pitanja iz bosanskog jezika i književnosti
TRANSCRIPT
ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI
ELČI IBRAHIM-PAŠINA MEDRESA
Pitanja iz Bosanskog jezika i književnosti
prof. Benjamin Malanović
1. Jezik je:
a) apstraktni sistem znakova za sporazumijevanje i pravila za njihovo
kombiniranje
b) osnovno sredstvo sporazumijevanja
c) prenošenje informacija ili saopćenja
2. Govor je:
a) Realizacija jezika i obavljanje jezičke djelatnosti
b) Upotreba jezika
3. Jeziĉka zajednica je:
a) Zajednica koja se služi istim jezikom
b) Zajednica koja koristi govor kao sredstvo komunikacija
4. Komunikacija je:
a) Osnovna funkcija jezika;jezička djelatnost prenošenja saopćenja
b) Pismeno i usmeno ostvarenje jezika
5. Jezik kao sistem znakova za sporazumijevanje se ostvaruje:
a) Na 3 razliĉita nivoa
b) Na 5 razliĉitih nivoa
c) Na 4 različita jezička nivoa
6. Fonetika je:
a) nauka koja prouĉava glasove na razini govora
b) bavi se artikulacijsko-akustičkim osobinama svakog zasebnog glasa
7. Glas je:
a) Je najmanja jezička jedinica u fonetici, najmanji segment izgovorene riječi
koji nije nosilac značenja
b) Nauka koja prouĉava glasove na razini govora
8. Fonologija je:
a) Nauka koja proučava glasove na razini jezika vodeći računa o njihovim
distiktivnim obilježjima
b) Nauka o glasovima
9. Fonema je:
a) Je njamanja jezička jedinica koja s realizuje u govornom nizu
b) Najmanje jeziĉka jedinica u fonetici
10. Varijanta foneme je:
a) Alofon
b) Alomorf
11. Morfemsko-morfološki nivo bavi se:
a) Vrstama riječi i njihovom promjenom, tj. tvorbom riječi
b) Nauka koja prouĉava graĊu rijeĉi.
12. Morfologija je nauka koja:
a) Proučava građu riječi, tj. njihovu morfemsko-morfološku strukturu
b) Najmanja jeziĉkajedinica kao nerasĉlanjiv dio
13. Morfema je:
a) Najmanje jezička jedinica koja nosi određeno značenje ali ne funkcionira u
govoru samostalno
b) Je njamanja jeziĉka jedinica koja s realizuje u govornom nizu
14. Morfema moţe biti:
a) Korijenska, oblička i tvorbena
b) Prefiks, infiks i sufiks
c) Gramatiĉka, tvorbena i leksiĉka
15. Alomorfa je:
a) Varijanta foneme
b) Varijanta morfeme
16. Leksiĉko-semantiĉki nivo bavi se:
a) Atikulisanim ljudskim glasovima
b) Vrstama rijeĉi i njihovom promjenom
c) Riječima i njihovim značenjem
17. Leksikografija jeste:
a) Naučna disciplina kojoj je predmet izučavanja riječnička građa- sve riječi
jednog jezika ili jednog njegovog segmenta
b) Nauka koja prouĉava glasove na razini jezika vodeći raĉuna o njihovim
distiktivnim obiljeţjima
c) Nauka o glasovima
18. Leksikologija jest:
a) Naučna disciplina koja proučava riječ kao jezički znak u njegovoj ukupnosti
b) Varijanta morfeme
19. Leksema je:
a) Najmanja jezička jedinica koja kao nosilac značenja u govoru može
funkcionisati samostalno
b) Varijanta morfeme
20. Aloleksa je:
a) Varijanta foneme
b) Varijanta morfeme
c) Varijanta lekseme
21. Sintaksiĉki nivo bavi se:
a) Vezom među riječima u iskazu, odnosno rečenicom
b) Leksikografijom
c) Leksikologijom
22. Sintaksa je:
a) Naučna disciplina koja proučava pravila povezivanja riječi u ručenicu, tj.
