pjevanje u prva tri razreda osnovne Škole … · 3 nastava glazbene kulture u nižim razredima...

1

PJEVANJE U PRVA TRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

***DIPLOMSKI RAD***

STUDENTICA: Božica Radičević

MENTOR: prof. dr.sc. Pavel Rojko

SUMENTORICA: mr.sc. Jasna Šulentić Begić

Osijek, 26. lipanja 2010.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UČITELJSKI FAKULTET

2

UVOD

Tema je ovoga rada pjevanje u prva tri razreda osnovne škole

Rad prikazuje istraživanje koje je provedeno u OŠ Franje

Krežme u Osijeku tijekom tri tjedna školske godine 2009./10. s

učenicima 1., 2., i 3. razreda.

Svrha je istraživanja:

ustanoviti na koji se način provodi nastavno područje pjevanja

u prva tri razreda osnovne škole

koje pjesme učenici vole pjevati

u kojoj su mjeri zastupljene glazbene aktivnosti na ostalim

nastavnim predmetima.

3

Nastava glazbene kulture u nižim razredima osnovne škole

U prva četiri razreda osnovne škole godišnji broj sati za nastavu glazbene kulture iznosi 35 sati.

U prva tri razreda nastavu izvodi učitelj razredne nastave, a u četvrtom učitelj predmetne nastave ili učitelj razredne nastave.

Nastavni plan i program glazbene kulture temelji se na dva načela, a to su psihološko i kulturno-estetsko.

Ta se načela ostvaruju kroz sljedeća nastavna područja:

slušanje

pjevanje

sviranje

glazbene igre.

4


Sviranje kao nastavno područje u nastavnim planovima i

programima pojavljuje se od 1958. godine.

Sviranje pretpostavlja i glazbeno opismenjivanje.

„Sviranje u općeobrazovnoj školi može imati smisao samo ako

je uistinu sviranje: sviranje prave glazbe na pravim

instrumentima.“ (Rojko, 1996: 133)

Važeći nastavni program u prva tri razreda propisuje sviranje

ritma i taktnih doba pjesama i brojalica, a za takvo sviranje nisu

nužni instrumenti.

5


Učenik kroz nastavu glazbene kulture treba postati aktivan slušač koji će kritički promišljati glazbu.

Na žalost, glazba kojom su djeca svakodnevno izložena, nema umjetničku vrijednost i upravo ta glazba od čovjeka stvara pasivnoga slušatelja. Upravo bi zato slušanje trebalo biti središnja aktivnost nastave glazbene kulture.

Glazbeni ukus učenika razvija se slušanjem lijepih, klasičnih djela.

Od 2006./07. godine nastava glazbe izvodi se prema otvorenom modelu u kojemu je slušanje središnja aktivnost.

Tijekom sata potrebno je višekratno slušanje skladbe, a prije svakog slušanja učenicima treba postaviti zadatak/e primjerene njihovoj dobi i sposobnostima.

6


Osim kroz pjevanje, slušanje i sviranje dijete glazbu doživljava i izvodeći glazbene igre.

Djeca tijekom igre spontano izmišljaju različite melodije i tekstove kojima izražavaju svoje emocije, raspoloženje, zadovoljstvo, odnos prema sredini i svemu što ih okružuje.

U nižim razredima osnovne škole s učenicima možemo izvoditi glazbene igre s pjevanjem, glazbene igre s ritmom/melodijom i glazbene igre uz slušanje glazbe.

Prema Manasteriotti (1978.) glazbene igre s pjevanjem dijele se na sljedeće:

♪ igre u kolu,

♪ igre u koloni,

♪ igre slobodnih oblika,

♪ igre mješovitih oblika.

7


Glazbene igre s ritmom/melodijom izvode se

principom imitacije.

Glazbene igre možemo koristiti kao uvod u sat

glazbene kulture ili tijekom sata kad učenicima

opadne koncentracija.

Glazbene igre utječu na razvijanje dječjega sluha,

glasa i pamćenja, razvijaju senzibilitet za glazbu,

potiču maštovitost glazbenoga izraza i

samopouzdanje pri iznošenju novih ideja.

8

Pjevanje kao nastavno područje

Prema istraživanju Šulentić Begić pjevanje je najomiljenija aktivnost na nastavi glazbene kulture. (Šulentić Begić, 2009)

Prema nastavnom planu i programu učitelj ima mogućnost slobodnog odabira pjesama koje će pjevati u razredu.

