pironizam i relativizam - hrfd.hr · ne možemo znati kakve su stvari zapravo, to jest da se istina...

IzvorničlanakUDK165.72Primljeno02.11.2007.

Filip GrgićInstitutzafilozofiju,UlicagradaVukovara54,HR-10000Zagreb

[email protected]

Pironizam i relativizam

SažetakU ovom se radu pokušava pokazati da postoji određena vrsta relativizma koja je spojiva sa skepticizmom Seksta Empirika. Tvrdi se da se u PH I.217–219 Protagora ne shvaća kao aletički ili epistemički relativist, nego kao relativist u minimalnom smislu riječi, te da takvo stajalište nije protivno pironizmu kako ga Sekst karakterizira u PH I. Potom se pokazuje da nam prihvaćanje toga aspekta pironizma može pomoći da objasnimo neke inače problema-tične relativističke zaključke što ih nalazimo u Sekstovim spisima, naročito u M XI.

Ključne riječiSekstEmpirik,Protagora,pironovskiskepticizam,relativizam,pojave,vjerovanja

1.

Stavštoga,premaSekstuEmpiriku,pironovskiskeptik1zauzimapremasvijetumogaobiseprikazatinasljedećinačin.Pironovacpolaziodčinjenicedamusestvaripojavljuju,tojestdaunjemuizazivajuodređenepredodžbeiliimpresije,dagasenaovajilionajnačindoimlju.KadaSekstgovorio»pojavljivanju«(n\<gFh4)i»pojavama«(n4<`:g<),tadateizrazetrebashvatitiuveo-maširokomsmislu:podpojavljivanjemmožemorazumjetibašsvakidogađajkojisemožeopisatiiskazimapoput»xmisepojavljuje(pokazuje,čini)kaoF«ili»pojavljuje(pokazuje,čini)misedaxjestF«,štogodmoglismislenosupstituiratiza‘x’i‘F’.Primjerice,rajčicasepironovcupojavljujekaocrvena,snijegkaobijel,amedponekadkaogorak,iutakvimslučajevimakazatćedajepojavakojuprimaosjetilna,tojestdajeaficirannaopažajannačin.No,istotako,pironovacmožetvrditiitodamusenekiargumentpojavljujekaovaljan,nekafilozofskatvrdnjakaouvjerljiva, ilinekipostupakkaoispravan.Uta-kvimslučajevimatakođerćemokazatidajeaficiran,alinaneopažajannačin,ačinjenicudamuseneštonatajnačinpojavljujemožemoopisatijednostavnotakodakažemodaonmisli.Dakle,ukratko,pironovacpolaziodčinjenicedanamsestvaripojavljujunaodređenenačine,bilokaopredmetiopažanjabilokaopredmetimišljenja,aobjetevrstepredmeta–ili,moždatočnije,objevrstenačinanakojenasaficiraju–mogusenazvati»pojave«.Nadalje,skepticiuočavajudanamsestvaripojavljujunaoprečnenačine,tojestdasepojavenalazeumeđusobnusukobu:zasvakusituacijuukojojsexpojavljujekaoFmožesepronaćisituacijaukojojseistoxpojavljujekao

1

Ako nije izričito drukčije naznačeno, izraze»pironovskiskepticizam«i»skepticizam«ra-bimkaosinonime,tenjimaupućujemnasta-

jališteštogarazvijaSekstEmpirik,naročitouprvojknjiziObrisâ pironizma.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA108God.27(2007)Sv.4(823–841)

F.Grgić,Pironizamirelativizam824

ne-F.Drugimriječima,skepticiuočavajufenomenalnurelativnost:stvarisepojavljujukaorazličiteovisnoorazličitimokolnostimailirazličitimsubjek-tima.Naravno, taj uvidnije nešto što je specifično za skeptike.Riječ je očinjenicikojojsufilozofioduvijekposvećivaliposebnupozornost.Štoviše,Sekstpriznajedajeriječonečemuštouočavajusviljudi,ifilozofiinefilozofi(Obrisi pironizma[PH]I.210).Nosukobmeđupojavamapironovcitretirajudrukčijeodsvihostalih.Prvo,kaoštosmovidjeli,kasnipironovciproširujuznačenjeizraza»pojava«i»pojavljivatise«takodaoniobuhvaćajuiopažajnoineopažajnopojavljiva-nje.Stogaseuviddasepojavenalazeumeđusobnusukobuneodnosisamona opažajne pojave, što je bilo uobičajenije među prethodnim filozofima,negozapravonasvakuvrstutvrdnjekojasemožeiznijetiosvijetu.2

Drugo, pironovci insistiraju na tome da je sukobmeđu pojavama prisutanuvijekisvugdje,idanemaiznimaka:nesamosvakavrstapojavenegoisva-kapojedinačnapojavanalaziseusukobusnjojsuprotstavljenompojavom,inijednapojavanijeodtogaizuzeta.Onizapravotvrdedačakiakotrenutnonijemogućeuputitinanekupojavukojajeusukobusdanompojavom,ipakimamopravotvrditidasesuprotstavljenapojavamožepronaći.Dakle,akomisenekoxpojavljujekaoF,akonemoguuputitinasituaciju,biloprošlubilosadašnju,ukojojseistoxpojavljujekaone-F,ipakjerazložnosmatratidaseistotoxpojavljujeikaoFikaone-F(usp.npr.PHI.34,143).Dioono-ganaštopironovcimislekadatvrdedasamoonizaslužujunaziv»skeptici«(FigJ4i@\,»istraživači«)sastojiseunjihovuuvjerenjudasuonijedinikojiupornonastojedemonstriratidajeta,kakojenazivaju,nepravilnostupojava-mauistinusveprisutna,tojestdaodnjenijeizuzetabašnijednapojava.Treće,inajvažnije,pironovcismatrajudajenepravilnostupojavamaneštosčimsemoramopomiriti,jersezasvakidosadašnjipokušajdaseonauklonimožepokazatidajeneuspio.Naime,filozofijase,premapironovcima,može,izmeđuostaloga,shvatiti ikaopokušajrješenjasukobameđupojavama,tojestkaonastojanjedasepronađesustavannačinkojićenamomogućitidasasigurnošćuustvrdimodajejednaodsukobljenihpojavatakvadajojmoramodatiprednost,tedatakosasigurnošćumožemotvrditidastvaruistinujestta-kvakakvomsepojavljuje(PHI.12,26;MI.6).Uhelenističkojfilozofijitakvosenastojanjeopisivalokaopotragazatakozvanim»kriterijemistine«,tojestzastandardomilimjerilomkojemožemo,poputravnala,nanijetinasituacijuukojojnamsenekastvarnaodređeninačinpojavljujekakobismootkrilidalionauistinujesttakvakakvasepojavljuje.Golemavećinafilozofa–stoici,epikurovci,aristotelovci itd.– smatrajudasu takavkriterijpronašli.Stogaihpironovcinazivaju»dogmatici«,doslovno»vjerovatelji«,jeronitvrdedapostojanjekriterijaistineomogućujezastupanjevjerovanjadasustvaritakveitakve,anesamodasepojavljujutakoitako.Dogmaticisutakouvjerenidausituacijikadasusuočenisasukobljenimpojavamamogu,zahvaljujućiposto-janjukriterija,sasigurnošćuustvrditikojojodsukobljenihpojavadatipred-nostitakozastupativjerovanjedajestvar,primjerice,Fanene-F.Drugapakskupinafilozofa,prijesvegaakademičariurazdobljuodKarneadadoFilona,smatradajesukobmeđupojavamanemogućepresuditiiodatlezaključujudanemožemoznatikakvesustvarizapravo,tojestdaseistinanemožepronaći.Premapironovskimkriterijima,itisufilozofidogmatici(iakosedanasnajče-šćeklasificirajukaoskeptici),itozbogdvarazloga:onizastupajuvjerovanjedaništanemožemoznatitesmatrajudasunekepojaveuvjerljivijeoddrugih,tedakaotakvemoguslužitikaokriterijiprilikomdjelovanja.Nasuprot tome,pironovciostajupripojavamainio jednojpojavinetvrdenitidaodgovara tomekakostvarzapravo jestnitidaneodgovara.Onine



tvrdedasesukobmeđupojavamanemožeriješiti.Onisamotvrde,itoop-širnodemonstriraju,danijedansukobmeđupojavamadosadnijeriješen,teda,kolikojedosadašnjegastanjastvari,nepostojipojavatakvadajojtrebadatiprednostprednjojsuprotstavljenompojavom.Odatleneslijedidatakvepojavenema.Mogućejedapostojiskuppojavakojimatrebadatiprednost;mogućejedasvepojavetrebaprihvatiti,tojestdakakoseneštopojavljuje,totakoijest;mogućeje,naposljetku,danijednapojavanijeistinitaidasustvarisasvimdrukčijenegoštosepojavljuju.Noništaodtogazasadnemamopravotvrditi.Stogaskepticineidudaljeodpojava.Onisedržepojava–slijedeih,kako to formuliraSekst, i suzdržavaju seodzastupanjavjerovanjao tomekakvesustvarizapravo.

2.

Ovajmalodulji,iakosasvimopćenit,opispironovskepozicijebiojepotrebankakobismotupozicijumoglištojasnijeitočnijekontrastiratisdrugompozi-cijomkojanasovdjezanima,naimeonomrelativista.Relativističkupozicijupunojetežeopisatiodpironovske,itoiznajmanjedvarazloga.Kaoprvo,postojimnogovarijantirelativizma,odkojihsvakastavljanaglasaknaneštodrugo,takodaseraspravačestomoravoditiosvakojvarijantizasebno.3Pri-mjerice,raspravaomoralnomrelativizmuuključivatćeargumente,premiseipojmovneokvirekojimoždanevrijedezaepistemičkirelativizam(kaoštozastupnikonogaprvognemorabiti i zastupnikovogapotonjeg).Nasuprottome,pironovskiskepticizam,kakogazastupaSekstEmpirik,priličnojeje-dinstvenapozicija.Kaodrugo,nijesasvimjednostavnopronaćinekogajasnogzastupnikarelativizmauantičkojfilozofiji,pabiseraspravaoodnosupironiz-mairelativizmalakomoglapretvoritiuanakronizam.Postojalojedodušene-kolikotendencijakojebisemogle,izmeđuostaloga,opisatikaorelativističke.Noproblemjeutomeštosutetendencijeilisačuvanesamoufragmentarnomobliku ili su presloženedabi se jednostavnomoglepodvesti podnazivnik»relativizam«.4 Stvari nisu jasne čak ni u slučaju Protagore, najozbiljnijegkandidatazanazivrelativistameđuantičkimfilozofima.Trojicanajpodrobni-jihProtagorinihtumača–Platon,AristoteliSekst–nepružajusasvimidenti-čanprikaznjegovastajališta.5Ipak,sasvimopćenitaformulacijanečegapoput

2

Posvemusudeći,Enezidemjepodpojavamarazumio samo osjetilne pojave (usp. Sekst,Adversus mathematicos[M]VIII.216),aosta-citakvarazumijevanjamoguseponekadnaćii kodSeksta, npr. u definiciji skepticizmauPH I.8,gdjeon razlikujepojave imisli.Nouosnovi,pitanjeotomejesulipojaveopaž-ljive ili mislive stvari spada među sporovedogmatskih filozofa (MVIII.362).Označe-njuizraza»pojava«uskepticizmuprijeSek-stausp.RobertoPolito,The Sceptical Road: Aenesidemus’ Appropriation of Heraclitus,Brill, Leiden / Boston 2004., str. 40–51, teRachel Barney, »Appearances and Impres-sions«,Phronesis37(1992),str.283–313.