ustrojstvo rečenice
b) Lingvistiku teksta
23. Najmanja sintaksiĉka jedinica je:
a) Fonem
b) Morfem
c) Riječ
24. Slog moţe biti:
a) Otvoreni i zatvoreni slog
b) Kratki i dugi
c) Visoki i niski
25. Suglasnici po mjestu tvorbe se djele na:
a) Dvousneni, usnenozubni,zubni, nadzubni, prednjonebčanim i zadnjonebčani
b) Zvuĉne i bezvuĉni
26. Sonanti su:
a) B, m ,p
b) J, v,r,l,m,lj,n,nj
27. Jotovanje je:
a) Promjena po kojoj se nepalatalni suglasnici u kontaktu sa glasom j
pretvaraju u palatalne
b) Promjena zadnjonebĉani suglasnika
c) Promjena prednjonebĉani
28. Akcenti se djele na:
a) Kratkosilazne, kratkouzlazne, dugosilazne i dugouzlazne
b) Dinamiĉke i muziĉke
29. Glagoljica je:
a) Prvo i zajedničko pismo svih slavenskih naroda, nastalo u 9. stoljeću
b) Brzopisna varijanta ćirilice
30. Arebica je:
a) Arapsko pismo prilagođeno glasovnom sistemu bosanskog jezika
b) Pismenost muslimana koja je njihovog opredjeljenja za svoj maternji jezik
31. Najstarije pismo u BiH je:
a) Glagoljica
b) Ćirilica
c) Bosanĉica
32. Enkilitike su:
a) Riječi koje nemaju svog akcenta nego sa riječima ispred sebe čine akcenatsku
cjelinu
b) Rijeĉi koje nemaju svog akcenta, već sa rijeĉima iza sebe ĉine akcenatsku cjelinu
33. Prokilitike su:
a) Rijeĉi koje nemaju svog akcenta nego sa rijeĉima ispred sebe ĉine akcenatsku
cjelinu
b) Riječi koje nemaju svog akcenta, već sa riječima iza sebe čine akcenatsku
cjelinu
34. Promjenljiva vrsta rijeĉi su:
a) Imenice , zamjenice
b) Prilozi i glagoli
c) Veznici i rijeĉce
d) Pridjevi, glagoli, brojevi
35. Imenice se:
a) Kompariraju
b) Konjugiraju
c) Dekliniraju
36. Pridjevi se:
a) Dekliniraju
b) Kompariraju
37. Pridjevi se dijele na:
a) Opisne, gradivne i prisvojne
b) OdreĊeni i neodreĊeni vid
c) Pozitiv, komparativ i superlativ
38. Glagoli su rijeĉi koji oznaĉavaju:
a) Glagolski vid
b) Glagolsko vrijeme
c) Radnju, stanja i zbivanja
39. Glagolske kategorije su:
a) Glagolski vid, stanje, naćin, vrijeme,lice i broj
b) Konjugacija
40. Promjena glagola po licima naziva se:
a) Deklinacija
b) Konjugacija
41. Sintaksema je:
a) Punoznačna riječ i veza nepunoznačnih i punoznačnih riječi
b) Nauka o strojstvu reĉenice
42. Sintagma je:
a) Veza dviju ili više punoznačnih riječi koji označavaju jedan pojam ili imaju
istu funkciju u rečenici
b) Punoznaĉna rijeĉ i veza nepunoznaĉnih i punoznaĉnih rijeĉi
43. Reĉenica je:
a) Govorna jedinica koja prenosi i saopćava obavijest ili poruku
b) Zaokruţena obavijest
44. Homonimija je
a) Izrazi riječi različitog značenja koji se pod određenim uvjetima mogu
izjednačit, riječi jednakih izraza
b) Punoznaĉna rijeĉ i veza nepunoznaĉnih i punoznaĉnih rijeĉi
45. Vrste homonima:
a) Morfološki i leksički
b) Tvorbni i korjenski
46. Antonimija je:
a) Semantički odnos između dvije riječi koje imaju suprostavljeno značenje
b) Rijeĉi jednakih izraza
47. Dijalektizmi su:
a) Riječi i druge jezičke osobine rasprostranjene na području većem od jedne
regije
b) Govorna jedinica koja prenosi i saopćava obavijest ili poruku
48. Jezik raslojavamo na:
a) Teritorijalno, socijalno, individualno i funkcionalnostilski
