plan gospodarenja otpadom grad osijek za razdoblje do 2015...

Grad Osijek Kuhaĉeva 9

31 000 OSIJEK

Plan gospodarenja otpadom

GRAD OSIJEK

za razdoblje do 2015. godine

sijeĉanj, 2009.

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Babonićeva 32, 10000 Zagreb

tel. +385 1 4635496 fax. +385 1 4635498

[email protected] www.ipz-uniprojekt.hr

IPZ UNIPROJEKT TERRA d.o.o. TD 107/08

NASLOV: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA

OSIJEKA ZA RAZDOBLJE DO 2015. GODINE

NOSITELJ ZAHVATA: Grad Osijek

Kuhaĉeva 9, 31 000 OSIJEK

UGOVOR broj: TD 107/08

IOD br. T-06-P-1354-397/09

VODITELJ PROJEKTA: DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.graĊ.

PROJEKTANTI:

IPZ Uniprojekt TERRA DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.graĊ.

SUZANA ĆURKO, dipl.ing.arh.

IPZ Uniprojekt MCF MLADEN MUŢINIĆ, dipl.ing.fiz.

SANDRA NOVAK MUJANOVIĆ, dipl. ing. preh. tehn.

MARTINA CVJETIĈANIN, dipl.ing.graĊ.

INTERNA KONTROLA: GORAN PAŠALIĆ, dipl.ing.rud.

DIREKTOR: DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.

Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 107/08

SADRŢAJ:

UVOD ..................................................................................................................................................................... 1

1. OSNOVNE I OPĆE ODREDBE .................................................................................................................. 2

2. NAZIVLJE U PLANU .................................................................................................................................. 6

3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA ......................................................................................................... 9

3.1. KAPACITETI ZA POSTUPANJE S OTPADOM NA PODRUĈJU GRADA .......................................................... 9

3.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA SAKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA OTPADA .................................. 10

3.3. KOMUNALNI OTPAD ............................................................................................................................ 12

3.4. PROJEKCIJA KOLIĈINA OTPADA ........................................................................................................... 13

4. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM I ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG

OTPADA .............................................................................................................................................................. 18

4.1. KONCEPT CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM .............................................................. 18

4.2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTAJANJA OTPADA ................................................................. 19

4.3. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA I OPORABE KOMUNALNOG OTPADA ............................................... 21

4.3.1. Postojeće stanje ............................................................................................................................. 24 4.3.2. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja

otpada i primarne reciklaže .......................................................................................................................... 24 4.3.3. Potrebna oprema i objekti vezani uz aktivnosti predviđene Planom i postupanje s posebnim

vrstama otpada .............................................................................................................................................. 25 4.3.4. Prijedlog realizacije opreme i objekata za gospodarenje otpadom na području Grada Osijeka . 34

4.4. INFORMIRANJE JAVNOSTI I MARKETING ...................................................................................................... 35

5. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD ................. 36

5.1. PROCJENA POTREBNIH ULAGANJA U SANACIJU SLUŢBENIH I ODLAGALIŠTA U FAZI LEGALIZACIJE .............. 39

6. POPIS LOKACIJA OTPADOM ONEĈIŠĆENOG TLA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA .......... 40

7. REDOSLIJED AKTIVNOSTI U GOSPODARENJU OTPADOM ....................................................... 42

8. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE SANACIJE ........................ 43

8.1. IZVORI FINANCIJSKIH SREDSTAVA....................................................................................................... 43

9. OSTALE PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ................................................................................. 47

10. PRILOZI ............................................................................................................................................... 48



POPIS TABLICA I SLIKA

Tablica 1. Kvantitativni ciljevi za količine otpada koje se stvaraju na području Grada Osijeka

.................................................................................................................................................... 3

Tablica 2. Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada koji se stvaraju na području Grada

Osijeka ........................................................................................................................................ 4

Tablica 3. - Kapaciteti vozila za sakupljanje i odvoz otpada..................................................... 9

Tablica 4. – Učešće pojedinih posuda/kontejnera za odlaganje komunalnog otpada ............... 9

Tablica 5. - Stanovništvo Grada Osijeka (popis 2001.) ........................................................... 10

Tablica 6.- Usporedni prikaz odvojeno sakupljenih količina određenih vrsta otpadnih

materijal u 2003. i 2007. godini na području Grada Osijeka .................................................. 11

Tablica 7. - Prikaz očekivanog kretanja količina mješanog komunalnog (bez uračunate

količine odvojeno sakupljenog otpada –PR i RD) i proizvodnog otpada s područja Grada

Osijeka za razdoblje do 2015. godine ...................................................................................... 14

Tablica 8. - Projekcija količina komunalnog otpada s planom odvajanja određenih

komponenti za Grad Osijek ...................................................................................................... 15

Tablica 9. – Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada za područje Grada Osijeka ............. 16

Tablica 10. - Procjena kretanja količina posebnih vrsta otpada na području Grada Osijeka 17

Slika 1. - Shematski prikaz gospodarenja otpadom ................................................................. 18

Tablica 11. - Mogući načini sakupljanja i obrade te smjernice za postupanje s pojedinim

grupama otpada ....................................................................................................................... 21

Tablica 12. - Procjena povećanja udjela otpada koji se odvaja iz komunalnog otpada

primarnim odvajanjem do 2015. na nivou RH ......................................................................... 24

Slika 2. - Shematski prikaz reciklažnog dvorišta ..................................................................... 27

Slika 3. - Shematski prikaz „mini“ reciklažnog dvorišta ........................................................ 28

Slika 4. - Shematski prikaz kompostane- „windrow“ tehnologija obrade ............................... 30

Slika 5. - Shematski prikaz sortirnice ...................................................................................... 31

Tablica 13. – Predložena realizacija opreme i objekata na području Grada Osijeka, u

razdoblju do 2015. godine ........................................................................................................ 34

Tablica 14. Neuređena tj divlja odlagališta na području Grada Osijeka i procjenjena sredstva

potrebnih za sanaciju. .............................................................................................................. 41

Tablica 15. - Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim Planom ....................... 42



Tablica 16. - Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u razdoblju do

2015. godine na području Grada Osijeka ................................................................................ 45

Tablica 17. - Procjena ulaganja u opremu i objekte na području Grada Osijeka u razdoblju

do 2015. godine - Financijski plan ........................................................................................... 46

Slika 6. - Sadašnje stanje zbrinjavanja otpada ........................................................................ 48

Slika 7. – Politika gospodarenja otpadom Grada Osijeka ....................................................... 49

Slika 8. – Gospodarenje glomaznim otpadom .......................................................................... 50

Slika 9. – Model gospodarenja otpadom za stanovništvo ........................................................ 51


IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 107/08 1

UVOD

U skladu sa Zakonom o otpadu ĉl. 11. (NN 178/04, 111/06, 60/08) i Planom

gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine N.N. 85/07, Grad

Osijek izradio je Plan gospodarenja otpadom za razdoblje do 2015. godine. Plan sadrţi:

0. Uvod

1. Osnovne i opće odredbe

2. Nazivlje u planu

3. Pregled postojećeg stanja

4. Mjere gospodarenja otpadom i odvojenog sakupljanja komunalnog otpada

5. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad

6. Popis otpadom oneĉišćenog okoliša i neureĊenih odlagališta

7. Redoslijed aktivnosti sanacije neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog

okoliša i ostalih aktivnosti

8. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije

9. Ostale prijelazne i završne odredbe

Plan donosi gradsko vijeće za razdoblje do 2015. godine. Objavljuje se u

službenom glasilu Grada. Poglavarstvo Grada jednom godišnje (do 30. travnja) podnosi

gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i

učinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za

zaštitu okoliša.