3

Zapriličnojasanprikazraznihvarijantištoihmožepoprimitirelativizam:usp.MariaBaghra-mian, Relativism, Routledge, London / NewYork2006.

4

Otomeusp.RichardBett,»TheSophistsandRelativism«,Phronesis34(1989),str.139–169.

5

Primjerice,MylesBurnyeat tvrdi da je Pro-tagorakaorelativistprikazansamokodPla-tonauTeetetu,tedajeihistorijskiProtagorabiorelativist,dokgaAristotel,Sekst idrugikasnijiizvoritretirajukaosubjektivistailiin-falibilista (usp.M.F.Burnyeat, »ProtagorasandSelf-Refutation inLaterGreekPhiloso-phy«,The Philosophical Review 85 (1976),str. 44–46). Subjektivizam ili infalibilizamjest stajališteda je»svaki sud istinit simpli-citer–istinituapsolutnomsmislu,anesamoistinitzaosobučijijetosud«(str.46).Zaširuraspravuusp.Mi-KyoungLee,Epistemology after Protagoras: Responses to Relativism in Plato, Aristotle, and Democritus, OxfordUniversityPress,Oxford2005.,naročitostr.30–45,118–132.



protagorovskog relativizmamoglabinamposlužitikaopolazište.Tućemopozicijumalokasnije(upogl.3)dodatnorazraditiikvalificirati.Irelativist,poputpironovca,polaziodsukobameđupojavama,tegauzimakrajnje ozbiljno.Također poput pironovca, i on odbacuje i pozitivno i ne-gativnodogmatskorješenještosmogagorespomenuli.Dakle,onodbacujezamisaodaakomusexuokolnostiOpojavljujekaoF,dokmuseuokolnostiO*pojavljujekaone-F,ondaodatlemožemozaključitiilidaimamopravotvrditi»x jeF«ili»x jene-F«ilipakdamoramozaključitidanemožemoznatikakvojex.No,zarazlikuodpironovca,relativistnesmatradatoznačidamoramoostatikodpojavaisuzdržatiseodbilokakvetvrdnjeotomeka-kvojex.Onsmatradapostojitrećiput,naimedaimamopravotvrditidaakomisexuOpojavljujekaoF,ondaxjestFuO.Dakle,onjeotvorenpremamogućnostidamožemotvrditikakvajestvar,poduvjetomdasvakutvrdnjurelativiziramonaodgovarajućinačin.Iakonemožemotvrditikakvajestvaruapsolutnomsmislu,tojestneovisnoookolnostiukojojsepojavljuje,može-motvrditikakvajeurelativnomsmislu,tojestuodnosupremaosobikojojsepojavljuje,njezinojdispoziciji,stanjunjezinakognitivnogaparata,njezinojstarosti,premavanjskimuvjetimapojavljivanja,udaljenostiitd.Štoviše,sva-kutvrdnju(ilisvakutvrdnjuuodređenojdomeni,ovisnoodosegurelativizmakojizastupamo)tipa»xjeF«trebashvatitikao»xjeFpremaO«ili»xjeFzaP«,gdjejePpojedinaciliskupinapojedinacakojizastupajutvrdnjuokojojjeriječ.Stogaizgledadasupironizamirelativizamzapravonespojivi.Premapiro-novskimstandardima,relativizamjesamojednavrstadogmatizma.Doksepironovcisuzdržavajuupogledutogakakvesustvarizapravo,relativistisu,unajmanjuruku,otvorenipremamogućnostidaznajudajetaitastvartakvaitakvautakvojitakvojokolnostiizatogitogpojedincailiskupinupojedina-ca,adajedrukčijaudrukčijojokolnostiizadrugogpojedincailiskupinupo-jedinaca.6Relativistisudogmaticiiupogleduistine:izčinjenicedasestvarutakvojitakvojokolnostipojavljujenatakavitakavnačin,onizaključujudastvarutojokolnostiijesttakvaitakva,štoznačidajeistinitodajetakvaitakva.Štojenajvažnije,onidopuštajugeneralizacijutakvihzamisliispremnisuformuliratirelativističkukoncepcijuistine:»istinito«uvijekznači»istinitoza___«ili»istinitou___«,pričemunapraznucrtutrebastavitispecifikaci-juokolnostiilisubjekta.Uostalom,Protagorajesvojerelativističkezamislinavodno iznio u spisu pod naslovom Istina.7 Sve je to bjelodano protivnointencijamapironovaca,kojinedopuštajunikakvetvrdnjeoistini.NoosvrnemolisenapovijestpironizmaprijeSeksta,možemovidjetidaza-ključakkakosupironizamirelativizamnespojivastajalištanemožemotakolakoizvesti.Kodranijihpironovacamožemopronaćitendencijekoje,premaSekstovimkriterijima,zapravonisuskeptičke.Postoji,primjerice,nekolikoizvora koje bismomogli protumačiti kaodaPironu iEnezidemupripisujunegativnidogmatizamirelativizam.8Istotako,kodponekihantičkihautoramožemopronaći brkanje pironizma i relativizma, to jest pripisivanje piro-novcimastavdasusvasvojstva,ilisvipredmetiopćenito,relativni.9Nokaddođemo doSeksta, stječemo dojamda on te dogmatske tendencije nastojiuklonititepironizamprikazatikaosamosvojnostajalište,kojeserazlikujeodsvihdrugihfilozofskihpravaca,uključujućirelativizam.Međutim,stvarisuipakmalosloženije.Kaoštosamnapomenuo,Sekstpo-laziodfenomenalnogrelativizma,tojestoduvidadasestvaripojavljujunarazličitenačine,ovisnoorazlikamameđusubjektimakojimasepojavljujuiokolnostimaukojimasepojavljuju. Isto tako,odEnezidemapreuzimaza-



misaodase te različitostipojavljivanjamogunekakosistematizirati, i tousustavoddesetmodusa ilinačinanakojisestvaripojavljujukaorazličite.Unutar svakogod tihmodusa,koristeći se raznimargumentacijskim tehni-kama(uključujućiisustavodtzv.petmodusaštogajeurazdobljuizmeđuEnezidemaiSekstaformuliraoAgripa),nastojipokazatidanepostojinačinnakojibisemoglopresuditikojemnačinupojavljivanjatrebadatiprednost,tedasestogamoramosuzdržatiodsudaotomekojinačinpojavljivanjanekestvariotkrivakakvatastvarjest.Noproblemjeutomeštosečinidapritomnijedosljedan.Jedanprimjermožemonaćiuraspraviosedmommodusu(PHI.129–134).Utomemodusu,kojijemalosloženijiodostalih,Sekstgovorio tomedase stvaripojavljujuna različitenačineovisnookoličiniukojojsepojavljuju,ukolikokoličinautječenastrukturuunutarkojesepojavljuju.Pritomrazlikuje tri slučaja. (1)AkosexpojavljujekaoF,ondasemnogox,spojenihucjelinu,pojavljujekaone-F(npr.srebrnestrugotinepojavljujusekaocrneakoseuzmusameposebi,nomnogonjihspojenihucjelinipo-javljujusekaobijele).(2)AkosexukoličiniKpojavljujekaoF,ondasexukoličiniK*pojavljujekaone-F(npr.popijemoličašuvina,tonammožekoristiti,nodesetčašaćenamštetiti).(3)AkosemješavinaMuomjeruOpojavljujekaoF,ondasemješavinaMuomjeruO*pojavljujekaone-F(npr.određenomjersastojakaunekomlijekučinidanamsetajlijekpojavljujekaokoristan,nodrukčijiomjeristihsastojakačinidaseistilijekpojavljujekaoštetan).ZaključakkojibismoočekivalidagaSekstizvedejest,kaoiobično,dasemoramosuzdržatiodsudajelistvarcrnailibijela,korisnailištetnaitd.Umjestotoga,čitamoneštodrugo:

»Iovdjećemo,dakle,moćikazatikakavjefinidiorogaikakavjespojizmnogihfinihdije-lova;ikakavjemalenidiozlataikakavjespojizmnogihmalenihdijelova;ikakavjesitandiotenarskogmramoraikakavjespojizmnogihmalihdijelova;ištosetičezrnacapijeska,čemerike,vinaihranemoćićemokazatikakvisuurelativnomsmislu,nozbognepravilnostipredodžabakojaovisionjihovimspojevimanećemomoćikazatištojeprirodatihstvarisamaposebi.«(PHI.132)

Toizgledapoputrelativističkogzaključka:zastvarmožemokazatikakvajeurelativnomsmislu,alineiuapsolutnom.Sekstnekažedaseusvakomodnavedenihslučajevastvaripojavljuju kaorelativneovisnoocjelini,količiniiomjeruukojimasepojavljuju,negodamožemokazatikakve su,alisamoutimrelacijama,neizvannjih.Sličnonalazimoiizvanraspraveunutardesetmodusa,npr.uIII.232:

6

Jasnu formulaciju toganalazimou JonathanBarnes, »Scepticism and Relativity«,Philo-sophical Studies 32 (1988–1990), str. 1–31,posebice4–5.Usp. i JuliaAnnas i JonathanBarnes, The Modes of Scepticism: Ancient Texts and Modern Interpretations,cambridgeUniversityPress,Cambridge1985.,str.96–98;M.Baghramian,Relativism,str.45–48.

