pitanja i odgovori- poslovna informatika
DESCRIPTION
poslovna informatika singidunumTRANSCRIPT
-21-
INFORMATIKA
-zavrni ispit-
1. Ureaj, prvi raunar, 4000 godina pre nove ere, poznat je pod nazivom:
Abacus
2.Tvorac prvog raunara iz XIX veka (analitika maina), tanost 20 cifara, je
Charles Babbage3.Britanski matematiar, definisao principe modernih raunara, tvorac algoritama, dekripter je:
Alan Turing
4.Patent za elektromehaniki raunar sa unosom podataka na buenim karticama, koji se koristio za popis stanovnitva u SAD 1890 godine dao je:
Herman Holerith
5. Naunik XX veka koji je definisao raunar opte namene, koji ima ulaz, izlaz, kontrolnu i aritmetiku logiku i memoriju je:
John Von Nouman6. Ako se raunar posmatra kao sistem, njegove osnovne funkcije su:
Ulaz, obrada, izlaz
7. Hardver raunara obuhvata:
Procesor, memorije
Tastatura, mi, monitor, skener
Konektori, hladnjaci, izvor napajanja
8. U softver se moe svrstati:
Operativni sistem
Aplikativni softver
9. Prvi digitalni raunari opte namene ENIAC i UNIVAC hardverski su zasnovani na:
Elektronskim (vakum) cevima
10. Karakteristike prve generacije raunara su:
Elektronske vakum cevi
Mainski jezik jezik niskog nivoa za programiranje
Magnetna primarna memorija
Unos podataka i instrukcija preko buenih kartica
11. Karakteristike druge generacije raunara su:
Tranzistorska tehnologija
Tehnologija tampanih veza
Poetak jezika vieg nivoa Magnetna primarna memorija
Magnetni diskovi i trake za sekundarnu memoriju
12. Karakteristike tree generacije raunara su:
Pojava integrisanih ipova IC
Drastino poveanje memorije Razvoj softvera jezici vieg nivoa
Poveanje brzine i dostupnosti
13. Karakteristike etvrte generacije raunara su:
LSI - Large Scale Integration VLSI - Very Large Scale Integration Razvoj mikroprocesora Pojava mini i super raunara
Paralelno procesiranje14. GUI oznaava:
Graphical User Interface
15. Macintosh je 1984 uveo sledee komponente GUI:
Desktop radna povrina
Ikone
Upotreba mia i drugih pointing devices Double click" i Click-and-drag
16. Windows OS kroz istoriju su imali imena:
Windows 3.0
Windows 3.1
Windows 95
Windows 98
Windows XP
Windows 717. Mainframe ima sledee karakteristike:
Viekorisniki raunar
Veliki broj terminala
Konkurentna obrada aplikacija
18. Karakteristike super raunara:
Najbri procesori
Ogromna radna memorija
Primene: vojska, meteorologija, istraivanja
19. Serveri su:
Raunari koji dele svoje usluge drugim raunarima
20. Namena personalnih raunara:
Poslovne aplikacije (tekst, tabele, ...)
Raunovodstvo
Sluanje muzike
Gledanje video sadraja
21. Prenosivi raunari su:
Notebook
Laptop
PDA raunari
22. Ugraeni raunari su namenjeni za:
Kontrolu u automobilskoj industriji
Monitorisanje rada (npr. srca u medicini)
Kontrola temperature i vlanosti
Daljinsku kontrolu
23. U ulazne ureaje raunara spadaju:
Kamera Tastatura
Mi Skener
ita bar kodova
Mikrofon
24. U izlazne ureaje raunara spadaju:
Zvunici
Tastatura
Projektor
Monitor tampa
Ploter25. Hardver unutar raunara obuhvata:
Procesor - CPU
Jedinica za napajanje
Grafika kartica
Matina ploa RAM memorija
Mrena kartica
26. Grupa od 8 bita se naziva:
Bajt27. Koliko razliitih podataka se moe kodovati sa 3 bita:
Osam
28. Binarni zapis decimalnog broja 5 je:
0101
29. Binarni zapis decimalnog broja 4 je:
0100
30. Binarni zapis decimalnog broja 3 je:
0011
31. Binarni zapis decimalnog broja 7 je:
0111
32. ASCII kodni zapis je duine:
256 bita
33. ASCII kodovima se kodiraju:
brojevi slova
34. Standardni ASCII karakteri decimalno su kodovani sa:
32 do 127
0 do 128
35. Extended ASCII karakteri decimalno su kodovani sa:
0 do 255
36. Nevidljivi (non-printable) ASCII karakteri decimalno su kodovani sa:
0 do 31
37. Programske instrukcije su u raunaru zapisane:
binarno
