Zlatko Tomi2000.g. u 2. krugu S. Mesi (41,1% / 70,5%)pobjeuje D.Budiu (27,7% / 29,5%)2005.g. u 2.krugu S.Mesi (48,9 % / 65,9%) pobjeuje J. Kosor (20,3% / 34,1%)2010.g. u 2.krugu I.Josipovi (32,4% / 60,3%)pobjeuje M.Bandia (14,8% / 39,7%)

Predsjednik u suradnji s Vladom RH oblikuje i provodi vanjsku politiku zemlje, na prijedlog Vlade RHpostavlja efove diplomatskih misija i imenuje veleposlanike. Predsjednik RH je vrhovni zapovjednik oruanihsnaga RH, imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i zakljuuje mir. Predsjednik RH u suradnji sVladom RH usmjerava rad tajnih slubi.

Postupak za utvrivanje odgovornosti Predsjednika RH moe pokrenuti Hrvatska sabor, veinom glasova, aodgovornost mu utvruje Ustavni sud. Ukoliko mu se utvrdi odgovornost, predsjedniku prestaje dunost po silizakona. Predsjednik RH na prijedlog Vlade RH moe raspustiti HS ukoliko on ne izglasa povjerenje Vladi nanjezin zahtjev ili ako u roku od 120 dana od predlaganja ne prihvati dravni proraun.

Prema Ustavu ovlasti Predsjednika RH su:

- raspisivanje izbora za Sabor i saziva ga na prvo zasjedanje- raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom- povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade, osobi koja na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u

Saboru uiva povjerenje veine svih zastupnika- davanje pomilovanja- dodjeljivanje odlikovanja i priznanja odreena zakonom

SUDBENA VLAST RH

Sudbenu vlast obavljaju sudovi, ona je samostalna i neovisna. Najvii sud u Hrvatskoj je Vrhovni sud kojiosigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana. Sudske rasprave su javne, a presude se izriu

javno i u ime Republike Hrvatske. Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili jednog njezinog dijela ako jeto u interesu morala, javnog reda ili dravne sigurnosti. Na elu Vrhovnog suda nalazi se predsjednik Vrhovnogsuda kojeg na prijedlog Predsjednika RH te uz miljenje sudaca Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor

Sudaka dunost je stalna, a sudac e biti razrijeen dunosti ako to sam zatrai, izgubi sposobnost obavljanja

sudskog posla, bude osuen za kazneno djelo, kada navri 70 godina i ako to odlui Dravno sudbeno vijeezbog poinjenog tekog stegovnog djela. Suce (osim sudaca Ustavnog suda te predsjednika Vrhovnog suda)imenuje i razrjeuje Dravno sudbeno vijee (DSV), a lanove DSV bira Hrvatski Sabor na vrijeme od 4 godineiz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti.

8/2/2019 PiG 2012

21/39

Sudove u RH dijelimo na redovne: opinski, upanijski i Vrhovni te specijalne sudove (prekrajni, trgovaki,Visoki prekrajni sud RH, Visoki trgovaki sud RH i Upravni sud RH)

Uz sudbenu vlast je vezan i Ustavni sud Republike Hrvatske. Njega ini 13 sudaca koje imenuje Hrvatski Saborna vrijeme od 8 godina iz redova istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Sudciustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici, a istovremeno ne mogu obavljati nijednu drugu dunost (niti bitilanovi politike stranke).

Prema Ustavu, Ustavni sud RH:

- odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom- odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela- rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti- odluuje o odgovornosti Predsjednika drave- nadzire rad politikih stranaka (moe zabraniti njihov rad)- nadzire ustavnost i zakonitost izbora i referenduma

LOKALNA I REGIONALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA

Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije.Opine, gradovi i upanije se osnivaju zakonom.

Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljajuprirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu te su povezana zajednikim interesima stanovnitva.