7

Tu treba biti krajnje oprezan. Naslov Istina nalazimo kod Platona (Teetet 152c, 161c,162a,170e),amoždaikodAristotela(Meta-fizikaΓ.51010b1),noSekstkažedajeProta-goratvrdnjukakoječovjekmjerasvihstvari(navodnu osnovu svojeg relativizma) izniou spisu pod naslovom Rušilački govori (MVII.60).UobzirdolaziinaslovProtuslovlja

(Antilogiai) (Diogen Laertije IX.55; III.37,57; za obranu toganaslova usp.M.-K.Lee,Epistemology after Protagoras,str.23–25).

8

ZaPironausp.npr.DiogenLaertijeIX.61–62;zaEnezidemausp.Fotije,Biblioteka169b40–170a14.Zaraspravuoobaodlomkausp.FilipGrgić,Sekst Empirik: Obrisi pironizma,Kru-Zak,Zagreb2008.(utisku),»Uvod«.

9

Usp.npr.Anonimni komentar Platonova Tee-teta 62.48–63.40; Aulo Gelije, Atičke noći11.5.6.1–8.7 (vjerojatno iznosi Favorinovestavove);AristoklouEuzebije,Priprema za evanđelje14.18.12.



»Dakle,nizasmrtsenemožekazatidajestrašnastvar,kaoštoniživotnijepoprirodidobrastvar.Nijednaodspomenutihstvarinijepoprirodi takvai takva,negosusvestvarobičaja irelativne.«

Takvihzaključakaimajoš.10Štosnjimaučiniti?Kaonajjednostavnijeobjaš-njenjemoglibismoponuditisljedeće.Sekstjejednostavnoneoprezan.Onseuvelikojmjerioslanjanaranijepironovskeizvore,tepreuzimajućiargumenteiprimjereončestoneopreznopreuzmeizaključakkojizapravoneželiizvesti.NotonenarušavaopćuslikupironovskogskepticizmaštojuskicirauprvojknjiziObrisâ.Sekstponekadnekažeonoštobitrebaokazati ilištobismoočekivalidakaže,aliobjašnjenjezatonetrebatražitinaročitoduboko.11

3.

MislimdanamjeipakdostupnonekakvoalternativnoobjašnjenjeSekstovihrelativističkih zaključaka, te da, općenito, insistiranje na oštroj suprotstav-ljenostipironizmairelativizmamožemonanekinačinublažiti.Dabismotomogliučiniti,objepozicijemoramoponeštomodificirati.Točnijegovoreći,moramo,s jednestrane,malopodrobnije razmotritinaštopironovcimogumislitikadagovoreotomedaonisamoslijedepojave,dok,sdrugestrane,moramopovućinekedistinkcijeunutaronogaštosemoženazvatirelativiz-mom.NajboljinačindatoučinimojestdapogledamoštoSekstkažeoPro-tagori.Relevantnasudvaodlomka.Prvi (odlomak[A])potječe izVII.knjigeAd-versus mathematicos(točnije,izprveknjigespisaProtiv logičarâ).Nalazimogaukonteksturaspraveogorespomenutomkriterijuistine,aProtagorase,zajednosfilozofimakaoštosu,izmeđuostalih,Ksenofan,Anaksarh,GorgijaiMetrodor,ubrajameđuonekojisunijekalipostojanjetakvakriterija.OPro-tagorisekažeiovo:

»(A)NekisuiProtagoruizAbdereubrojilimeđuskupinufilozofakojiniječukriterij,budućidaontvrdidasusvepredodžbeivjerovanjaistinititedaistinaspadameđurelativnestvarizatoštosveštosenekomepojaviloilištonetkovjeruje,tojezanjegasamimtimizbiljsko.«(MVII.60)

Drugi(odlomak[B])potječeizprveknjigeObrisâ.UposljednjemdijeluteknjigeSekstopširnoraspravljaoodnosupironizmaifilozofskihpravacakojise,zbogodređenihstavovaiargumenataštoihunjimanalazimo,mogusma-tratibliskimapironovskomstajalištu.Tomprilikomonraspravlja,redom,oodnosupironizmaiheraklitovske,demokritovske,kirenskeiprotagorovskefilozofije,orazliciizmeđupironizmaiAkademijeurazdobljuodArkesilajadoFilonate,nakoncu,otomepočemusepironovskiskepticizamrazlikujeodmedicinskogempirizma.Zaključaksvihtihrazmatranjauosnovijeisti:iakospomenutipravciimajunekihsličnostispironizmom,oniseodnjegaunekimbitnimpojedinostimasnažnorazlikuju,takodajepironovskiskeptici-zamupotpunostisamosvojanstav.OodnosuizmeđuprotagorovskefilozofijeipironizmaSekstkaže:

»(B)Protagorasmatradaječovjekmjerasvihstvari,onihkojejesudajesu,aonihkojenisuda nisu. Pritom pod ‘mjera’misli na kriterij a pod ‘stvari’ na predmete, tako da implicitnotvrdidaječovjekkriterijsvihpredmeta,onihkojijesudajesu,aonihkojinisudanisu.Stogapostavljasamoonoštosepojedincupojavljujeitakouvodirelativnost.Zatoseičinidaimaneštozajedničkospironovcima.Norazlikujeseodnjih,atućemorazlikuuvidjetinakonštoprikladnorazložimoonoštoProtagorasmatra.Dakle, tajčovjektvrdida jematerijau tijekuteda,dokteče,neprestanoseneštododajenamjestoonogaštojeisteklo;tvrdiidaseosjetilapreustrojavajuipreinačujuovisnoodobiidrugimustrojstvimatijelâ.Kažeidasuobjašnjenja



svihpojavapolegnutaumateriji, takodamaterija,koliko jedonjesame,možebitisveonoštosesvakomepojavljujedajest.Aljudi,kaže,zahvaćajurazličitestvariurazličitavremena,ovisnoorazlikamaunjihovimdispozicijama;naime,onajtkojeuprirodnomstanjuspoznajeonematerijalnestvarikojesemogupojavitiljudimakojisuuprirodnomstanju,dokonikojisuuprotuprirodnomstanju spoznajuonematerijalne stvarikoje semogupojaviti ljudimauprotuprirodnomstanju.Aistiargumentvrijediiovisnoodobi,ospavanjuilibudnostiiosvakojpojedinojvrstidispozicija.Stoga,premaProtagori,kriterijonogaštojestpostaječovjek;jersveštoseljudimapojavljuje,toijest,aonoštosenepojavljujenijednomčovjeku,tonije.Vidimo,dakle,daProtagorazastupavjerovanjaiotomedajematerijautijekuiotomedajeobjašnjenjesvihpojavapolegnutoumateriji,atosuneočitestvariupogledukojihsemisuzdržavamo.«(PHI.217–219)

(A)i(B)seunekimbitnimpojedinostimarazlikuju.(A)jetežerazumjetijerpočivananekomargumentu,kojiSekstnenavodi,akojibimogaoimatine-kolikobitnorazličitihoblika.Usvakomslučaju,u(A)seProtagoripripisujesljedeće:

(A)(1)AkosepojedincuPpojavljuje(iliakoonvjeruje)daxjestF,ondazanjegaxzbiljskijestF.(A)(I) Svakapojava i svako vjerovanje je istinito: ako se pojedincuP po-javljuje(iliakoonvjeruje)daxjestF,ondajeistinitodaxjestF,12aakosepojedincuP*pojavljuje(iliakoonvjeruje)daxjestne-F,ondajeistinitodaxjestne-F.(A)(R)Stogajeistinarelativna.(A)(NKI)StogaProtagoraniječekriterijistine.

Kakogodrazumjelimeđusobniodnostihtvrdnji,jasnojedaseProtagoriov-djepripisujealetičkirelativizam:istinanijeobjektivna,negosvakutvrdnjuoistinitostitrebanekakorelativizirati,tojestsvakutvrdnjuoblika»istinitoje«trebarazumjetikaoskraćenicuod»istinitojezaP«.Zanašujetemupunovažnije(B).JasnojedaseProtagoriovdjepripisuje(B)(1)AkosenekompojedincuPpojavljujedaxjestF,ondazanjegaxijestF.

Uočimodvijerazlikeizmeđu(A)(1)i(B)(1).Kaoprvo,u(B)(1)senespomi-njevjerovanje.Tojeirazumljivo,budućidase(B)(1)navodikaostavakkojijezajedničkipironovcimaiprotagorovcima,apironovci,kakosmovidjeli,nezastupajuvjerovanja.(Kasnijećemotutvrdnjukvalificirati.)Uzto,mogućejedajeSekstovdjeopreznijinegou(A),tojestdanijesigurandaliProta-gorinargumentuopćevrijedizavjerovanje.Druga razlika između(A)(1) i(B)(1)jestutomeštoseu(B)(1)umjesto»zbiljskoje«(VkPg4)rabijedno-stavno»jest«.Tabirazlikamoglabitivažna,budućidajeizraz»zbiljskije«unekolikojači:onjediostoičketerminologije(kao,uostalom,iizraz»krite-rij«)iuključenjeustoičkojdefinicijiistinitostipropozicije.13Timesejačenaglašavačinjenicada(A)formulirarelativizamupogleduistine,ato,kaoštoćemovidjeti,nevrijediza(B).Nonatimjezičnimpojedinostimanetrebainsistirati;mogućejedasu»zbiljskoje«i»jest«ovdjesinonimi.

10

Usp.npr.PHI.104,207;MXI.118.

11

Za takvoobjašnjenjeusp.primjerice J.Bar-nes,»ScepticismandRelativity«,str.5–7.

12

Nije jasnoželi liSekstu (A)kazati »Prota-gora tvrdi da su sve predodžbe i vjerovanja

istiniti«ili»…istinitizaonogatkoihima«,a rekonstrukcija argumenta uvelike ovisi otome.Noutoovdjenetrebamulaziti.

13

»Istinitojeonoštojezbiljskoištojesuprot-nostnečemu«,PHIII.256;usp.iMVIII.10,85,88;XI.220.



Usvakomslučaju,stvrdnjom(1)sličnostizmeđu(A)i(B),činise,prestaje.U(B)nenalazimoništaslično(A)(I)i(A)(NKI).Toječudno,uzmemoliuobzirčinjenicuda(B)raspravljaorazliciizmeđuprotagorovacaipironovaca.Sekstjeu(B)lakomogaouputitinatodaprotagorovcizastupaju(AI)i(A)(NKI),štosudogmatsketvrdnje,itobibiojednostavanijasannačinupućivanjanarazlikuizmeđunjihipironovaca.NoočitojedaSekstu(B)Protagoručitasasvimdrukčijenegou(A).DaljnjatvrdnjakojupripisujeProtagorijest

(B)(R)Protagorauvodirelativnost.

