Pitanja za ispit iz pravaI DIO1. Pojam i elementi draveDrava je posebnim sistemom pravila (zakonskim propisima) ureena drutvena organizacija sa monopolom fizike prisile koja stanovnitvo na odreenom teritoriju podvrgava svojoj suverenoj vlasti.Elementi ovako definirane drave jesu: teritorij, stanovnitvo i postojanje suvremene javne vlasti.Drava u uem znaenju je hijerarhijski ustrojeni i pravom organizirani sustav organa koji raspolae monopolom za fiziku prisilu i s moi stvaranja pravila ponaanja.

2. Vrste drava Vrste drava prema obliku vladavine: monarhije, republike, inokosni i zborni oblik Vrste drava prema obliku politikog sustava: demokracija, autokracija Vrste drava prema obliku dravnog ureenja: prosta i sloena drava, federacija i konfederacija

3. Vrste drava prema obliku dravnog ureenja Prosta i sloena drava - drava kod koje su lokalni orani toliko samostalni da se ne mogu smatrati dravama u malom primjer: BIH Federacija sloena drava koja predstavlja tijesnu vezu izmeu lanica, federalnih jedinica, ali s tim da centralni organi imaju suverenu vlast. Konfederacija savez drava na temelju sporazuma izmeu dvije drave lanice, a drave lanice imaju pravo istupiti iz konfederacije kad god hoe.

4. Vrste drava prema obliku vladavineOblik vladavine u jednoj dravi zavisi od toga kako je organiziran ef drave i kakav je njegov poloaj prema pravnom sistemu u dravi. Monarhije drave koje imaju na elu monarha nazivaju se monarhije, a one mogu biti ograniene i neograniene Republike ef drave nema osobnih povlastica, nije nikakva suverena osoba. ef drave u republici je izboran na svoju funkciju dolazi izborom za odreeno vrijeme, s tim da po tom isteku moe biti ponovno biran. Inokosni i zborni oblik inokosni kada je je ef drave jedna osoba i zborni kada je ef drave kolegijalno tijelo

5. Pojam pravne normePravna norma je pravilo o ljudskom ponaanju koje je zatieno mogunou primjene dravne prinude. Pravne norme su propisane, to su pravila koja su pismeno fiksirana. One se mogu ustanoviti za situaciju koja je ve stvorena , ali mogu se ustanoviti i za situaciju koja moe tek nastati, koja e se pojaviti.

6. Elementi pravne norme Dispozicija zapovijed koju stvaralac norme upuuje subjektu norme u pogledu nekog ponaanja. To je pravilo o ponaanju ljudi u datom drutvu i datoj situaciji. Primjer: roditelji su duni da izdravaju svoju maloljetnu djecu. Sankcija mjera koja pogaa prekrioca norme a sprovode je dravni organi. primjer: u sluaju izostanaka izdravanja djece od strane roditelja, roditeljima se oduzima roditeljsko pravo. Pretpostavke dispozicije odreuje faktiku situaciju koja omoguava primjenu dispozicije. primjer: fizika i pravna lica su duna na nekretnine plaati porez Pretpostavke sankcije - ( lice koje lii ivota drugo lice, bit e kanjeno kaznom zatvora )

7. Pojam i vrste subjekta pravaSubjektima pravnog odnosa smatraju se one osobe koje se nalaze u pravnom odnosu. Iz pravnog odnosa uvijek proizilazi za jednog subjekta toga odnosa odreeno ovlatenje prema drugom subjektu, a za drugog subjekta toga odnosa odreena dunost.Subjekti prava mogu biti fizika i pravna lica.

8. Pojam i svojstva fizike osobeFiziko lice predstavlja lice kome je pravni poredak priznao pravni subjektivitet. Trenutak za koji se vee nastanak fizike osobe je roenje ovjeka, a fizika osoba, kao subjekt prava moe prestati na dva naina i to smru i proglaenjem umrlim. Svaka fizika osoba iza sebe ostavlja izvjesne atribute pomou kojih se vri njegova identifikacija, njegovo razlikovanje od drugih fizikih osoba. To su osobno ime, prebivalite i dravljanstvo.