Plan gospodarenja otpadom obuhvaća izmeĊu ostalog i mjere sanacije otpadom

oneĉišćenog tla te sanaciju i zatvaranje sluţbenih odlagališta.

Na podruĉju Grada Osijeka gospdarenje otpadom obavlja tvrtka „Unikom“d.o.o.

Plan gospodarenja otpadom tvrtke „Unikom“ d.o.o. mora biti usaglašen sa Planom

gospodarenja Grada Osijeka.



1. OSNOVNE I OPĆE ODREDBE

Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda, tla i zraka. Zaštitom

okoliša osigurava se cjelovito oĉuvanje kakvoće okoliša, oĉuvanje prirodnih zajednica,

racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su osnovni uvjeti zdravog i odrţivog

razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07).

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrţani su u

Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08), Strategiji gospodarenja otpadom

Republike Hrvatske (NN 130/05) te Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN 85/07).

A) Zakon o otpadu ureĊuje naĉin gospodarenja otpadom koji predstavlja skup

aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprjeĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉine otpada i njegovoga štetnog

utjecaja na okoliš,

2. obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u

svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

S otpadnim tvarima treba se postupati na naĉin da se ne dovodi u opasnost ljudsko

zdravlje i ne rabe postupci i naĉini koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se

izbjeglo:

rizik oneĉišćenja voda, tla i zraka

nastajanje eksplozije ili poţara

pojava buke

ugroţavanje biljnog i ţivotinjskog svijeta

štetan utjecaj na podruĉja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti

narušavanje javnog reda i mira

Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su:

Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada,

i to posebice: razvojem ĉistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i

tehniĉkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj

mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti oneĉišćenja

te razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadrţanih u otpadu

namijenjenom oporabi,

oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim

postupkom koji omogućava odvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u

energetske svrhe, zbrinjavanje otpada na propisan naĉin te sanacija otpadom

oneĉišćenog okoliša



B) Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj izmeĊu ostalog

predviĊa sljedeće aktivnosti:

postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu,

odlagalištima i drugim sadrţajima: uz Zagreb, 20 ţupanijskih i 4 regionalna središta,

uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta

sprjeĉavanje ispuštanja otpada u jezera, rijeke i potoke

centar za gospodarenje opasnim otpadom s mreţom sabirališta

kontrolirane prioritetne tokove otpada

visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima

gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti

angaţman domaćih i stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija

opravdanosti i potporu zajedniĉkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog

partnerstva na bazi IPPC* – BAT** tehnologije

jaĉanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje meĊuresorske

koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih

ministarstava za pojedine tokove otpada

edukaciju javnosti, struĉnjaka i upravnih struktura: Programi i aktivnosti za podizanje

razine znanja trebaju imati razvojni, istraţivaĉki i djelatni pristup

Prema zahtjevima koji proizlaze iz Strategije gospodarenja otpadom RH,

neophodno je u narednom razdoblju poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se postigli

ciljevi iz tablice 1-2.

Tablica 1. Kvantitativni ciljevi za količine otpada koje se stvaraju na području Grada

Osijeka

Ciljevi Udio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim

sakupljanjem komunalnog otpada 80 99

Koliĉina odvojeno sakupljenog i recikliranoga

komunalnog otpada 6 8 12 18 25

Koliĉina obraĊenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Koliĉina odloţenoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Koliĉina odloţenoga biorazgradivog komunalnog

otpada od koliĉine proizvedene 1995. 95 85 75 55 35

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH



Tablica 2. Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada koji se stvaraju na području

Grada Osijeka

Otpad Rok Kvota (% teţine)

oporaba recikliranje

Ambalaţni otpad 2010. 50 – 60 25 – 45

2015. 65 55 – 60

Otpadna vozila 2015. 85 80

2025. 95 85

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 – 80 50 –80

Otpadne gume vozila 2010. 70 – 80 60 – 70

2015. 90 70

Otpadna ulja 2010. 90 -

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH

C) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o

gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015.

Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provoĊenja

glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje od 2005. do 2025. na podruĉju

gospodarenja otpadom u RH, i to:

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

- sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta,

- sanacija „crnih toĉaka“ - lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom

- razvoj i uspostava regionalnih i ţupanijskih centara za gospodarenje otpadom, s

predobradom otpada prije konaĉnog zbrinjavanja ili odlaganja i

- uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. sadrţi sljedeće:

1. vrste koliĉine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje,

2. uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada

3. razmještaj lokacija (mreţa) graĊevine i ureĊaje za gospodarenje otpadom i

4. procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provoĊenje ciljeva u

gospodarenju otpadom.

Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog

ureĊenja i graditeljstva (MZOPUG ).

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko, odnosno

općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadleţni ured

ţupanije.



D) Zakonske obveze iz postojeće i nove zakonske regulative

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz

Zakona o otpadu drţava je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje

otpada; ţupanije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim

za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje

komunalnim otpadom.

Troškovi gospodarenja otpadom obraĉunavaju se prema kriteriju koliĉine i

svojstvu otpada, uz primjenu naĉela „oneĉišćivaĉ plaća“.

Zakonom je odreĊeno da troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog sakupljanja otpada

2. troškove prijevoza otpada,

3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada,

4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš

i

5. troškove oporabe i zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i

gradnje graĊevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada graĊevina za

oporabu i zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja graĊevina za

oporabu i zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog odrţavanja i gradnje nove

graĊevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.

Stupanjem na snagu Strategije i Plana gospodarenja otpadom RH te pravilnika o

postupanju s posebnim kategorijama otpada, od posebne je vaţnosti za Hrvatsku, jer se

njime pokreću promjene koje će, postupno rješavati postojeće probleme, unapreĊivati

sustav i usmjeravati RH prema odrţivom gospodarenju otpadom, a i postignuta su

znaĉajna usklaĊivanja s propisima EU.



2. NAZIVLJE U PLANU

U ovom Planu u uporabi su pojmovi sa sljedećim znaĉenjem:

Otpadnim tvarima podrazumijevaju se sve tvari ili predmeti odreĊene kategorijama

otpada propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora

odbaciti.