Grad je jedinica svako mjesto koje im vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu,gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskimnaseljem ine gospodarsku i drutvenu cjelinu te su s njim povezana migracijskim kretanjima i svakodnevnim

potrebama stanovnitva od lokalnog znaenja. Iznimno, gradom se moe proglasiti i mjesto s manjim brojemstanovnitva, ukoliko za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski).

upanija jedinica podrune samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku,drutvenu cjelinu. Teritorij RH je podijeljen na 21 upaniju, s tim da je 21. grad Zagreb.

Republika Hrvatska ima 127 gradova te 429 opina. Ove jedinice imaju svoja tijela upravljanja:

Predstavnika tijela- Opinsko vijee- Gradsko vijee- upanijska skuptina

Izvrna tijela- Opinski naelnik (i prije Opinsko poglavarstvo)- Gradonaelnik (i prije Gradsko poglavarstvo)- upan (i prije upanijsko poglavarstvo)

Sudska tijela- upanijski i Opinski sudovi

Opinski naelnici, gradonaelnici i upani biraju se na izravnim izborima na mandat od 4 godine zajedno sasvojim zamjenicima u istom postupku izbora. Jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) obavljaju poslove

od lokalnog znaenja kao to su:- ureenje naselja,- komunalne djelatnosti,- socijalna skrb,- briga o djeci,- primarna zdravstvena zatita,

8/2/2019 PiG 2012

22/39

- odgoj i osnovno obrazovanje,- protupoarna i civilna zatita itd.

upanija obavlja poslove od regionalnog znaenja, koji se odnose na:

- kolstvo,- zdravstvo,- prostorno i urbanistiko planiranje,

- gospodarski razvoj,- promet i prometnu infrastrukturu,- planiranje i razvoj mree obrazovnih,- zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Lokalna i regionalna samouprava financira se od prihoda iz vlastitih izvora (prihoda od imovine, poreza,novanih kazni, upravnih pristojbi i dr.), zajednikih prihoda, pomoi, primitaka od financijske imovine izaduivanja.Vlastiti porezi opina i gradova su prirez porezu na dohodak, porez na potronju, porez na kueza odmor, porez na tvrtku ili naziv i porez na koritenje javnih povrina. Vlastiti porezi upanija i Grada

Zagreba su porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna i motorna vozila, porez na plovila i porez naautomate za zabavne igre. Zajedniki porezi su porez na dohodak (koji se dijeli izmeu upanije i opina igradova) i porez na promet nekretnina (koji se dijeli izmeu drave i lokalne samouprave).

LJUDSKA PRAVA

Pojam koji se usko vee uz ljudska prava je demokracija. Temeljne vrijednosti moderne demokracije:

svaki ovjek je osoba koja ima svoje dostojanstvo

sloboda pravna i politika jednakost

Razlikujemo dva tipa demokracije:

Neposredna demokracija ona u kojoj odluke donose svi koji su za njih izravno zainteresirani (danas uobliku referenduma)

Predstavnika demokracija ona u kojoj narod bira svoje predstavnike koji u njihovo ime donoseodluke

Ljudska prava ili prava ovjeka su temeljna prava koja pripadaju svakom ovjeku samom injenicom njegova

postojanja kao ovjeka. Stupanj demokracije nekog drutva se mjeri razinom ljudskih sloboda koje pojedinacmoe ostvariti u tom drutvu. Kako se ljudi meusobno razlikuju: prema spolu, rasi, vjeri, nacionalnosti,izgledu, bogatstvu , kroz povijest je dolazilo do raznih neravnopravnosti i ogranienja ljudskih prava.

Neprestanom borbom ljudi su podizali razinu ljudskih prava i meusobne ravnopravnosti, a kroz povijest nastalisu brojni dokumenti koji su se odnosili na zatitu razliitih ljudskih prava i sloboda najznaajniji takavdokument je Opa deklaracija o pravima ovjeka UN-a iz 1948.g. jer objedinjuje sva, do tada spominjana,ljudska prava, detaljnije ih obrauje i njene odrednice su mnoge drave stavile u svoje Ustave. Osim ovedeklaracije ljudi su u svojoj povijesti donosili razne dokumente koji su govorili o ljudskim pravima:

Engleska povelja sloboda (Magna Charta Libertatum) iz 1225. Vinodolski zakonik iz 1288.