b) Leksiĉki, fonološki, folklorni
49. Vrste odnosa u govornim ulogama:
a) Solidarni (ravnopravni) i nesolidarni (neravnopravni)
b) Javni i privatni
50. Funkcionalnim raslojavanjem bavi se:
a) Lingvostilistika
b) Morfologija
51. Stilistika je:
a) Naučna disciplina koja se bavi pitanjima stila
b) Nauka o strojstvu rijeĉi
52. Dvosmislne reĉenice su:
a) Rečenice koje imaju isti plan izraza ili površinsku strukturu a dva značenja
b) Reĉenice sa razliĉitim planom izraza
53. Kontradiktorne reĉenice su:
a) Rečenice u kojima se predikatima iskazuju suprotne tvrdnje da neštno nije i
jeste u isto vrijeme
b) Reĉenice koje imaju isti plan izraza ili površinsku strukturu a dva znaĉenja
54. Homofoni su:
a) Različite riječi koje se na isti način izgovaraju a različito pišu
b) Razliĉite rijeĉi koje se na isti naĉin pišu a razliĉito izgovaraju
55. Homografi su:
a) Različite riječi koje se na isti način pišu a različito izgovaraju
b) Razliĉite rijeĉi koje se na isti naĉin izgovaraju a razliĉito pišu
56. Zaokruţi slovo ispred pravilno napisanog oblika:
a) najjasnije
b) naj jasnije
c) najasnije
d) najjasnie
57. Zaokruţi slovo ispred rijeĉi koje su sloţenice:
a) sjeveroistok
b) djeĉaĉić
c) razbuditi
d) romanopisac
58. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Suglasnici d, t, c, z i s su:
a) prednjonepĉani
b) nadzubni
c) zubni
d) usnenozubni
60. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Glagoli po prijelaznosti radnje mogu biti:
a) prijelazni, neprijelazni i povratni
b) svršeni i nesvršeni
c) glagoli radnje, glagoli stanja i glagoli zbivanja
d) glavni i pomoćni
61. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Koja je glasovna promjena izvršena u rijeĉi
jabuci?
a) prva palatalizacija
b) druga palatalizacija
c) jednaĉenje suglasnika po zvuĉnosti
d) jednaĉenje suglasnika po mjestu tvorbe
62. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. U kojem je padeţu imenica LIVADI u reĉenici
Djevojĉice se igraju na livadi.
a) genitiv
b) dativ
c) akuzativ
d) lokativ
63. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Kratka pouĉna priĉa u kojoj su likovi ţivotinje, ali
u kojima se kroz postupke ţivotinja ustvari predstavljaju postupci ljudi naziva se:
a) bajka
b) basna
c) anegdota
d) alegorija
64. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Kojom je vrstom stiha napisana balada
Hasanaginica? (“Šta se b‟jeli u gori zelenoj / al‟ su snjezi, al‟ su labudovi...”)
a) osmercem
b) desetercem
c) jedanaestercem
d) dvanaestercemskoĉi od sreće.
65. Zaokruţi slovo ispred skupa rijeĉi u kojem treba dopisati slovo h:
a) ja bi
b) ti bi
c) mi bi
d) ona bi
66. Zaokruţi slovo ispred korijena sljedeće porodice rijeĉi: hodati, prohodati, ishod, prihod,
hodnik:
a) hod
b) hoda
c) pri
d) pro
67. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Staroslavenski jezik, prvi pisani jezik Slavena,
imao je svoja dva pisma:
a) latinicu i glagoljicu
b) glagoljicu i ćirilicu
c) ćirilicu i bosanĉicu
d) bosanĉicu i arebicu
68. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. U reĉenici Ako me neko bude tražio, pozovi me!
