pis skripta

PIS skripta za usmeniby Anita, Snjeana, Jasna, Maja, Davor, Igor, Branko, Marko & Mario

1

Nabrojite bar tri vrste matrica pomou kojih se u Cool:biz-u mogu izraziti odnosi izmeu elemenata objektnog sustava i njegovog informacijskog sustava. Matrica Matrica Matrica Matrica Matrica procesi/klase podataka (PK matrica) procesi/aktivnosti (proces ukljuuje aktivnosti) organizacijske jedinice/procesi (organizacijskoj jedinici pripada proces) poslovi/aktivnosti (posao ukljuuje aktivnosti) ciljevi/problemi

2

Opiite korake modeliranja nove arhitekture IS-a. Koju vrstu dijagrama ete koristiti u svakom koraku i na temelju kojih podataka te kakvi mogu biti tokovi u WFD-u i DFD-u? (valjda se na ovo misli) Najprije se radi Genetika definicija sustava kako bi se razumio poslovni sustav, zatim Dekompozicijski dijagrami (problema, ciljeva, organizacijskih jedinica, lokacija i poslovnih procesa) na temelju podataka iz stvarnog svijeta. Nakon toga se radi PK matrica poduzea Nova arhitektura IS se onda radi iz te matrice, i to: 1. Dijagram tokova rada (WFD) - podaci su iz PK matrice, tj. WFD govori isto to i matrica samo na drugaiji nain 2. Dijagram tokova aktivnosti (AFD) omoguuje analizu na detaljnoj razini (detaljna logika procesa), podaci iz matrice i WFD-a 3. Dijagram tokova podataka konteksta i Dijagram tokova podataka detaljne razine (DTP ili na eng. Data Flow Diagrammer, DFD), oba se rade na temelju podataka iz matrice Tokovi u WFD-u i DFD-u: materijalni i informacijski Materijalni tok ilustrira kretanje stvarnih, materijalnih outputa, dok podatkovni tok predstavlja kretanje podataka tj. informacija izmeu pojedinih procesa. Materijalni tok je na dijagramu prikazan punom linijom, dok je podatkovni tok prikazan crtkanom linijom.

3

Opiite korake modeliranja dijagrama tokova rada (WFD) i dijagrama tokova aktivnosti AFD). Koji od tih prikaza se koristi za koju svrhu? WFD: Kreiranje Work Flow dijagrama zapoinjemo tako to sastavljamo organizacijske jedinice (Organizational unit) koje se nalaze unutar promatranog sustava i izvan njega, odnosno s kojima sustav posluje. Nakon toga svakoj organizacijskoj jedinici pridruujemo procese (Process) za koje je ta organizacijska jedinica zaduena. Procesi u Work Flow dijagramu mogu biti procesi odluivanja (Decision Processes), procesi rada (Operation Processes) i skupni procesi (Committee Processes). Procese odluivanja karakterizira velik broj moguih izlaza ovisno o vrijednostima ulaza (inputa). Procesi rada sastoje se od niza akcija koje se izvravaju jedna za drugom i na izlazu (output) daju odreeni rezultat rada. Skupni procesi su oni procesi za koje su istovremeno odgovorne jedna ili vie organizacijskih jedinica. Tok zadataka moe biti materijalni (Material) ili podatkovni (Data). Materijalni tok ilustrira kretanje stvarnih, materijalnih outputa, dok podatkovni tok predstavlja kretanje podataka tj. informacija izmeu pojedinih procesa. Materijalni tok je na dijagramu prikazan punom linijom, dok je podatkovni tok prikazan crtkanom linijom. Svrha Work Flow dijagrama je da prikae poslovnu tehnologiju i na taj nain


21

Koje klase podataka mora itati proces Prodati robu, da bi kreirao klasu Raun? Nacrtajte to. Raun ita artikle, podatke poslovnog partnera | R | R

22

Koje klase podataka mora itati proces Izdati robu, da bi kreirao klasu Izdatnica? Nacrtajte to. Izdatnica ita nalog na temelju kojeg se izdaje i artikle dodano:(kod nas u matrici ita artikle, primku, normativ prozvodnje, kontrolni list, otpremnicu)

23

Koje klase podataka mora itati proces Zaprimiti robu, da bi kreirao klasu Primka? Nacrtajte to. Otpremnica dobavljaa i njegovog rauna (narudbenicu, artikle, kontrolni list, predatnicu iz odjela za finalizaciju)

24

Koje klase podataka mora itati proces Planirati proizvodnju, da bi kreirao klasu Radni nalog? Nacrtajte to. Radni nalog ita narudbu kupca i artikle

25

Koje klase podataka mora itati proces Naruiti robu, da bi kreirao klasu Narudba? Nacrtajte to. Narudba ita ponudu dobavljaa, promet skladita kao dokument na temelju kojeg se vidi trenutno stanje zaliha. (karticu poslovnih partnera, ugovor, artikle, normativ proizvodnje)

26

to sadrava SystemPackage u Model Manager-u u Cool:Biz-u? Sve objekte koji se koriste u modelu.

27

Na kojim se sve dijagramima objekti moraju poredati po fazama ivotnog ciklusa resursa? Navedite i neke konkretne primjere. D.D. procesa,D.D. org. Jedinica, svi AFD-ovi, PK matrica Npr. Materijal se Planira, Naruuje, Prima i Izdaje.

28

Navedite osnovna pravila izrade dekompozicijskih dijagrama. Postoji jedan korijen, ne postoji dekompozicija 1:1, postoji vie razliitih vrsta D.D.-ova (problema,ciljeva,lokacija,org. jedinica,procesa) od ega ciljevi i problemi moraju biti mjerljivi.