Habeas Corpus Act iz 15.stoljea Povelja prava (Bill of rights) iz 1689.

Deklaracija nezavisnosti 13 drava SAD-a iz 1776.

8/2/2019 PiG 2012

23/39

Deklaracija o pravima ovjeka i graanina Francuske skuptine iz 1789.

Atlanska povelja iz 1941.

Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda usvojena u Rimu iz 1950.

Konvencija UN o pravima djeteta (20.11.1989.godine)

Ljudska prava moemo podijeliti prema dva kriterija. Prvi kriterij je nain na koji se ona provode, te ih prema

tom kriteriju dijelimo na:a) Protektivna ili zatitna ljudska prava su ona koja tite pojedinca od samovlasti drave, a ovdje

ubrajamo pravo glasa, slobodu govora, politikog opredjeljenja i djelovanja, pravo na privatnost domab) Razvojna ljudska prava su ona koja se prepoznaju u stalnom razvijanju i proirivanju sloboda

pojedinca, a oituju se u djelovanju raznih drutvenih pokreta kao to su pokreti za prava ena, djece,mirovni i antinuklearni pokreti, ekoloki pokreti

Drugi kriterij prema kojem moemo podijeliti ljudska prava je onaj prema kojem ljudska prava svrstavamo u triskupine:

a) Graanska(osobna) prava se odnose na osobnost pojedinca. Ova prava su prirodna i neotuivasvakom ovjeku, a stjeu se roenjem te ih drava svojim djelovanjem ne smije povrijediti: pravo naivot, sloboda misli, vjerskog opredjeljenja, jednakost pred zakonom,

b) Politika prava - se odnose na slobodu okupljanja i udruivanja, izborna prava te prava na sloboduinformacija. Ova vrsta ljudskih prava je direktno povezana s razvojem demokratske drave i

predstavnike vlasti, a pojedinac ih stjee punoljetnou.

c) Socijalna ili ekonomske prava su rezultat dugotrajne borbe najirih slojeva drutva za poboljanjesvog gospodarskog i drutvenog poloaja pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zatitu, socijalnuskrb, slobodu od siromatva i straha Ova se prava najtee ostvaruju jer ovise o ekonomskom,

politikom i kulturnom stanju drave.d) Prava tree generacije obuhvaaju pravo na mir, zdravi okoli, humanitarnu pomo, politiku,

kulturnu i gospodarsku samostalnost.

Ustav Republike Hrvatske o ljudskim pravima govori u lanku 14. Civilno drutvo je podruje slobodnogizraavanja interesa pojedinca. Kao dravljani svi smo jednaki, ali u civilnoj sferi drutva svatko od nas je

poseban, jedinstven i razliit po svojim interesima, sposobnostima i djelatnostima. U suvremenim demokratskimdrutvima se pod civilnim drutvom podrazumijevaju sva ona javna djelovanja koja nisu pod izravnimnadzorom drave, a tu ubrajamo djelovanje: dobrovoljnih udruga, interesnih skupina, drutvenih pokreta i

politikih stranaka.

Organizacije koje tite ljudska prava su sljedee:

Ujedinjeni narodi meuvladina organizacija osnovana 1945.g. u New Yorku s ciljem ouvanjaglobalnog svjetskog mira i sigurnosti. RH je lanica UN-a od 1992.godine

Vijee Europe regionalna meuvladina organizacija sa sjeditem u Strasbourgu osnovana 1949.g. radirazvoja demokracije, zatite ljudskih prava, jaanja pravnih sustava lanica te gospodarskog i drutvenograzvoja. Zalae se za promicanje i zatitu ljudskih prava, jednakost i socijalne pravde, slobodu medija,

poboljanje zdravstvenih standarda, zatitu okolia RH je lanica od 1996.g.