naglašeni glagolski oblik je:
a) perfekat
b) potencijal
c) futur prvi
d) futur drugi
70. Zaokruţi slovo ispred niza rijeĉi koje su ispravno podijeljene na slogove:
a) radn-ja, pr-st, st-ro-fa
b) pr-ije-sto-lje, cvok-o-ta-ti
c) prs-te-no-vi, vi-dje-ti, cvi-je-će, rad-nja, stro-fa
d) stol-je-će, ne-uo-bi-ĉaj-en
71. Zaokruţi slovo ispred niza rijeĉi koji sadrţi gradivne imenice:
a) pijesak, drvo, pamuk, šećer, cement
b) pješĉani, drveni, pamuĉni, šećerni, cementni
c) oluja, ljeto, spavanje, slova
d) vozovi, sanke, vrata, polovi, radovi
72. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora:
Priĉa fantastiĉnog sadrţaja koja opisuje svijet ĉudesnog i ĉarobnog, u kojoj se javljaju
natprirodna i izmišljena bića, vile, aţdahe i ĉarobnjaci, a glavni se junak bori sa silama zla i
uvijek ih pobjeĊuje jeste:
a) basna
b) bajka
c) lirska pjesma
d) balada
73. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Strofa od ĉetiri stiha naziva se:
a) kadar
b) tercina
c) katren
d) kitica
74. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Stilsko sredstvo primijenjeno u stihovima
“Livade su me voljele / nosile su moj glas / i njim su sjekle potoke” jeste:
a) poreĊenje
b) personifikacija
c) hiperbola
d) onomatopeja
75. Zaokruţi slovo ispred pravilno napisane skraćenice:
a) i. t. d.
b) i t. d.
c) i t.d.
d) itd.
76. Zaokruţi slovo ispred pravilno napisanih reĉenica s upravnim govorom:
a) “Mi smo se danas” rekoše majstori “priliĉno umorili”.
b) “Mi smo se danas”, rekoše majstori, “priliĉno umorili”.
c) “Mi smo se danas”, rekoše majstori, “prilično umorili.”
d) “Mi smo se danas,” rekoše majstori, “priliĉno umorili.”
77. Zaokruţi slovo ispred pravilno napisanih oblika:
a) nemoj
b) nemam
c) nemogu
d) neznam
78. Zaokruţi slovo ispred ispravno napisane rijeĉi:
a) odškrinuti
b) otškrinuti
c) oškrinuti
d) oĉkrinuti
79. Zaokruţi slovo ispred ispravno napisane reĉenice:
a) Rjeĉi postoje i prije i poslije dolaska na papir.
b) U cvjećarnici ima puno cvjeća.
c) Zagrmjet će njegov glas.
80. Zaokruţi slovo ispred ispravno napisane reĉenice:
a) Ja vuĉem, a oni ne vuĉu.
b) Primaoc krvi je zahvalan darivaocu.
c) Moj klub sad igra u drugoj lizi.
d) Tuku se, iako znaju da je tuča pogrešan način rješavanja problema.
81. Paţljivo proĉitaj reĉenicu, uspravnim crtama podijeli je na rijeĉi i zaokruţi slovo ispred
taĉnog odgovora.
Nemogu,učimpromjenljiveinepromjenljivevrsteriječi,aposlijetogažurimnaklizanje.
Navedena se reĉenica sastoji od:
a) 12 rijeĉi
b) 13 rijeĉi
c) 14 riječi
d) 16 rijeĉi
82. Zaokruţi slovo ispred pravilno napisanog niza:
a) 14.olimpijske igre, Bosanski Kulturni Centar, univerzitet u Tuzli
b) 14. olimpijske igre, Bosanski kulturni centar, Univerzitet u Tuzli
c) 14.olimpiske igre, Bosanski Kulturni Centar, Univerzitet u Tuzli
d) 14.Olimpijske igre, Bosanski kulturni centar, Univerzitet U Tuzli
83. Zaokruţi slovo ispred pravilno napisanog niza:
a) Obala Slonove Kosti, Slavonski Brod, Bosna I Hercegovina, Juţna amerika
b) Obala slonove kosti, slavonski Brod, Bosna i Hercegovina, juţna Amerika
c) Obala Slonove Kosti, Slavonski Brod, Bosna i Hercegovina, Južna Amerika
d) Obala slonove Kosti, Slavonski brod, Bosna i Hercegovina, juţna amerika
84. Zaokruţi slovo ispred reĉenica koje su ispravno napisane:
a) Znaš li šta se desilo 20. jula. 1980.godine?
b) Stigla je 15.2.2002.godine.
c) Na ĉasu je bilo svega 10. uĉenika.
d) Ja sam rođena 10.4.1989. godine.