(B)(R)nemožebitiistoštoi(A)(R),itozbogdvarazloga.Kaoprvo,u(B)(R)seuopćenespominjepojamistine.Općenitije,budućidau(B)nenalazimoništapoput(A)(I)i(A)(NKI),možemokazatidaseutomodlomkuProtagoriuopćenepripisujealetičkirelativizam.Kaodrugo,očitojedaje(B)(R),kaoi(B)(1),zamišljenkaostavkojijezajedničkiProtagoriipironovcima.Pakakoondaprotumačiti(B)(R)?Mislimdamožemopredložitisljedeće:(B)(R)Protagorauvodirelativnost:akosepojedincuPpojavljujedaxjestF,ondazanjegaxijestF;akosepojedincuP*pojavljujedaxjestne-F,ondazanjegaxijestne-F;dakle,xjeFzaPine-FzaP*.Jasnojeda(B)(1)i(B)(R)Sekstpripisujeipironovcima,tojestdasmatradaonoštojepironovcimaiprotagorovcimazajedničkojestčinjenicaštoijedniidrugizastupajutedvijetvrdnje.Sdrugestrane,onopočemuseProtagorinstav razlikujeodpironovskog jest činjenica što,uSekstovuprikazuu (B),Protagoranudineskeptičkoopravdanjeza(B)(1)i(B)(R)itetvrdnjezasnivanadogmatskimteorijamaomateriji,ustrojstvuosjetilâitd,dokpironovcinezastupajudogmatskestavove.14Ispada,dakle,dakadProtagoranebidavaoonoopravdanjeza(B)(1)i(B)(R)kojenavodnodaje,njegovoipironovskostajalištebilibiistovjetni.Jedinopočemusepironovcirazlikujuodprotago-rovacajestčinjenicaštoovipotonjiiznosenekakvoteoretskoobjašnjenjeza(B)(1)i(B)(R);kadbismogauklonili,tadvastavasvelabisenaisto.Može-molitoprihvatiti?Izonogaštosmokazaliu1.poglavlju,kaoiizonogaštočitamouodlomku(A),jasnoslijedidaje,zapironovce,relativizamdogmat-skapozicija;noakopironovciprihvaćaju(B)(R),ondasuionirelativisti.Mislimdaodmahmožemoodbacitidvamogućaobjašnjenjatenaizgledne-običnečinjenice.Naime, s jedne strane,moglobi seponovno tvrditida jeSekst jednostavnoneoprezan.15Noizgledadauovomslučajutakvoobjaš-njenjeipaknijeuvjerljivo.Uovomekontekstu–raspravamaorazliciizmeđupironizmaidrugihfilozofskihpravaca–onjeveomaoprezan,itražirazlikečakitamogdjeihmidanasnebismotražili.Primjerice,unatočdugotrajnojidubokojveziizmeđupironizmaimedicinskogempirizma,iunatoččinjenicištoisamnosinazivEmpirik,ontvrdidapironizamiempirizam,uosnovi,uopćenisubliski(I.236).Istotako,kadaraspravljaorazliciizmeđupirono-vacaiheraklitovaca,tadapovlačijasnudistinkcijuizmeđupironovskog»xsepojavljujekaoFikaone-F«iheraklitovskog»xjeiFine-F«(I.210),dokanalognudistinkcijuuslučajuprotagorovaca,kakosečini,nepovlači.Stogamislimdanijeriječonehotičnojomašci.Sdrugestrane,moglobisepretpostavitidaSekstzapravonetvrdionoštosmomupripisali,tojestdanesmatradasesrodnostpironovacaiprotagoro-vacasastojiuzastupanju(B)(1)i(B)(R).Naprotiv,moglobisesmatratidajesrodnostutomeštoijedniidrugiinsistirajunatomedatrebaostatinarazinifenomenalnerelativnosti.Drugimriječima,onoštoProtagorupovezujespiro-novcimamoždajetoštoon»postavljasamoonoštosepojedincupojavljuje«,itousljedećemsmislu:onsedržičinjenicedaseistoxpojedincuPpojavljuje



kaoFapojedincuP* kaone-Fiodatleneizvodiništaotomeštojexuobjek-tivnomsmislu.Atouistinumožemopripisatiipironovcima.Međutim,takavnačinspašavanjaSekstapočivanaiskrivljenomčitanjuteksta.JerunastavkusedodajedaProtagoranatajnačin»uvodirelativnost«.TomožeznačitisamotodaProtagorazastupa(B)(R),uširojverzijikojusmopredložili(iliunekojdrugoj).Notimesmosevratilinapočetniproblem.Kadbismopaktvrdilidariječi»itakouvodirelativnost«nisuzamišljenekaonaznakasrodnostiProta-goreipironovaca,tadbismodobilipriličnonategnutočitanjeteksta.Nočakiuztucijenunebismodobilionoštoželimo.JerpremaSekstovuuobičajenomnačinugovora,»postavitionoštosepojedincupojavljuje«možeznačitisamo»za ono što se pojedincu pojavljuje tvrditi da za njega i jest«: »postaviti«(J\h0:4)kodSekstaredovitoznači»tvrditidajest«.16Dakle,većiu»postav-ljasamoonoštosepojedincupojavljuje«možemonaćinaznakunadilaženjafenomenalnogrelativizmaizastupanjenekedrugeverzijerelativizma.17

Nasuprottimneuspjelimpokušajima,jedinoštonampreostajejestdaodlo-makuzmemokakavjest:iprotagorovciipironovcizastupaju(B)(1)i(B)(R),samoštoprotagorovcinudeneprihvatljivodogmatskoobjašnjenjezato.Pro-blemsprihvaćanjemtogapostajemanjiprisjetimolisedatetvrdnjenisuizrazaletičkogrelativizma,tojestdaodlomak(B)pružadrukčijuslikuProtagoreodonekojunalazimouodlomku(A).Notoipakjestrelativizam;unedostat-kuboljegizraza,možemoganazvatiminimalnimrelativizmom.18Minimalnirelativizam,dakle,netvrdiništaoistini.OntvrdisamotodaistoxmožebitiFzajednuosobu,Gzadrugu,aHzatreću.Stogaje,unačelu,spojivsaletič-kimrelativizmom.Noostavljaotvorenommogućnostidajeistinaobjektivna,upravozatoštouopćenemarizapojamistine.Stogajeto,usvakomslučaju,neobičnapozicija,ineobičnojujeuopćezvatirelativizmom,jernijejasnozaštotvrdidajerelativno.Nomislimdajeupravozatomožemopripisatipiro-novcima,jerto,nanekinačin,uopćenijefilozofskapozicija.Činisezapravodabipironovcitvrdilidajetoosnovnistavštogapremasvijetuzauzimajuobičniljudi,poduvjetomdasenenalazenipodkakvimutjecajemfilozofskihi drugih teorija.U slijedećimpoglavljimapokušat ćupokazati, naponeštozaobilazannačin,dapironovciuistinuprihvaćajuminimalnirelativizam,tedanasstoganetrebačuditištouodlomku(B)srodnostizmeđunjihiprotagoro-vacaSekstnalazitamogdjejemoždanebismoočekivali.

14

SekstovizvorzatenavodneProtagorineteo-rijejest,naravno,PlatonovTeetet152e–154b.NomogućejedaSekstnemapredsobomTee-tet,negonekikasnijiizvor.

15

Toje,uosnovi,Barnesovo(»ScepticismandRelativity«,str.7–8)objašnjenje,kojismatrada je Sekst jednostavno propustio uočiti datvrdionoštonebismiotvrditi.

16

Usp.npr.PHI.10,192,197,201idrugeod-lomkepopisaneuKarelJanáček,Sexti Empi-rici Opera: Vol. IV: Indices,Teubner,Leipzig1962.,s. v.J\h0:4.

17

PremaM.-K.Lee,Epistemology after Prota-goras,str.12–13,razlikuizmeđupironovacaiProtagorekojuSekstnaglašavatrebatražitiu činjenici što su, prema Protagori, pojave

kriterijzaprosudbutogakakvestvariuistinujesu.Notonijeonoštonalazimoutekstu;na-protiv,činisedaProtagorinutvrdnjuočovje-kukaomjeriSekstovdjeuzimakaopotvrdusličnostiProtagoreipironovaca,jerjetumačikao(B)(1).

18

ZatvrdnjudaniProtagorauTeetetunijere-lativist upogledu istineusp. npr.Richard J.Ketchum,»Plato’s‘Refutation’ofProtagore-anRelativism:Theaetetus170–171«,Oxford Studies in Ancient Philosophy10(1992),str.73–105,naročitostr.76.Usp.iSarahWater-low,»ProtagorasandInconsistency«,Archiv für Geschichte der Philosophie59(1977),str.29–33 (kojagovorioProtagorinu»činjenič-nomrelativizmu«), teM.-K.Lee,Epistemo-logy after Protagoras,pogl.3.3.



4.

Dabismovidjelikakojemogućepironovcimapripisati(B)(1)i(B)(R),po-trebnojemalopodrobnijerazmotritištoznačidapironovcisamoslijedepo-jave.Tojepriličnoopsežnatema,iovdjejenemoguobraditiucijelosti.Noosvrt na neke ključne odlomke omogućit ćemi da istaknemone značajkepironovskogslijeđenjapojavakojemeovdjezanimaju.Pitanještotoznačislijeditipojavenajčešćepoprimaoblikpitanjamoželisepironovsko slijeđenjepojava shvatitikaonekioblikzastupanjavjerovanja.RazlogzapomisaodabiseonomogloshvatitinatajnačinnalaziseunekimSekstovimstavovima,prijesvegauPHI.13:

»Kažemodaskeptiknezastupavjerovanja(*@(:J\.g4<),itoneuonomznačenjuriječi‘vje-rovanje’(*`(:)premakojemjevjerovanje–u,kakonekitvrde,uobičajenijemznačenjuteriječi–prihvaćanjenekestvari (jer skeptikpristajenastanjanakoja jeprinuđenuskladuspredodžbom,primjericeakomujevrućeilihladno,onnebikazao‘Činimisedaminijevruće(ilihladno)’),negokažemodaonnezastupavjerovanjauonomsmisluukojemjevjerovanje,kakonekitvrde,pristanaknanekineočitipredmetistraživanjauznanostima.Pironovacnaimenepristajeninaštoneočito.«

