pionirski dom stvarat će hitove bez diskografskih...

4
DRUŠTVO 50 1·8·2017 GLAZBENI PRODUCENT EDI CUKERIĆ objašnjava zašto je u rodnoj Puli pokrenuo jedinstvenu glazbenu radionicu, po uzoru na projekte postojećih likovnih i kiparskih kolonija. Glazba nastala u rezidenciji Pionirskog doma bit će izravno dostupna na internetu, a sav prihod ide u humanitarne svrhe 'Pionirski dom stvarat će hitove bez diskografskih kuća' Tekst DUBRAVKO JAGATIĆ Fotografije DEJAN ŠTIFANIĆ (GLAS ISTRE) I PRIVATNI ARHIVI EDIJA CUKERIĆA I BRANKICE DRAŠKOVIĆ > INICIJATOR PROJEKTA PIONIRSKOG DOMA EDI CUKERIĆ DOBITNIK JE PORINA ZA GLAZBENU PRODUKCIJU, A RADIO JE SA SVIM VODEĆIM HRVATSKIM ROCK IZVOĐAČIMA

Upload: others

Post on 19-Jan-2020

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Pionirski dom stvarat će hitove bez diskografskih kuća'pionirskidom.com/wp-content/uploads/2017/11/Pionirski-dom_Nacional-1006.pdf · Puli, u kojem su djeca odrastala u knjižnici,

DRUŠTVO50 1·8·2017

GLAZBENI PRODUCENT EDI CUKERIĆ objašnjava zašto je u rodnoj Puli pokrenuo jedinstvenu glazbenu radionicu, po uzoru na projekte postojećih likovnih i kiparskih kolonija. Glazba nastala u rezidenciji Pionirskog doma bit će izravno

dostupna na internetu, a sav prihod ide u humanitarne svrhe

'Pionirski dom stvarat će hitove bez diskografskih kuća'

Tekst DUBRAVKO JAGATIĆ Fotografije DEJAN ŠTIFANIĆ (GLAS ISTRE) I PRIVATNI ARHIVI EDIJA CUKERIĆA I BRANKICE DRAŠKOVIĆ

> INICIJATOR PROJEKTA PIONIRSKOG DOMA EDI

CUKERIĆ DOBITNIK JE PORINA ZA GLAZBENU PRODUKCIJU,

A RADIO JE SA SVIM VODEĆIM HRVATSKIM ROCK

IZVOĐAČIMA

Page 2: Pionirski dom stvarat će hitove bez diskografskih kuća'pionirskidom.com/wp-content/uploads/2017/11/Pionirski-dom_Nacional-1006.pdf · Puli, u kojem su djeca odrastala u knjižnici,

DRUŠTVO 511·8·2017

Iako su u Hrvatskoj prva asocijacija na pionire još uvijek Titovi pioniri, pro-jekt rođen u Puli pod nazivom Pionirski dom potpuno je druga priča. Istini za volju, naziv rezidencije izraz je nostal-

gije prema nekadašnjem Pionirskom domu u Puli, u kojem su djeca odrastala u knjižnici, uz glumu, filmove subotom, ples i sviranje. Na-mjera inicijatora projekta, poznatog glazbenog producenta i dobitnika Porina Edija Cukerića, bila je probuditi taj duh Pionirskog doma, u stvaralačkom smislu. Za Nacional se Cukerić prisjetio kako je uopće došlo do pokretanja projekta. "Ideja je proizašla iz želje za umreža-vanjem ljudi s kojima sam u dosadašnjem radu surađivao, a koji se međusobno ne poznaju i nisu bili u prilici surađivati na projektima. S druge strane, htio sam preuzeti koncepciju postojećih likovnih i kiparskih kolonija kojih po Istri ima mnogo i koje sam, ne baš doslov-no, htio preslikati u audio-formu", objasnio je Cukerić.

TAJ CIJENJENI GLAZBENI PRODUCENT zaslužan je za impresivan popis albuma hr-vatskih rock izvođača kao što su Hladno pivo,

Rundek Cargo Trio, The Bambi Molesters, Gustafi, Dogma, The Chweger, Jelena Radan, Sara Renar, Goribor itd. Upravo je suradnja s grupom Goribor i pjevačem i tekstopiscem Aleksandrom Stojkovićem djelomice razlog što je uopće pokrenut projekt koji umjetnici-ma nudi prostor i vrijeme za rad i istraživanje unutar vlastitog umjetničkog područja, uz

vrlo važan segment koji uključuje smještaj, produkcijsku potporu, izlaganje i predstav-ljanje. Naime, suvremeni pristup rezidencije Pionirski dom uključuje razvoj novih smjer-nica u samom produkcijskom pristupu zvuku i riječi, kao i maksimalnu otvorenost prema raznim žanrovima, koji tako otvaraju nove mogućnosti interakcije. Kako se Aleksandar Stojković iz grupe Goribor prije nekog vremena iz Bora odlučio trajno preseliti u Pulu, gdje se oženio te danas ima i sedmomjesečnog sina s kojim provodi dane, vrlo rado je prihvatio je taj projekt.