85. U pisanju rijeĉi predsjednik, odšetati i voĊstvo odstupa se od jedne glasovne promjene.
Koja je to promjena? Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora.
a) jednačenje suglasnika po zvučnosti
b) jotovanje
c) prelazak l u o
d) prva palatalizacija
86. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Prvo lice mnoţine imperativa glagola pjevati
glasi:
a) pjevate
b) pjevajmo
c) pjevasmo
d) pjevamo
87. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Osnovni oblik glagola naziva se:
a) prezent
b) infinitiv
c) aorist
d) imperativ
88. U kojem je glagolskom obliku naglašeni glagol u reĉenici Bit ćemo veseliji kad bude
padao snijeg? Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora.
a) perfekat
b) pluskvamperfekat
c) futur I
d) futur II
89. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Suglasnici š, ţ, ĉ, ć, dţ, Ċ, j, lj i nj po mjestu
tvorbe su:
a) prednjonepčani
b) nadzubni
c) zubni
d) zadnjonepĉani
90. Zaokruţiti slovo ispred skupa suglasnika koji su svi bezvuĉni:
a) c, ĉ, ć, ţ, š
b) f, h, c, č, ć
c) b, p, d, t, g, k
d) ĉ, ć, dţ, Ċ, ţ, š
91. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. U reĉenici Mnogo smo se trudili, ali kompjuter
ne proradi. radi se o kojoj vrsti reĉenice:
a) sastavna
b) suprotna
c) dopunska
d) zakljuĉna
92. Zaokruţi slovo ispred tvrdnje koja je taĉna. Aorist je:
a) buduće vrijeme
b) sadašnje vrijeme
c) glagolski pridjev
d) prošlo svršeno vrijeme
93. Zaokruţi slovo ispred reĉenice koja sadrţi glagol u pluskvamperfektu.
a) Razred se bio smirio kad je nastavnik ušao.
b) Razred se smirio kad je nastavnik ušao.
c) Razred se već smirio kad je nastavnik ušao.
d) Razred će se smiriti kada nastavnik uĊe.
94. Proĉitaj sljedeći tekst i riješi zadatak tako što ćeš zaokruţiti slovo ispred taĉnog odgovora:
U srednjem vijeku na podruĉju današnje Bosne i Hercegovine postojala je drţava Bosna, koja
je na vrhuncu svoje moći bila jedna od najjaĉih balkanskih drţava. Nakon bana Borića na
vlast u Bosni došao je ĉuveni ban Kulin (1180–1204), koji je na vlasti bio i prije 1180. kao
bizantski vazal. Smrću bizantskog cara Manuela Komnena nestaje bizantskog prisustva i
zapoĉinje njegovo neovisno vladanje Bosnom.
U daljem razvoju Bosna je više bila vezana za Ugarsku, uz ĉije je prisustvo izgraĊivala svoj
samostalni izraz. Ban Kulin vojno je ojaĉao svoju drţavu i proširio je na prostore ţupa Soli i
Usore, tako da je bosanska vlast bila uspostavljena nad cijelim slivom rijeke Bosne.
Teritorijalno širenje Bosne izraz je dotadašnjeg unutrašnjeg razvoja drţave. To se
manifestiralo privrednim pokazateljima, a i meĊunarodnim respektiranjem. Ţeleći poslovnu
saradnju sa susjedima, ban Kulin sa Dubrovnikom sklapa trgovaĉki ugovor. Nastali
dokument, Povelja Kulina bana od 29. augusta 1189, pokazuje više elemenata izrasle
bosanske drţave.
Povelja Kulina bana potpisana je:
a) 29. 8. 1989. godine
b) 29. augusta 1189. godine
c) 29. 9. 1989. godine
d) 29. 8. 1898. Godine
95. Zaokruţi slovo ispred reĉenice koja sadrţi glagol u imperativu:
a) Požurimo, jer ćemo zakasniti.
b) Danas je sunĉan dan.
c) Pišem domaću zadaću.
d) Najviše volim ljeto.