Sekst,dakle,razlikujedvijevrstevjerovanja,odkojihjednupripisujeskepti-cima,adrugune.Onuvrstuvjerovanjakojuskepticinemaju,tojestodzastu-panjakojesesuzdržavaju,određujekaopristanaknaneočitipredmetistraži-vanjauznanostima.Sdrugestrane,tvrdidaskepticiimajuvjerovanjaakosepodvjerovanjemshvati,jednostavno,prihvaćanjenekestvari.Malokasnijeutekstudoznajemodajezastupativjerovanjautomsmisluistoštoipristajatinapojave:»Jerkaoštosmoiranijekazali[uI.13],mineobaramoonestvarikojenasmimonaševoljevodepristankuuskladuspasivnompredodžbom–atosupojave«(I.19).Prematome,moglibismotvrditidabudućidaskeptici,premaSekstovupriznanju,ipakimajunekavjerovanja,nemarazlogadaimnepripišemozastupanjeminimalnogrelativizma.Ipak,stvarinisutakojednostavne.Naime,problemsesastojiutomeštoseonoštoSekstnazivavjerovanjemkojesemožepripisatipironovcimanečininečimštobismosmislenomogli takoodrediti. Ilipak,akobismodopustilidase tomoženazvativjerovanjem,moglibismokazatida takvomentalnostanjenemožeobavljationefunkcijezakojepretpostavljamodaihobavljajuljudskavjerovanja.Drugimriječima,takoukratkoglasiprigovor,Sekstpro-izvoljnostipuliraznačenjekojeriječ»dogma«zapravonemaistoganjegovatvrdnjadaskepticiimajuvjerovanjanijeprihvatljiva.19

No,moramoimatinapametidaSekstauopćenezanimakojaznačenjamože-mopripisatiizrazu»vjerovanje«.Sporokotogaštojevjerovanjeikojamen-talnastanjamožemotakonazvatizapravojediodogmatskeepistemologije,iskepticiupogledutoganezauzimajunikakavstav.Kaoidrugdje,Sekstvje-rojatnoiovdjepostupadijalektički,ito,posvemusudeći,usljedećemsmislu.Dogmaticiprigovarajudasuskepticiobvezaninazastupanjevjerovanja,jerbezzastupanjavjerovanjanijemogućenitismislenodjelovatinitiseupuštatiufilozofskuargumentacijuprotivdogmatikâ.Skeptičkiseodgovorsastojiupreuzimanju od dogmatika njihove klasifikacije vjerovanja, koja uključujedvagorenavedenaznačenja,teupokazivanjudaakoseprihvatidavjerova-tiznačiijednostavnoneštoprihvatiti,ondaskepticiimajuvjerovanja.20Nooni nisu obvezani na istinitost antecedenta; dogmatici su ti na kojima ležiteretdokazadasejednostavnoprihvaćanjenečegauistinumožeodreditikaovjerovanje.Stogademonstracija da skeptici ipak imajuvjerovanjanekaženištao tomemožemo li impripisatiminimalni relativizam.Potrebno jeda



shvatimoštojetočnouključenouskeptičkoprihvaćanjepojava,adabismotoshvatili,moramonajprijekratkorazmotritionuvrstupristankakojuskepticiodbacuju.Štoje,dakle,pristanaknaneočitipredmetistraživanjauznanostima?Izraz»neočitipredmet«dobrojepoznatizhelenističkeepistemologije.Premajed-nojklasifikaciji,kojunalazimoudrugojknjiziObrisâ,dogmatskisufilozofirazlikovali trivrsteneočitihpredmeta(posvemusudeći,»predmet«pritomupućujeinapredmetuužemsmisluriječiinačinjenicu):(a)predmetekojisuzauvijekneočiti(npr.dajebrojzvijezdaparanilineparan);(b)predmetekojisutrenutnoiliprivremenoneočiti(npr.trenutnomije,zbogudaljenosti,neočitLondon);i(c)predmetekojisuposvojojprirodineočiti,alisemoguspoznatiodređenomvrstomzaključivanja(takvisunpr.atomi).21

Naprvipogled,moglibismopomislitidapodneočitimpredmetimakojiseistražujuuznanostimaucitiranomodlomkuSekstmislina(c).Tapredmetitipa(a)sigurnonećebitipredmetznanosti, jeruopćesenemoguspoznati,dokzapredmetetipa(b)nijepotrebnaznanostdabi ihučinilaočitima.Zarazlikuodnjih,predmetitipa(c)takvisudasemoguspoznati,alinesamiizsebe.Donjihovespoznajedolazinaosnovipredmetakojisemoguspoznatisami izsebe– tosu tzv.očitipredmeti– i toposebnomvrstomracionalneargumentacije, naime upotrebom tzv. indikativnih znakova.22Ako je tako,ispadadaonoočemupironovcinemajuvjerovanjajestposebnaklasapred-meta,naimepredmetičijesepostojanje(iličinjenicadasutakviitakvi)možepomoćuargumentaizvestiizpostojanjadrugihpredmeta,kojisuspoznatljivisamiposebi.Ipak,tonemožebitionoočemujeovdjeriječ.KadbiSeksttvrdiojednostav-notodaonoočemuskepticinemajuvjerovanjajestodređenavrstailiklasastvari,tadbitoznačilodaskepticimorajuunaprijedznatikojipredmetispa-dajuukojuklasu,tojestkojisupredmetitakvidasemoguspoznatinaosnovisebesamih,akojine.Noskepticitakvoznanjenemoguimatijerjeodređiva-njetogaštospadautakvoznanjediodogmatskeepistemologije.Prihvatljivijebibilotvrditidaskepticipredlažudasesuzdržimoodzastupanjavjerovanjaoonimstvarimazakojedogmatici smatrajuda spadajuu relevantnuvrstu

19

Za raspravu o tome imaju li skeptici vje-rovanja usp. radove sakupljene u Myles F.BurnyeatiMichaelFrede(ur.),The Original Sceptics: A Controversy,Hackett,Indianapo-lis /Cambridge,1997.Nahrvatskom jedo-stupno M. Frede, »Skeptikova vjerovanja«,iM.Burnyeat,»Može li skeptikživjetisvojskepticizam?«,obojeuPavelGregorić,FilipGrgić iMajaHudoletnjakGrgić (ur.),Hele-nistička filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici,KruZak,Zagreb2005.,str.399–422,odnosno423–454.

20

Moramo imati na umu da riječ dogma imaposebnutežinu,kojunenalazimokoddrugeriječiza»vjerovanje«,doxa.Upodrobnojra-spravioznačenjuriječidogma,JonathanBar-nes(»TheBeliefsofaPyrrhonist«,uM.Bur-nyeatiM.Frede(ur.),The Original Sceptics,str.58–91,na67–73)pokazujedaona,osimštojednostavnooznačujeonoštosepojedin-cučini,posebnoupućujenanekuvažnuvrstu

vjerovanja(npr.filozofskavjerovanja)ilipaknaevaluativnavjerovanja,onakojaslužekaovodičzadjelovanje.Dogmatskiprigovorsto-gabismomogliformuliratiiovako:pironovciiznoseneketvrdnjekojezvučekaofilozofsketvrdnje; dakle, oni imaju dogmata; ako pakustvrdedanemaju,ondaostajubezvodičaudjelovanju.

21

Usp.PHII.97–99.Usp.iMVIII.141–147teVIII.316–320.

22

Prema jednojoddefinicija, stoičkoj, indika-tivni znak je »predantecedent« u valjanomkondicionalu koji otkriva konsekvent (PHII.104).Predantecedentomsenazivaantece-dentukondicionaluukojemsuistinitiionikonsekvent,dokuvjetdaindikativniznakot-krivakonsekventznači,otprilike,dapredan-tecedentmorabitiočita,akonsekventneočitastvar.



neočitih stvari.No ni taj prijedlog nije sasvimprihvatljiv. Jer Sekstova sestrategija sastoji u tome da pokaže da, prema dogmatskimkriterijima, bašsvakipredmetmožemosvrstatimeđuneočitepredmete.Točnije,nepostojiposebnaklasapredmetakojemožemosvrstatimeđuneočiteurelevantnomsmislu,negosvakipredmet,akogauzmemonaodređeninačin,možebitine-očiturelevantnomsmislu.Tojeiznimnovažanmomentcjelokupneskeptičkestrategije,iovdjeganemoguupotpunostiobraditi.Onoštojevažnozanašutemujestčinjenicadatakoproizlazidaseskepticisuzdržavajuodzastupanjavjerovanjaopredmetimashvaćenimanaodređeninačin–ili,točnije,dasesuzdržavajuodzastupanjavjerovanjakojasunastalanaodređeninačin–aneodzastupanjavjerovanjaoodređenojklasipredmeta.Dakle,»pristatinanekineočitipredmetistraživanjauznanostima«značilobi»pristatinanekutvrdnju, o bilo kojoj vrsti predmeta, čiju istinitost izvodimo iz neke drugetvrdnje,kojajeistinitasamaposebi«,pričemu,naravno,izvođenjenemorabitiujednomkoraku,negomože,štojenajčešćeslučaj,zahtijevatimnoštvokoraka.MalokasnijeutekstuSekstnavodiprimjermeda,iličinjenicedajemedsla-dak: »Primjerice, pojavljuje nam se damed sladi.To priznajemo, jer smoopažajnooslađeni.Nodalimedjestsladak,to,kolikojestvarrazuma,istra-žujemo–a tonijepojava,negoonoštosekažeopojavi« (I.19).Sekstneželitvrditijednostavnotodasemoramosuzdržatiodzastupanjavjerovanjao tome je limed sladak.Trebamo se suzdržati od zastupanja vjerovanja otome je limed sladak samo ako činjenicu da jemed sladak shvatimokaoneočiti predmet istraživanja u znanostima.23To pak znači, prema gornjemobjašnjenju,danatvrdnjudajemedsladaknećemopristatisamoukolikojeshvatimokaoneštoštoproizlaziiznekedrugetvrdnje,tojestkaoneštoštosenemožespoznatisamoodsebe,negoteknaosnovinečegadrugog.(Zarazlikuodtvrdnjedamisepojavljujedajemedsladak,očemućemogovoritimaloniže.)Posvojprilici,tvrdnjudajemedsladakshvatitćemokaoštosespoznaje na osnovi nečega drugog ako ta tvrdnja zahtijeva neko teoretskoobjašnjenje,primjericeakosmatramodasenjezinaistinitostizvodiiznekihkemijskihčinjenicaomeduinjegovusastavu.Naravno,zamisaosenesastojiutomedaakotutvrdnjushvatimonatakavnačin,odmahjetrebamoodbaciti,tojestuskratitipristanaknanjuinezastupatiodgovarajućevjerovanje.Piro-novciinsistirajunatomedajemoramopodvrgnutiistraživanju,tesuuvjerenidaakoistražujemodovoljnouporno,iznaćićemodajeonajednakouvjerljivakaoinjojsuprotstavljenatvrdnjadamednijesladak–itoćebitirazlogzbogkojegćemotrebatidaodustanemoodpristankananju.Prematome,izraz»neočitipredmetistraživanjauznanostima«neupućujenaodređenuklasupredmeta,nego,radije,naodređennačinpristupa,itobiloko-jojvrstipredmeta.Postojismisaoukojemsebašsvakipredmetmožeshvatitikaoneočit,itoje,premapironovcima,ononaštosezapravosvodedogmat-sketeorije.Noakopredmeteuzmemokaoneočite,ondamoramoodustatiodzastupanjavjerovanja,jerzasvakovjerovanjeoneočitompredmetupostojinjemusuprotstavljenoalijednakouvjerljivovjerovanje.