Postupanje s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša podrazumijeva: sakupljanje, skladištenje, obraĊivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i provoz

otpada, zatvaranje i saniranje graĊevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom

oneĉišćenih površina.

Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno

tijelo jedinica podruĉne (regionalne) samouprave – ţupanije i Grada Zagreba, nadleţno

za poslove zaštite okoliša,

Proizvođač otpada jest svaka pravna ili fiziĉka osoba ĉijom aktivnošću nastaje otpad

(izvorni proizvoĊaĉ) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom,

mijenja sastav ili svojstva otpada,

Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili usluţne djelatnosti

ako je po svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstava,

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim

procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim

otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom

procesu istog proizvoĊaĉa,

Građevinski otpad – otpad koji nastaje tijekom proizvodnje graĊevinskih proizvoda ili

poluproizvoda, gradnje, rušenja i rekomstrukcije graĊevina

Opasni otpad je svaki otpad koji moţe ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su

otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog

Inertni otpad jest otpad koji ne podlijeţe znaĉajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim

promjenama.

Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja

ambalaţu i ambalaţni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od

ambalaţe, iskljuĉujući proizvodne ostatke.

Sakupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili predobrada otpada iste vrste u

svrhu prijevoza,

Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaniĉkom, fizikalnom, termiĉkom,

kemijskom ili biološkom procesu, ukljuĉujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u

svrhu smanjivanja koliĉine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava

iskoristivost otpada.

Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u

materijalne i energetske svrhe

Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u

energetske svrhe.



Sakupljač otpada je pravna ili fiziĉka osoba koja sakuplja, razvrstava ili prevozi otpad.

Obrađivač otpada je pravna ili fiziĉka osoba koja skladišti, obraĊuje ili odlaţe otpad.

Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina

domaćinstva unutar neke općine ili grada odlaţu svoj otpad na nekontroliran naĉin.

Odlagalište je najrasprostranjenija i najjeftinija metoda odlaganja otpada. Otpad se

odlaţe na pripremljeni teren, zbija se buldoţerima ili kompaktorima, a na kraju radnog

dana prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se sakupljaju tako da je

izbjegnuto oneĉišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od

graĊevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja

biorazgradivi otpad se razgraĊuje. Sakupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzraĉne kanale.

Odlagalište mora biti ĉuvano i ograĊeno te mora imati izraĊene prateće sadrţaje i

opremu.

Neorganizirano odlagalište je isto što i "divlje odlagalište".

Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak prikupljanja, prijevoza i odlaganja

otpada propisan propisima ZOO.

Okoliš je prirodno okruţenje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i ţivotinjski svijet u ukupnosti

uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruţenja kojeg je stvorio ĉovjek.

Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja,

ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari,

ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš.

Onečišćivač je svaka pravna ili fiziĉka osoba ĉije djelovanje posredno ili neposredno

uzrokuje oneĉišćavanje okoliša.

Štetna tvar je tvar ĉija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim

akutnim i kroniĉnim toksiĉnim uĉincima, vrlo nadraţujuća, kancerogena, mutagena,

nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreĊenoj koliĉini i/ili

koncentraciji ima takva svojstva.

Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje

prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu.

Registar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, koliĉini, naĉinu i

mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.

Pretovarna stanica (transfer stanica) je graĊevina za privremeno skladištenje, pripremu

i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom.

Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i ţupanijski centri za gospodarenje

otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i graĊevine namijenjene za

spaljivanje otpada – spalionice otpada

Centar za gospodarenje otpadom je sustav graĊevina i ureĊaja za obradu, oporabu i

zbrinjavanje otpada.

Gospodarenje otpadom - je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprjeĉavanje nastanka

otpada, smanjivanje koliĉine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje,

prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), ukljuĉujući i nadzor nad takvim

operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena.



Centralno reciklažno dvorište - je graĊevina namijenjena razvrstavanju i privremenom

skladištenju odreĊenih vrsta otpada.

Mini reciklažno dvorište – je graĊevina namijenjena razvrstavanju i privremenom

skladištenju samo odreĊenih vrsta otpada i to u manjem obimu.

Reciklažni eko otok – dvije do ĉetiri posude ili kontejnera za odvojeno sakupljanje

komponenti otpada kao što su papir i karton, staklena ambalaţa, plastika i sl.

Sortirnica – objekt u kojem se vrši odvajanje pojedinih komponenta otpada iz doveţenog

nerazvstanog otpada koji nije mješan sa otpadom iz kućanstva.

Kratice:

IPPC - integrirano sprjeĉavanje i kontrola zagaĊenja (Integrated prevention pollution

control)

BAT - najbolja raspoloţiva tehnologija (Best available technology)



3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA

Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08) otpad se dijeli na neopasni,

inertni i opasan otpad, a prema izvoru razlikujemo komunalni i proizvodni otpad.

Postojeće stanje koliĉina, vrsta i sastava otpada odnosi se na podruĉje Grada Osijeka.

Procjena koliĉine komunalnog otpada i proizvodnog otpada sliĉnih svojstava

komunalnom otpadu za Grad Osijek, na razmatranom podruĉju, bila je omogućena na

temelju podataka kojima raspolaţe Grad Osijek i komunalno poduzeće „Unikom“ d.o.o.,

te iz statistiĉkih podataka i ankete o koliĉinama otpada provedene 2008. godine.

Na razmatranom podruĉju otpad sakuplja komunalno poduzeće "Unikom" d.o.o.

iz Osijeka i odlaţe ga na odlagalištu otpada "Lonĉarica Velika". Sakupljanje i odvoz

otpada odreĊeno je programima sakupljanja i odvoza otpada. Na odlagalište „Lonĉarica

Velika“ odlaţe se organizirano sakupljen otpad s podruĉja naselja Brijest, Briješće,

Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, TvrĊavica i Višnjevac.

3.1. Kapaciteti za postupanje s otpadom na podruĉju Grada

Na podruĉju Grada Osijeka organizirano sakupljanje i odvoz otpada te ĉišćenje

javnih gradskih površina vodi "Unikom" d.o.o. koje u tu svrhu koristi sljedeći vozni park:

Tablica 3. - Kapaciteti vozila za sakupljanje i odvoz otpada

Tip vozila Broj

vozila

Prosjeĉni korisni

volumen nadgradnje, m3

smećar 6 16

smećar 2 17

smećar 1 22

autopodizaĉ 8 5 ili 7

ĉistilica 7 3

kamion 5 1,2,6,i 8

kamion-kiper 1 Izvor: „Unikom“ d.o.o.

Miješani komunalni i neopasni proizvodni otpad se na mjestu nastanka sakuplja i

iznosi u namjenskim posudama (kontejnerima) razliĉitih volumena. U tablici u nastavku

iznose se podaci o udjelu pojedinih posuda (kontejnera).

Tablica 4. – Učešće pojedinih posuda/kontejnera za odlaganje komunalnog otpada Naĉin prikupljanja Udio, %

Kante 120-240 l 80

Kontejneri 700-1.100 l 10

Kontejneri 5 - 10m3 10

UKUPNO 100 Izvor: „Unikom“ d.o.o.