96. U reĉenici Dobro nam došao u dobro društvo! potcrtana rijeĉ je:
a) imenica
b) glagol
c) pridjev
d) broj
97. Zaokruţi slovo ispred rijeĉi koje su iskazane u dativu:
a) kućom, slovom, babom, majkom
b) kući, slovu, babi, majci
c) o kući, o slovu, o babi, o majci
d) kuće, slova, babe, majke
98. Zaokruţi slovo ispred primjera za glagole:
a) vjerujući, trčeći, sanjajući, vozeći
b) ĉitanje, voţnja, pjevanje, ljubljenje
c) znam, volim, vjerujem, sanjam
d) san, ljubav, sreća, vrijeme
99. Zaokruţi slovo ispred primjera za povratne zamjenice:
a) ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni
b) sebe / se, sebi, sobom
c) moj, tvoj, njegov, njeno
d) neko, neki, neka, nekoliko
100. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. U kojem se vremenu vrši radnja iskazana
glagolima: pišem, crtam, vuĉem, pjevam, volim, sanjam i vjerujem?
a) sadašnjem vremenu
b) prošlom vremenu
c) budućem vremenu
d) nemaju kategoriju vremena
101. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. U kojem se vremenu vrši radnja iskazana
glagolima: pisati, crtati, vući, pjevati, voljeti, sanjati i vjerovati?
a) sadašnjem vremenu
b) prošlom vremenu
c) budućem vremenu
d) nemaju kategoriju vremena
102. Zaokruţi slovo ispred reĉenice koja je iskazana u futuru I.
a) Sljedeće godine idem na more.
b) Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada.
c) Vjerujući mu, išao je zatvorenih oĉiju.
d) Pjevat ću na školskoj priredbi.
103. Zaokruţi slovo ispred niza rijeĉi koje prepoznaješ kao sloţenice.
a) sistematizacija, personifikacija, reproduktivan
b) vjetrobran, kućepazitelj, čuvarkuća, vodovod
c) slobodica, vjetrenica, koproducentica, vjernik
d) vjetrovit, savitljiv, prestiţan, posloviĉan
31. Zaokruţi slovo ispred grupe rijeĉi koja predstavlja porodicu rijeĉi:
a) pisati, pisac, ispis, popis, pismeni, opismeniti
b) raditi, radar, rad, radovanje
c) promaha, prodavnica, propis
d) vratiti, vrata, vratni, vrtovi, vratar
104. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. U rijeĉima: psi, sni, borci i bijelci izvršena je
glasovna promjena koja se naziva:
a) palatalizacija
b) sibilarizacija
c) jednaĉenje suglasnika po zvuĉnosti
d) nepostojano a
105. Zaokruţi slovo ispred rijeĉi koja je prilog.
a) mjesec
b) raditi
c) pri
d) sutra
106. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Koja od navedenih rijeĉi nije glagol?
a) igrao
b) dogovaranje
c) našlo
d) vidjela
107. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. U reĉenici Esma je pjevala glasno, Alma
glasnije, a Alisa najglasnije. izvršena je komparacija jedne rijeĉi. Ta se rijeĉ ubraja u:
a) imenice
b) glagole
c) pridjeve
d) priloge
108. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Glagolski dodatak koji kazuje šta je predmet
glagolske radnje ili šta je obuhvaćeno glagolskom radnjom naziva se:
a) atribut
b) apozicija
c) objekat
d) priloška odredba
109. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Koja je glasovna promjena izvršena u rijeĉi
golupčić:
a) jotovanje
b) jednačenje suglasnika po zvučnosti
c) jednaĉenje suglasnika po mjestu tvorbe
d) prva palatalizacija
110. Zaokruţi slovo ispred odgovora u kome su navedeni svi prijedlozi iz reĉenice Izašao je iz
kuće bez jakne i brzo se vratio u kuću.
a) je, iz, bez
b) iz, bez, i
c) iz, bez, u
d) iz, se, u
111. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Koja je glasovna promjena izvršena u rijeĉi
jabuci?
a) jotovanje
b) prva palatalizacija
c) druga palatalizacija
d) jednaĉenje suglasnika po zvuĉnosti
113. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Glagoli se prema glagolskom vidu dijele na:
a) prijelazne, neprijelazne i povratne
b) svršene i nesvršene
c) glagole radnje, glagole stanja i glagole zbivanja
d) modalne i pomoćne
114. Zaokruţi slovo ispred nezavisnosloţene reĉenice.
a) Alma se dobro pripremila za test i dobila visoku ocjenu.
b) Trud i rad doveli su ga na dobar glas.
c) Bilo je teško i neumoljivo vrijeme za njih.
d) Sanjali su o povratku u rodni grad i dvorišta svoga djetinjstva.