9. Pojam i svojstva pravne osobePravnim licima nazivamo kolektiv ljudi ( fizikih osoba, organizacija, udruenja ) kome je pravni poredak priznao subjektivitet. Za nastanka pravnog lica neophodno je da posjeduje ova 3 elementa: Postojanja vrste organizacije Posebna imovina Da su pravci djelovanja pravnog lica u skladu sa drutvenim normama i principima dravnog ureenjaPravne osnove nastaju na tri naina i to: Na osnovu administrativnog akta nastanak dravnih ustanova, institucija; formiraju se zakonom Na osnovu registracije potrebno je ishoditi i registraciju kod nadlenog sudskog organa Na osnovu odobrenja ishoditi odobrenje nadlenog organaPrestanak postojanja pravnog lica: Ako nestane jedan od konsitutivnih elemenata Prirodni Dobrovoljni nain prestanka postojanja pravnog lica

10. Pravna i poslovna sposobnost fizikih osoba11. Pravna i poslovna sposobnost pravnih osobaPravna sposobnost je sposobnost jednog lica, fizikog li pravnog, da bude nosilac prava iz pravnog odnosa. Pravna sposobnost stie se roenjem to se tie fizikih lica, a pravna osoba trenutkom svoga nastajanja.Poslovna sposobnost je sposobnost lica da svojim svjesnim radnjama i oitavanjima stekne poslovnu sposobnost. Poslovna sposobnost nastaje sa navrenih 18 godina, izuzev osoba koje stupe u brak, tu se osobe sa 16 godine smatraju poslovno sposobne.

12. Pojam i karakteristike posjedaPosjed je dranje stvari s voljom da se stvar zadri kao svoja. Prema tome za posjed su potrebna dva elementa:D dranje stvari i posjednika volja. Posjed moe biti: zakonit, nezakonit, poteni i nepoteni, istinit i neistinit.Onaj ko samo dri stvar a nema volju da je zadri kao svoju, nije posjednik. Detencija je dranje stvari bez volje da se stvar posjeduje.

13. Pojam i karakteristike prava vlasnitvaVlasnitvo je najpotpunija vlast nad stvarima. Ovo se ogleda u tome to titular prava vlasnitva u odnosu na druge subjekte ima najvea ovlatenja povodom odreene stvari. Ta ovlatenja se oituju u pravu upotrebe stvari, u pravu koritenja plodova stvari i u pravu potpunog raspolaganja stvari.

14. Odnos posjeda i prava vlasnitva

15. Stjecanje prava vlasnitva

16. Pojam i karakteristike prava slunostiSlubenost je stvarno pravo na tuoj stvari na temelju kojeg je imalac prava slubenosti ovlaten da se koristi tuom stvari na odreen nain, a vlasnik stvari duan je da na svojoj stvari neto trpi u korist imaoca prava vlasnitva. Prema tome slunost ograniava pravo vlasnitva.Slunosti se dijele na zemljine i osobne slunosti. Ako je pravo slunosti ustanovljeno ekonominijeg koritenja zemljita, onda je to zemljina slunost. Ostale se slunosti osobne.

17. Pojam i vrste zalonog pravaZalono pravo je stvarno pravo na tuoj stvari na temelju kojeg je vjerovnik ovlaten namiriti svoje potraivanje zalone stvari ako mu dug ne bude namiren u odreenom roku. Zalono pravo moe nastati ugovorom, zakonom ili sudskom odlukom. Zalono pravo moe biti: zakonsko zalono pravo, zalono pravo na pokretnom zalogu.

18. Pojam i karakteristike hipotekeHipoteka se zasniva upisom u zemljine knjige. Hipoteka je zalono pravo na nepokretnim stvarima koje se stie upisom povjerilakog prava u zemljine knjige.

19. Pojam obaveza i obveznog odnosaObaveza je pravni odnos izmeu dvije ili vie osoba, iz kojeg za jednu ili vie osoba proizilazi pravo da od druge osobe ili osoba zahtijeva tano odreeno ponaanje, a za drugu osobu ili osobe proizilazi obaveza na to ponaanje. Da bi neka ljudska radnja mogla biti predmet obaveze , nuno je da je ona imovinske naravi, da je doputena, da je mogua, te da je tano odreena, odnosno odrediva. Postoji vie vrsta obaveza: graanske i prirodne, sloene i proste, osobne i neosobne, glavne i sporedne, djeljive, nedjeljive i solidarne.

20. Izvori nastanka obavezaDa bi nastala obaveza vano je da se dogodi izvjesna pravna injenica. Pravne injenice iz kojih nastaju obaveze mogu biti: Ugovori jednostrane izjave volje prouzrokovanje tete drugome neosnovano obogaivanje razna pravna stanja i administrativni akti.