Broj postavljenih posuda (kante, kontejneri) za komunalni otpad iznosi:

- posude 120 l – 30.000 komada

- posude 240 l – 4.000 komada

- kontejner 1.100 l – 2.000 komada

- kontejner 5 m3 – 500 komada

3.2. Opis postojećeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada

U Gradu Osijeku, u 2007. godini, organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada

iz domaćinstava bilo je obuhvaćeno 40.753 domaćinstava s 111.489 stanovnika odnosno,

cca 97 % domaćinstava. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na podruĉju Grada

Osijeka ţivjelo je 114.449 stalnih stanovnika u 41.835 domaćinstva.

Tablica 5. - Stanovništvo Grada Osijeka (popis 2001.)

Grad Osijek Stanovnika Domaćinstva

Naselja

Brijest 1.235 372

Briješće 1.373 388

Josipovac 4.394 1.315

Klisa 463 145

Nemetin 177 66

Osijek 90.286 34.220

Podravlje 356 122

Sarvaš 1.537 513

Tenja 6.742 2.231

TvrĊavica 750 260

Višnjevac 7.136 2.203

Ukupno: 114.449 41.835 Izvor: DZS Popis stanovništava 2001. godine

Organizirani odvoz otpada iz domaćinstava provodi se 1 puta tjedno, za centar

grada Osijeka 2 puta tjedno, a iz gospodarskih djelatnosti 1 puta tjedno tijekom 6 radnih

dana. Sakupljeni otpad se odvozi i zbrinjava na odlagalištu „Lonĉarica Velika“.

Glomazni otpad sakuplja se prema unaprijed izraĊenom i objavljenom planu

putem kontejnera većeg volumena, te se odvozi i zbrinjava na odlagalištu „Lonĉarica

Velika“.

Proizvodni neopasni otpad, koji se javlja u toku proizvodnih procesa u

poduzećima, poduzeće "Unikom" d.o.o. dovozi na odlagalište “Lonĉarica Velika”

zajedno sa komunalnim otpadom.

Na podruĉju Grada Osijeka provodi se odvojeno sakupljanje odreĊenih vrsti

otpada iz domaćinstva i gospodarstva. Odvojeno sakupljen otpad preuzima „Unijapapir“

iz Osijeka. Tako je u 2007. godini odvojeno sakupljeno papira, kartona, stakla, PET-a i

ostale plastike, metalnog otpada, akumulatora, starih ulja i sl. oko 1.291 tona. Usporedni



prikaz uĉinkovitosti provoĊenja odvojenog sakupljanja – primarne reciklaţe u 2003. i

2007. godini iznosi se u tabliĉnom prikazu 6. Vidljivo je da segment koji obuhvaća

sakupljanje eko kontejnerima ima kod ambalaţnog stakla i PET-a veliki pad sakupljenih

koliĉina. Pad sakupljenih koliĉina povezan je s primjenom Pravilnika o ambalaţi i

ambalaţnom otpadu koji nije predvidio neodgovorno ponašanje pojedinaca koji iz eko

kontejnera vade odloţeni materijal i prodaju trgovinama i ovlaštenim sakupljaĉima od

strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost.

Tablica 6.- Usporedni prikaz odvojeno sakupljenih količina određenih vrsta otpadnih

materijal u 2003. i 2007. godini na području Grada Osijeka

Naĉin provoĊenja Vrsta

materijala

2003. godine 2007. godine

Kontejner

veliĉine

(m3)

Broj

kontejnera

Sakupljena

koliĉina

(t)

Kontejner

veliĉine

(m3)

Broj

kontejnera

Sakupljena

koliĉina

(t)

1. Eko-kontejneri

na javnim

površinama Grada

Papir i karton 2 112 208 2 i 2,5 1.234 353

Amb. Staklo 2 87 235 2 i 2,5 3 2

PET 2 73 47 2 150 7

2. Sveţnjevi

karton. ambalaţe - - 129 ruĉno 134

3. Reciklaţno

dvorište

Papir i karton 5 2 62,5 5 177 73

Amb. Staklo 5 2 12,6 2,5 8 5

PET 5 1 2,2 - - -

Ostala

plastika 5 1 2,8 5 15 4

Akumulatori 5 1 8,2 3 4 3

Metalni otpad 5 1 25,5 5 9 7

Stara ulja 0,1 1 1 1 3 3

4. Školske akcije Papir i karton 5 20 162 30 i 5 345

5. Zeleni otpad s

javnih površinama

Grada. Biljna masa - - - 315

6. Ostalo - - - 40

Ukupno odvojeno

sakupljeno (t) 895 1291

Izvor: Grad Osijek

Procjena koliĉina odloţenog otpada na odlagalištu „Lonĉarica Velika“, budući da

otpad nije vagan, temelji se na procjenama i iskustvenim podacima. Pri procjeni koliĉina

otpada odloţenih od poĉetka korištenja lokacije, korištene su postavke proizašle iz

prijašnjih upitnika i anketa, kretanja obuhvatnosti stanovništva te stanja gospodarskih

subjekata.

Koliĉina odloţenog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada u razdoblju od

15.09.1995. do 2007. godine na odlagalištu otpada „Lonĉarica Velika“ procjenjena je na

cca 483.000 t.

Volumen koji zauzima odloţeni otpad na lokaciji procijenjen je uzimajući u obzir

nasipne teţine razliĉitih vrsta odloţenog otpada na odlagalištu, i to:

- nasipna teţina zemlje i graĊevinskog otpada je od 1.200 do 1.400 kg/m3



- zbijenost komunalnog otpada na odlagalištu je 400 – 850 kg/m3.

Prema procjeni, na odlagalištu “Lonĉarica Velika” ukupno je odloţeno oko

636.000 m3. Prosjeĉna nasipna teţina odloţenog otpada procjenjuje se na oko 759 kg/m

3.

Nasipna koliĉina otpada mjerena na drugim odlagalištima u Hrvatskoj iznosi od 400 do

1.200 kg/m3.

3.3. Komunalni otpad

Komunalni otpad prema Zakonu o otpadu je otpad iz kućanstava te otpad iz

proizvodne i usluţne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz

kućanstava. Navedeni otpad nastaje u kućanstvima, usluţnim djelatnostima (trgovina,

ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao što su škole, objekti koje koriste gradske i drţavne

sluţbe i sl.) i na javnim površinama kao posljedica ureĊivanja i odrţavanja javnih

površina na podruĉju Grada Osijeka iz kojih se otpad organizirano sakuplja.