38. Koliko razliitih cifara ima u heksadecimalnom brojnom sistemu:
16 cifara
39. Heksadecimalni zapis binarnog broja 01010001b je:
51h40. Heksadecimalni zapis binarnog broja 01010101b je:
55h41. Heksadecimalni zapis binarnog broja 01111010b je:
79h
42. Binarni zapis heksadecimalnog broja 42h je:
01000010 b
43. Binarni zapis heksadecimalnog broja 13h je:
00010011 b44. Obeleiti veliine u bajtima koje su u rastuem redosledu:
B, KB, MB, GB, TB, PB
45. ta je tano od navedenog:
1 KB < 1 GB 1 GB < 1 TB 1 KB < 1 MB 1 MB > 1 KB46. ta je tano od navedenog:
512 KB < 2 MB
256 MB > 1024 KB 64 MB > 256 KB 128 GB > 256 MB47. ta je tano od navedenog:
1 KB = 1024 B 1 MB = 1024 KB48. ta moe biti integrisano na matinoj ploi:
Zvuna kartica Video kartica
Mrena kartica
49. Osnovni ipovi na matinoj ploi su:
NorthBridge
SouthBridge
50. Socket odreuje:
Koji procesor moe da se ugradi na matinu plou51. NorthBridge povezuje sa procesorom:
Memoriju i grafiku karticu
52. Funkcije CPU su:
Izvrava programske instrukcije
Aritmetike operacije nad podacima
Logike operacije nad podacima
53. Osnovni delovi CPU su:
EU Execution Unit54. Osnovni delovi CPU:
ALU aritmetiko logika jedinica
Registri
Dekoder instrukcija
Program counter55. Koraci koje obavlja CPU su:
Prihvat (fetch) instrukcija
Dekodovanje naredbi (decoding)
Izvrenje naredbe (executing)
Upis rezultata obrade (writing)
56. Pravilan redosled u koracima CPU je:
Fetch, Decoding, Executing, Writing
57. Pipelining je karakteristika procesora koja znai sledee:
Pre nego to se zavri obrada prve instrukcije zapoinje se obrada naredne
58. Obeleiti poznate proizvoae PC procesora:
Intel
AMD
Motorola
59. Radni takt procesora se izraava u:
Giga hercima60. Duina mainske rei u savremenim procesorima je:
32/64 bita
61. Performanse procesora se mogu izraziti u:
MIPS i Mega flopsi
62. Tehnike za poveanje raunarske moi su:
Paralelno procesiranje i Server klasteri
63. Performanse procesora se mogu izraziti u:
MIPS i Mega flopsi
64. BIOS sadri:
Osnovni set instrukcija za pokretanje raunara
65. PCI slotovi su namenjeni za:
Zvuna, TV, mrena kartica, ...
Grafika kartica66. CMOS ip ima sledeu namenu:
Pamti osnovne postavke i sadri u sebi sistemski sat
67. AGP port je namenjen za:
Grafika kartica68. Osnovne magistrale podataka su:
CONTROL magistrala DATA magistrala
ADDRESS magistrala
69. Vrste RAM memorija u odnosu na napajanje su:
Dinamika
Statika
70. Vrste ROM memorija:
PROM
Flash
EPROM
EEPROM71. Karakteristike RAM memorije:
Read/Write pristup Dri podatke samo kada ima napajanje
Mogu je viestruki upis
72. Karakteristike ROM memorija:
Iskljuivo Read pristup
Dri podatke i u odsustvu napajanja
Sporija je od RAM memorije
73. L1 i L2 ke memorija:
Sadri podatke kojima CPU esto pristupa
Brza je memorija
Predstavlja memoriju RAM tipa
74. Pristup memoriji i periferijama moe biti:
Poliranje DMA
Mehanizam prekida
75. Jedinica napajanja vri konverziju napona:
AC/DC76. Karakteristini jednosmerni naponi u raunaru su:
3,3V, 5V, 12V77. Reim hibernacije kod laptop raunara znai:
Smanjenja utroka energije i produenja vremena izmeu dva punjenja
78. Plug and Play tehnologija oznaava:
Nije potrebno podeavanje raunara prilikom ukljuenja komponenti
79. Obeleiti periferije raunara:
Kamera Zvunici
Tastatura
Mi Skener
tampa
Ploter Mikrofon
80. Obeleiti ulazne ureaje:
Tastatura
Skeneri
Mi ita bar kodova
81. Obeleiti izlazne ureaje raunara:
Zvunici
tampa
Ploter82. Standardan raspored slova na tastaturi je:
qwerty
83. Obeleiti vrste konektora za tastaturu:
USB PS/2
84. Obeleiti ureaje za pokazivanje (pointing devices):
Mi
Touchpad
Pointing stick
Trackball
Joystick
Touch screen
Graphics tablet
Smart whiteboard
85. Karakteristike senzora su:
Monitoriu temperaturu, vlanost pritisak
Koriste se u robotici, medicini, ...