"Nije mi to bilo neko iznenađenje jer smo Cukerić i ja o tome pričali još prije par godina. Ta se ideja jednostavno odlično naslonila na moja promišljanja o tom paralelnom sistemu objavljivanja izdanja putem interneta bez ve-zanja za diskografske kuće. Cukerić je obavio svu papirologiju i registrirao udrugu Tondak kako bi mogao sam objavljivati glazbu koju stvorimo, uključujući i kompletan publishing", rekao je Stojković.

MNOGE JE IZNENADILO ŠTO JE ALEKSAN-DAR STOJKOVIĆ ostavio Goribor iza sebe,

'MOŽDA ĆEMO U PIONIRSKOM DOMU

ugostiti i gudački kvartet u kombinaciji

s Aboridžinima i Eskimima. Ne

robujemo nikakvim pravilima i formama',

objasnio je Cukerić

> ALEKSANDAR STOJKOVIĆIZ GRUPE GORIBOR SNIMIO JE

PRVE PJESME U PRODUKCIJI PIONIRSKOG DOMA

Page 3: Pionirski dom stvarat će hitove bez diskografskih kuća'pionirskidom.com/wp-content/uploads/2017/11/Pionirski-dom_Nacional-1006.pdf · Puli, u kojem su djeca odrastala u knjižnici,

DRUŠTVO52 1·8·2017

pogotovo zato što su pojavu te grupe na ovim prostorima, kao i njenu glazbu, brojni glazbeni kritičari proglasili jednim od najznačajnijih događaja u povijesti popularne glazbe unazad 26 godina. Stojković je objasnio da ovo nije nastavak grupe Goribor, iako na neki način nastavlja tamo gdje su oni stali.

"JA SAM IMAO PET, ŠEST PJESAMA koje su bile spremane za Goribor, ali nisam bio baš zadovoljan njima. Potom sam rekao Cukeriću da sam napravio bazu za nove pjesme i pred-ložio mu da porušimo svu tu bazu i krenemo od nule", rekao je Stojković. Opisao je kreativni rad na novim materijalima, koji je urodio s no-vih sedam pjesama.

"Nisam znao sve glazbenike od ranije niti smo surađivali. Recimo, Luka Žužić na trom-bonu, koji je i kompozitor i aranžer, došao je nekoliko puta u studio i što je u tom trenutku čuo, to je i svirao. Bilo je odlično. Nije bilo ne-kog filozofiranja tipa kako ćemo ovo, a kako ono. Sređivalo se naknadno, ali je uhvaćen baš taj kreativan trenutak. Spontanost! Nas četvorica jesmo u glazbi, ali se nismo htjeli ništa dogovarati prije samog stvaranja. Znam da to zvuči kao neki nastavak Goribora jer ja ne mogu pobjeći od svog vokala, ali ovo je ipak nešto drugo. Jako sam zadovoljan kako je sve ispalo, kao i samim procesom stvaranja."

Stojković se ne želi trajno vezati za taj pro-jekt, iako ne odbacuje mogućnost da svi za-jedno zasviraju na nekom koncertu. Naglasio je da mu je cilj glazbom se baviti zbog gušta, a ne novca.

Ideja Pionirskog doma je da uvijek jedan član rezidencije bude autor koji je glazbenik - pjesnik.

"Želimo da uz glazbu koja sama po sebi nosi poruku, pošaljemo i poruku putem pisane ri-ječi. Sudionici prije svega moraju biti širokih svjetonazora, neovisno kojim glazbenim prav-cima pripadaju i odakle dolaze. Možda ćemo u nekoj od sljedećih rezidencija ugostiti i gu-dački kvartet u kombinaciji s Aboridžinima i Eskimima. Ne robujemo pravilima i formama. Samo nam je nebo granica… i budžet", rekao je Cukerić.