21. Subjekti obaveznog odnosa

22. Pojam i osnovne karakteristike ugovoraDanas je ugovor jedan od najeih izvora iz koga nastaje obaveza. Ugovor je suglasnost izjava volja dviju ili vie osoba koje ele tom suglasnou proizvesti odreene pravne posljedice. Kod zakljuenja obaveznih ugovora dolazi do primjene naelo autonomije volje koje znai: Svaka osoba slobodno odluuje da li e il ne zakljuiti ugovor Da ga zakljui sa osobom s kojom to eli Da ugovarai ugovor zakljuuju sa sadrinom s kojom ele Da ugovarai mogu sporazumno raskinuti ve zakljuen ugovorDa bi obavezni ugovor mogao valjano nastati, potrebno je ispunjenje opih uvjeta kao to je: da su ugovarai poslovno sposobni, da postoji saglasnost izjava volja ugovaraa o zakljuenju i sadraju ugovora, da je valjan predmet ugovora, da je valjana pravna osnova ugovora i da je odrana odreena forma.23. Postupak i faze zakljuivanja ugovora

24. Pojam i svojstva ponudePozivanje na zakljuenje odreenog ugovora naziva se ponudom, a prihvaanje ponude od strane druge osobe naziva se prihvatomKoja svojstva treba imati izjava volje jedne osobe da bi imala karakter ponude, te da bi se ta osoba mogla smatrati ponudiocem? Ponuda mora potjecati od osobe koja eli zakljuiti ugovor, te da je upuena osobi s kojom se eli zakljuiti ugovor Iz ponude se mora vidjeti ozbiljna volja ponudioca da sa ponuenim eli zakljuiti konkretni ugovor. Ako u pozivu nisu navedeni svi bitni elementi ugovora, takav poziv nee imati karakter ponude. Ako je ponudilac naveo u ponudi rok do koga je u obavezi, on od ponude ne moe odustati do isteka tog roka.Ako u pozivu nisu navedeni svi bitni elementi ugovora koji se eli zakljuiti, takav poziv nee imati karakter ponude. Ponudilac, u pravilu, ponudu ne moe opozvati, ne moe od nje odustati.25. Pojam i vrste tete kao izvora obavezaSvako treba nadoknaditi tetu koju je drugome prouzrokovao svojim radom odnosno proputanjem. Prouzrokovanje tete drugome pojavljuje se kao izvor obligacije. Odgovarati za tetu znai biti obavezan naknaditi tetu prouzrokovanu vlastitim injenjem ili injenjem odreenih drugih osoba ili stvarima. Da bi za neku osobu mogla nastati obaveza da naknadi prouzrokovanu tetu, nuno je da se ispune odreeni uvjeti: Da postoji teta Da je teta prouzrokovana protupravnom radnjom Da izmeu izvrene protupravne radnje i nastupjele tete postoji uzrona veza Da se izvrenje protupravne radnje moe upisati tetniku u krivnjuPostojanje tete je jedan od osnovnih uvjeta za naknadu tete. tetu dijelimo na dvije vrste Materijalnu nju imamo kada je u pitanju umanjenje imovine Nematerijalnu nju imamo kada su povrijeenja osobna dobra izvjesne osobeRadnja kojom je tetnik prouzrokovao tetu, a koja mu se ne moe upisati u krivnju, smatra se sluajem, a teta koja je uzrokovana dogaajem koji se kvalificira kao sluaj naziva se sluajnom tetom.26. Naknada materijalne tete

27. Naknada nematerijalne tete

28. Jednostrane izjave volje kao izvor obavezaObaveza nekad moe nastati na osnovu izjave volje samo jedne osobe, jednostranom izjavom volje. Obligacija u ovom sluaju nastaje na taj nain to jedna osoba izjavljuje da se obavezuje da e nekoj osobi izvriti odreenu inidbu pod izvjesnim uvjetima. U naem pravu na osnovu jednostrane izjave volje moe doi do nastanka obligacije samo u 3 sluaja i to: Stavljanjem ponude za zakljuenje ugovora Javnim obeanjem nagrade Izdavanjem vrijednosnih papiraTrenutkom izjave volje javnog obeavaoca dolazi do nastanka obligacije u kojoj se javni obeavalac pojavljuje kao dunik, subjekt e biti osoba koja izvri odreenu radnju koju trai javni obeavalac.29. Promjena subjekata u obaveznom odnosuU tijeku trajanja obaveze mogue je da doe do promjene njezinih subjekata, do promjene osoba na povjerilakoj odnosno dunikoj strani. Promjenu subjekata u obaveznom odnosu imat emo onda kada je pravo iz obligacije sa sadanjeg povjerioca preneseno na treu osobu ili kada tree osoba preuzme obavezu iz obligacije koju je imao sadanji dunik.