8/2/2019 PiG 2012

24/39

Amnesty International meunarodna nevladina org. sa sjeditem u Londonu osnovana 1961.g. radioslobaanja osoba koje su uhiene zbog svojih uvjerenja, boje koe, vjere, spola, etnikog podrijetla i

jezikazalau se za ukidanje smrtne kazne i zabranu muenja.

U ustavnoj tradiciji mnogih razvijenih zemalja postoji institucija ombudsmana ija je funkcija titi pravagraana nasuprot vlastima i dravnom aparatu. Nastala je u vedskoj po.19.st. Tu funkciju u RH obavlja puki

pravobranitelj opunomoenik je Hrvatskog Sabora te titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred

dravnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti.

POLITIKA I JAVNOST - MEDIJI

U suvremenom svijetu politika moe javno djelovati na razliite naine. Posebna pozornost u javnom djelovanjupolitike je usmjerena na medije. U demokratskim zemljama javnost je postigla opu suglasnost o slobodi medijakoji podupiru javno mnijenje i potiu ire drutvene slojeve da se aktivno ukljue u politiku. Suvremeni nainivota zahtjeva dostupnost informacija kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini. Odnos politike i medija

zapravo predstavlja odnose politike i javnosti.POLITIKA I VJERA

Prema lanku 18.Ope deklaracije o pravima ovjeka, pravo vjeroispovijesti pripada ovjekovim osobnimslobodama. Drava i vjera susreu se u podruju skupa vrijednosnih stavova. Kroz povijest stvaranja drava

postoje primjeri homogenizirajue snage vjere, ali i konfrontacija uzrokovanih sukobom vjera. Pod utjecajemvjere danas se propagiraju ideje jednakosti svih pred Bogom, ali i poziva se na svete ratove kojima se

ponitavaju vrijednosti drugih ljudi (u pravilu drugih vjera).

Crkva, odnosno vjerske zajednice trebale bi se zalagati za odjeljivanje vjere od institucija vlasti, a osobito vjere

od politike jer su brojni sukobi nastajali upravo kao rezultat nepriznavanja granica meu njima. Sekularizam jepokret koji se zalae za odvajanje i umanjivanje znaaja religije u javnom ivotu. U hrvatskom jeziku poznat je i pod nazivom svjetovnost. Zalae se zaodvajanje Crkve od drave, te slobodu vjere i miljenja. Izraz"sekularizam" (secularism) skovao je1846. godine engleskifilozofGeorge Jacob Holyoake koji se protiviouspostavljanju dravne religije ili favoriziranju jedne nautrb drugihreligija. U jednom smislu, sekularizam

brani pravo svakog ovjeka da bude slobodan od religijskih pravila i njenog uenja te njenog nametanja. Udrugom smislu se odnosi na to da sve ljudske aktivnosti i odluke, naroito onepolitike, trebale biti doneseneneovisno i bez ikakvog uplitanja religije. Sekularizam svoje korijene vue odrimskihigrkih filozofa,srednjovjekovnih islamista,prosvjetitelja te modernih slobodnih mislilaca, ateista i agnostika.

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Odvajanje_Crkve_od_dr%C5%BEave&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Sloboda_vjerehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sloboda_mi%C5%A1ljenja&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1846http://hr.wikipedia.org/wiki/1846http://hr.wikipedia.org/wiki/Engleskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=George_Jacob_Holyoake&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=George_Jacob_Holyoake&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Religijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Religijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Religijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Politikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Religijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Religijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Stari_rimhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Stari_rimhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Stari_rimhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Prosvjetiteljstvohttp://bs.wikipedia.org/wiki/Prosvjetiteljstvohttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ateistihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sloboda_vjerehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sloboda_mi%C5%A1ljenja&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1846http://hr.wikipedia.org/wiki/Engleskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=George_Jacob_Holyoake&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Religijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Religijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Politikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Religijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Stari_rimhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Prosvjetiteljstvohttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ateistihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Odvajanje_Crkve_od_dr%C5%BEave&action=edit&redlink=1