29

Objasnite na primjerima sve vrste veza u Cool:Biz-u izmeu procesa i klasa podataka


u P/K matrici? Proces moe kreirati klasu, itati ju, aurirati te brisati. Kreiranje bilo koji proces kreira klasu, itanje proces Kreirati raun ita artikl, auriranje proces Zaprimiti narudbu ita i aurira poslovnog partnera, brisanje rijetko se ita brie, ali nakon isteka pravnog roka mogue je brisati dokumente npr. Ugovoriti isporuku brie Poslovnog partnera.

30

Prema kojim se kriterijima moe provesti rasporeivanje i grupiranje procesa u P/K matrici? Empirijski: procesi se rasporeuju po redoslijedu faza ivotnog ciklusa osnovnih resursa; Pomou afinitetne analize: procesi se grupiraju prema afinitetu/srodnosti procesa Pomou genetikih algoritama.

31

Objasnite postupak dijagonalizacije P/K matrice u CoolBizu na primjeru vaeg timskog projekta. - Procese treba poredati po redoslijedu faza ivotnog ciklusa osnovnih resursa; - Klase podataka treba permutirati tako da prvo doe klasa koju generira prvi proces, zatim klasa koju generira drugi proces itd.; - Odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen; - Na kraju odrediti podsustave, tako da udovoljavaju kriterijima optimalnosti to dobivamo provoenjem afinitetne analize? Dobivamo grupirane procese prema meusobnim vezama, tj. klasama koje koriste. Radi se na temelju P/K matrice.

32

33

Opiite nain izrade WFD dijagrama. Kreiranje Work Flow dijagrama zapoinjemo tako to sastavljamo organizacijske jedinice (Organizational unit) koje se nalaze unutar promatranog sustava i izvan njega, odnosno s kojima sustav posluje. Nakon toga svakoj organizacijskoj jedinici pridruujemo procese (Process) za koje je ta organizacijska jedinica zaduena. Procesi se povezuju tokovima, materijalnim ili podatkovnim. I u ovom dijagramu moemo prikazati odreene ciljeve (Goal) i probleme (Problem) do kojih se dolazi.

34

Koje vrste procesa postoje u Cool:Biz-u? Navedite po jedan primjer za svaku vrstu. Vrste procesa operacijski i procesi odluke. Procese odluke karakterizira velik broj moguih izlaza ovisno o vrijednostima ulaza (inputa). Procesi rada sastoje se od niza akcija koje se izvravaju jedna za drugom i na izlazu (output) daju odreeni rezultat rada.


35

Nabrojite elemente WFD-a i objasnite njihova znaenja. Organizacijske jedinice, procesi, tokovi, ciljevi, problemi. Tok zadataka moe biti materijalni (Material) ili podatkovni (Data). Materijalni tok ilustrira kretanje stvarnih, materijalnih outputa, dok podatkovni tok predstavlja kretanje podataka tj. informacija izmeu pojedinih procesa. (ostalo vidi 33.)

36

to su to vanjske organizacijske jedinice? Kako se one prikazuju u WFD-u a kako u DTPu? To su OJ koje se ne nalaze unutar promatranog sustava, ve izvan njega, ali sustav s njima posluje. U WFD-u se vanjske OJ obino nalaze na dnu WFD-a i posebno su oznaene (npr. cijeli red obojan drugom bojom), dok su kod DFD-a prikazane graninim entitetom:

37

Nabrojite elemente AFD-a i njegov odnos prema WFD-u. Elementi: radna mjesta, aktivnosti (operacijske i aktivnosti odluke), tokovi, ciljevi, problemi. Mora se ouvati naelo tokova iz WFD-a ili P/K matrice!!! Osnovni objekt u dijagramu akcija je Job, odnosno posao. Job predstavlja ulogu koju pojedinac ili skupina ima u poslovnom sustavu i koje aktivnosti oni obavljaju. Nakon definiranja job-ova, slijedi definiranje aktivnosti (Activity) koje ine detaljizirani proces. Svaki proces sastoji se od odreenog broja meusobno povezanih aktivnosti. Aktivnosti mogu na ulazu primati jedan ili vie inputa, a na izlazu daju samo jedan output. Postoje dva tipa aktivnosti: Operation Activities (aktivnosti izvrenja) i Decision Activities (aktivnosti odluivanja). Specifino je da kod aktivnosti odluivanja moemo imati vie outputa. Na dijagramu akcija moemo specificirati i ciljeve (Goal) i probleme (Problem).

38

Objasnite na primjeru po elji zakon ouvanja tokova prilikom izrade AFD-a.Moraju se ouvati tokovi izmeu aktivnosti koje se obavljaju na razliitim radnim mjestima. Mora biti isti broj ulaznih i izlaznih tokova, kao kod WFD-a. Objasniti na primjeru svog projekta (npr. kod AFD_prodati proizvod ulazni tokovi su nalog za isporuku, cjenik i poslovni partner, a izlazni raun i plan otpreme, isto kao i na WFD-u).

39

Koja se skladita podataka nalaze na detaljnoj razini DTP-a, a nisu vidljiva na DTP-u kontekstne razine? Spremita klasa koja se kreiraju samo i samo u odabranom podsustavu.

40

Nabrojite najee greke kod izrade dijagrama tokova podataka. Samo izlazni tokovi, samo ulazni tokovi, neposredna veza dvaju spremita, neposredna veza spremita i odredita, neposredna veza ishodita i odredita, dvosmjerni tok, razliiti tokovi poslije razdjeljne toke, neposredna povratna veza.