30. Pojam i karakteristike cesijeIzmjena subjekata na povjerilakoj strani naziva se cesija. To je ustupanje trabine s povjerioca na treu osobu. Trea osoba postaje povjerilac a stari povjerilac to prestaje biti.

31. Pojam i karakteristike intercesijePreuzimanje duga ili intercesija je prijelaz duga s dunika na treu osobu. Ovdje imamo izmjenu subjekata duga, dok subjekt trabine ostaje isti. Povjeriocu nije svejedno ko mu je dunik. Svaki dug se moe preuzeti izuzev istog osobnog duga.

32. Naini prestanka obavezaPrestanak obaveza znai gaenje obaveznog odnosa koji je postojao izmeu odreenih osoba, subjekta obligacije. To je prestanak prava i obaveza koji su proizilazi iz zasnovanog obligacijskog odnosa.Obligacija moe prestati na vie naina. Kao najvaniji nain prestanka obligacije spominju se: ispunjenje obligacije, oprost duga, sjedinjenje trabine i duga, nemogunost ispunjenja obligacije, kompenzacija inovacije.

33. Ispunjenje kao nain prestanka obavezaIspunjenje obligacije je najredovniji nain prestanka obligacije. Ispunjenje obligacije znai izvrenje onih obaveza koje proistjeu iz obligacije za subjekte obligacije. Kod jednostrano obaveznih obligacija dunost ispunjenja obligacije lei na jednom subjektu, a kod dvostrano obaveznih na oba subjekta. Obavezu iz obligacije duan je ispuniti onaj subjekt koga ta obaveza i tereti, a ona se ima ispuniti onom subjektu kome pripada pravo zahtijevanje ispunjenja te obaveze. Openito reeno, obligaciju je dunik duan ispuniti, a ima se ispuniti povjeriocu. Kod ispunjenja obligacije vrijedi pravilo da je dunik duan obligaciju ispuniti onako kako ona glasi, izvriti radnju odnosno inidbu koja je predmet obligacije.34. Pojam i uslovi za prestanak obaveza kompenzacijom / prebijanjemKompenzacija ili prijeboj je obraunavanje dvije jednorodne, uzajamno dospjele i prinudne obligacije, s ciljem da prestanu potpuno ili barem djelomino. Kompenzacija, prema tome, zamjenjuje ispunjenje dvije obligacije. Kompenzacijom se postie isto ono to iz dva ispunjenja, a bez stvarne isplate, odnosno prijenosa stvari. Da bi se dvije obligacije mogle kompenzirati, nuno je da se ispune sljedei uvjeti: Da su obaveze jednorodne Da su obaveze uzajamne Da su obaveze dospjele Da su obaveze prinudne

35. Smrt kao nain prestanka obaveza

36. Pojam i karakteristike zastarjelosti

37. Raunanje i rokovi zastarjelosti

38. Prekid i zastoj zastarjelosti

II DIO

39. Pojam i karakteristike privrednih drutavaPrivredno drutvo je poslovni subjekt sa statusom pravnog lica koji samostalno obavlja djelatnost proizvodnje, prodaje i vrenja usluga na tritu s ciljem stjecanja dobiti. Privredno drutvo ima svoju posebnu imovinu, odvojenu od imovine lanova drutva.

40. Vrste privrednih drutavaOsnovna podjela privrednih drutava je na drutva lica i drutva kapitala.Kod drutva lica izmeu lanova drutva postoje odnosi povjerenja, poznanstva il' rodbinske veze.Kod drutva kapitala dominira kapital, a ne lina svojstva.

41. Osnivanje i bitni elementi privrednih drutavaZakonski elementi privrednog drutva su: Svojstvo pravnog lica Ugovorna tvorevina Nastaje udruivanjem kapitala osnivaa Samostalno obavlja registriranu djelatnost Privredno drutvo je profitna organizacija saa imovinskopravnom odgovornouUgovor o osnivanju je osnivaki akt, koji ima pismenu formu. Kod jednolanih drutava osnivaki akt je odluka o osnivanju drutva. Pravna sposobnost privrednog drutva u naem pravu se ispoljava kroz vrstu i trajnu organizaciju. Drutvo ima svoju posebnu imovinu, odvojenu od imovine lanova drutva. U naem pravu prihvaeno je naelo zatvorenog broja pravoorganizacionih oblika privredni drutava.42. Pojam i karakteristike drutva sa neogranienom solidarnom odgovornouTo je poslovni subjekt kojeg formiraju dva ili vie osnivaa na bazi ugovora radi obavljanja neke privredne djelatnosti. Drutvo se osniva ugovorom a osnovni elementi ugovora su ime osnivaa, firme, djelatnost i sjedite drutva, visina glavnice i pojedinani ulozi lanova, podjela dobiti gubitaka.Drutvo odgovara za svoje obaveze cijelom imovinom, a lanovi drutva odgovaraju solidarno i neogranieno cjelokupnom svojom imovinom. Drutvo se registrira u sudski registar a ostvarena dobit dijeli se prema visini uloenog kapitala ili na jednake dijelove.