115. Zaokruţi slovo ispred veznika kojima se povezuju sastavne reĉenice.
a) a, ali, nego, no, već
b) i, pa, te, ni, niti
c) dakle, zato, stoga
d) jedino, jedino što, samo, samo što, tek, tek što
116. Nedţad Ibrišimović je autor romana:
a) Ugursuz
b) Skretnice
c) Vjećnik
117. Asindenton je:
a) stilska figura izostavljanja veznika pri nabrajanju
b) stilska figura ponavljanja istih ili sliĉnih veznika pri nabrajanju
118. Polisindenton je:
a) stilska figura izostavljanja veznika pri nabrajanju
b) stilska figura ponavljanja istih ili sličnih veznika pri nabrajanju
119. Opkoraĉenje stiha je:
a) kada se dio stiha prenosi u naredni stih ili strofu
b) ponavljanje istih stihova u pjesmi
120. Zaokruţi slovo ispred reĉenica u kojima uoĉavaš imenski predikat:
a) Ĉuje se pjesma.
b) Ustajem svako jutro prije nje.
c) Jutro je lijepo.
d) Oni dolaze u smiraj dana.
121. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Tvorbeni naĉin po kome su nastale rijeĉi: pokraj,
ispod, dopis, upad, ulov zove se:
a) prefiksalna tvorba
b) sufiksalna tvorba
c) prefiksalno-sufiksalna tvorba
d) tvorba slaganjem
123. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Koji od navedenih nizova rijeĉi sadrţi
slogotvorno r?
a) braća, kruška, krasti, skrušeno
b) brzo, prvi, srce, izmrviti
c) trenje, trešnja, kroj, strah
d) vjera, krokodil, strijela, truba
124. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. U rijeĉima mašem, blaţi, beţe:
izvršena je glasovna promjena:
a) palatalizacija
b) jednaĉenje suglasnika po zvuĉnosti
c) jotovanje
d) gubljenje suglasnika
125. Meša Selimović je napisao roman:
a) Ugursuz
b) Ponornica
c) Derviš i smrt
126. Mehmedalija Mak Dizdar je opjevao u svojoj zbirci pjesama Kameni spavač:
a) staru bosansku vlastelu
b) staru bosansku crkvu
c) stećke
127. Gorčin je najpoznatija pjesma:
a) Abdulaha Sidrana
b) Zilhada Kljuĉanina
c) Maka Dizdara
128. Roman Ponornica je napisao:
a) Meša Selimović
b) Nikola Šop
c) Skender Kulenović
129. Dţelaludin Rumi poznat je kao pjesnik:
a) mesnevija
b) rubaija
c) kasida
130. Kojim jezikom je pisan Ljetopis Bašeskije:
a) arapskim
b) turskim
c) bosanskim
131. Autor Narodno blago I i II je:
a) Mehmed Kapetanović Ljubušak
b) Safvet-beg Bašagić
c) Edhem Mulabdić
132. Roman Zeleno busenje je prvi:
a) bosansko-hercegovaĉki roman
b) bošnjački roman
c) evropski roman
133. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Koje vrste rijeĉi mogu imati komparaciju
(stepenovanje po jaĉini)?