5.

Onoštomeovdjevišezanimajestdrugavrstavjerovanja,kojuSekstdopuštaskepticima.Uovomdrugomsmisluvjerovanjejejednostavno»prihvaćanjenekestvari«, to jest»pristajanjenastanjanakojasmoprisiljeniuskladuspredodžbom«.Kaoštosamnapomenuo,kasnijedoznajemodabipredmeti



prihvaćanjamoglebitipojave(I.19).PrimjerištoihSekstnavodisugerirajudajeriječjednostavnooregistriranjupsihičkogilifizičkogstanjaukojemuse trenutnonalazim (osjećajahladnoće,vrućine ili »oslađenosti«od stranemeda):akomijehladno,janemoguadaneprihvatimdamijehladnoitopriznam,kazujući»Hladnomije«.Notosigurnonemožebitisveočemujeovdje riječ.Dabismorazumjelinaštosesvodi tovjerovanjekojeskepticiimajumoramo razmotriti što toznačida skepticipristajunapojave, te štotoznačidaoniupravopristajunanjih,tojestštojesveuključenouprocespristajanja.Nažalost,Sekstovaupotrebaizraza»pojava«nijeonolikopreciznakolikobitrebalabiti,tojestkolikobismoočekivaliodfilozofakojitolikoinsistiranaslijeđenjupojavailiživotuuskladuspojavama.Štojenajvažnije,nijejasnoupućujeliontimizrazomnapredmete,svojstvailičinjenicekoji izazivajuodređenastanja(tojest,na»onoštosepojavljuje«),napredodžbuilistanje,ilipaknanačinnakojismoaficirani.Posljednjicitat(I.19),ukojemsepo-javeopisujukao»stvarikojenasmimonaševoljevodepristankuuskladuspasivnompredodžbom«,sugeriraprvorješenje.Tobiznačilo,otprilike,damipristajemonapojavumedakaoonogštosepojavljujekaoslatko.Nostvariipaknisutakojednostavne:nijejasnoštotočnoznačitvrdnjadanaspojavevodepristanku»u skladu s«predodžbom,anekiSekstovitekstovidajupred-nostidrugimspomenutimrješenjima.Istotako,nijejasnokakvajestrukturaskeptičkihpojava,iimajulipropozicijskisadržajiline:trebalikazatidaseskeptikuxpojavljujekaoF(iistoxkaone-F)ilipaktrebakazatidamusepojavljujedaxjestF(idaxjestne-F).Bilokakobilo,onoštojeusvakomslučajujasnojesttodakodSeksta,kaoštosamspomenuonapočetku,»pojave«obuhvaćajupunovišeodonogaštonasaficiranaopažajannačin.Stoga»pristajanjenastanjenakojesmoprisi-ljeniuskladuspredodžbom«možeupućivatinaprihvaćanjebiločegazaštomožemosmislenokazatidanamseudanomtrenutkupojavljujeilipokazujekaotakvoi takvo.Kadakušamed,skeptikuseonpojavljujekaosladak(unekomdrugomtrenutkuilidrugojokolnostipojavljujemusekaogorakilibezukusan); kada se upušta u opovrgavanje filozofskih teorija, tadamu sepojavljujenpr.dajevrlinajedinadobrastvar(alimusemalokasnije,kadčujedrugi skupargumenata,pojavljujeda jeugoda jedinadobra stvarpa stogazaključujesuzdržavanje);akadtrebaopravdatinekisvojpostupak,ondaćevjerojatnokazati:»Toitopojavljujemisekaoispravno«.Dakle,prvastvarkojumoramouočitiuvezisaskeptičkimpojavamajesttodasuoneposvo-jemdoseguveomaširoke.Skeptičkoprihvaćanjetakoshvaćenihpojavapasivanjeproces,tojestskep-ticibespogovornoslijedeonoštoimsepojavljujeitonedovodeupitanje.Ono štodovodeupitanje, tj. što istražuju, jest, kao što smovidjeli (I.19),onoštose»kaže«opojavi.No tonije jednostavnosveštosemožekazatiopojavi.Tojezapravoonoštoseizvodiizpojaveištonatajnačinpostajeneočito.Primjerice,skepticiprihvaćajudaimseuodređenomtrenutkumedpojavljujekaosladak,itonemogupodvrgnutinikakvomistraživanju.Noakoizčinjenicedaimseuodređenomtrenutkumedpojavljujekaosladakizvedutvrdnjudamedjestsladak,ondaovopotonječineneočitimpredmetomakonatopristanuzatoštogapomoćuracionalneargumentacijeizvodeiznečega

23

Tojedijelomnaznačenoiizrazom»kolikojetostvarrazuma(logos)«.Notočnoznačenjetoga izraza (koji se javlja i u PH I.20, 227,

III.48,72)priličnojeprijeporno.Usp.F.Grgić,Sekst Empirik: Obrisi pironizma,b.26uzPHI.20.



drugog,naimeizčinjenicedaimsemedutomtrenutkupojavljujekaosladak.Pristanaknatvrdnjudamedjestsladakkaonaneštoštojeizvedenoizpo-javljivanjamedakaoslatkogkaonjegovaindikativnogznakajestdogmatskipristanak,kojineuključujesamopasivnoprihvaćanjepojavenegoiodređenuvrstuzaključivanja.Pokušajmosadavidjetištojeuključenouskeptičkoslijeđenjepojava.Kon-kretnije govoreći, zanimame sljedeće pitanje.Kada opisuje način na kojiskeptik slijedi pojave, u citiranim odlomcima Sekst govori o tome da on»prihvaćanekestvari«,da»pristajenastanjanakojajeprinuđenuskladuspredodžbom«idagapojavemimonjegovevolje»vodepristankuuskladuspasivnompredodžbom«.Tobismomogliprotumačitinadvanačina.(a) Moglibismotvrditidajeuskeptičkomslijeđenjupojaveuključenasamo

jedna stvar, naimebivanje aficiranimnaodređeni način, i ništa drugo.Skeptikjeaficiranhladnoćomituaficiranostprevodiuartikuliranezvu-kovekazujući»Hladnomije«;aficiranjeuvjerljivošćuargumentadajesamovrlinadobroikaže»Vrlinajedobro«.Nepostojiništaštoposredujeizmeđuaficiranostiijezičnemanifestacije:jezičnamanifestacijasamojeobjavljivanjestanja.

(b) S druge strane, mogli bismo tvrditi da je tu prisutno još nešto, naimepristanak na aficiranost, to jest skeptikovo prihvaćanje činjenice da jeaficirannaodređennačin.Jezičnamanifestacijazapravojemanifestacijatogaprihvaćanja,anetekaficiranosti:kadaskeptikkaže»Hladnomije«,tadanijetakodasamoobjavljujestanjeukojemsenalazi,negojezičnoartikulirapristanakkojijedaonastanje.

Insistiranjenarazliciizmeđu(a)i(b)možesečinitipraznimcjepidlačenjem.Ipak,razlikajedalekosežna.Akoprihvatimo(a),ispadadaSekstodričeskep-ticima bilo kakva vjerovanja. Ili, točnije, odriče imbivanje u bilo kakvimmentalnimstanjimaosimaficiranostinaodređeninačin.Sdrugestrane,akoprihvatimo (b), ondadopuštamodamentalno stanje skeptikauključujene-kakavpristanak, apristanakbimogao implicirati posjedovanjevjerovanja.Odlomcištosamihgorecitiraosnažnosugerirajudatrebamoprihvatiti(b),jerunjimaSekstgovorio»pristajanjunastanja«i,nakoncukonca,otomedaskeptici imajuvjerovanja.Sdrugestrane,međutim,postojenekisnažnirazlozi za prihvaćanje (a).Navest ću tri skupine takvih razloga i pokušatipokazatidanisuuvjerljivi.Sigurnobiihsemoglonavestiiviše,nosljedećisečinenajistaknutijima.Kaoprvo,Sekstneprestanoističedaskepticisvojimizjavamasamoobjav-ljujusvojastanja,tojestonoštoimsetrenutnopojavljuje.Onisenekoristetvrdnjama,nego»objavama«,»priznanjima«ili»glasovima«.24Stogaseui-stinučinidajedinimentalnisadržajkojibismoskepticimamoglipripisatijestaficiranostnaodređeninačin,bezikakvadodatnogzauzimanjastavaprematojaficiranosti.Dodatnapotvrdaza tupretpostavkučiniseda jedaljnjačinjenicanakojojSekstinsistira,naimetodaskeptičko»je«trebashvatitikao»pojavljujese«.25Drugim riječima, izgleda da on tvrdi da kada skeptik kaže »x je F«, tadatozapravotrebamoshvatitikao»xsepojavljujekaoF«.Uosnovitogaležizamisaoda»je«naznačujeda jexuistinu,zbiljski iliobjektivnoF,a to jeneštoodčegaseskeptiksuzdržava.Tobismomoglishvatitikaonaznakudadoistanepostojiništaizmeđuaficiranostiilibivanjaunekomstanjuijezičnemanifestacijetoga;danepostojinikakavpristanakkojibisejezičnoočitovaoupotrebomglagola»biti«.Naravno,skepticigovorekaoiostaliljudiirabe