Pravilnim odabirom pjesmica učitelj potiče razvoj glazbenoga ukusa kod svojih učenika.

Repertoar pjesama učitelj će najbolje odabrati ako bude osluškivao želje učenika.

U razredu treba težiti umjetničkom pjevanju.

Pri tome treba paziti na opseg dječjih glasova koje se kreće od c1/d1 do c2/d2.

9


Učitelj nikako ne smije pjevati u onom opsegu koji njemu

najviše odgovara jer „…pjevanje u opsegu glasa nastavnika

razredne nastave upropaštava dječje glasove.“ (Novačić, 1990:

10)

Učitelj treba raditi i na proširenju opsega dječjega glasa.

Nastavni plan i program donosi za svaki razred prijedlog

pjesama koje učitelj može, ali ne mora obraditi s učenicima

tijekom školske godine

U istraživačkom dijelu ovoga rada vidjet ćemo koje pjesmice iz

nastavnog plana i programa učiteljice izvode u praksi te jesu li

one primjerene dječjim glasovima.

10


Na nastavi glazbene kulture pjesme se uče metodom obrade pjesme po sluhu. Prema Rojku proces učenja pjesme po sluhu odvija se kroz sljedeće faze:

♪ upoznavanje pjesme

♪ obrada teksta

♪ učenje pjesme

♪ analiza pjesme

♪ glazbena interpretacija.

11

ISTRAŽIVANJE

Istraživanje se odvijalo tijekom tri tjedna školske godine

2009./10. u OŠ Franje Krežme u prvom, drugom i trećem

razredu .

Svaki je razredni odjel praćen tijekom jednoga tjedna.

Istraživanje je obuhvatilo 67 učenika.

Hospitirali smo nastavi glazbene kulture te nastavi ostalih

obveznih predmeta (hrvatski jezik, matematika, priroda i

društvo, tjelesna i zdravstvena kultura) sa svrhom praćenja

provođenja glazbenih aktivnosti u okviru navedenih predmeta.

12

ISTRAŽIVANJE

Istraživanje polazi od sljedećih pitanja:

♪ Koje se pjesme izvode u prva tri razreda osnovne škole u praksi?

♪ Jesu li pjesme primjerene dobi učenika?

♪ Koje pjesme učenici vole pjevati?

♪ Kako učiteljice provode obradu pjesme na satu glazbene kulture?

♪ U kojoj se mjeri glazbene aktivnosti provode na drugim nastavnim predmetima te koja im je svrha?

Ovo je istraživanje empirijsko jer su se podatci prikupljali iz neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada i u njemu prevladava kvalitativni pristup.

13

ISTRAŽIVANJE

Pri istraživanju služili smo se sljedećim

instrumentima i postupcima:

♪ Sustavnim promatranjem

♪ Skalom procjene

♪ Radom u vezi s pedagoškom dokumentacijom

14

ISTRAŽIVANJE

Sustavnim promatranjem nastao je Dnevnik istraživanja koji obuhvaća opise nastavnih sati tijekom tri tjedan nastave.

Razred 1. 2. 3. Ukupno

Broj

praćenih sati 17 12 15 44

Razred Sati s glazbenim

aktivnostima

Sati bez glazbenih

aktivnosti

1. 7/17 (41.10 %) 10 (58.09 %)

2. 4/12 (33.33 %) 8 (66.67 %)

3. 6/15 (40.00 %) 9 (60.00 %)

Ukupno 17/44 (38.64 %) 27 (61.36 %)

15

ISTRAŽIVANJE

Kako bismo dobili odgovor na pitanje koje pjesmice

učenici vole pjevati, sastavili smo skalu procjene za

svaki razred.

Skala se sastojala od naslova pjesama te numeričke

skale (ocjene od 1 do 5).

Pjesme su učenici naučili pjevati na satovima

glazbene kulture tekuće školske godine do trenutka

ispunjavanja skale.