43. Pojam komanditnog drutvaKomanditno drutvo je drutvo lica, sa svojstvom pravnog lica, koje se osniva ugovorom izmeu najmanje dva lica ( komplementara i komanditora ) koja ulau svoj kapital radi obavljanja registrirane djelatnosti.Drutvo ima dvije vrste lanova: Komplementare koji upravljaju drutvom i odgovaraju za njegove obaveze neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom Komanditore koji ne odgovaraju za obaveze drutva, niti po pravilu uestvuju u upravljanju drutvom, ve samo snose poslovni rizik do visine ugovorenog uloga.lanovi drutva mogu biti fizika i pravna lica, domaa i strana.Osnivaki kapital ine ulozi osnivaa, koji mogu biti u novcu, stvarima i pravima. Visina osnivakog kapitala utvruje se osnivakim ugovorom. Komanditno drutvo se osniva simultalno, a to znai da osnivai moraju unijeti svoje uloge prije registracije drutva.Kod komanditnog drutva svi lanovi imaju pravo na dobit. Dobit komanditnog drutva dijeli se na dva dijela i to dio za komplementare i dio za komanditore. Dobit se meu komplementarima dijeli na jednake dijelove, a dio dobiti za komanditore dijeli se srazmjerno njihovim ulozima. Isto pravilo vai i za pokrie gubitka.Razlozi prestanka komanditnog drutva, budui da se radi o drutvu lica, i kad je u pitanju promjena statusa komplementara, su isti kao i kod javnog trgovakog drutva. Meutim, zbog postojanja komanditora, kao specifikum ovog drutva, komanditno drutvo ne prestaje u sluaju otkaza ugovora od strane komanditora, u sluaju smrti, u sluaju prestanka pravnog lica kao komanditora, osim u sluaju prestanka ili likvidacije te istupanja komanditora iz drutva.44. Pojam drutva sa ogranienom odgovornouTo je poseban oblik privrednog drutva iji je osnovni kapital podijeljen na udjele, s tim da lanovi drutva mogu imati razliite udjele i ne dogovaraju za obaveze drutva. Drutvo cijelom imovinom odgovara za obaveze, dok je odgovornost lanova ograniena do visine njihovog uloga. Glavi organ upravljanja drutva sa ogranienom odgovornou je skuptina. Drutvo sa ogranienom odgovornou moe prestati: Istekom vremena na koje je osnovano Odlukom skuptine Statusnim promjenama Pravomonom odlukom suda Steajem

45. Uslovi za osnivanje drutva sa ogranienom odgovornouDrutvo mogu osnovati jedan ili vie osnivaa, pravnih ili fizikih lica, domaih ili stranih. Drutvo se osniva simultano jer se minimalni osnivaki ulog mora uplatiti u cijelosti prije registracije drutva. Osnivaki akt jeste odluka ili ugovor. Minimalni osnivaki kapital za drutvo sa ogranienom odgovornou, po naem pravu, je 2000 KM. Svaki osniva stie samo jedan udio u kapitalu drutva, srazmjerno ueu svog uloga u osnovnom kapitalu drutva.

46. Organi drutva sa ogranienom odgovornouGlavni organ upravljanja drutva sa ogranienom odgovornou je skuptina. ine je svi lanovi, a svaki lan ima broj glasova srazmjeran udjelu u osnovnom kapitalu drutva. Osim skuptine, drutvo sa ogranienom odgovornou ima i upravu drutva koja vodi poslovanje i zastupa drutvo te nadzorni odbor kao fakultativni organ.