41

to su to slabi objekti u ERA modelu? Objasnite na primjeru. Slabi objekti u ERA modelu su oni koji egzistencijalno i/ili identifikacijski zavise o jakom objektu i oni imaju identifikator jakog objekta, npr. stavka rauna ovisi o jakom objektu raun. Stavka rauna redovito ima i svoja svojstva kao to su npr. koliina, broj... Meutim, prisutnost stavke u modelu podataka ne bi imala naroitog smisla ako ta stavka ne bi pripadala nekom objektu tipa raun. Nadalje, budui da stavke iz razliitih rauna mogu imati isti broj, pojedinu stavku nije mogue ni jednoznano imenovati bez navoenja broja rauna kojem pripada.

42

Objasnite na primjeru otpremnice vezu vie-vie. Kada se koristi veza vie-vie stvara se novi objekt koji je ujedno slabi objekt iji se identifikator sastoji od 2 identifikatora od dva jaka objekta. Kod otpremnice tako moemo imati vezu vie-vie u sljedeem sluaju: jedna otpremnica sadri jedan ili vie artikala, a jedan artikl moe biti naveden u vie otpremnica. Da bismo to mogli prikazati na era modelu, stvara se novi slabi objekt stavke otpremnice koji takoer moe imati svoja svojstva poput koliine. Primarni klju tog novog objekta je sloeni klju i sastoji se od primarnih kljueva otpremnice i artikla.

43

Navedite jedan primjer i objasnite vezu 1:M s opcionalnou na obje strane. Kupac 01------- 0M Proizvod Dakle, npr. jedan kupac u nekom dunu moe kupiti 0 ili vie proizvoda, tj. odreeni proizvod (npr. televizor) moe biti kupljen od strane 0 ili jednog kupca. U ovom primjeru moemo vidjeti da postoji opcionalnost s obje strane i da se radi o vezi 1:M. Nacrtajte veze u ERA modelu koji se sastoji od sljedeih entiteta: poslovni partner, otpremnica, proizvod. Oznaite tip veze i opcionalnost. poslovni_partner 1-------0M otpremnica1-------1M stavke_otpremnice M0--------proizvod

44

45

Koje vrste kljueva postoje u relacijskoj shemi i kako se isti dobivaju iz ERA modela? Postoje primarni i vanjski kljuevi, te jednostavni ili sloeni kljuevi(vie atributa tvori klju). Identifikator objekta iz era modela postaje primarni klju relacije. Veza 1:1 iskazuje se vanjskim kljuem u onoj relacijskoj shemi gdje e poprimiti manje nul-vrijednosti Veza 1:M iskazuje se vanjskim kljuem, ali uvijek u onoj relacijskoj shemi koja je nastala od objekta na strani vie Veze M:N otvaranjem tree relacijske sheme, iji je klju dvokomponentni, a sastoji se od primarnih kljueva objekata koji su u vezi

46

Napiite relacijske sheme sljedeih relacija: poslovni partner, otpremnica, stavka otpremnice, proizvod i izrazite njihovu poslovnu povezanost. primarni klju, vanjski klju Poslovni_partner (OIB_poslovnog_partnera, Naziv, Adresa, Broj_telefona, E-mail,


Broj_iro_rauna) Otpremnica (Broj_otpremnice, Datum_izdavanja, OIB_poslovnog_partnera) Stavke_otpremnice (Broj_otpremnice, ifra_proizvoda, Otpremljena_koliina) Proizvod(ifra_proizvoda, Naziv, Vrsta, Visina, irina, Duina, Jedinina_cijena) 47 Opiite i dajte primjer viekomponentnog primarnog kljua. Kada se on mora pojaviti? Viekomponentni klju javlja se kada se radi o vezi vie-vie (M:N) jer je tada potrebno otvoriti novu relaciju. Klju te relacije biti e viekomponentni i sastojat e se od primarnih kljueva svih relacija koje sudjeluju u vezi vie-vie. Npr. raun ------ stavke_rauna ------ proizvod Relacijska shema e biti sljedea: Raun (Broj_rauna, Datum) Stavke_rauna (Broj_rauna, ifra_proizvoda, Koliina) Proizvod(ifra_proizvoda, Naziv, Vrsta, Visina, irina, Duina, Jedinina_cijena)

48

Opiite look up koncept u Clarionu. Objasnite to uz pomo veze M:1 iz ERA modela. Look up koncept slui za pretraivanje neke druge tablice. To je sluaj kad upisujemo vrijednost vanjskog kljua u neku tablicu. Onda moemo koristiti look up kako bismo pronli eljenu vrijednost u izvornoj tablici. Primjer uz pomo veze M:1 iz era modela: Raun ------- Poslovni_partner -> raun se odnosi na samo jednog poslovnog partnera, a poslovni_partner moe imati vie rauna. Dakle, relacija raun sadravat e vanjski klju relacije poslovni_partner, npr. oib_poslovnog_partnera. Prilikom unosa poslovnog partnera u relaciju raun moe se koristiti look up kako bi se pretraila relacija poslovni_partner i odabrao eljeni poslovni partner.

49

Objasnite genetiku definiciju informacijskog sustava. Genetika definicija informacijskog sustava prikazuje razine poslovanja nekog poduzea za koji se gradi informacijski sustav. Na prvoj su razini procesi osnovne djelatnosti poduzea, druga je razina zasluena za praenje uspjenosti, otklanjanje smetnji te organiziranje poslovnog sustava, a trea razina osigurava stabilan rast i razvoj poduzea, postavlja poslovne ciljeve te strategijski donosi odluke kako bi poduzee imalo prednost pred konkurentima.