Koliĉina komunalnog otpada (prema podacima koje je dosatavio Unikom d.o.o.)

nastala u 2007. godini na podruĉju Grada Osijeka procijenjena je na oko 33.048 tona, od

ĉega na lokalno stanovništvo otpada cca 31.511 t, a na odvojeno sakupljen otpad cca

1.291 t. Na temelju ovih podataka, specifiĉna koliĉina komunalnog otpada koja se stvara

na analiziranom podruĉju po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom

iznosila je:

specifična količina = 32.802 tona × 1.000 / (111.489 stanovnika × 365 dana) = 0,806 kg/st./dan

Oĉekuje se da će u narednim godinama doći do povećanja specifiĉne koliĉine

otpada te da će se ona pribliţiti europskim standardima.

Prema procjeni tvrtke „Unikom“ d.o.o. u 2007. godini skupljeno je 12 258 tona

glomaznog otpada koji je ukljuĉen u ukupnoj koliĉuni komunalnog otpada.

Neopasni proizvodni otpad odlaţe se zajedno s komunalnim otpadom na lokaciju

odlagališta "Lonĉarica Velika".

U nekim poduzećima javljaju se i manje koliĉine opasnog otpada, koji poduzeća

skladište unutar svojeg prostora i rješavaju u suradnji s drugim ovlaštenim poduzećima

koja se bave zbrinjavanjem takve vrste otpada.

Prema podacima Grada Osijeka, koliĉina neopasnog proizvodnog otpada stvorena

u 2007. godini i odloţena na sluţbenom odlagalištu “Lonĉarica Velika”, procijenjena je

na cca 5.467 tona.



3.4. Projekcija koliĉina otpada

Projekcija koliĉina otpada raĊena je za razdoblje do 2015. godine. Koliĉine

otpada koje će nastajati na podruĉju Grada Osijeka odvozit će se na odlagalište

“Lonĉarica Velika” sve do realizacije regionalnog Centra za zbrinjavanje komunalnog

otpada.

Procjena koliĉina otpada koja će nastajati na podruĉju Grada Osijeka u

predstojećem razdoblju do 2015. godine, raĊena je na temelju podataka o:

- obuhvatnosti organiziranim odvozom otpada od stanovništva u naseljima prema

podacima iz 2007. godine

- podacima iz popisa stanovništva 2001. godine za Grad Osijek

- procijenjenom prirodnom prirastu stanovništva

- procijenjenom povećanju ţivotnog standarda

- procjeni kretanja koliĉina ambalaţnog i industrijskog otpada u razmatranom

razdoblju

Stoga su se pri procjeni koliĉina otpada koje treba prikladno zbrinuti te pri

odreĊivanju za to potrebnog odlagališnog prostora, u proraĉunu koristile sljedeće

pretpostavke:

- da se broj stanovnika na razmatranom podruĉju neće bitno mijenjati, i da će rasti

po prosjeĉnoj godišnjoj stopi od oko 0,1%

- da je u 2007. godini na razmatranom podruĉju prosjeĉna obuhvatnost

organiziranim odvozom otpada bila 97%

- potpuna obuhvatnost organiziranim odvozom otpada oĉekuje se u 2009. godini

- da će specifiĉna koliĉina komunalnog otpada po stanovniku rasti po prosjeĉnoj

godišnjoj stopi od 0,5 - 1%

- za proizvodni neopasni otpad predviĊa se povećanje rasta koliĉine po prosjeĉnoj

godišnjoj stopi od 3,0%

- da će se povećati koliĉina proizvodnog neopasnog otpada koja će sama poduzeća

ponovno upotrijebiti ili davati na obradu drugim specijaliziranim poduzećima

Prilikom svake znaĉajnije promjene tehnološkog procesa ili broja tehnoloških

jedinica, potrebno je preispitati i koliĉinu proizvodnog neopasnog otpada.

U nastavku je tabliĉni prikaz procijenjenog oĉekivanog kretanja godišnjih koliĉina

mješanog komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada na podruĉju Grada Osijeka.



Tablica 7. - Prikaz očekivanog kretanja stvorene količine mješanog i proizvodnog otpada

s područja Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine

Broj Komunalni Proizvodni Ukupni

Godina obuhvaćenih otpad neopasni otpad

stanovnika t/god. otpad t/god. t/god.

2008 113.072 37.270 5.631 42.901

2009 114.678 37.934 5.800 43.733

2010 114.793 38.166 5.974 44.139

2011 114.907 38.400 6.153 44.553

2012 115.022 38.637 6.337 44.974

2013 115.137 38.877 6.528 45.405

2014 115.253 39.292 6.723 46.016

2015 115.368 39.713 6.891 46.605 Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. prema navedenim pretpostavkama

Koliĉina pojedinih kategorija otpada koje se moraju odvajati iz komunalnog

otpada za razdoblje do 2015. godine prema Planu gospodarenja otpadom RH, kao i

projekcija ukupne koliĉine komunalnog otpada zajedno sa koliĉinama odvojenog

sakupljanja, daje se u nastavku.



Tablica 8. - Projekcija količina komunalnog otpada s planom odvajanja određenih komponenti za Grad Osijek

Godina

Količina stvorenog

komunalnog otpada, t/god

Prognoza odvajanja pojedinih komponenti, t/god

Količine KO za

odlaganje, t/god

Udio odvojenog otpada*,

%

Papir i karton

PET Staklo Metali Kuhinjski i biootpad

UKUPNO

2008 37.270 1.680 464 1.147 239 0 3.530 33.740 9,5

2009 37.934 1.766 501 1.273 300 69 3.910 34.024 10,3

2010 38.166 1.856 541 1.414 378 125 4.314 33.852 11,3

2011 38.400 1.951 584 1.569 476 225 4.805 33.595 12,5

2012 38.637 2.051 631 1.742 598 405 5.427 33.210 14,0

2013 38.877 2.156 681 1.934 753 729 6.253 32.624 16,1

2014 39.292 2.267 736 2.147 947 1.318 7.414 31.878 18,9

2015 39.713 2.383 794 2.383 1.191 2.383 9.134 30.579 23,0

*udio odvojeno sakupljenog otpada u odnosu na stvorenu koliĉinu komunalnog otpada

Izvor: IPZ Uniprojrkt TERRA d.o.o.

Koliĉine komunalnog otpada iz tablica 7. i 8. razlikuju se u tome što je u tablici 7. dan prikaz miješanog komunalnog otpada, a u

tablici 8. toj koliĉini je pribrojena koliĉina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. U tom sluĉaju koliĉina komunalnog otpada za

odlaganje se s vremenom poĉinje smanjivati za 2008. godinu. Za 2008.godinu koliĉine odvojenog sakupljanja komponenta otpada

temelje se na podacima dobivenih za Grad Osijek i procijenjenih koliĉina otkupljenih putem Fonda.



Prikaz potencijala odreĊenih vrsta otpada u ukupnom otpadu, radi sagledavanja

mogućeg odvojenog sakupljanja otpada, temelji se na pretpostavljenom sastavu

komunalnog otpada. S obzirom da su na podruĉju Grada Osijeka posljednja ispitivanja

sastava otpada provedena 1995. godine u nastavku se daje sastav otpada preuzet iz Plana

gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015, a koji se odnosi na procjenjeni

sastava otpada za kontinentalno podruĉje RH.