86. Standardne veliine ekrana (monitora) su:
15 - 2187. Vrste monitora prema nainu funkcionisanja:
CRT
TFT88. Osnovna taka na monitoru koja se kontrolie je:
piksel
89. Matrini tampai:
Korisite toner
Glava im se sastoji od nezavisnih iglica
Spori su tampai Koriste Ribon traku90. Laserski tampai:
Korisite toner
Koriste laserski snop
Imaju veliku brzinu tampanja
91. Obeleiti karakteristike dial-up modema:
Brzina prenosa do 56 Kb/s
Mogu biti interni i eksterni
Prenose digitalne podatke analognom linijom
92. Sekundarna memorija (storrage devices):
Magnetne trake
Flash memorije
Optiki diskovi
Magnetni diskovi
93. Karakteristike magnetnih traka:
Sekvencijalni pristup podacima
Spor pristup podacima
Magnetna memorija
94. Karakteristike magnetnih diskova su:
Direktan pristup podacima
Brz pristup podacima
Magnetna memorija
Magnetni diskovi
95. ta su staze (trake, tragovi) jednog HD:
Koncentrini prstenovi na ploi diska za upis i itanje
96. ta su cilindri jednog HD:
Skup svih staza jednake udaljenosti za sve ploe diska
97. ta su sektori jednog HD:
Deo staza, ugaono podeljen, najee veliine 512 B
98. ta su zone jednog HD:
Skup susednih cilindara sa jednakim brojem sektora
99. Poznati proizvoai HD su:
Seagate
Maxtor
Western Digital
100. Kapacitet CD-ova moe biti:
650 MB
700 MB
800 MB101. Karakteristike optikih diskova su:
Direktan pristup podacima
Visoka pouzdanost zapisa
Optika memorija
102. Karakteristike flesh memorija:
Ne sadri pokretne delove
Mogue je viestruki upis
Magnetna memorija
103. Obeleiti osnovne kategorije softvera:
Kompajleri i drugi programi
Sistemski softver
Aplikativni softver
104. Obeleiti osnovne funkcije sistemskog softvera:
Prevoenje source koda u izvrne programe
Upravljanje resursima raunara
Interfejs prema korisnicima105. Zadaci operativnog sistema:
Prevoenje source koda u izvrne programe
Kontrola ulazno/izlaznih ureaja
Upravljanje fajlovima
Upravljanje procesorom
106. Vrste interfejsa operativnih sistema:
Komandne linije
UGR GUI107. Obeleiti operativne sisteme sa GUI:
Mac OS
Windows
108. Obeleiti Windows OS za serverske raunarske mree:
Windows Professional Edition Windows Server 2003
109. Windows OS namenjen za depne i rune raunare je:
Windows CE
110. Karakteristike multitaskinga:
Vie poslova (procesa) dele isti resurs
111. Uitavanje operativnog sistema se naziva:
booting
112. Operativni sistem otvorenog koda je:
Linux
Windows Open Edition
113. Operativni sistem se izvrava iz:
Hard diska
ROM memorije
114. Algoritam je:
Skup procedura korak-po-porak kojima se reava posao
115. Obeleiti programske jezike visokog nivoa:
C
C++
JAVA
116. Raunarski program je:
Skup instrukcija u ijoj osnovi su aritmetike i logike operacije
117. Aplikativni softver obuhvata:
Stone aplikacije
Raunovodstveni programi
Edukativni softver
Igre
118. Upgrading softvera se radi zbog sledeeg:
Uklanjanje greaka (bagova) u softveru
Dodavanje novih mogunosti (features)119. Karakteristike Free softvera:
Nije zatien autorskim pravima
Slobodno se moe kopirati i distribuirati
120. Mogue karakteristika Shareware softvera:
Softver koji je sa ogranienom funkcionalnou
Softver koji vremenski ogranieno traje
121. Popularni integrisani aplikativni softverski paket je:
Microsoft Office122. Karakteristini utility programi namenjeni su za:
Kopiranje fajlova izmeu memorijskih jedinica
Kompresija fajlova
Antivirusna zatita
123. Autor World Wide Web-a je:
Tim Berners Lee
124. Osnovni elementi multimedije su:
Tekst
Grafika
Video
Zvuk
125. U odnosu na mogunost upravljanja multimedija se deli na:
Linearnu
Nelinearnu
126. Point veliina slova nekog teksta je definisana sa:
1pt = 1/72 ina
127. Jezik za pisanje tekstova koji se razmenjuju Internetom je:
HTML
128. Karakteristike hiperteksta:
Sadri veze prema drugim tekstovima