47. Pojam dionikog drutvaDioniko drutvo je oblik privrednog drutva iji je osnovni kapital podijeljen na dionice, koje za svoje obaveze odgovara cjelokupno svojom imovinom. Dioniko drutvo ima svoju imovinu koja je odvojena od imovine dioniara. Ulozi osnivaa pretvaraju se u temeljni kapital drutva tako to dioniari upisuju i otkupljuju dionice, dioniko drutvo ne odgovara za obaveze dioniara, niti dioniari odgovaraju za obaveze drutva, osim u sluaju zloupotrebe.Osnovne karakteristike dioniko drutva su sljedee: Ono je drutvo kapitala Temeljni kapital 50.000 KM Temeljni kapital drutva je podijeljen na dionice Dioniko drutvo je pravno lice i posluje pod realnom firmom Dioniko drutvo moe osnovati jedno ili vie domaih ili stranih, fizikih ili pravnih lica Organi upravljanja dionikog drutva su skuptina, nadzorni odbor i uprav drutva Dioniko drutvo ima i statut, koji moe biti osnivaki aktDakle, oni koji pri osnivanju upiu i uplate najmanje zakonski minimum osnovnog kapitala, time postaju dioniari.

48. Pojam i vrste dionicaDionice su dugoroni vrijednosni papiri. Kod nas dionica predstavlja dematerijalizirani elektronski zapis, glasi na ime i jednostavno se prenosi. Dionice mogu biti obine, prioritetne, dionice bez prava glasa, dionice zaposlenih i vlastite dionice dionikog drutva.

49. Prava vlasnika dionicaOsim to je prenosiva i zamjenjiva dionica je i korporativni vrijednosni papir, to znai da ona daje pravo na dobit. Prava koja imaju dioniari po osnovu dionica su upravljaka i imovinska .

50. Uslovi za osnivanje dionikog drutvaVe je reeno da dioniko drutvo mogu osnovati domaa i strana lica, fizika i pravna lica. Dioniko drutvo moe osnovati jedno lice ili vie lica. Osnivai, dakle oni koji pri osnivanju upiu i uplate najmanji zakonski minimum osnovnog kapitala time postaju dioniari. S druge strane dioniari koji steknu dionice kasnijom emisijom dionica imaju status dioniara ali ne i osnivaa.

51. Simultano osnivanje dionikog drutvaKod simultanog osnivanja dionikog drutva osnivai otkupljuju sve dionice. Radi se o zatvorenom upisu dionica, gdje osnivai potpisivanjem ugovora o osnivanju, ili odluke o osnivanju, postaju dioniari. Uplata dionica kod simultanog osnivanja dionikog drutva mora biti u cijelosti izvrena preko banke i mora biti bezuslovna. Osnivaki ulozi mogu biti u stvarima, pravima i novcu.

52. Sukcesivno osnivanje dionikog drutvaKod sukcesivnog naina osnivanja jedan dio dionica otkupljuju osnivai, a preostali dio na osnovu jednog poziva za upis i uplatu dionica na trea lica. Ovo je skuplji nain osnivanja drutva zbog svoje sloenosti. U ovom sluaju temeljni kapital ini zbir uloga osnivaa i uloga treih lica.

53. Organi dionikog drutvaPostoje dva nivoa upravljanja drutvom: upravni i nadzorni odbor. Uz to postoji jo skuptina, kao centralni organ i odbor za reviziju.

54. Sastav i nadlenosti skuptine dionikog drutvaSazivanje osnivake skuptine od strane osnivaa je zakonska obaveza. Osnivaka skuptina odluuje o sljedeim pitanjima: Usvaja izvjetaj o osnivanju drutva Usvaja prvi statut drutva Bira predsjedavajueg skuptine Imenuje prve lanove nadzornog odbora Potvruje vrijednost uloga u pravima i stvarima Utvruje broj dionica emitovanih po tom osnovu

55. Izbor, sastav i nadlenosti nadzornog odbora dionikog drutvaNadzorni odbor predstavlja dioniare i obavezan je da djeluje u interesu dioniara. To je samostalan i nezavisan organ koji bira i razrjeava skuptina dionikog drutva iz reda zaposlenih i vanjskih lanova. Po naem pravu nadzorni odbor mora brojati najmanje tri lana i u svakom sluaju mora biti neparan broj lanova.

56. Izbor, sastav i nadlenosti uprave dionikog drutvaUprava dionikog drutva organizira rad, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Uprava dionikog drutva sastoji se od direktora i izvrnih direktora.

57. Izbor, sastav i nadlenosti odbora za reviziju dionikog drutvaOdbor za reviziju je obavezan organ koji vri kontrolu nadzornog i upravnog odbora. To je stalan i kolektivan organ koji bira i razrjeava skuptina.