U tablici 9. daje se pretpostavljeni sastav komunalnog otpada za podruĉje Grada Osijeka

raĉunajući po pretpostavljenom uĉešću komponenti otpada iz Plana RH za sliĉne velike

gradove.

Tablica 9. – Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada za područje Grada Osijeka

Komponenta otpada mas %

Kuhinjski i biootpad 43,1

Papir i karton 19,6

Koţa i kosti 3,0

Drvo 1,3

Tekstil 7,8

Staklo 6,6

Metali 4,1

Inertni 1,5

Plastika 11,6

Guma 0,9

Posebni 0,4

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015.

Prema Planu gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015, za potrebe

projektiranja svakog elementa sustava gospodarenja otpadom prije same izrade projektne

dokumentacije, potrebno je obaviti prethodna mjerenja kako koliĉina tako i porijekla i

sastava komunalnog otpada. Prije odreĊivanja kapaciteta i vrsta objekata za predobradu i

obradu pojedinih vrsta otpada potrebno je provesti seriju ispitivanja sastava i koliĉina

otpada u barem dva karakteristiĉna godišnja razdoblja.

U nastavku se iznose procjene koliĉina odreĊenih grupa otpada nastalih na

podruĉju Grada Osijeka i gruba procjena trenda kretanja za narednih sedam godina.

Podaci se temelje na razliĉitim izvorima, i to na dokumentu Katastar otpada - izvješće za

2006. proizvodni otpad, Agencija za zaštitu okoliša, 2008., podacima dobivenih od Grada

Osijeka za 2007. godinu te Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.



Tablica 10. - Procjena kretanja količina posebnih vrsta otpada na području Grada

Osijeka

VRSTA OTPADA 2008.god. 2015.god.

t/god t/god

1- Komunalni otpad 33.600 36.000

2 - GraĊevinski otpad i otpad od rušenja 27.100 28.700

3 - Proizvodni i rudarski 5.700 6.900

4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

-poljoprivredni otpad (šećerana) 88.900 97.800

-stoĉarski (uzgoj stoke) 6.000 6.000

-šumarsko-drvni otpad (gradsko zelenilo +ostalo) 20 20

5 - Opasni otpad 480 500

6 - Ambalaţni otpad 8.240 9.900

7 - Otpadna vozila 1.850 2.800

8 - Otpadne gume vozila 1.930 2.900

9 - Otpadna elektriĉna i elektroniĉka oprema 1.550 2.100

10 - Komunalni mulj 1.100 1.200

11 - Otpad ţivotinjskog porijekla 3.110 3.110

12 - Otpadna ulja i zauljeni otpad

-mineralna ulja 720 720

-jestiva ulja 770 800

13 - Otpadne baterije i akumulatori 90 130

14 - Postojana organska zagaĊivala 2 2

15 - Medicinski otpad 60 70 Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH, Grad Osijek, AZO

Postupanje s pojedinim vrstama otpadnih materijala navedenih u tabliĉnom

prikazu regulirano je posebnim Pravilnicima:

Pravilnik o gospodarenju graĊevnim otpadom (NN 38/08)

Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (NN 97/05, 115/05 i 81/08)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i elektroniĉkim ureĊajima i

opremom (NN 74/07)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima

Pravilnik o gospodarenju otpadnim, baterijama i akumulatorima

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom

S obzirom na koliĉine elektriĉnog otpada (bijele tehnike) koja se u pravilu

pojavljuje u glomaznom otpadu treba razmotriti mogućnost da se s istim postupa u skladu

s Planom RH. Uz dobivanje ovlaštenja isto bi mogla raditi tvrtka „Unikom“ budući da na

podruĉju Grada Osijeka vrši sakupljanje glomaznog otpada.

U ovom Planu postupci sakupljanja i obrade posebnih vrsta otpadnih materijala se

neće opisivati.



4. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM I ODVOJENOG

SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

4.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Integralni koncept gospodarenja otpadom u sebi sadrţi osnovna naĉela, i to:

izbjegavanje otpada

vrednovanje otpada

zbrinjavanje otpada

Shematski prikaz gospodarenja otpadom daje se na slici 1.

Slika 1. - Shematski prikaz gospodarenja otpadom

Izbjegavanje Neizbjegnuti otpad

- manji proizvodni otpad

- proizvod s manje otpada

- uporaba primjerenije ambalaţe

- materijalna reciklaţa i ponovna uporaba

- biološka reciklaţa i ponovna uporaba

- energetska reciklaţa i ponovna uporabaKontrolirana odlagališta

Vrednovanje otpada

Izvor: Plan gosporadenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine

Postupanje s otpadom na predmetnom podruĉju razvija se u skladu sa ciljem

ostvarivanja integralnog koncepta gospodarenja otpadom ĉije su osnove:

- sprjeĉavanje nenadziranog postupanja s otpadom

- iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada u materijalne svrhe

- kontrolirano odlaganje otpada

- saniranje otpadom oneĉišćenog tla

U nastavku o programima – podsustavima integralnog koncepta gospodarenja s

otpadom koji su znaĉajnije prisutni na analiziranom podruĉju:



Iskorištavanje vrijednih svojstava otpada provodi se putem:

Domaćinstava i uslužne djelatnosti

- odvojenog sakupljanja papira, kartona te staklene i plastiĉne ambalaţe putem

kontejnera smještenih na javnim površinama podruĉja

Gospodarstvo

- odvojenog odlaganja i sakupljanja odreĊenih vrsta otpada u kontejnere raznih

vrsta i dimenzija

- predobrada ili obrada istih u vlastitom krugu radi ponovnog korištenja u

proizvodnom procesu ili predaje tvrtkama za sakupljanje, obradu i promet

sekundarnim sirovinama

Kontrolirano odlaganje otpada

- privremeno odlaganje ostatnog otpada iz domaćinstava i gospodarske djelatnosti

(komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada) na ureĊenom odlagalištu

4.2. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada

Mjere izbjegavanja i smanjenje nastajanja otpada prema europskim smjernicama su

sljedeće:

Smanjenje koliĉina otpada moţe se postići na više naĉina, a najvaţniji su:

sprjeĉavanje nastajanja pojedinih vrsta i koliĉina otpada,

sprjeĉavanje da se u proizvod za trţište ugraĊuju štetni sastojci,

sprjeĉavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za trţište

koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu.

Prioritet cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je sprjeĉavanje nastanka otpada.

Suština izbjegavanja nastanka otpada je: "Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane".

To podrazumijeva da otpad koji se izbjegne ne oštećuje ĉovjekovo zdravlje i okoliš i ne

troše se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Korištenjem pogodnih naĉina

proizvodnje i obrade, uvoĊenjem na trţište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki

svjesnim ponašanjem krajnjih potrošaĉa, smanjiti će koliĉine i štetnost otpada koje bi

trebalo obraditi i/ili odloţiti.