Ne mora da bude linearan
129. Vrste statine slike kod grafike su:
Crtei
Grafikoni
Dijagrami
Fotografije
130. Obeleiti mogue vrste grafike:
vektorska
bitmapirana (rasterska)131. Karakteristike bitmapirane (rasterske) grafike:
Slika je matrica taaka (pikseli)
Zahteva puno memorije
Pogodna za fotorealistike slike
132. Obeleiti karakteristike vektorske grafike:
Zahteva malo memorije
Sastoji se od koordinata i dimenzija geometrijskih oblika
Pogodna za dijagrame i grafikone
133. Rezolucija kod grafike je:
Broj taaka (piksela) po inu
134. Obeleiti formate podataka za grafiku:
.BMP
.JPG
.TIFF
135. Karakteristike kompresije sa gubitcima:
Kompresijom se gubi kvalitet originala Zasniva se na redudansi originala Karakteristian primer je MP3 format Vei stepen kompresije proizvodi vei gubitak136. Karakteristike kompresije bez gubitaka:
Dekompresijom se u potpunosti vraa original
Karakteristian je ZIP ili ARJ format Zasniva se na redudansi originala
137. Vrste animacije:
2D
3D
138. Skraenica za raunarsko modelovanje i proizvodnju:
CAD/CAM
139. Digitalizacija obuhvata:
Odabiranje u vremenu
Kvantizaciju po amplitudi
140. Brzina odabiranja govornog signala je:
8KHz
141. Brzina odabiranja muzikog signala je:
44KHz
142. ta su baze podataka? Organizovani skup logiki povezanih podataka
143. ta su baze podataka? Integrisani skup podataka i skup postupaka za njihovo odravanje i korienje, organizovan prema potrebama korisnika
144. ta je podatak? injenica o nekom predmetu i/ili dogaaju koja se moe zabeleiti i sauvati na raunaru
145. ta je informacija? Skup struktuiranih i nestruktuiranih podataka
146. ta su metapodaci? Podaci koji opisuju svojstva ili karakteristike podataka u bazi podataka
147. ta je sistem za upravljanje bazama podataka? Softverski sistem koji se koristi za kreiranje, odravanje i manipulisanje podacima, kao i za kontrolu prava pristupa bazi podataka
148. Registar korisnika odreuje? Ko moe da pristupi podacima, kojim podacima i ta moe sa njima da radi
149. Ako se jedan podatak pojavljuje dva ili vie puta u bazi podataka
To predstavlja nepoeljnu redudansu, to moe dovesti do gubitka podataka i do nekonzistentnosti baze podataka
150. Obeleiti dobro poznate DBMS-ove MySQL
Microsoft SQL Server
Oracle
151. Korisnici se u bazi definiu sa parametrima
JMBG, broj line karte, broj vozake dozvole i sl.
152. Obeleiti osnovne naredbe za rad sa bazom podataka
INSERT
DELETE
UPDATE
153. Kod baza podataka, u odnosu na klasine sisteme Ne postoji (ili je minimalna) redudansa podataka u bazi
154. Relacione baze podataka su Skup povezanih tabela
155. Obeleiti karakteristike relacionih baza podataka Zasnivaju se na povezanim tabelama
Ne mogu da postoje dupli zapisi
Nije bitan redosled unosa zapisa156. Obeleiti modele baza podataka Hijerarhijski
Mreni
Relacioni Objektni
157. Osnovna prednost raunarskih baza podataka je: Olakano smetanje velikih koliina podataka i dobijanje raznovrsnih informacija
158. Softveri za smetanje podataka i dobijanje informacija nazivaju se:
Programi za rad sa bazama podataka (database program)
159. Kolekcija podataka koja je smetena u raunaru u organizovanoj formi naziva se:
Baza podataka (database).
160. Iskljuiti pogrean tip polja za podatak:
Tip rekorda
161. Polje za broj prodatih automobila u jednoj prodavnici treba da bude sledeeg tipa:
Numeriki tip
162. Najefikasniji nain za pronalaenje eljenog podatka u bazi podataka je
Postavljanje upita
163. Postavljanje upita nad bazom podataka se naziva:
Query
164. Najei naziv za izvetaj iz baze podataka je:
Report
165. Sistem za upravljanje bazama podataka (DBMS) je
Softver kojim se definie baza, aurira i upravlja sa kontrolom pristupa
166. Dobar izbor primarnog kljua u tabeli za evidenciju studenata na jednom univerzitetu bi bio:
Broj indeksa.