ZANIMALO NAS JE KAKO JE DOŠLO DO SU-RADNJE SA STOJKOVIĆEM I OSTALIM GLAZBE-NICIMA u prvoj rezidenciji Pionirskog doma. "Aleksandar Stojković je sada naš sugrađanin i nekako mi je bilo prirodno da on otvori priču Pionirskog doma. Generacijski smo bliski, a i glazbeno smo na sličnim ili istim stvarima odrastali pa mi je to bio neki normalni odabir. Pojam Pionirskog doma mu također nije ne-poznanica, a ‘kliknuli’ smo još prije 10 godina na albumu Goribora. Mislim da bolju osobu za otvaranje Pionirskog doma nismo mogli odabrati. Što se tiče Luke Žužića, on je dosta mlađi od nas, ali iako je u drugim glazbenim vodama, ima sličan glazbeni senzibilitet i shva-ćanje pa mu se nije bilo teško uklopiti. Luka je

ujedno kao ‘pionir’ započeo svoj glazbeni put u Gustafima, tako da se znamo i iz tih davnih vremena. Izvrstan je trombonist, svira u Big Bandu HRT-a, klavirist je, kompozitor i aran-žer. Htio bih spomenuti i preostalu dvojicu članova rezidencije, koji uz mene predstavljaju logistiku Pionirskog doma, a to su Alen Rosan-da, multiinstrumentalist i član pulskog benda The Chweger, te Branko Crnogorčić, također multiinstrumentalist, ton majstor, producent i osovina pulskog benda Snovi. Bez njih dvojice bilo bi teško cijelu ideju organizirati i posložiti da sve funkcionira baš onako kako smo zami-slili", rekao je Cukerić.

BUDUĆI DA JE U PITANJU PROJEKT ME-ĐUNARODNOG KARAKTERA, namjera je ove

PIONIRSKI DOM JE MEĐUNARODNI PROJEKT pa je cilj kreativne ekipe iz

Pule ostvariti što veću multikulturalnost, a glazbom koju će

stvarati žele brisati političke granice

> IZ PULSKOG PIONIRSKOG DOMA IZAŠLE SU PRVE PJESME DOSTUPNE NA INTERNETU, A ALEKSANDAR STOJKOVIĆ, ALEN ROSANDA, BRANKO CRNOGORČIĆ I EDI CUKERIĆ PRVI RAD SU NAZVALI 'PROJEKT REZIDENCIJA'

Page 4: Pionirski dom stvarat će hitove bez diskografskih kuća'pionirskidom.com/wp-content/uploads/2017/11/Pionirski-dom_Nacional-1006.pdf · Puli, u kojem su djeca odrastala u knjižnici,

DRUŠTVO 531·8·2017

kreativne ekipe ostvariti što veću multikultu-ralnost. To je ujedno i jedna od glavnih smjer-nica rezidencije, a kako ističu, regija je premali prostor kada je u pitanju glazba. "Glazba je svuda oko nas i na kojem god dijelu planeta se nalazili, ona briše granice brže od bilo koje politike ili političke odluke, tako da ćemo i mi glazbom kao svojim alatom brisati granice koliko god budemo mogli", rekao je Cukerić.

Ideja Edija Cukerića bila je da se susre-ti glazbenika održavaju u periodima od dva tjedna i da se fokusiraju na pretprodukciju i umjetničko stvaranje te paralelno snimanje, a u drugom dijelu slijede postprodukcija, miks i mastering. Na njihovu žalost, zbog obaveza to nije bilo izvedivo tako da su se u

da iz sebe izbaci sve ono najbolje što ima reći, a nije mogao predstaviti auditoriju do sada. Prije svega želim da to bude spoj druženja, komunikacije, razmjene ideja i interakcije koja će nas dovesti do krajnjeg proizvoda, koji će u konačnici biti doniran u humanitarne svrhe. Naime, svi prihodi od downloada naših ma-terijala koji su dostupni u digitalnom obliku na našoj stranici pionirskidom.com i na Ban-dcamp servisu, bit će iskorišteni za kupnju glazbenih instrumenata koje ćemo donirati Dječjem domu ‘Ruža Petrović’ u Puli s ciljem educiranja njihovih štićenika, a to su djeca i mladi u dobi od 7. do 21. godine", kaže Cukerić.

JOŠ JEDAN OD CILJEVA REZIDENCIJE JE I KO-RIŠTENJE NOVIH TEHNOLOGIJA, jasno prisut-nih u zvuku prvog izdanja. Budući da je inicija-tor ideje dugogodišnji producent, za Nacional je pojasnio o kakvim je tehnologijama riječ i kako su one važne za ostvarenje njegovih ideja. "Kako smo već odavno zakoračili u digitalno doba, tako se i mi na rezidenciji ne želimo ogra-ničiti samo na klasične instrumente i njihovu upotrebu. Želimo uvesti što više novih eleme-nata, tako da uz klasičnu primjenu osobnih instrumenata, paralelno koristimo i softver-ska rješenja te pratimo koliko je god moguće i nova hardverska dostignuća čiji zvuk zajedno produkcijski obrađujemo i objedinjujemo u što svježiju, neistraženu zvučnu sliku, a da pritom ne ispadamo nužno eksperimentalni.