U okviru tehniĉkih i gospodarstvenih mogućnosti treba:

- robu tako oblikovati, proizvoditi i preraĊivati da se ostatne tvari mogu

maksimalno ponovno iskorištavati,

- naĉine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati

tako, da se koliĉina otpada kod krajnjih potrošaĉa stvara u što manjem obimu,



- proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih

tvari,

- proizvode tako upotrebljavati da nastaje što manje otpada.

Osnovne mjere izbjegavanje otpada mogu se taksativno svesti na:

Izbjegavanje otpada u proizvodnji

- razvojem tehnologije koja ne stvara otpad

- otpad vraćati u vlastitu proizvodnju

- otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima

- proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi

- pri proizvodnji za trţište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom

koliĉinom i štetnosti otpada

- proizvod na trţište davati u najnuţnijoj ambalaţi

- proizvode ne pakirati u ambalaţu koja sluţi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga

se odbacuje kao otpad

Ponašanje potrošaĉa

- da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati,

- da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaţi, odnosno da pri

kupovanju robe preferiraju povratnu ambalaţu,

- da smanje korištenje plastiĉnih vrećica i sliĉne ambalaţe i dr.

Edukacija

- koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoĊaĉa i potrošaĉa o

mogućim naĉinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg

smanjenja,

- stimulacija i kaţnjavanje



4.3. Mjere odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada

Primarna reciklaţa temelji se na odvojenom sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari

na mjestu nastanka otpada.

Odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada (npr. autoguma, lijekova, ulja, e-otpada,

graĊevinskog otpada, akumulatora, zelenog otpada i lako biorazgradivog otpada, papira,

starih automobila, stakla, metalne i plastiĉne ambalaţe i dr.) dugoroĉno jamĉe kvalitetnu

reciklaţu. To je dinamiĉki sustav koji se stalno nadopunjuje.

Prema Planu gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015 predviĊeno je

odvojeno prikupljanje sljedećih komponenti komunalnog otpada:

– papir i karton,

– staklo,

– plastika,

– metali,

– glomazni otpad,

– drugo

U tabliĉnom prikazu 11. dane su grupe otpada, mogući naĉin sakupljanja, mogući

naĉini obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja

otpadom.

Tablica 11. - Mogući načini sakupljanja i obrade te smjernice za postupanje s pojedinim

grupama otpada

VRSTA OTPADA Mjesto/naĉin

sakupljanja Mjesto/naĉin obrade Vrednovanje

1 -Komunalni otpad CGO Odvajanje

Materijalno

Biološko

Energetsko

Odlaganje

2 - GraĊevinski otpad i otpad od

rušenja

Odlagalište GO Odvajanje i obrada na

odlagalištu GO

Ponovna

upotreba Mini RD

3. Proizvodni i rudarski otpad CGO Odvajanje

Materijalno

Biološko

Energetsko

Odlaganje

4 - Poljoprivredni i šumarsko-

drvni otpad

Ratarstvo

Biološko

Energetsko

Stoĉarstvo

Šumsko tlo

DrvopreraĊivaĉka

5 - Opasni otpad

- gospodarstvo Ovlašteni sakupljaĉ Skladište proizvoĊaĉa Energetsko

-domaćinstva Ovlašteni sakupljaĉ Skl. ovlaš. sakupljaĉa Recikliranje

Izvoz

6 - Ambalaţni otpad

-papirni i kartonski Reciklaţni otoci Tvornica papira i Recikliranje





RD kartona

Mini RD

Sveţnjevi

POOPSS

Gospodarski subjekti

-stakleni

Reciklaţni otoci

Tvornica staklene

ambalaţe Recikliranje

RD

Mini RD

POOPSS

Trgovina


-metalni

Reciklaţni otoci

Tvornica za obradu

metala Recikliranje

RD

Mini RD

Gospod. subjekti

-plastiĉni

Reciklaţni otoci

Pogoni za obradu Recikliranje

Energetsko

RD

Mini RD

POOPSS


Trgovina

- biootpad

Bio kante

Kompostiranje Upotreba

komposta Kompostana

RD

7 - Otpadna vozila

CGO

Pogoni za reciklaţu

Korištenje

sekundarne

sirovine

RD

Mini RD

POOPSS

8 - Otpadne gume vozila

RD

Skl. ovlaš. sakupljaĉa Materijalno

Energetsko Ovlašteni sakupljaĉ

Trgovina

9 - Otpadna elektriĉna i

elektroniĉka oprema

RD Predobrada

Materijalno

Izvoz Ovlašteni sakupljaĉ

10 - Komunalni mulj UreĊaj za proĉišćavanje Predobrada Kompostiranje

Energetsko

11 - Otpad ţivotinjskog porijekla Rashladni kontejner Toplinska obrada Postupanje

prema propisu

12 - Otpadna ulja

-mineralna ulja

RD

Skl. ovlaš. sakupljaĉa Energetsko Ovlašteni sakupljaĉ

Benzin. postaje

-jestiva ulja RD

Pogon za predobradu Proizvodnja

goriva Ovlašteni sakupljaĉ





13 - Otpadne baterije i

akumulatori

RD

Skl. ovlaš. sakupljaĉa Recikliranje POOPSS

Trgovina

14 - Postojana organska

zagaĊivala Ovlašteni sakupljaĉ Skl. ovlaš. sakupljaĉa Izvoz

15 - Medicinski otpad-opasni

-inertni Mjesto sakupljanja u

objektu

Odvajanje

Materijalna

Biološka

Energetska

Odlaganje

-opasni Skladište proizvoĊaĉa Odvajanje Energetsko

Biološko

Kemijsko

Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljaĉa

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH i IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Ovim Planom predviĊeno je na podruĉju Grada Osijeka odvojeno sakupljanje odreĊenih

komponenti otpada na mjestu nastanka putem:

reciklaţnih eko otoka;

mini reciklaţnih dvorišta (mini RD)

centralnog reciklaţnog dvorišta (RD);

malootkupnih stanica - preteţno u vlasništvu poduzeća za sakupljanje, obradu i

promet sekundarnih sirovina

sakupljanja sveţnjeva kartonske ambalaţe

U RD-u ili na za to posebno izgraĊenom platou u u skladu s propisima predviĊa se

organizirano sakupljanje glomaznog otpada jer na taj naĉin dolazi do poboljšanja

kvalitete usluge i smanjivanja troškova.

Prednosti odvojenog sakupljanja u RD-ima:

– graĊani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, besplatno odloţiti

vlastiti glomazni otpad;

– povećavaju se prikupljene koliĉine otpada po reciklaţnim dvorištima i time smanjuje

prosjeĉna cijena;

– napušta se eventualno razbacivanje glomaznog otpada po javnim gradskim površinama;

– provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada i time efikasnije

recikliranje i oporaba (autogume, metali, rashladni ureĊaji, e-otpad, itd.);

– omogućuje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.