167. Uslov koji mora da ispuni primarni klju jedne tabele (egzistencijalni uslov) je:
Ne sme da se ponavlja (jedinstvenost).
168. Primarni klju jedne relacije je
Jedinstven identifikator svakog zapisa u tabeli
Atribut koji mora biti na prvom mestu jedne tabele
Atribut ija se vrednost nikada ne menja
169. Spoljni klju jedne relacije je
Klju koji pokazuje na drugu relaciju i povezuje je sa njom
Atribut koji je uvezen spolja
170. Baza podataka kreirana u access-u sastoji se od sledeih elemenata:
Tabele
Forme
Upiti
Izvetaji
171. LAN je skraenica od:
Local area network
172. WAN je skraenica od:
Wide area network
173. Osnovna razlika izmeu LAN i WAN mrea je :
Prostor koji obuhvataju
174. Svaki pojedinani raunar povezan na mreu oznaava se kao:
vor (node)
175. Najee korieni medijum za povezivanje raunara u LANu je:
Upredene parice
176. Digitalne signale u obliku modulisanih svetlosnih impulsa prenose:
Optiki kablovi
177. Digitalni signali se koristiti za prenos:
I analognih i digitalnih podataka178. Repeater je ureaj namenjen za:
Restauraciju digitalnog signala i produenje komunikacionog kanala
179. Mrena kartica kontrolie tok podataka izmeu RAM memorije u raunaru i:
Raunarskog kabla
180. Pre nego to se niz bita iz raunara prenese preko telefonske linije, mora se izvriti konverzija u:
Analogni signal
181. Pravila za razmenu podataka izmeu dva ili vie raunara nazivaju se:
Protokoli
182. Konfiguracija mree gde svaki raunar moe da bude i klijent i server naziva se:
Mrea ravnopravnih raunara
183. Kada se koristi raunar i preuzimaju se softver ili podaci sa servera, to se naziva:
Server sharing
184. Neeljena e-mail pota je poznata pod nazivom:
spam185. Obeleiti podatke koji se prenose raunarskom mreom:
Raunarski podaci
Govor
Muzika
Video signal
Slika
186. Obeleiti razloge za umreavanje raunara:
Deljenje resursa
Razmena informacija
Pristup udaljenim resursima
187. Prednosti standardizacije kod raunarskih mrea:
Kombinovanje reenja razliitih proizvoaa
188. Obeleiti kljune poslove u komunikacionom sistemu:
Sinhronizacija
Ispravljanje i detekcija greaka Adresiranje
189. Nain prenosa informacija kroz raunarske mree tipa Internet poznat je pod nazivom:
Komutacija paketa
190. Pasivnu mrenu opremu ine:
Utinice
Kablovi
Rek ormani191. Vrste kablova za umreavanje:
Koaksijalni kablovi
Telefonski kablovi
Optiki kablovi
Upredene parice
192. Kroz optike kablove fiziki se prenosi:
Svetlost
193. Obeleiti aktivnu mrenu opremu:
Svi
Ruter
Hab
Mreni most
Mreni boks
194. Ruteri su ureaji za:
Preusmeravanje paketa kroz vorove raunarske mree
195. Firewall je ureaj za:
Sprovoenje bezbednosne politike u raunarskoj mrei
196. Mrena kartica:
Povezuje raunar sa raunarskom mreom197. Obeleiti topologije u raunarskim mreama:
Zvezda Prsten Magistrala
198. Prema prostoru koji obuhvataju raunarske mree mogu biti:
LAN WAN199. Obeleiti poznate slojeve u raunarskim mreama:
Transportni Mreni
Aplikativni
200. Raunarski kriminal obuhvata:
Kraa unovca primenom raunara
Upotreba raunara za krau pasvorda
Krau resursa raunara
Pirateriju softvera i nepotovanje intelektualne svojine
Krau poverljivih informacija ovlaenog korisnika
Neeljena pota (spam)
Onemoguavanje rada softvera (sabotaa)
Svaki kriminal uinjen primenom raunarske tehnologije ili odgovarajueg znanja
201. Raunarski virusi su:
maliciozni programi od svega nekoliko KB
razmnoavaju se uglavnom tako to sami sebe "ugnjezde" u druge fajlove
ukljuuju ih korisnici aktiviranjem zaraenog fajla
tetu prave tako sto briu ili menjaju fajlove na disku
prenosi se preko fajlova koji se download-uju sa Interneta prenose se u Boot sektoru202. Trojanci su:
programi sa obino zabavnom spoljnom manifestacijom serverski tetni programi ubaeni u raunar bez znanja vlasnika
proizvode prikazivanje poruka, brisanje datoteka ili brisanje diskova mogu se pokrenuti, direktnim aktiviranjem, ili uz pomo drugog programa koji ga poziva
203. Crvi (Worms) su: maliciozni programi koji menjaju ili unitavaju podatke