a) neke imenice i pridjevi
b) neki pridjevi i zamjenice
c) neki pridjevi i prilozi
d) neki pridjevi i prijedlozi
144. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Prilogom/veznikom zbog izraţava se:
a) namjera
b) uzrok
c) kretanje
d) cilj
145. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Imenice ĉeljad, djeca, braća, lišće i drveće zovu
se:
a) vlastite
b) mislene
c) gradivne
d) zbirne
146. Kojem tipu romana pripada roman Jadi mladog Vertera:
a) roman u stihovima
b) historijski roman
c) roman toka svijesti
147. Kratka pouĉna priĉa u kojoj su likovi ţivotinje, ali u kojima se kroz postupke ţivotinja
ustvari predstavljaju postupci ljudi naziva se:
a) anegdota
b) balada
c) bajka
d) basna
148. Proĉitaj sljedeći tekst i zaokruţi slovo ispred taĉnih tvrdnji.
“U 15. stoljeću u Bosni i Hercegovini dolazi do pojave alhamijado knjiţevnosti, knjiţevnosti
na bosanskom jeziku koja je pisana arapskim pismom prilagoĊenim glasovnom sistemu
bosanskog jezika – arebicom. Alhamijado je iskvarena arapska rijeĉ el-a„dţemijje, što znaĉi
„strani, nearapski‟. Alhamijado knjiţevnost je, s rijetkim izuzecima, imala uglavnom
poboţno-didaktiĉki karakter. Njeni su glavni oblici bili ilahije, kaside, zatim poslanice, pozivi
i poruke (tzv. arzuhali) te pjesme napisane po uzoru na narodnu poeziju. Bosanska alhamijado
knjiţevnost ţivjela je i razvijala se u razdoblju nešto duţem od tri i po stoljeća. Najstariji
dosad pronaĊeni tekst bošnjaĉke pisane knjiţevnosti na narodnom jeziku a arapskim pismom
jeste ljubavna pjesma Hirvat turkisi iz 1588/89. godine.”
a) Djela alhamijado književnosti imala su religiozno-poučni karakter.
b) Uzor alhamijado pjesnicima ĉesto su bili narodni pjevaĉi i djela nastala u okviru
narodne knjiţevnosti.
c) Naroĉito su bile popularne prozne vrste – eseji, romani i novele.
d) Najstariji pronađeni tekst bosanske alhamijado književnosti jeste pjesma Hirvat
turkisi s kraja 16. stoljeća.
149. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. U epsko pjesništvo ubrajaju se:
a) balada, romansa, poema
b) ep, epopeja, epska pjesma
c) mit, legenda, bajka, basna
d) priĉa, novela, pripovijetka
150. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Stilska figura kojom se predmetima i pojavama
iz
prirode pripisuju osobine ţivih bića zove se:
a) epitet
b) personifikacija
c) kontrast
d) metafora
151. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Figura kojom se oznaĉava postupno nizanje
rijeĉi
ili slika prema jaĉini znaĉenja ili osjećanja (od jaĉih prema slabijim ili od slabijih prema
jaĉim) naziva se:
a) gradacija
b) epitet
c) poreĊenje
d) hiperbola
152. Zaokruţi slovo ispred reĉenice koja je primjer ironije.
a) Sve si pogrešno uradio, baš si mi pametan.
b) Al‟ je lep ovaj svet, onde potok, ovde cvet.
c) Od Emine ljepše cure ne bješe u selu tom.
d) Tmurni oblak pritiska mi ĉelo.
153. Zaokruţi slovo ispred reĉenice u kojoj se koristi stilsko sredstvo onomatopeja.
a) Ti si mi bila u svemu naj, naj, naj...
b) Zvonce zvoni cin, cin, cin; on u igru, ja za njim!
c) Puĉina plava spava.
d) Zlatna jabuka
154. Zaokruţi slovo ispred skupa rijeĉi u kome je prisutan epitet.
a) Monotone sjene rijekom plivaju.
b) Mladost – ludost.
c) Neka ti oĉi na grivnu ne slijeću, niti na svilu što sija beskrajno.
d) Mjesec se nakrivio, u dvorište provirio.
155. Prvi bosansko-hercegovaĉki roman je:
a) Bez nade
b) Narodno blago I i II
c) Zeleno busenje
156. Zaokruţi slovo ispred taĉnog odgovora. Stilska figura koja se ispoljava u vidu rijeĉi
(najĉešće pridjeva) koja se dodaje imenici da je bolje opiše, konkretnije odredi kazujući njene
opće ili posebne odlike naziva se:
a) epitet
b) elegija
c) onomatopeja
d) hiperbola