8/2/2019 PiG 2012

25/39

EUROPSKA UNIJA

NASTANAK I OBILJEJA EUROPSKE UNIJE

Poetak integracije europskih zemalja je osnivanje Europske zajednice za ugljen i elik 1952.godine kojoj je ciljbio uklanjanje trgovinskih prepreka za ugljen, elik i eljeznu rudu ime se eljela postii konkurentnost nameunarodnom tritu. Nakon toga spomenuta zajednica je prerasla u Europsku ekonomsku zajednicu, kasnije

poznatu kao Ekonomsku zajednici, a potom u Europsku uniju. Zastavu EU ini plava podloga s 12 utihzvjezdica (toliko je bilo zemalja kod osnivanja EU 1993.godine) rasporeenih u krug, dok je za himnu uzetaOda radosti (na njemakom Ode an die Freude) kojoj je osnova posljednji stavak Beethovenove Devetesimfonije skladane 1823.godine. EU nema svoj dan, ali se 9.svibnja obiljeava Dan Europe jer je tog datuma1950.godineRobert Schuman (tadanji ministar vanjskih poslova Francuske) predstavio svoj prijedlogformiranja Europske zajednice za ugljen i elik, a taj prijedlog je poznatiji kao Schumanova deklaracija

RAZVOJ EU I BITNI DATUMI U NJEZINOJ POVIJESTI

Europska unija formalno je uspostavljena 1.11.1993.godine ka je na snagu stupio Ugovor o Europskoj unijipoznatiji kao Maastrichtski ugovor. Trenutno EU ini 27 zemalja ija je ukupna povrina 4.325.675 m2 s gotovo502.500.00 stanovnika. Svi jezici se smatraju slubenim tako da ih trenutno ima 24 (u nekim zemljama sekoriste isti jezici kao slubeni). Vremenski slijed proirenja EU (ukljuujui i vrijeme u kojem je djelovala poddrugim nazivima):

1951.godine Perikim ugovorom osnovana Europska zajednica za ugljen i elik koji je stupio na snagu1952.godine (Njemaka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Luksemburg)

1973.Europskoj zajednici pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska 1981.pristupa Grka 1986.pristupaju panjolska i Portugal 1995.Europskoj uniji pristupaju Austrija, vedska i Finska 2004.pristupaju Slovenija, Poljska, eka, Slovaka, Maarska, Latvija, Litva, Estonija, Malta i Cipar 2007.pristupaju Rumunjska i Bugarska

U povijesti EU bilo je vie bitnih datuma i dogaaja (osim pristupanja novih lanica):

19. rujna 1946. Winstona Churchilla uZrichu Predlae formiranje Sjedinjenih Drava Europe 9. svibnja 1950. Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova predlae ujedinjavanje francuske i

njemake industrije ugljena i elika pod zajedniku vlast. 18. travnja 1951. uParizu je potpisanPariki ugovoro osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik.Ugovor je stupio na snagu25. srpnja1952. godine. Prvi predsjednik Visoke vlasti Jean Monnet

25. oujka 1957. potpisan Rimski ugovoro osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajedniceza atomsku energiju

1. sijenja 1958. Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana Komisijai izabran prvi predsjednik 19. oujka 1958. odrana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjednik Robert Schuman. 8. travnja 1965. potpisan Sporazum o udruivanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i elik te

EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja1967. Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv Europskezajednice za oznaku spomenutih triju zajednica.