ire svoje kopije ili njihove delove na druge raunarske sisteme, obino preko mrea i elektronskih medija (CD, USB, FD)
esto se nazivaju mrenim virusima razmnoavaju se u to vie primeraka i troe resurse raunara (memorijski prostor, procesorska snaga, brzina...) 204. Vremenske bombe su:
aktiviraju se kada se ispuni neki uslov aktiviraju se u odreeno vreme i prave neko neeljeno dejstvo na raunaru 205. Adware/Spyware su: grupa malicioznih programa vezanih iskljuivo za Internet namenjeni za bombardovanje reklamama, ili sakupljanje podataka o boravku korisnika na Internetu, u cilju ostvarivanja vee zarade najee skupljaju lozinke za pristupanje pojedinim sajtovima 206. Simptomi izvrenog napada, ili zaraenosti raunara su: izrazito spor rad raunara
izrazito usporeno ptretraivanje po Internetu
izbacivanje brojnih reklamnih pop-up prozora
status Internet konekcije pokazuje stalni Internet protok paketa (up-link) dok samo itamo neku web stranicu
alarmantna upozorenja preko pop-up prozora da je raunar napadnut opasnim virusom
samo-iskljuivanje mrene konekcije na Internet
207. Da bi se spreili napadi malicioznih programa potrebno je: nikada ne koristiti opciju save password svaki e-mail od poznatog i nepoznatog poiljaoca skenirati antivirusnim programom pre otvaranja
koristiti najnoviji antivirusni program sa poslednjim auriranjem definicija virusa
koristiti najnoviju verziju, redovno auriranog brauzera, podeenog na najvii stepen sigurnosti208. Provala u druge raunarske sisteme sa ciljem krae brojeva kreditnih kartica i drugih vrednih informacija naziva se: electronic trespassing napad
209. Upravlajnje rizikom je proces:
analize pretnji, ranjivosti sistema, vrednosti IS i uticaja napada sa preduzetim merama smanjenja rizika na prihvatljivi nivo
implementacija upravljakih, operativnih, tehnikih kontrola zatite za odravanje rizika na prihvatljivom nivou
210. Ublaavanje faktora bezbednosnog rizika je:
analiza pretnji, ranjivosti sistema, vrednosti IS i uticaja napada
procena faktora rizika (metodologije: OCTAVE, CRAAM, BAR,....)
211. Kontrola fizikog pristupa je: Izrada bezbednosnih procedura za spreavanje fizikog pristupa objektima IS
Zatita od neeljenog pristupa, oteenja, modifikacije ili unitenja informacija
Ograniavanje fizikog pristupa ovlaenih korisnika zatienim objektima IS
212. Ovlaenje pristupa raunaru moe se zasnivati na:
neemu to znate - pasvord, broj line karte, broj ID kartice, smart kartica neemu to moete da uradite kao to su potpis, brzina kucanja ...
nekom linom osobinom kao to su glas, otisak prsta, karakteristike oka, ili druga karakteristika tela213. Lozinke (Password) je: najei alat za ograniavanj logikog pristupa raunarskim sistemima
mehanizam logike kontrole pristupa
mehanizam fizike kontrole pristupa
ne treba da bude ime ili stvarna re
preporuuje se da bude dua od 8 kombinovanih karaktera (slova, brojeva, interpunkcijskih znakova)
214. Barijere, ili firewalls su:
hardverski ili softverski bezbednosni sistemi koji smanjuju ili onemoguavaju protok paketa u/iz raunara/mree
ponaa se kao kapija sa bravom za odreene pakete poruka
bezbednosni sistemi koji kontroliu sobraaj paketa u/iz raunarske mree
215. Mehanizmi kriptozatite su:
hardversko-softverski sistemi koji ine poruku nerazumljivom za neovlaenog korisnika na prenosnom putu ili u raunaru
integrisani mehanizam za zatitu tajnosti i integriteta poruka,
neporecivosti izvrenih akcija i jaku autentifikaciju softver za ifrovanje koji ini poruku nerazumljivom na osnovu odgovarajueg matematikog algoritma i parametara koje zovemo klju216. Nadzor i kontrola (audit) sistema zatite: zahteva neprekidan monitoring i periodinu, regularnu kontrolu sistema zatite
obuhvata Audit-softver za kontrolu koji nadgleda i belei sve aktivnosti na raunaru
ukljuuje log datoteke bezbednosno relevantnih dogaaja
ukljuuje reviziju procedura i aktivnosti administratora zatite
217. Personalna zatita: obuhvata izbor i upravljanje korisnicima koji rade u sistemu zatite ili ga koriste