50

Kakva je razlika izmeu genetike i deskriptivne definicije IS-a? Deskriptivna definicija: opisuje sustav preko njegovih funkcija, kada on ve postoji: IS je povezan skup sklopovske i programske opreme za prikupljanje, pohranjivanje, obradu, pretraivanje i raspodjelu informacija Genetika definicija IS-a: opisuje zato sustav postoji i kakav je njegov unutranji


ustroj

51

Objasnite odnos izmeu organizacijskog sustava, poslovne tehnologije i informacijskog sustava.

OS - Svaki organizacijski sustav ima svoj informacijski (pod)sustav MP - IS je model poslovne tehnologije nekog organizacijskog sustava IS - IS ne postoji sam za sebe, on je uvijek dio nekog organizacijskog sustava

52

Definirajte klasifikacijske osi genetike taksonomije informacijskog sustava. Vrsta procesa : Determinirani procesi oekivanog slijeda Determinirani procesi sluajnog slijeda Inventivni tip procesa Razina procesa: Izvoenje Upravljanje Odluivanje Razina ukljuenosti tehnologije: Klasine tehnologije Raunalo s bazom podataka Raunalo s bazom znanja

53

Objasnite Nolan-ovu paradigmu i njezin znaaj za projektiranje IS-a. Nolan-ova paradigma analizira informatiku zrelost tijekom vremena te implicira evolutivni razvoj.


Prepoznaje est razvojnih faza: I Uvoenje II Proirenje III Upravljanje IV Povezivanje V Sreivanje VI Zrelost Uinak nove IT je neko vrijeme manji od uinka stare IT. Treba prvo iskoristiti staru tehnologiju do kraja pa onda uvoditi novu.

54

Nabrojite i kratko opiite faze ivotnog i razvojnog ciklusa informacijskog sustava. Razvoj IS-a poinje razmatranjem strategije i ciljeva te modeliranjem poslovnih procesa!

ivotni i razvojni ciklus IS-a je iri pojam od ivotnog ciklusa programskog sustava!

Faze: SI - studija izvodljivosti, MP modliranje poslovnih procesa, OA osnovna arhitektura IS-a MA modeliranje aplikacija, MP modeliranje podataka, RA razvoj aplikacija, UA uvoenje aplikacija i PU provjera uspjenosti. Povrat na neku od ranijih faza poveava vrijeme i trokove izvoenja IS-a ! * Greke u ranim fazama su najskuplje ! 55 Objasnite pojmove: metoda, tehnika, metodika i pristup razvoju informacijskog sustava. Metoda: Znanstevno utemeljan postupak za rjeavanje koji ima univerzalnu namjenu, npr. Metoda supstitucije, ERA model, Dijagram dekompozicije Notacija: sredstvo koje se koristi da se metoda vizualizira Metodika: skup povezanih metoda koja rjeava odreene probleme (SSADM Structured Systems Analysis and Design Method, OMT - Object-modeling technique ) Tehnologija: nain kako neto izraditi, kako poduzee ostvaruje ciljeve Tehnika: razliiti naini obavljanja odreenih postupaka Pristup razvoju IS-a: linearni, evolucijski, prototipni 56 Nabrojite i kratko objasnite strukturne metode koje se koriste kod projektiranja IS-a. Dvije su strukturne metodike (metode) za PIS: Modeliranje procesa: Dijagram tijeka podataka DTP: -grafiki prikaz odnosa entiteta u sustavu


-kontekstna razina -DTP viih razina Fiziki DTP Logiki DTP

Modeliranje podataka ERA model: Martin-ova notacija ili Chen-ova notacija Relacijski model kljucevi i vanjski kljucevi formalna i pragmaticka normalizacija 57 Opiite postupke nalaenja procesa u objektnom sustavu i metode koje se za to koriste. Koriste se metode dekompozicije za nalaenje procesa. Postupak razlaganja sloenih struktura: Funkcija - skup procesa koji se izvode trajno, s ponavljanjem Proces - skup povezanih aktivnosti i odluka, kojima se postie parcijalni cilj, troe neki resurse i vrijeme, a od znaaja su za kupca Procesi su invarijantni dijelovi poslovne tehnologije Povezani procesi ine poslovnu tehnologiju Aktivnost: - radnja usmjerena na izvrenje nekog zadatka

58

Definirajte odnos izmeu klasa podataka i procesa te nain iskazivanja tog odnosa matricom. KLASA PODATAKA je logiki oblikovan i povezan skup podataka koji se odnose na jednu pojavnost (entitet). Klase podataka smatramo predmetom obrade u procesima. Analizom pretvorbe KLASA PODATAKA u procesima provjerava se njihova kompletnost i valjanost. * KLASA PODATAKA moe se u procesu: stvarati ili koristiti. * KLASE PODATAKA povezuju PROCESE u konzistentnu poslovnu tehnologiju. * U ureenoj organizaciji jedna se klasa podataka moe stvarati samo u jednom procesu. Pravila: - Jedna se klasa podataka generira samo u jednom procesu, - Jedna se klasa podataka moe koristiti u vie procesa, - Proces koji samo koristi, a ne generira nijednu klasu podataka je parazitski ili radi za okruenje, - Proces koji samo generira, a ne koristi nijednu klasu podataka treba posebno