23. veljae 1982. Grenland istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske

17. veljae 1986. u Bruxellesu potpisan Jedinstveni europski akt. Stupio je na snagu 1. srpnja1987. 7. veljae 1992. potpisan Ugovor o Europskoj uniji u Maastrichtu (stupio na snagu 1. studenoga1993.) 17. lipnja 1997. potpisan Amsterdamski ugovor. Stupio na snagu 1. svibnja1999. 1. sijenja 1999. poela trea etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji 11. prosinca 2000. potpisan Ugovor iz Nice 1. sijenja 2002. uvoenje eura u 12 drava tzv. euro-zone, a od 2007.i Slovenija

http://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Agnosticizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._rujnahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1946http://hr.wikipedia.org/wiki/Winston_Churchillhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Z%C3%BCrichhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Z%C3%BCrichhttp://hr.wikipedia.org/wiki/9._svibnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1950http://hr.wikipedia.org/wiki/Robert_Schumanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/18._travnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1951http://hr.wikipedia.org/wiki/Parizhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Parizhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pari%C5%A1ki_ugovor_(1951.)http://hr.wikipedia.org/wiki/Pari%C5%A1ki_ugovor_(1951.)http://hr.wikipedia.org/wiki/ECSChttp://hr.wikipedia.org/wiki/25._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/25._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1952http://hr.wikipedia.org/wiki/1952http://hr.wikipedia.org/wiki/Jean_Monnethttp://hr.wikipedia.org/wiki/25._o%C5%BEujkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1957http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_ugovori_(1957.)http://hr.wikipedia.org/wiki/EEZhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Euroatomhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Euroatomhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1958http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_komisijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_komisijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._o%C5%BEujkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1958http://hr.wikipedia.org/wiki/Europski_parlamenthttp://hr.wikipedia.org/wiki/8._travnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1965http://hr.wikipedia.org/wiki/1._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1967http://hr.wikipedia.org/wiki/1967http://hr.wikipedia.org/wiki/23._velja%C4%8Dehttp://hr.wikipedia.org/wiki/1982http://hr.wikipedia.org/wiki/Grenlandhttp://hr.wikipedia.org/wiki/17._velja%C4%8Dehttp://hr.wikipedia.org/wiki/1986http://hr.wikipedia.org/wiki/Jedinstveni_europski_akthttp://hr.wikipedia.org/wiki/1._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1987http://hr.wikipedia.org/wiki/1987http://hr.wikipedia.org/wiki/7._velja%C4%8Dehttp://hr.wikipedia.org/wiki/1992http://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_Europskoj_unijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/1._studenogahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1993http://hr.wikipedia.org/wiki/17._lipnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1997http://hr.wikipedia.org/wiki/1._svibnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1999http://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1999http://hr.wikipedia.org/wiki/11._prosincahttp://hr.wikipedia.org/wiki/2000http://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/2002http://hr.wikipedia.org/wiki/Eurohttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._rujnahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1946http://hr.wikipedia.org/wiki/Winston_Churchillhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Z%C3%BCrichhttp://hr.wikipedia.org/wiki/9._svibnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1950http://hr.wikipedia.org/wiki/Robert_Schumanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/18._travnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1951http://hr.wikipedia.org/wiki/Parizhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pari%C5%A1ki_ugovor_(1951.)http://hr.wikipedia.org/wiki/ECSChttp://hr.wikipedia.org/wiki/25._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1952http://hr.wikipedia.org/wiki/Jean_Monnethttp://hr.wikipedia.org/wiki/25._o%C5%BEujkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1957http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_ugovori_(1957.)http://hr.wikipedia.org/wiki/EEZhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Euroatomhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Euroatomhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1958http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_komisijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._o%C5%BEujkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1958http://hr.wikipedia.org/wiki/Europski_parlamenthttp://hr.wikipedia.org/wiki/8._travnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1965http://hr.wikipedia.org/wiki/1._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1967http://hr.wikipedia.org/wiki/23._velja%C4%8Dehttp://hr.wikipedia.org/wiki/1982http://hr.wikipedia.org/wiki/Grenlandhttp://hr.wikipedia.org/wiki/17._velja%C4%8Dehttp://hr.wikipedia.org/wiki/1986http://hr.wikipedia.org/wiki/Jedinstveni_europski_akthttp://hr.wikipedia.org/wiki/1._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1987http://hr.wikipedia.org/wiki/7._velja%C4%8Dehttp://hr.wikipedia.org/wiki/1992http://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_Europskoj_unijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/1._studenogahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1993http://hr.wikipedia.org/wiki/17._lipnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1997http://hr.wikipedia.org/wiki/1._svibnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1999http://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1999http://hr.wikipedia.org/wiki/11._prosincahttp://hr.wikipedia.org/wiki/2000http://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/2002http://hr.wikipedia.org/wiki/Euro