obuhvata bezbednosne mere koje odvraaju kriminal, ali mogu postati pretnja privatnosti pojedinca
obuhvata obuku specijalista zatite
218. Bezbednost raunarskog sistema:
moe da ugrozi privatnost i prava linosti
omoguava identifikaciju ko se gde nalazi i na kom raunaru
moe ugroziti etike principe korisnika
219. Bezbedna upotreba raunarskog sistema zahteva;
redovno auriranje AV baze sa raspoloivim definicijama virusa
provera prenosnih medija na prisustvo virusa pre upotrebe
regularno praviti kopije podataka koristiti ifrovanje za razmenu poverljivih podataka putem raunarskih mrea i Interneta
220. Najpotpunija definicija Informacionog sistema je:
skup meusobno povezanih delova hardvera, softvera i ljudi koji rade zajedno radi postizanja odgovarajueg cilja i koji ima svoje granice i
221. Model lanca vrednosti poslovne organizacije: obezbeuje nain da se opie poslovna organizacija kao sistem
obuhvta primarne i pomoene aktivnosti organizacije
koristi se za modelovanje poslovnih procesa
222. Primarne aktivnosti u vrednosnom lancu organizacije su: ulazna logistika koja prima i skladiti materijale iz okruenja kompanije i dostavlja ih na potrebna mesta u kompaniji
obezbeivanje materijala koji se koriste za proizvodnju i pruanje usluga
servisi za odravanje i poveavanje vrednosti proizvoda i usluga za korisnike, na primer obuke i odravanja proizvoda
223. Pomone aktivnosti u vrednosnom lancu su: menadment i drugi administrativni servisi koje objedinjuju upravljake strukture kompanije koje rade sa bankama, vladinim organizacijama i sl. u okruenju kompanije
saradnja sa snabdevaivma i nabavka za obezbeivanje visokog kvaliteta ulzanih potreba kompanije
istraivanje i razvoj tehnologije koja stvara nove proizvode i usluge i obezbeuje naine za poboljanje efikasnosti i efektivnosti primarnih aktivnosti kompanije
224. Poslovni proces je: skup meusobno povezanih primarnih i pomonih aktivnosti namenjenih za kreiranje proizvoda i/ili pruanje usluga koji se opisuje kao niz zadataka skup aktivnosti u kojem su glavni tipovi procesa transakcija, komunikacija i donoenje odluka
225. Informacije su: skup logiki povezanih podataka koji korisniku daje novo znanje i omoguava da odgovori na pitanja kao to su: ta, kad, gde, ko, kako i zato.
skup podataka koji ima dimenzije fizike ili digitalne predstave i spoznaje
skup podataka koji sa spoznajne take gledita donosi ljudima novo znanje
skup podataka iji je kvalitet od presudnog znaaja za odluivanje u poslovnom sistemu
226. U poslovnom informacionom sistemu informacione tehnologije vre sledee glavne funkcije:
prikupljanja, obrade, uvanja i izvlaenja, prezentacije i prenosa informacija
227. Informacioni sistem za obradu transakcija je:
osnovni sistem za voenje raunovodstvenih poslova koji prati rutinske transakcije u bilo kojoj primarnoj aktivnosti kompanije
sistem za prodaju, nabavku od dobavljaa ili isplatu zarada zaposlenim
sistem za praenje transakcije u cilju efikasnijeg poslovanja
228. Obrada transakcije je ciklini proces koji obuhvata sledee korake:
unos podataka, obrada podataka, izvetavanje, korienje na zahtev korisnika
unos podataka, obrada podataka, uvanje i zanavljanje podataka, priprema dokumenata i izvetaja, korienje na zahtev korisnika
229. Celokupni ciklus obrade transakcija kompanije povezuje, pojednostavljuje, ubrzava i poboljava slobodni protok informacija izmeu razliitih delova kompanije sledei PIS:
PIS -ERP230. Elektrnsku razmenu poslovnih podataka i transakcija sa drugim kompanijama, komunikaciju organizacije i njenih dobavljaa, potroaa i drugih organizacija obezbeuje:
interorganizacijski informacioni sistem IOS, koji koristi mrenu tehnologiju231. Skraenica EDI oznaava:
elektronsku razmenu podataka
232. Procedure i pravila su metodologija za reavanje:
rutinskih i ponavljanjih problema i donoenje struktuiranih odluka
233. Skraenica G I S oznaava: geografski informacioni sistem
234. Proces razvoja poslovnih informacionih sistema zavisi od primenjene metodologije i obuhvata sledee faze:
strateko planiranje, opis I T infrastrukture, obezbeivanje resursa, planiranje projekta