16

Analiza Dnevnika istraživanja

Razred

Hrvatski jezik Matematika Priroda i društvo Tjelesna i zdravstvena

kultura Likovna kultura

broj

sati

tjedno

broj sati s

glazbenim

aktivnostima

broj

sati

tjedno

broj sati s

glazbenim

aktivnostima

broj sati

tjedno

broj sati s

glazbenim

aktivnostima

broj

sati

tjedn

o

broj sati s glazbenim

aktivnostima

broj

sati

tjedno

broj sati s

glazbenim

aktivnostima

1. 5 3 (60.00%) 4 0 (0.00%) 2 1 (50.00%) 3 1 (33.33%) 1 0 (0.00%)

2. 5 1 (20.00%) 4 0 (0.00%) 2 1 (50.00%) 3 1 (33.33%) 1 0 (0.00%)

3. 5 1 (20.00%) 4 0 (0.00%) 2 1 (50.00%) 3 2 (66.66%) 1 1 (100%)

17

Analiza Dnevnika istraživanja 1. razred

Glazbena kultura

Sat Glazbene kulture trajao je 70 minuta, a započeo je razgovorom koji je ujedno bio najava teme sata.

Tijekom sata izvođene su aktivnosti oponašanja zvukova prirode (neglazbena aktivnost), slušanje pjesme, učenje pjesme putem jeke, sviranje pomoću tijela, sviranje pomoću udaraljki i slušanje skladbe.

18


Glazbene aktivnosti na ostalim nastavnim

predmetima

Hrvatski jezik: Pjevanje poznatih pjesma te slušanje skladbi

korišteni su za motivaciju učenika, kao najava nove teme sata,

kao rekreativna stanka te kao zvučna kulisa.

Tjelesna i zdravstvena kultura: Pjevane glazbene igre

korištene su u uvodnom i završnom dijelu sata i bile su u službi

motivacije, odnosno opuštanja.

Priroda i društvo: Slušanje poznate pjesme bilo je u službi

mikropauze odnosno kao zvučna kulisa tijekom crtanja.

19


Glazbena kultura Na satu su provođene sljedeće aktivnosti: slušanje skladbe,učenje

pjesme po sluhu i kucanje taktnih doba uz pjevanje

Glazbene aktivnosti na ostalim nastavnim predmetima Priroda i društvo: Slušanje narodnih pjesama korišteno je kao

motivacija i upoznavanje raznolikosti Hrvatske te kao zvučna kulisa.

Hrvatski jezik: Slušanje skladbi korišteno je za motivaciju i opisivanje izvanglazbenih sadržaja. Pjevanje je korišteno za opuštanje.

Tjelesna i zdravstvena kultura: Pjevana glazbena igra korištena je u uvodnom dijelu sata kao emocionalna i psihološka pripreme za glavni dio sata.

20


Glazbena kultura Tijekom sata izvođene su aktivnosti slušanja pjesme, učenje

pjesme po sluhu, sviranje pomoću tijela kao instrumenta i ples.

Glazbene aktivnosti na ostalim predmetima Tjelesna i zdravstvena kultura: Glazba je korištena kao zvučna

kulisa pri vježbanju, a glazbene pjevane igre kao motivacija u uvodnom dijelu sata i za opuštanje u završnom dijelu sata.

Priroda i društvo: Slušanje pjesmica korišteno je kao motivacija za sat.

Likovna kultura: Slušanje pjesmice korišteno je kao motivacija za sat i zvučna kulisa tijekom sata.

Hrvatski jezik: Slušanje pjesmice korišteno je kao motivacija i zvučna kulisa.