8/2/2019 PiG 2012

26/39

prosinca 2009. stupio na snagu Lisabonski ugovorOSNOVNI CILJEVI EU

Ujedinjujui se, zemlje zapadne Europe smatrale su da e postati politika i ekonomska sila u svijetu, u kojemsu dominirali politiki divovi SAD i bivi Sovjetski savez, odnosno ekonomski divovi SAD i kasnije Japan.U tom smislu postavili su si slijedee ciljeve:

slobodnu bescarinsku trgovinu izmeu zemalja lanica zajednike carine na proizvode zemalja lanica slobodno kretanje rada, usluga i kapitala unutar Zajednice zajedniku politiku na podruju poljoprivrede i transporta zakonsku zabranu bilo kakvog ogranienja trgovinske konkurencije unutar Zajednice

INSTITUCIJE EU

Iako je velik broj europskih institucija smjeten u nizu europskih gradova, belgijski se grad Bruxelles smatraneslubenom prijestolnicom Europe. U njemu su smjetene brojne europske ustanove (Vijee ministara,Europska komisija, Europski parlament).

Najvanija iako ne najmonija institucija EU-a jest EUROPSKI PARLAMENT odluuje o najveembroju pitanja, donosi zajedniki proraun, glasuje o predsjedniku europske komisije.

VIJEE EUROPSKE UNIJE ine je ministri vlada drava lanica koji donose sve najvanije odlukevane za funkcioniranje EU-a.

EUROPSKO VIJEE u njemu se etiri puta godinje sastaju predsjednici drava ili vlada lanicaEU-a kako bi odredili daljnji tijek razvoja EU-a.

EUROPSKA KOMISIJA predlau nove propise i zakone, sastoji se od onoliko povjerenika kolikolanica ima EU. Na elu se nalazi predsjednik EK, a pojedini su povjerenici zadueni za odreene resore(poljoprivreda, regionalna politika, humanitarna pomo)

EUROPSKI SUD PRAVDE na sudu sjedi po jedan sudac iz svake drave lanice te zajedniki

odluuju je li neka drava, tvrtka, institucija ili pojedinac prekrio zajednike (europske) odredbe.

EUROPSKA UNIJA I HRVATSKA

21.veljae 2003.Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno lanstvo u EU. 20. travnja 2004. godine Europskakomisija je objavila pozitivan avis, prema kojem Hrvatska zadovoljava kriterije za status kandidata i za poetak

pregovora o punopravnom lanstvu u Europskoj uniji. 3.listopada 2005.slubeno i zapoinju pregovori opristupanju. Godinu dana je trajao screening tj.analiza usklaenosti zakona RH s europskim propisima. Nakontoga su jo 5 godina trajali pregovori

24.lipnja 2011.Europsko vijee je zatvorilo pristupne pregovore, a 9.prosinca 2011.je potpisan i Ugovor opristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

22.sijenja 2012.provodi se referendum na kojem se graani RH trebaju izjasniti jesu li za pristupanje HrvatskeEuropskoj uniji kao njezinoj 28.lanici. Ukoliko graani na referendumu glasaju za pristupanje Hrvatska e

postati lanica EU 1.srpnja 2013.godine.

GLOBALIZACIJA

POJAM I UZROCI GLOBALIZACIJE

Globalizacija svoje korijene ima u reimu slobodne trgovine iji je glavni zagovornik bilo BritanskoCarstvo u19. stoljeu. Iako su