analizirati, - Ne moe postojati proces, niti klasa podataka bez ijedne oznake G ili K. Procese treba poredati po redoslijedu faza ivotnog ciklusa osnovnih resursa; - Klase podataka treba permutirati tako da prvo doe klasa koju generira prvi proces,zatim klasa koju generira drugi proces itd.; - Odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen; - Na kraju odrediti podsustave, tako da udovoljavaju kriterijima optimalnosti. 59 (???) Objasnite koje transformacije matrice procesi/klase podataka se koriste radi empirijskog definiranja osnovne arhitekture IS-a. Srodne grupe procesa se grupiraju empirijski nain, i dobiju se submatrice podsustavi Na temelju PK matrice se izrauju: OFD, WFD, DTP 60 U kojoj se fazi razvoja novog IS-a koristi analiza afiniteta, koji su njezini koraci i kakav je izlazni rezultat. Nakon definiranja PK matrice radi se naliza afiniteta, tj. prije nego se pone s razradom poslovne tehnologije i projektiranjem IS-a. Analiza afiniteta je mjera intenziteta veza izmeu dva procesa: Afinitet izmeu dva procesa Afinitet nerasporeenog procesa prema roju

Kao rezultat dobiju se podsusutavi koji mogu, ali i ne moraju odgovarati prvotnim grupama procesa (razno razni razlozi; ovisno i o parametrima....) 61 Definirajte znaajke dobre arhitekture informacijskog sustava. a)Modularnost (sloeni IS je sastavljen od vie zaokruenih podsustava, broj modula/podsustava) b)Minimalna vanjska povezanost c) Maksimalna unutranja kohezija 62 Objasnite svrhu DTP-a (engl. DFD) kod projektiranja IS-a i simbole pomou kojih se on radi. DTP (sa svojim izvedenim oblicima wfd, afd i ofd) slui za prikaz radnih tokova, tokova aktivnosti te organizacijskih tokova. Simboli: krug=proces, pravokutnik=spremite, kvadrat=ishodite/odredite, strelica=tok podataka

63

Objasnite naelo ouvanja vanjskih tokova kod projektiranja IS-a. U kojim dijagramima (modelima) se to naelo primjenjuje? Naelo odranja vanjskih tokova svi entiteti koji okruuju proces na razini n, moraju se nai u okruenju detaljiziranih procesa na razini n+1. (DTP i njegovi izvedeni oblici mislim)


64

Kako se razmjenjuju podaci izmeu dva spremita u DFD-u? Neposrednom vezom izmeu dvaju spremita.(mislim da ne, nego svaki tok iz svakog spremita ide u onaj glavni, sredinji

proces, a iz njega onda u neki drugi, nikako ne neposrednom vezom?! Ili?!)

65

Kratko opiite tri najvanija oblika modela procesa koji se koriste kod projektiranja ISa. Kakvi su njihovi nazivi u Cool:biz-u? Work Flow Diagram (prikaz radnih tokova), Activity Flow Diagram (prikaz tokova aktivnosti), Organizational Flow Diagram (prikaz organizacijskih tokova).

66

Objasnite notaciju akcijskog dijagrama i nain koritenja te metode kod projektiranja IS-a. ??? Akcijski dijagrami koriste se za opisivanje detaljnije logike strukture procesa ili aktivnosti. Sadri simbole za sekvencu, ponavljanje, izbor, pristup podacima i prekid.

67

Opiite temeljnu strukturu svakog CASE-alata. to je to riznica (repository)? Sastoje se od riznica, podrke za strateko planiranje, analizu, logiko modeliranje, fiziko modeliranje, izvedbu aplikacije, uvoenje iste te podrku za reverzno inenjerstvo. Riznica je mjesto u alatu gdje se uvaju svi entiteti vani za poslovanje, modeliranje itd.

68

Kada ete u projektiranju IS-a koristiti tabele i stabla odluivanja? Navedite primjer. U projektiranju IS-a treba koristiti tabele i stabla odluivanja ako je uvjetovanost procesa visoka (mnogo toaka grananja).

69

Opiite transformaciju tabele odluivanja u stablo odluivanja.


(ako vam to znai, to je odgovor :S )

70

Kako se postie neredundantnost sadraja tabele odluivanja? Neredundantnost tabele odluivanja je kad su svi stupci donjeg dijela tabele meusobno razliiti. Postie se osiguranjem da su svi stupci u donjem dijelu tabele razliiti i razdvajanjem na vie tabela!?

71

Objasnite semantiku osnovnih elemenata ERA-modela i notaciju koja se pri


tome koristi.

Pitanje dosta nejasno, ali mislim da je ova slika odgovor na to pitanje, jer su objekt, veza i svojstvo osnovni elementi ERA modela. Dok notacija je naslov ovoga slidea, ali traei sam naao i da se koriste dvije notacije Chen-ova notacija (ova na gornjoj slici) i Martin-ova notacija (to smo u projektu koristili) 72 Opiite semantiku odnosa izmeu tipova podatkovnih objekata koji se opisuje oznakom 1:M s opcionalnou na strani vie. Navedite primjer.

Uvjetno pridruivanje ( 1 : M ), gdje je svaki lan iz skupa pojava jednog entiteta povezan s jednim ili niti jednim ili s vie lanova iz skupa pojava drugog entiteta, pri emu je svaki lan iz skupa pojava drugog entiteta povezan samo s jednim lanom iz skupa pojava prvog entiteta


73

Opiite semantiku odnosa izmeu tipova podatkovnih objekata koji se opisuje oznakom M:N s opcionalnou na obje strane. Navedite primjer. Sloeno ili vieznano pridruivanje ( M : N ), gdje je svaki lan iz skupa pojava jednog entiteta povezan s jednim, niti jednim ili s vie lanova iz skupa pojava drugog entiteta (ne postoje granienja u povezanosti lanova skupa pojava oba entiteta).