uobičajenejezičneoblike.Notojetakosamozatoštoonivodesasvimkon-vencionalanživotinenastojereformiratiobičanjezik.Kaotrećeinajvažnije,nijejasnoštobiznačilo»pristajanjenastanja«okoje-mugovoriSekst.Tojepristajanjesasvimpasivno,kaoisamaaficiranost,takodase,naprvipogled,činidaononemožebitinekisadržajanivažanelementuopisuskeptikovamentalnogživota.Akojeskeptikpasivnoizloženpredodž-bix-akaoFiakonemožeadanematupredodžbu,zaštobitrebalododatiitodaontoprihvaćailinatopristajeako,uostalom,inemožeadanepristane?Štojeproblematičnije,zaštobisetoprihvaćanjemoglonazvativjerovanjem?Akovjerovati,unajmanjuruku,značiprihvatitineštokao istinito,ondaseprihvaćanje da imampredodžbu koju nemogu izbjeći teškomože nazvativjerovanjem,osimutrivijalnom(iovdjeirelevantnom)smisludaprihvaćamkaoistinitodaimamdotičnupredodžbu.Spomenutetriskupinerazlogazakojesečinidanasnavodenapomisaodaskeptičkoinsistiranjenatomedaonisamoslijedepojavetrebashvatitikraj-njedoslovno,diosuširegprijeporakojipostojiokotogakakouopćeshvatitiskeptičkistav.Akospomenuterazlogeprihvatimokaokonkluzivne,pironov-skiskepticizamizgledakaokrajnjeradikalnostajalište.Klasičanprigovorkojiseupućujepironovcima–dajenemogućekonsistentnozastupatipironovskiskepticizamiistodobnovoditiuobičajenljudskiživot–utomseslučajupoka-zujekaosasvimrazumljiviprihvatljiv.Ipak,činimisedaspomenutirazlozinisukonkluzivni.Prvedvijestvarizakojesečinidagovoreuprilog(a)tičusejezičnogočitovanjaskeptikovamentalnogstanja.Onesesvodenasljedeće:skeptiknećekazati»xjeF«zatošto»je«utakvuiskazusugeriradajexzbilj-ski,objektivnoiliistinskiF,aodtogaseskeptiksuzdržava.Stoga,kadaskep-tikkaže»xjeF«,tadatotrebashvatitiilikao»sadasamF-aficiranupogledux-a«ili»xsepojavljujekaoF«.Skeptikovoinsistiranjenatomeveomalakomožemopogrešnoshvatiti.Naime,možemogashvatitikaodasugerirakakosvako»jest«običnoggovoraznači»zbiljskije«tedajestogaobičangovor,premaskeptičkimstandardima,pogrešan.Skepticistogamogugovoriti»xjeF«, jednostavnozatoštoželegovoritikao i svidrugi,ali skeptičkaanalizapokazujedatakavobliktrebazamijenitispomenutimoblicima.Nomislimdatonemožebititočno.Tobiimpliciralodasupredmetinakojereferiraobičannefilozofski govorneočite stvari, to jest daobični nefilozofski govornici opredmetimagovorekaooneočitimstvarima.Primjerice,tobiznačilodakadaobičannefilozofskigovornikkaže»Medjesladak«iako»je«pritomznači»zbiljski je«, tada on zapravo tvrdi nešto što racionalnom argumentacijomizvodiiznečegadrugog,naimeiznačinanakojimusemedpojavljuje.Dru-gimriječima,tobiznačilodaonslatkoćumedatretirakaoneočitustvar.Noobičannefilozofskigovorneopterećenjebilokakvimdogmatskimdistinkci-jama.»Medjesladak«trebaparafraziratinaskeptičkinačinsamoakopret-postavimoda»je«ovdjeznači»zbiljskije«,noobičninefilozofskigovornicitonepodrazumijevaju;topodrazumijevajusamofilozofi.Stogasenemožetvrditidapironovciželeradikalnoreformiratiobičanjezik;točnije,onigaželereformiratisamoakojeopterećenfilozofskimdogmama.PotvrduzatomožemonaćipregledamoliodlomkeukojimaSekstgovoriotakvimskeptičkimparafrazamaizraza»jest«.Redovitojeriječoodlomcimaukojimaskepticigovoreoizrazimadrugogredaukojimaserabi»jest«,tojestoizrazimakojisudionjihovaopisaskeptičkogstajališta.Primjerice,skeptici

24

Usp.npr.PHI.15,193,197,200,203;DiogenLaertijeIX.104.

25

Usp.npr.PHI.135,198,200;MIX.18–19.



mogubitiprisiljenidasvojestavoveosvijetuformulirajurabećiizrazepoput»Svejeneodređeno«,»Svejerelativno«isl.Utakvimvrstamaizraza»je«trebazamijenitis»pojavljujese«ilinanekitakavnačin,jerutakvimizrazimapostojiopasnostdase»je«shvatikao»zbiljskoje«,»uprirodistvarije«.Istovrijedizakonteksteukojimaskepticiraspravljajuprotivodređenihdogmat-skihteorija.Kada,primjerice,skeptikraspravljaprotivdogmatsketvrdnjedasunekestvaridobre,nekelošeanekeindiferentne,tadaontutvrdnjumoraparafraziratiu»Nekesestvaripojavljujukaodobreitd.«,jertvrdnjaokojojraspravljaijestzamišljenakaotvrdnjaotomedasunekestvariobjektivno,uistinu,dobreitd.26Uobičnimnefilozofskimkontekstimatakvaopasnostunačelunepostoji.Točnijegovoreći,onapostojisamouonimnefilozofskimkontekstima za koje je uobičajenoda su snažnije prožeti dogmatskim teo-rijama,kaoštosukontekstiukojimaseiznoseiskaziovrijednostimaipo-stupcimadrugihljudi.Ukratko,skeptičkoinsistiranjenaprevođenju»jest«u»pojavljujese«,iliujezikaficiranostinemožemouzetikaodovoljnupotvrdupretpostavkedaseskeptikovomentalnostanjesastojisamouaficiranostipo-javamainiučemudrugom.Preostajetrećiargumentštosmoganaveliuprilogtojpretpostavci:unatočonomeštokažeSekst,nijejasnozaštobiuzaficiranostbilopotrebnopostu-liratiipristanaknatuaficiranost,kadjeijednoidrugosasvimpasivno.Kaoiranije,moramoimatinaumudakaosvojepolazišteSekstuzimadogmatskiopisvjerovanjaipristanka.Tvrdnjada»vjerovati«možeznačiti jednostav-no»prihvaćati neku stvar« nije skeptička; to je, kako čitamo, uobičajenijeznačenjeriječi»dogma«,dokje»pristanaknaneočitipredmetistraživanjauznanosti«,posvemusudeći,specifičnijeznačenje.Tvrdnjadazastupativje-rovanjaznačiprihvaćati ilipristatinanešto jedan jeodstandardnihnačinanakojesuhelenistički filozofiobjašnjavalipojamvjerovanja,pričemuse,primjericeustoičkojteoriji,kaopredmetpristankanavodilapredodžba.Izlo-ženostpredodžbamailiaficiranostodstranepredodžabausvakomjeslučajupasivanproces–htjelimitoiline,mismoaficiranipredodžbama,itonijeunašojmoći.Notoneznačidajepristanaknapredodžbeusvakomslučajuneštošto jeunašojmoći.Stoici,doduše,čestonaglašavajuda jepristanakslobodančin,damisamiodlučujemonakojećemopredodžbepristatianakoje nećemo.27 S druge strane,međutim, oni su obvezani na priznanje dasmoprilikompristajanjananekinačindeterminirani–kakozbogtogaštojebašsveustoičkomsvemirudeterminiranotakoizbogtogaštonašpristanakovisionašemukognitivnomustroju:primjerice,onajtkojeustrojentakodazaslužujenazivmudracapristaobisamonaonepredodžbekojesuistinite,tojestkojeodgovarajutomekakvesustvarizapravo.Naposljetku,ineovisnootome,istoicimorajupriznatidapostojenekepredodžbe–kaoštojenpr.predodžbada2+2=4ilidajesada,dokovopišem,dan–kojesutakvedananjihjednostavnonemožemoadanepristanemo.28

Prematome,kadagovorioiznuđenompristankuikadatakavpristanakna-zivavjerovanjem,Sekstneuvodinekispecifičnoskeptičkipojampristankainekispecifičnoskeptičkipojamvjerovanja,negopreuzimaneštoštosemožepronaćiudogmatskimizvorima.Onsmatradajesamotakavpristanakuvijekopravdan,tojestdaakopristanemonatakavnačin,ondaganećemobitiprisi-ljenipovućizbogtogaštopostojisuprotanpristanakzakojisemožepokazatidajejednakouvjerljiv.29

Ovajdugačakizvodbionamjepotrebandabismopokazaliukojemsmisluskeptikovmentalniživot,osimaficiranostinaodređeninačin,tojestpasivneizloženostipojavama,uključujeipristanak.Sadavidimodaonuključujepri-



stanakutomsmisluštoskeptikjednostavnopotvrđujedajeizloženodređenojpojaviitupotvrduobjelodanjujeiznosećiiskaztipa»xjeF«.Nasuprottome,dogmatsko»xjeF«takođeruključujepristanak,alineusmislupotvrđivanjailiodobravanjapojave,negousmisluprešutnogtvrđenjadajeizrečeniiskazizveden iznekogadrugog iskaza.Skeptičko»Med je sladak«neuključujeništadrugonegopriznanjetrenutneoslađenostiodstranenečegaštoseobič-nonazivamedom.Nasuprot tome,dogmatsko»Med je sladak«, to jest tajiskaz uzet kao opterećen određenim teoretskimpozadinskimpretpostavka-ma,uključujepriznanjedanjegovoprihvaćanjezahtijevaprihvaćanjenečegadrugog,primjerice(1)prihvaćanjepojavemedakaoslatkog;(2)prihvaćanjepretpostavkedanampojavemoguslužitikaoindikativniznakovi;(3)prihva-ćanjevaljanostizaključkaspojavenatvrdnjuotomekakavjemed.Uočimodajepristanaknatodajeistinitodajemedsladaktakođer,itouvijek,dog-matski.Jertatvrdnja,premaskepticima,takođerpočivananekimdodatnimpretpostavkama,tojestnapretpostavkamaotomeštojeistina,štosunositeljiistinitosti, štosučinitelji istinitosti, itd.Stoga jealetički relativizamnužnodogmatizam.Ako je tako, ispadada skepticimamožemopripisati (B)(1), to jest tvrdnjudaakomisexpojavljujekaoF,ondazamenexijestF,abudućidaonipri-hvaćajufenomenalnirelativizam,možemoimpripisatii(B)(R).Naravno,i(B)(1)možeimatidogmatskuinterpretaciju,naimeakosepristanaknanjegovkonsekventshvatikaostvarizvođenjaizpojave,tojestpodpretpostavkomdanamnačinnakojinamsestvaripojavljujumožeslužitikao indikativniznakzatokakoonestvarnojesu.Noskeptičko(B)(1)nepretpostavljaništatakvo.

6.