58. Pojam i vrste statusnih promjena privrednih drutavaStatusne promjene privrednih drutava mogu biti izraene kao fuzija (spajanje i pripajanje) i podjela Pripajanje je statusna promjena kojom se jedno ili vie privrednih subjekata pripaja drugom drutvu, pri emu pripojeno drutvo prestaje postojati kao samostalni privredni subjekt, a drutvo kome se je pripojilo postaje njegov pravni sljednik. Pripajanje se vri prijenosom cjelokupne imovine drutva koje se pripaja drugom drutvu Podjela kao statusna promjena implicira provoenje postupaka podjele jednog drutva na dva ili vie novih drutava, tako da ono prestaje postojati kao samostalni subjekt i bez provoenja postupka likvidacije.59. Naini prestanka privrednih drutava

60. Pojam i razlozi steajaSteaj je zakonom utvreni postupak koji se provodi nad imovinom dunika radi namirenja povjerilaca. Steajni postupak se pokree pismenim prijedlogom steajnog dunika ili bilo kog povjerioca koji ima pravni interes za pokretanje steajnog postupka. Steaj se po domaim propisima ne moe otvoriti nad imovinom entiteta, opina, grada, kantona i javnih fondova. Steajni postupak provodi nadleni sud na ijem podruju se nalazi sjedite poslovnog subjekta.Razlozi za pokretanje steajnog postupka su: insolventnost,steajnog dunika i prijetea insolventnost.

61. Naela steajnog postupkaOsnovna naela u steajnom postupku su: Naelo ravnopravnosti povjerilaca Naelo univerzalnosti Naelo unovenja imovine steajnog dunika Naelo ogranienja steajnog dunika Naelo atrakcije Naelo ekonominosti steajnog postupka

62. Organi steajnog postupkaOrgani steajnog postupka su: Steajni sud Steajni sudija vodi steajni postupak od podnoenja prijedloga za pokretanje do zavretka steajnog postupka Steajni upravnik je organ steajnog postupka koga, rjeenjem o otvaranju steajnog postupka, imenuje steajni sudija Skuptina povjerilaca ine svi povjerioci bez obzira na vrstu trabina Odbor povjerilaca bira skuptina povjerilaca

63. Posljedice otvaranja steajnog postupkaOtvaranjem steajnog postupka nastupaju odreene pravne posljedice: Trenutkom otvaranja steajnog postupka pravo upravljanja i raspolaganja nad imovinom steajnog dunika prestaje i prelazi na steajnog upravnika Otvaranjem steajnog postupka prekidaju se svi sudski i arbitrani postupci protiv steajnog dunika Danom otvaranja steajnog postupka prestaju ugovori o radu steajnog dunika Danom otvaranja steajnog postupka gase se rauni steajnog dunika, a steajni upravnik otvara nove raune na koje prebacuje sredstava sa ugaenih rauna Uz firmu i naziv drutva upisuje se oznaka u steaju

64. Nadlenosti steajnog suda i steajnog sudijeSteajni sudija nakon prijema izvjetaja privremenog steajnog upravnika zakazuje roite radi utvrivanja postojanja uslova za otvaranje steajnog postupka. Steajni sudija otvara steajni postupak ako je prijedlog doputen i ako postoji steajni razlog i ukoliko je imovina steajnog dunika dovoljna za pokrie trokova steajnog postupka.

65. Nadlenosti steajnog upravnika

66. Sastav i nadlenosti skuptine i odbora vjerovnika

67. Namirenje steajnih vjerovnika u steajnom postupku

68. Pojam likvidacije kao naina prestanka privrednih drutavaLikvidacija je jedan od naina prestanka pravnog subjektiviteta pravnih lica. Likvidaciju provodi likvidacioni sud na ijem podruju subjekt likvidacije ima sjedite. Likvidacija se provodi nad imovinom solventnog pravnog lica. Likvidacioni postupak se provodi u nekoliko sluajeva: Kada je pravnom licu rjeenjem nadlenog organa trajno zabranjeno obavljanje djelatnosti Ako je protekao rok na koji je privredno drutvo osnovano Zbog provedenih statusnih promjena Kad ne postoje zakonski uslovi za dalje postojanje privrednog drutvaOrgani likvidacionog postupka su likvidator i likvidacioni sudija.