74

Objasnite u ERA modelu unarnu vezu M:N i obrazloite to na primjeru. Unarna veza: Jedna instanca objekta odreenog tipa u vezi je sa drugom instancom objekta istog tipa!

Unarna veza ne moe biti tipa pridruivanja M:N, jer proizvod se ne sastoji od samog sebe

75

to je ERA-model, od kojih se elemenata gradi i kakva se notacija koristi u tu svrhu? Razjasnite razliku izmeu unarne i dvojne veze. EVA-Entiteti, Veze, Atributi engl. ERA-Entity, Relationship, Attributes EVA-model je grafika prezentacija znanja o OBJEKTIMA, VEZAMA i SVOJSTVIMA Od kojih se elemenata gradi i kakva se notacija koristi u tu svrhu: objanjeno u prvom pitanju Unarna: Veza izmeu dvije pojave istog tipa entiteta (esto se koristi naziv rekurzivna veza)


Binarna: Veza izmeu dva entiteta 76 Nacrtajte ERA model za organizacijsku strukturu(strukturno stablo) i sastavnicu (mreu).

77

Nacrtajte ERA model za prikaz odnosa meu podacima koji se oznaavaju kao 1:M s opcionalnou na obje strane. Navedite primjer. Kako se naziva ta paradigma?

78

Koja je razlika izmeu jakog i slabog objekta u ERA modelu? Poveite to s pojmom opcionalnosti. Jaki objekt- Postoji nezavisno od drugih objekata Slabi objekt - Egzistencijalno i/ili identifikacijski zavisi o jakom objektu Nisam naao konkretan odgovor na to pitanje, ali mislim da jaki objekti mogu imati opcionalnosti u svojim vezama, dok slabi ne mogu jer onda ne bi postojali. Objasnite semantiku unarne veze M:N i 1:M s opcionalnou na obje strane. Navedite primjer. 1:M M:N

79


80

Kako se razjanjava veza M:N u ERA-modelu? Samo se veze tipa pridruivanja 1:1 i 1:M mogu implementirati u relacijskoj bazi podataka. Stoga se svaka veza tipa M:N treba pretvoriti u dvije veze tipa 1:M i N:1

Objanjava se kao: Raun moe imati vie proizvoda, a proizvod moe biti na vie rauna. 81 Kako se u ERA modelu razjanjava trojna veza, pomou dvojnih veza? Veza n - tog reda (veza 3. reda) se moe prikazati kao n veza nieg reda (2. reda). Tako da bi se trojna veza u ERA modelu mogla razjasniti kao tri veze 2. reda tj. tri obine binarne veze. Primjer je na slici.

82

Kakva je formalna notacija za relacijsku shemu? to je primarni klju? Formalna notacija za relacijsku shemu je to da ima ime relacije i skup atributa s domenama npr. NARUDBA (kupac, proizvod, koliina). Svaka relacijska shema ima znaenje i sadraj. Jednu relaciju ini skup zapisa sa znaenjima. Primarni klju je jedinstveni identifikator (vrijednost kljua jednoznano odreuje cijelu n - torku). Kandidat za primarni klju je atribut iz relacijske sheme za koji vrijedi da je jedinstven


(ni u jednom retku relacije ne postoje dva retka s istom vrijednou tog kljua) i minimalan je (ne postoji manji skup atributa koji bi mogao jednoznano odreivati redak). Svaka relacija ima bar jednog kandidata kljua, a primarni klju je jedan od kandidata.

83

Objasnite pravila prevoenja od ERA modela prema relacijskom modelu i ilustrirajte ih primjerom. ERA model je grafiki, a relacijski model je linearni prikaz logikog modela podataka. Prevoenje je jednoznano i provodi se u dva koraka: prevoenje objekata i prevoenje veza. Objekti se prevode tako da: ime_objekta postaje ime_relacije, svojstva objekta postaju atributi relacijske sheme, a identifikator objekta postaje primarni klju relacije. Veze se prevode ovisno o vrsti. Veza 1:1 se iskazuje vanjskim kljuem u onoj shemi u kojoj e poprimiti manje nul - vrijednosti. Veza 1:M se prevodi vanjskim kljuem u onoj shemi koja je nastala od objekta na strani M. Veza M:N se prevodi otvaranjem tree relacijske sheme, iji je klju dvokomponentni a sastoji se od primarnih kljueva objekata koji su u vezi. Primjer je na slici.

Iz ERA modela prvo prevedemo objekte tako da njihova imena postanu imena relacija (osoba, posao, projekt). Svojstva objekata prevedemo kao atribute relacija, a identifikatore kao primarne kljueve: osoba(OIB, Ime, Prezime, Adresa, Telefon), projekt(ID_posla, Opis) i onda vezu M:N koju imamo na ovoj slici prevedemo tako da stvorimo 3. relaciju iji je primarni klju dvokomponentni i koja pokazuje vanjskim kljuevima na obje tablice: posao(ID_posla, OIB, Opis). uto su vanjski kljuevi.