Nakoncu,moglibismopostavitipitanjezaštobiuopćebilovažnopironovci-mapripisatizastupanjeonogaštosamnazvaominimalnimrelativizmom.Nakrajukrajeva,jasnojedapironovcinisurelativistiuuobičajenom,aletičkomiliepistemičkom,smisluriječi,aminimalnirelativizamčinisetolikotrivijal-nompozicijomdaseinsistiranjenatomedasepironizammožekarakteriziratinatajnačinmožečinitipraznimverbalizmom.Ipak,mislimdaiztakvekarak-terizacijepironizmaslijedinekolikonetrivijalnihposljedica.

26

MXI.18–19:»’Jest’imadvaznačenja.Sjed-nestrane,onoznači‘zbiljskoje’(VDPg4),kaoštousadašnjemtrenutkukažemo‘Danje’usmislu‘Zbiljskijedan’.Sdrugestrane,onoznači‘pojavljujese’,kaoštonekimatemati-čaričestoobičavajukazati ‘Razmak izmeđudvijuzvijezdajekub’,amislenaneštopoput‘pojavljuje se’anenužno ‘zbiljski jest’. Jerrazmakjezbiljskimoždastotinustadija,apo-javljujesekaokubzbogvisine,tj.zboguda-ljenostiodoka.Dakle,kadanaskeptičkina-činkažemo‘Nekesustvaridobre,nekeloše,a neke između njih’, tada ‘su’ ne umećemokao naznaku zbiljnosti, nego pojavljivanja.«Dakle, »jest« treba zamijeniti s »pojavljujese«samouiznimnimslučajevima,kadajeja-snodaseiznosinekiiskazkojiimaposebanstatusiposebnuulogu.

27

Usp.npr.Sekst,MVII.237;VIII.397,Anon.Stoic.(P.Herc.1020),col.4,col.1(SVFII.131);ciceron,AcademicaI.40.

28

Usp.npr.Sekst,MVII.44,257;Epiktet,Ras-praveIII.7.15.Usp.otomeJonathanBarnes,»‘Belief is up to us’«, Proceedings of the Aristotelian Society106(2006),str.187–204,ovdje197–198.

29

To ne povlači za sobom da je svaka drugavrsta pristanka isto što i pristanak na neštoneočito, i stvari upogledu toganisu sasvimjasne.



Kaoprvo,štojevećjasno,onanamomogućujedashvatimoponekeSekstoverelativističkezaključke,kojebismoinačemoralitumačitikaorezultatnepa-žnje ilikaoostatke ranijegpironizma. Isto tako, sadanammožebiti jasnokako Sekst u odlomku (B)može tvrditi da se pironovci od protagorovacarazlikujusamopotomeštoovipotonjidajuneprihvatljivodogmatskooprav-danjezarelativizam.Nadalje,sadamoždamožemoboljerazumjetikakoSekstmožeistovremenozastupatidvijetvrdnje:sjednestrane,tvrdnjudaskepticisamoslijedepojavei, sdruge, tvrdnjudasuonizagovornici tzv.običnogživota, to jest izvan-filozofskog ibašsvakim teorijamaneopterećenogživota.Naime,»pojave«usvakomslučajunisu izvanfilozofski termin, i stogamožezvučatikrajnječudnoakosetvrdidaseobičniživotsastojiuslijeđenjupojava.Sekstovopisobičnogživotamoždamožeizgledatimanjeneobičanakopretpostavimodaživjetibezikakvihfilozofskihiteoretskihprimisliznačizastupatiminimalnirelativizam.Drugojepitanje,naravno,jelitapretpostavkaopravdanaimoželiseuopćetakoživjeti.Naposljetku,amoždainajvažnije,tujeipitanjekojejezapironovcenaročitovažno,atičesenjihovashvaćanjacilja.Kaoštojedobropoznato,Seksttvrdidajeciljpironizmapraktičanidasesastojiuostvarenjuodređenogamental-nog stanja: neuznemirenosti, to jest nepomućenosti ili duševnogmira.Sveštopironovcičine,čineradiostvarenjaneuznemirenosti.Mnogepojedinostiuvezistimciljemnisusasvimjasne,aprijesvegasljedeće:zaštobismotajciljtrebalismatratinaročitovrijednimi,štoviše,takvimdaga,kaoštotočinepironovci,možemopoistovjetitisljudskomsrećom?Jelitouistinuciljsamihpironovacailiihiuovomslučajutrebamoshvatitidijalektički,tj.kaodaza-pravogovoreociljudrugihfilozofa?Zaštojezaostvarenjetogaciljapotreb-no,kaoštotopokušavajuučinitipironovci,upuštatiseuopsežnaistraživanjausvimpodručjimafilozofijeiodbacivatibašsvefilozofskedogme,jednupojednu?30Usvakomslučaju,pironovcismatrajudajenužanidovoljanuvjetzaostvarenjeneuznemirenostiodbacivanjedogmatskihvjerovanja,prijesvegaonihkojasetičustvarikojezovemodobrimaililošima.Jersmatramolidasvojstvadobroilošestvarimapripadajuobjektivno,samaposebi–govorećidanašnjom terminologijom, zastupamo limoralni realizam– naći ćemo seudvjemaskupinamaproblema.Sjednestrane,iznaćićemo–ilićenamtoskepticipokazati–dajesmoralnimvjerovanjimakaoisasvimadrugima:svakomevjerovanjuda je ta i ta stvardobra ili ispravnasuprotstavljeno jejednakouvjerljivovjerovanjedajeistatastvarlošailineispravna.Abudućidabinammoralnavjerovanjatrebalabitinekivodičiudjelovanju,tanepra-vilnostmoralnihvjerovanjazapravojeglavniizvoruznemirenosti.Sdrugestrane,čakineovisnootome,prihvaćanjeobjektivnostimoralnihvrijednostivodinasuvijekvećojneuznemirenosti.Sekstimanekoliko,neuvijeknaročitouvjerljivih,argumenatauprilogtome,noosnovnajezamisaotadavjerovanjeuobjektivnemoralnevrijednostigeneriratakosnažnuželjudasetevrijedno-stiostvaredaonazapravonikadnemožebitiupotpunostizadovoljenatejestogastalniizvoruznemirenosti.31Stogamoramoodbacitimoralnavjerova-njaidržatisetogakakonamsestvaripojavljuju.Uvezistimepostojinekolikoproblema,noonajkojimeovdjezanimajestsljedeći.Uzmemo li ozbiljno skeptičko insistiranje na tome da je postiza-nje neuznemirenosti njihov glavni cilj, i prihvatimo li njihovu zamisao dajezastupanjevjerovanjaotomedasvojstvadobroilošestvarimapripadajuobjektivnoglavniizvoruznemirenosti,nijejasnozaštoskeptiknebimogaoprihvatitimoralnirelativizam.Ili,točnijegovoreći,nijejasnozaštomoralni



relativistnebi,podistimuvjetima,mogaopostićineuznemirenost.Upodruč-ju teoretskih vjerovanja brkanje pironizma i (aletičkog) relativizma nismomogli dopustiti, jer ovaj potonji počiva na dodatnoj pretpostavci o prirodiistine.Noovdje topostaje irelevantno: ako sveovisio tomehoćemo li ilinećemo postići neuznemirenost, jedino što nam je važno jest izbjegavanjevjerovanjaotomedastvarimaobjektivnopripadajusvojstvakaoštosudobroiloše.Relativistovovjerovanjedamoralnevrijednostinepostojeobjektivnoničimneugrožavapostizanjeneuznemirenosti.Istovrijedizanjegovstavdasusvamoralnavjerovanjalokalna,npr.ograničenanaodređenodruštvo.Iakoje takavstav,premastrogimpironovskimkriterijima,dogmatski,gledan izperspektivekrajnjegcilja,onjenesamobezazlennegoitakavdavodiciljujednakokaoiskeptičkistavdamoramoslijeditisamoonoštosepojavljuje.Jer,nakrajukrajeva,sadržajrelativistovavjerovanja iskeptikovepojaveuosnovijeisti.Kadaskeptikkažedamusenpr.određenipostupakpojavljujekaoispravan,toznačidaon,zbognačinanakojijeodgojen,običajazajedniceukojojživi,prirodezakonakojimasepokoravaitd.,jednostavnoprihvaćatajpostupakkaoispravan,dopuštadasedrugompojedincuudrugimokolnosti-maonpojavljujekaoneispravan,ismatradapovrhtoganemaničegaštoseotomepostupkumožekazati.StoganeiznenađuještosuSekstovirelativističkizaključcinaročitoprisutniuetičkimpoglavljimanjegovihspisa.Štoviše,spisProtiv etičarâ(MXI)spadameđu»najdogmatskije«Sekstovespise.32Nouzmemolidapostojinekioblikrelativizma,kolikogodonbiominimalan,kojijezapironovceuosnovipri-hvatljiv,onoštoponekadizgledapoputpironovskogzapadanjaudogmatizammožedobitiinekodrukčijeobjašnjenje.

Filip Grgić

Pyrrhonism and Relativism

AbstractIn this paper an attempt is made to show that there is a kind of relativism that can be seen as compatible with Sextus Empiricus’ scepticism. It is argued that in PH I.217–219, Protagoras is not treated as alethic or epistemic relativist, but as a relativist in a minimal sense of the word, and that such a position is not at odds with Sextus’ characterisation of Pyrrhonism in PH I. It is then shown that recognising this aspect of Pyrrhonism can help us explain the otherwise proble-matic relativistic conclusions in Sextus’ works, esp. in M XI.

Key wordsSextusEmpiricus,Protagoras,Pyrrhonianscepticism,relativism,appearances,beliefs

30

Za argument u prilog potvrdnom odgovorunadrugopitanje,tezaraspravuotrećemusp.FilipGrgić,»SextusEmpiricusontheGoalofSkepticism«, Ancient Philosophy 26 (2006),str.141–160,posebice144–146i157–161.

31

Usp. za to prije svega M XI.119–140. Zaraspravu usp. Richard Bett, Sextus Empiri-cus: Against the Ethicists, clarendon Press,

Oxford1997.,str.146–159,teGiselaStriker,»Ataraxia:HappinessasTranquillity«,unje-zinojknjiziEssays on Hellenistic Epistemo-logy and Ethics,CambridgeUniversityPress,cambridge1996.,str.183–195.

32

Otomeusp.prijesvegaR.Bett,Sextus Empi-ricus: Against the Ethicists,str.xxiv-xxxi.

pironizam i relativizam - hrfd.hr · ne možemo znati kakve su stvari zapravo, to jest da se istina...

Documents