235. Obaveza kompanije da se na odgovarajui nain ophodi prema svojim zaposlenim u PIS, da im obezbedi zatitu informacija, zatitu privatnosti, odgovarajue uslove rada, platu i kontinuitet posla, obuhvaena je u iroj kategoriji:
drutvene, pravno etike odgovornosti menaderske strukture
236. Elektronsko poslovanje (e-bussines) je:
digitalno omoguene transakcije i procesi u okviru jedne organizacije uz pomo i pod kontrolom njenog informacionog sistema
ne obuhvata komercijalne transakcije izvan granica organizacije gde se vri razmena vrednosti
digitalno omoguene komercijalne transakcije izmedju organizcija (B2B), organizacija i pojedinaca (B2C), pojdinaca (C2C), organizacija i vladinih agencija (B2G),vladinih agencija (G2G) itd.237. Elektronska trgovina (Electronic C ommerce) je: prodaja robe i usluga koji se mogu isporuiti tradicionalnim putem (off-line), prodaja proizvoda ili usluga koji se mogu digitalizovati i distribuirati on-line (softver, audio/video zapisi itd) digitalno omoguene komercijalne transakcije izmedju organizcija (B2B), organizacija i pojedinaca (B2C), pojdinaca (C2C), organizacija i vladinih agencija (B2G),vladinih agencija (G2G) itd. uvod u digitalnu ekonomiju, napredno poslovanje za pojedince, organizacije (preduzea) i vlade drava
238. Poetak B 2 B poslovanja vezuje se za pojavu:
prvih EDI sistema
239. Najvaniji oblik e-trgovine je:
B2B
240. Najei poslovni modeli e-trgovine na Internetu obuhvataju:
posrednitvo, online propaganda, infoposrednici, e-trgovac, direktni proizvoa, online zajednica, pretplata i korisnost
241. Posrednici na e-tritima:
predstavljaju glavne uesnike u e-trgovini povezuju prodavce i kupce imaju veoma vanu ulogu na B2B, B2C i C2C e- tritima obino posluju po principu naplate provizije za obavljeni posao brokeri predstavljaju tipine posrednike na e-tritu
242. Model online kupovine u kojem kupci nude svoju cenu za odreeni proizvod, a posrednici trae prodavca koji moe ponuditi tu robu prvo je primenila kompanija:
Pricline.com
243. E- aukcionari ostvaruju prihode:
od promociono-reklamnih aktivnosti na svojim on-line sajtovima. od provizije od ostvarenih transakcija koje su pokrenute na ponuenom sajtu (npr. e B ay.com) 244. Na web sajtovima za reklamiranje reklamiraju se:
sadraji novina, radio ili TV programa usluge poput e-mail-a, elektronskog razgovora (chat), online foruma itd. 245. Poznate e-kompanije koje implementiraju model interesne zajednice (Linux, Apache...) ostvaruju prihode na bazi:
prodaje pomonih proizvoda i usluga naplaivanjem usluga tehnike podrke
promocijom usluga i proizvoda drugih kompanija
distribucijom softverskih paketa koji se teko mogu download- ovati on-line putem
246. Glavne koristi od primene nekog modela e-trgovine su:
nii trokovi transakcija
objedinjenje celokupnog ekonomskog/prodajnog procesa
tritu se nudi drugaiji nain kupovine
obimniji su katalozi proizvoda
unapreen je interaktivni odnos sa kupcima
247. Intranet je: LAN, MAN, WAN raunarske mree sa bar jednim raunarom sa instaliranim serverskim softverom i TCP/IP protokolom i Web browserom
248. Extranet: privatni inter-organizacijski informacioni sistem povezuje intranet dve ili vie kompanija u poslovno udruenje
poznat je kao proireni intranet
ima vanu ulogu u optoj poslovnoj strategiji mnogih kompanija
omoguava im da izgrade udruenja sa dobaljaima i drugim organizacijama na meunarodnom nivou
249. Organizacije mogu postaviti extranet na sledei nain: bezbednom privatnom mreom
javnom komunikacionom mreom ili Internetom
virtuelnom privatnom mreom
250. Osnovni bezbednosni zahtevi za elektronske finansijske transak c ije su:
zatita privatnosti,
autentifikacija
autorizacija (ovlaenja) uesnika
neporecivost
zatita integriteta
251. Glavni protokoli zatite u e-trgovini su:
SSL
SET
252. Etika pravila organizacije treba da obuhvate:
nedvosmislenu izjavu o potovanju prava privatnosti kupca nain na koji e kompanija nadgledati ili pratiti navike kupca na Web sajtovima
-21-