84

Kako se opcionalnost iz ERA modela iskazuje u relacijskom modelu. Opcionalnost se iskazuje s vanjskim kljuevima. Na onoj strani gdje postoji opcionalnost se stavlja vanjski klju. Ako postoji opcionalnost na obje strane onda je najbolje staviti treu relaciju. Vanjski klju zbog opcionalnosti u ERA modelu kod relacija moe imati i nul vrijednost.

85

to je vanjski klju relacijske sheme i kako se formira? Navedite primjer. Vanjski klju je sutina relacijskog modela. On povezuje pojedinane sheme u relacijsku bazu, smanjuje zalihost zapisa i iskljuuje anomalije odravanja. Vanjskih kljueva moe biti vie, pa se tada adresira vie zapisa (non - unique keys). Vanjski


klju moe sadravati i nul - vrijednost. Vanjski kljuevi neke relacijske sheme su uvijek primarni kljuevi onih relacijskih shema s kojim je promatrana u vezi. Vanjski kljuevi odgovaraju vezi iz ERA modela. Formira se u onoj tablici koja je na strani vie kod veze 1:M, ili kod one tablice kod koje postoji opcionalnost. Primjer je iz prolog pitanja. Posao je relacijska shema koja povezuje dvije tablice (osoba i projekt). Posao zato ima dva vanjska kljua, od kojih jedan pokazuje na primarni klju tablice projekt, a drugi na primarni klju tablice osoba. Ta dva vanjska kljua skupa ine primarni klju, jer se radi o slabom entitetu. Kod jakih entiteta vanjski kljuevi ne moraju biti primarni.

86

Kada e se kod prevoenja iz ERA modela u relacijski model pojaviti dvokomponentni primarni klju? U kakvom je od odnosu prema vanjskim kljuevima? Dvokomponenti primarni klju se javlja kod slabih entitea koji povezuju dva entiteta izmeu kojih treba biti veza M:N. Tada se kreira trei entitet, koji sadri vanjske kljueve koji pokazuju na ostala dva entiteta i koji su ujedno jedan dvokomponenti klju. Slabi entiteti nemaju vlastite identifikatore nego moraju imati ovakve. Dvokomponenti primarni klju ine zapravo dva vanjska kljua i to je odnos primarnog dvokomponentnog kljua prema vanjskim.

87

Nacrtajte ERA-model za odnos koji glasi: Neki proizvod se realizira radom na vie radnih mjesta, a jedno radno mjesto moe sudjelovati u izradi vie razliitih proizvoda.

Proizvod se relaizira radom na vie radnih mjesta, to znai da se vjerojatno mora realizirati ne nekom radnom mjestu i zato nema opcionalnosti. Radno mjesto moe sudjelovati u izradi vie proizvoda, znai da moe, ali ne mora, i zato ima opcionalnosti.

88

Objasnite prvu, drugu i treu normalnu formu u relacijskom modelu. Relacijska shema je u 1. normalnoj formi ako su domene svih njenih atributa atomarne vrijednosti i ako je svaki nekljuni atribut funkcijski ovisan barem o jednoj komponenti kljua. Kod te se forme javljaju anomalije odravanja: dodavanja, brisanja i izmjene. Relacija je u 2. normalnoj formi samo je i u prvoj normalnoj formi te ako su svi njeni nekljuni atributi funkcijski ovisni o svim djelovima primarnog kljua. Relacija je u 3. normalnoj formi ako je i u prvoj i drugoj normalnoj formi te ako nijedan nekljuni atribut nije tranzitivno ovisan o primarnom kljuu.


89

Objasnite Chen-ovu i Martin-ovu notaciju za veze u ERA modelu. Navedite primjer i prikaite ga po obje notacije. Chenova notacija za veze u ERA modelu ima drugaije oznake. Ime veze se u njoj pie u rombu, a opcionalnost se oznaava kruiem na onoj strani gdje postoji. Romb se zatamnjuje na stranu vie, a na strani gdje je jedan ostaje onakve boje kakve i jest. Martinova notacija ima drugaije znakove. Kod nje se ime veze pie na crtu (vezu), opcionalnost oznaava kruiem na strani na kojoj postoji, a vie se oznaava nekim raljama. Jedan se oznaava s dvije crtice. Mi koristimo Martinovu u Cool Bizu (valjda). Slika ima primjer obje notacije. Na slici pie da jedan kupac moe imati nula ili vie rauna. Znai da moe kupiti neto a ne mora nita. Svaki raun pripada samo jednom kupcu i svaki raun ima jednu ili vie stavki. Svaka stavka pripada samo jednom raunu. Svaka stavka moe a ne mora, biti samo jedan proizvoda. Kupac moe kupiti jedan ili vie proizvoda i za to dobiti jedan ili vie rauna.


90

Navedite primjer (u ERA modelu) veze 1:M bez opcionalnosti i objasnite kako ete ga izvesti u relacijskom modelu.