Jedna od bitnih stvari je i to što svaki član rezidencije ima potpunu slobodu što se tiče instrumentarija. Dakle, svatko u bilo kojem trenutku stvara zvuk na bilo koji način i na bilo kojem alatu. Prilikom takvog pristupa do-gađaju se zanimljive stvari pa i greške, koje su nama itekako poželjne. Mi ih onda transformi-ramo i procesiramo u naše prednosti. Umovi su nam široki i ako se nenamjerno i dogodi nešto što bi u nekom trenutku imalo više ra-dioemitiranja, nećemo bježati od toga. Previše smo toga prošli da bi nam bilo kakav doticaj s mainstream medijima bio odbojan. Mi s tim nemamo problema, za razliku od nekih koji se svrstavaju pod nezavisnu scenu, a koji su po mnogo čemu puno zavisniji od Pionirskog doma. Štoviše, radio chart bio bi nam jako pri-hvatljiv jer bi to onda značilo i veliki pomak u kolektivnoj svijesti, kako za medije, tako i za publiku na koju ti isti mediji utječu i educiraju je", istaknuo je Cukerić.

TRENUTNO SU U NOVOJ REZIDENCIJI PI-ONIRSKOG DOMA Mario Knezović iz bosan-skohercegovačke grupe Zoster i Filip Vrtarić iz Hrvatske poznatiji kao Filip Motovunski, koji su već proizveli sedam novih pjesama. Nove goste Cukerić ne želi otkriti dok ne bude siguran u odabir i ne dobije potvrdu mogućih sudionika. U svakom slučaju, obećao je da će biti interesantnih glazbeno - književnih me-đunarodnih suradnji i da će se o Pionirskom domu još puno pričati.

'SVI PRIHODI OD DOWNLOADA naših

materijala dostupnih u digitalnom obliku bit će iskorišteni za

kupnju glazbenih instrumenata pulskom Dječjem domu', rekao je Cukerić za Nacional

prvoj rezidenciji nalazili više puta u kraćim razdobljima, ali uvijek ograničeni početnim zacrtanim vremenom za rad. Dobili su finalni produkt i sada mu slijedi, kako su rekli, "izla-ganje". O čemu je tu riječ, pojasnio je Cuke-rić. "Što se tiče ‘izlaganja’, za sada je prisutno samo na našoj web stranici pionirskidom.com za koju je zaslužan i koju nam održava Konrad Mulvaj, jedan od članova Montažstroja i moj kolega s posljednjih dvaju albuma Sare Renar. Izloženi smo i na Bandcamp servisu te na You-Tubeu i Facebooku. Imamo i partnerski odnos sa Srednjom školom primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli, oni će izrađivati videoradove na naše glazbene podloge. Drugim riječima, bit ćemo platforma za prezentaciju učeničkih radova pod mentorstvom njihovih profesora, što me posebno veseli.

Zahvaljujem se ravnatelju Davoru Klimanu koji je partnerstvo ekspresno prihvatio. Htio bih da s tom suradnjom i njihovim načinom izražavanja dobijemo dašak umjetničkih škola koje su 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća u Engleskoj bile vrelo novih umjetnika na svim poljima od glazbe pa do dizajna, slikarstva, filma i fotografije. Koncerti su za sada samo u planu i sigurno će biti javnih uprizorenja. Nadam se da ćemo u budućnosti imati i neko fizičko izdanje. Audiofili su nam već poslali upite pa ćemo to vjerojatno napraviti putem neke crowdfunding platforme. Prva reziden-cija Pionirski dom ujedno je i prvo izdanje naše udruge Tondak putem koje ćemo, osim rezidencijalnih programa, objavljivati i ostale materijale koji budu stvarani u prostoriji udru-ge pod nazivom Radna soba Pionir u Rojcu u Puli", najavio je Cukerić.

ZANIMLJIVO JE BILO ČUTI što mu je naj-važnije pri radu na Pionirskom domu. "Želim da taj projekt prije svega bude ispušni ventil svima nama te da nemamo nikakvih kompro-misa koji se u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju u radu na našim solo projektima, a koji znaju biti uvjetovani od diskografa ili mogućeg financi-jera. Želim da ova rezidencija bude svojevrsni ‘wellness’ svakom umjetniku koji sudjeluje i