III DIO69. Pojam i bitni elementi ugovora o prodajiUgovor o prodaji je ugovor kojim se jedan ugovorna strana obavezuje da robu koju prodaje isporui ili preda drugoj ugovorenoj strani sa istim svojstvima i da mu prenese pravo vlasnitva, a kupac se obavezuje da plati prodavau cijenu u novcu i da preuzme robu.Osnovni cilj ugovora o prodaji poslovnog prava je stjecanje prometne vrijednosti stvari, odnosno ostvarivanje dobiti. Ugovor o prodaji polovnog prava ima za predmet samo pokretne stvari.Bitni elementi ugovora o prodaji su: Stvar ili roba Koliina i cijena

70. Vrste prodaje

71. Pojam i znaaj transportnih klauzula kod ugovora i prodajiTransportne klauzule sadre pravila o tumaenju ustaljenih trgovakih termina u meunarodnoj razmjeni, s ciljem postizanja pravne i poslovne sigurnosti.

72. Pojam i dejstvo incoterms clauzula kod ugovora o prodajiPravila INCOTERMS je objavila Meunarodna trgovaka komora 1936. Godine u Parizu. Kasnije su ona revidirana nekoliko puta. Ova pravila se primjenjuju kod ugovora o prodaji, prvenstveno u pogledu isporuke robe i njima se reguliraju odnosi izmeu ugovorenih strana u pogledu: organizacije isporuke, transporta, trokova, osiguranja, rizika, carine.

73. Bitni elementi ugovor o posredovanjuUgovor o posredovanju je ugovor kojim je jedna ugovorna strana obavezna da drugu ugovornu stranu dovede u vezu sa treim licem radi zakljuivanja nekog trgovakog ugovora, a druga ugovorna strana se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu za proviziju.

74. Bitni elementi ugovora o komisionuKomision je privredni posao u kome se jedna ugovorna strana obavezuje da e izvriti neki privredni posao u svoje ime a za raun komitenta, a druga ugovorna strana se obavezuje da joj za to plati odgovarajuu naknadu. Ugovor o komisionu je ugovor o nalogu.Ugovorne strane kod ugovora o komisionu su komitent i komisionar.Bitni elementi ugovora o komisionu su: Predmet gdje komisionar na sebe preuzima obavezu rezultata Cijena koja moe biti utvrena ugovorom , prema obiaju i tarifom

75. Bitni elementi ugovora o zastupanjuBitni elementi ugovora o zastupanju su: Linost zastupnika poslovima zastupanja se bave trgovinska zastupnitva Predmet ugovora vrenje uglavnom faktikih ali i pravnih radnji Cijena moe biti odreena tarifom ili odlukom suda

76. Bitni elementi ugovora o pedicijiBitni elementi ugovora o pediciji poput ranije navedenih ugovora iz oblasti usluga, su: Stranke u ugovoru su komitent i pediter Predmet ugovora ine pravne i fizike radnje Naknada je trei element ugovora o pediciji. Utvruje se ugovorom, tarifom ili na osnovu odluke suda.Ugovorom o pediciji obavezuje se pediter da u svoje ime a za raun komitenta izvri organizovanje otpreme ili dopreme stvari uz odgovarajuu naknadu.

77. Bitni elementi ugovora o prevozu

78. Bitni elementi ugovora o graenjuBitni elementi ugovora o graenju su: Predmet Cijena ugovorna cijena se moe mijenjati Rok period u kojem predvieni graevinski radovi trebaju biti izvreni Ugovorna kazna predstavlja bitan element ugovora po slili zakona Premija izdavau ima stimulativan karakter u odnosu na izvoaa Garantni rok za kvalitet radova njegovo trajanje protee se od najmanje dvije godine

79. Ugovor o lizinguUgovor o lizingu nastaje kao rezultat saglasnosti volja izmeu davaoca i primaoca lizinga povodom prijenosa prava koritenja predmeta lizinga.Ugovor o lizingu sadri elemente ugovora o: Zakupu Zajmu DjeluInae sam termin lizing se moe prevesti kao zakup, odnosno davanje u zakup.

Bitni elementi ugovora o lizingu su: Predmet Cijena Rok Pisana forma

Osnovne vrste lizinga su: Operativni Financijski Direktni Lizing s pravom opcije Lizing s pravom otkupa

80. Ugovor o franizinguUgovor o franizingu je dvostrani pravni posao kojim se franioz obavezuje davati odreenu robu i pruati uslugu uz upotrebu prava industrijsko vlasnitva, ukljuujui know-how i davanje savjeta i obuke a primalac se obavezuje za to platiti odgovarajuu naknadu..Razlikujemo franizing robe ili proizvoda, franizing usluga i franizing poslovanja.

Stranica | 1