Jedan dobavlja dobavlja jedan ili vie proizvoda, a svaki proizvod je dobavljen od samo jednog dobavljaa. U relacijski model emo ovaj primjer prevesti tako da napravimo dvije relacije: dobavlja i proizvod. Povezat emo ih vanjskim kljuem koji se stavlja na stranu gdje je vie. To znai da e vanjski klju biti u relaciji proizvod jer je na toj strani M. Konaan izvod u relacijskom modelu je ovaj:


Dobavlja (OIB, Naziv) Proizvod (ID_proizvoda, Naziv, OIB) Tu su podcrtani primarni kljuevi, a uto je vanjski klju koji u tablici proizvod pokazuje na primarni klju tablice dobavlja, odnosno na OIB. 91 Objasnite osnovna svojstva i formalna pravila (ogranienja) korektne relacijske sheme. Relacijska shema (RSh) je model podataka zasnovan na teoriji skupova koji predstavlja formu po kojoj su pohranjeni podaci ijom interpretacijom se utvruje znaenje relacije. Svaka RSh, dakle, ima znaenje (intenziju) i sadraj (ekstenziju). Njezina osnovna svojstva su ta da je tvore IME RELACIJE i SKUP ATRIBUTA s domenama (domenu ine podaci, koje nije mogue dalje rastavljati). Relaciju ini skup zapisa sa znaenjima. Jo neka svojstva su ta da: relacija s n atributa je n-tog reda, a njezine ekstenzije su n-torke; vrijednost niza atributa u nekoj n-torki se oznaava s t(N); za svaku n-torku iz relacije postoji jedinstven identifikator kandidat kljua. Ogranienja su: RSh ne smije sadravati dva jednaka atributa, poredak atributa je nevaan, razliite relacije smiju sadravati iste atribute (u takvom sluaju ime atributa ima prefiks, koji oznaava relaciju kojoj atribut pripada). Posljedice takvih ogranienja na tabeli su: tabela ne smije sadravati dva identina stupca, redoslijed stupaca u tabeli je nevaan, promjena stupaca ne mijenja znaenje ni sadraj. 92 Opiite rijeima mehanizam nalaenja nadreenog zapisa (master) na temelju vrijednosti vanjskog kljua u zavisnim zapisima (children). Mehanizam? Jednostavno uzme vanjski klju i onda trai u drugoj tablici primarni klju s tom vrijednou. 93 Nacrtajte ERA model za odnos VLAK-VAGON (u eljeznikom prometu) i prevedite ga u relacijski model. A gdje je lokomotiva? Veza je 1:N, opcionalnost na strani 1. Vlak(VlakID) Vagon(VagonID, VlakID)

94

Opiite ulogu poslovnih strunjaka u projektiranju informacijskog sustava. Poslovni strunjaci trebaju biti ukljueni u tim za SPIS1. Oni, zajedno s projektantima moraju dijeliti odgovornost jer uspjeh zavisi o poznavanju posla, izabranim metodama i IT-u. Osim toga, oni prate projekt i procjenjuju ga po kriterijima koji su odreeni za taj projekt. Oni sudjeluju u postavljanju ciljeva, uputama za rad, razgovoru, radu na skicama, planu provedbe te izvjetajima.

95

Kakva je razlika izmeu dijagrama tokova rada (WFD) i dijagrama tokova podataka (DFD)? U kojoj fazi projektiranja IS-a se koristi prvi, a u kojoj

1 Strateko planiranje informacijskih sustava


drugi? WFD spada u globalni model objektnog sustava, a DFD (dijagram tokova podataka) u model informacijskog sustava. Dijagram tokova podataka se koristi u analizi postojeih/potrebnih podataka. WFD je temeljni model poslovne tehnologije stvarnog organizacijskog sustava, pogodan za rad na BPR-u. DFD se koristi u modeliranju podataka. 96 Objasnite koritenje metode dekompozicije u projektiranju informacijskih sustava. DD se koristi za prikaz organizacije realnog sustava te dekompoziciju procesa i ciljeva. Sa: http://raljekvalitete.bloger.hr/post/dekompozicija-procesa/4322528.aspx: Proces moe biti opsean, kompliciran s mnogo uesnika, aktivnosti, zahtjeva, ciljeva i jo mnogo ega. Da bismo lake razumjeli proces moramo ga podijeliti na nekoliko dijelova koje emo lake razumjeti. Te dijelove nazivamo procesni koraci ili potprocesi. Svaki potproces dalje moemo podijeliti na nekoliko dijelova potprocesa. Taj postupak ponavljamo sve dok ne doemo do dijela koji moemo lako opisati, razumjeti, upravljati i poboljavati. Iz Brumecove prezentacije sa Menadment poslovnih sustava: Funkcija dekompozicije je skup procesa koji se izvode trajno, s ponavljanjem. Proces:

97

Skup povezanih aktivnosti i odluka, kojima se postie parcijalni cilj, a troe neke resurse i vrijeme te imaju znaaj za kupca naih proizvoda/usluga Procesi su invarijantni dijelovi poslovne tehnologije Povezani procesi ine poslovnu tehnologiju

Aktivnost : radnja usmjerena na izvrenje nekog zadatka

Kakva je to metoda Analiza ivotnog ciklusa osnovnih resursa i kada ete je primijeniti u projektiranju informacijskih sustava? Metodom ivotnog ciklusa osnovnih resursa provjerava se kompletnost popisa procesa, dobivenih metodom dekompozicije. Obuhvaa: planiranje, prikupljanje, koritenje, nestajanje. Primjena?

98

Kako se formiraju vanjski kljuevi za iskazivanje odnosa koji je u ERA modelu opisan kao unarna veza M:N s opcionalnou na obje strane? Definiraju se dvije relacije, jedna za entitet, a druga za vezu. Relacija koja predstavlja vezu ima 2 vanjska kljua, oba referenciraju slogove iz relacije koja predstavlja entitet.


99

Kako ete organizirati rad na projektiranju informacijskog sustava i suradnju s poslovnim strunjacima koji poznaju domenu? Povei s 94. pitanjem s naglaskom na podcrtano! to je uloga rjenika podataka kod integracije podatkovnog modela? Integracija modela podataka zahtijeva voenje rjenika podataka kako bi se otklonili sinonimi i homonimi.

10 0

pis skripta

Documents