21

Rezultati i analiza skale procjena 1. razred

4,86

4,55

4,77

4,364,36

4,14

4,734,77

4,27

4,864,82

4,59

4,95

4,41

4,77

4,36

4,86

4,77

4,55

3,60

3,80

4,00

4,20

4,40

4,60

4,80

5,00

5,20

1

Prvoškolci

Semafor

Životinjski glasovi

Iš, iš, iš

En ten tini

Rođendanska pjesma

Je ste l̀ ikad čuli to

Jesen

Kako se što radi

Sveti Nikola

Spavaj mali Božiću

Padaj, padaj snježiću

Združena slova

Djeca i maca

Zeko pleše

Kišica

Ptica kos

Veseljak

Zvončić u proljeće

22


4,92

4,31

4,81

4,92

4,19

4,924,92

4,73

4,62

4,77

4,884,924,88

3,80

4,00

4,20

4,40

4,60

4,80

5,00

1

Limači

Pljesnimo rukama

Bratec Martin

Jesenska pjesma

Mali bretec Ivo

Molba gljive muhare

Djetešce nam se rodilo

Snjegović

Ide zima

Hoki poki

Lijepa naša domovino

Blistaj, blistaj zvijezdo mala

Proljetna pjesma

23


5,00

4,214,42

4,79 4,84

4,374,16

4,79

3,47

4,79 4,794,53

4,37

4,684,39

4,68 4,84 4,74

0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

1

Žuta pjesma

Nesla dekla v melin

Kriči, kriči tiček

U to vrijeme godišta

Veselje ti navješćujem

Saonice male sanje

Dok mjesec sja

Tri djevojke proso žele

Ode zima

Jesenska

Zapjevajmo složno svi

Oj, Hrvatska oj

Magarac i kukavica

Zeko i potočić

Proljeće u srcu

Naše pjesme

Moj dragi tata

Farandine moj

24

ZAKLJUČAK

Tijekom tri tjedna praćenja nastave i nakon provedenog

istraživanja možemo zaključiti da učenici u prva tri razreda

osnovne škole vole pjevati i to pjesme vedrog i veselog karaktera,

umjerenog do brzog tempa te pjesme s pijevnom melodijom.

Učenici više vole pjevati dječje popularne i umjetničke autorske

pjesme nego narodne.

Glazbene aktivnosti na drugim predmetima najčešće su

provođene na satovima tjelesne i zdravstvene kulture.

Glazbene aktivnosti na drugim predmetima najčešće su bile u

svrsi motivacije, rekreativne stanke ili zvučne kulise. Glazba se na

ostalim nastavnim predmetima nije slušala aktivno, već je bila u

svrsi nekoj drugoj aktivnosti.

25

ZAKLJUČAK

Pjevanje pjesmica naučenih na prethodnim

satovima glazbene kulture bilo je u službi

mikropauze, odnosno kratkog predaha od

neke napornije aktivnosti.

Smatramo da svako ponavljanje pjesmica

može doprinijeti razvoju pjevačkih glasova.

26

LITERATURA

Bognar, B. (2006.) Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti, Vol.8 No.1(11), 177-190.

Golčić, I. (1981.) Pjesmarica - za osnovne škole. Zagreb: HKD Sv. Jeronima. Manasteriotti, V. Zbornik pjesama i igara za djecu. Zagreb: Školska knjiga.

Mužić, V. (1999.) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.

Novačić, S. (1990.) Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole: priručnik za nastavnika., Zagreb: Školska knjiga.

Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006.) Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Požgaj, J. (1988.) Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.

http://hrcak.srce.hr/odgojne-znanosti

http://hrcak.srce.hr/odgojne-znanosti

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2277

27

LITERATURA

Rojko, P. (2005.) HNOS za glazbenu nastavu. Zagreb: Tonovi, 45/46, 5-16.

Rojko, P. (2004.) Metodika glazbene nastave - praksa I. dio. Zagreb: Jakša Zlatar.

Rojko, P. (1996.) Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera. Pedagoški fakultet.

Sam, R. (1998.) Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Rijeka: Glosa

Stanišić, A./Kandrešić, J./Šimunov, J.(2006.) Razigrani zvuci 1. Zagreb: Školska knjiga.



28

LITERATURA

Šulentić Begić, J. (2010.) Problematika pjevačkog zbora mlađe školske dobi. Zagreb:

Tonovi, 55,

Šulentić Begić, J. (2009.) Pjevanje kao izabrana aktivnost otvorenog modela nastave

glazbe. Vrandečić, Tomislav/Didović, Ana (ur.) Zadar: Zbornik radova s Drugog specijaliziranog umjetničko - znanstvenog skupa: Glas i glazbeni instrument u procesu edukacije učenika i studenata (GGIPEUS) 2008. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 153-164.

Šulentić Begić, J. (2009.) Primjena otvorenog modela nastave glazbe u osnovnoj

školi, magistarski rad.

Vukasović, A. (1995.) Pedagogija. Zagreb: Alfa.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. (2008.) Zagreb:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Završki, J. (1979.) Rad s dječjim pjevačkim zborom. Zagreb: Školska knjiga.

Žužić, M./Kovačević, D. (2009.) Glazbene čarolije 1 (notni zapisi). Zagreb: Profil.

29

♫HVALA NA POZORNOSTI♫

pjevanje u prva tri razreda osnovne Škole … · 3 nastava glazbene kulture u nižim razredima...

Documents