Stupanj homogenosti zbijenosti odvojeno prikupljenih tvari nikad nije dovoljan za

izravni plasman uz prihvatljivu ekonomsku nadoknadu. Iz tog razloga nuţno je iz tih tvari



odvojiti neĉistoće, sortirati ih i prešati u bale dovoljne gustoće da bi transportni trošak

postao prihvatljiv (vidi napomenu na str.17. vezano uz elektriĉni otpad).

4.3.1. Postojeće stanje

Na podruĉju Grada Osijeka postoje tri odlagališta, jedno reciklaţno dvorište u

vlasništvu „Unijapapira“ i 69 reciklaţnih otoka postavljenih na javnim površinama

Grada. Rezultati aktivnosti na provoĊenju primarne reciklaţe iznijeti su u toĉci 3.2.

4.3.2. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeĊenja sustava

odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaţe

Prema Planu gospodarenja otpadom na podruĉju RH predviĊeno je postepeno

kvantitativno i kvalitativno povećanje koliĉina odreĊenih komponenti otpada odvojeno

sakupljenih na mjestu nastanka. U tablici 12. iznesene su procjene udjela otpada koji će

se odvajati iz komunalnog otpada primarnim odvajanjem do 2015. i naĉin provedbe

primarnog odvajanja. Primarna reciklaţa i odvojeno sakupljanje otpada ovisno o stanju

tehnike i trţišnih uvjeta stalno se dopunjava i mijenja. Za što efikasniju i kvalitetniju

provedbu primarnog odvajanja obavezan je daljnji nastavak edukacije na svim razinama

društva.

Tablica 12. - Procjena povećanja udjela otpada koji se odvaja iz komunalnog otpada

primarnim odvajanjem do 2015. na nivou RH

2004. 2015.

Vrsta otpada Odvajanje iz

komunalnog otpada Naĉin

Odvajanje iz

komunalnog

otpada Naĉin

% %

Biootpad 0,01 organizirano

sakupljanje 3 organizirano sakupljanje

Papir i karton 3,69 RD, organizirano

sakupljanje 6

primjena posebnih

propisa, organizirano

sakupljanje, reciklaţna

dvorišta

Staklo 1,00

RD,

organizirano

sakupljanje

6

primjena posebnih

propisa, organizirano

sakupljanje

Metal 0,02 organizirano

sakupljanje 6

reciklaţna dvorišta,

organizirano sakupljanje

Plastika+

PET 0,2

RD,

organizirano

sakupljanje

2

Ukupno 4,92 23

Ostalo 95,08 77

Ukupno 100 100

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine



Kao što je već navedeno na podruĉju grada Osijeka provodi se odvojeno

sakupljanje odreĊenih vrsti otpada iz domaćinstva i to papira, kartona, ambalaţnog stakla,

PET-a i ostale plastike, metalnog otpada, akumulatora, rabljenih ulja i sl. Na podruĉju

Grada radi jedno reciklaţno dvorište koje je u vlasništvu „Unija papira“.

Mjere koje se predviĊaju ovim Planom na povećanju koliĉina odvojeno

sakupljenog otpada na mjesu nastanka su sljedeće:

- povećanje broja reciklaţnih eko otoka

- izgradnja jednog centralnog reciklaţnog dvorišta

- izgradnja više mini reciklaţnih dvorišta

- izgradnja kompostane za obradu bio mase sa javnih površina Grada

- izgradnja sortirnice

- izgradnja pogona za privremeno skladištenje i obradu graĊevinskog otpada na

lokaciji Sarvaš

- nabava rashladnih kontejnera za otpad ţivotinjskog porijekla

4.3.3. Potrebna oprema i objekti vezani uz aktivnosti predviĊene Planom i

postupanje s posebnim vrstama otpada

A) Reciklaţni otoci

Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na odreĊenim lokacijama u

gradskim naseljima ili trgovinama ili u/pred stambenim objektima. Tako postavljene

posude/kontejneri (reciklaţni otoci) za sakupljanje otpadnog papira, ambalaţnog stakla,

plastiĉne, metalne i ostale ambalaţe na jednoj lokaciji ĉine "reciklaţni eko otok".

Lokacije reciklaţnih otoka trebaju udovoljavati kriterijima: da maksimalna

udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko 350 m, u drugoj

fazi i manje udaljenosti od oko 200 m te da jednoj posudi treba gravitirati minimalno 500

do 600 stanovnika. Kako je gustoća u većem broju naselja na analiziranom podruĉju

uglavnom manja od prije spomenute, uvaţavajući slobodne površine, prometnice i zelene

površine koje su na površinama naselja više ili manje prisutne, primijenit će se i drugi

vaţeći kriteriji.

Iznimka za postavljanje kontejnera moguća je ukoliko na odreĊenom prostoru

postoji neki veći proizvoĊaĉ odreĊene vrste otpada (restorani, kafići, uredske prostorije s

većim brojem zaposlenih i sl.).

Uvaţavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na

površinama naselja više ili manje prisutne, primijenjeni su drugi vaţeći kriteriji za

raspored zelenih otoka kako bi se istima obuhvatio što veći broj stanovnika i promicala

reciklaţa, trebalo bi postaviti do 200 reciklaţnih otoka ukupno.



B) Centralno reciklaţno dvorište

Centralno reciklaţno dvorište je fiksno nadzirano mjesto za odvojeno odlaganje

raznih otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Centralno reciklaţno dvorište ima

mogućnosti za odvojeno odlaganje manjeg ili većeg broja razliĉitih otpadnih materijala.

U okviru reciklaţnog dvorišta moguće je odvojeno odlagati korisni i dio štetnih otpadnih

materijala. Reciklaţno dvorište ima odreĊeno radno vrijeme pod nadzorom zaposlenog i

ovdje graĊani donose u za to postavljene kontejnere ili posude odgovarajućeg volumena

otpadne materijale, kao što su: papir i karton, valovita ljepenka, drvo (ambalaţa i sl.),

ambalaţno staklo, limenke od pića i napitaka, bezbojno ravno staklo, crne metale,

obojene metale, plastiĉnu ambalaţu, zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.), kućanske

aparate (bijela tehnika) i dijelove autokaroserija, opasni otpad u koliĉinama koje nastaju u

kućanstvima i dr. Uvjeti za izgradnju su nepropusna podloga, kanalizacija sa separatorom

- taloţnikom, ograda, objekt za zaposlenog, te mjere zaštite po vaţećim zakonima.

1. Izgradnja centralnog reciklažnog dvorišta osigurava se na minimalno 3.000

m2 tlocrtne površine (radno skladišne). Na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta

ili neposredno uz lokaciju mora biti dovoljno dodatnog slobodnog prostora za

parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom, kao i osiguran prostor za

pristup i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljene otpadne tvari.

2. Kriteriji za izgradnju jednog reciklažnog dvorišta je gravitaciono područje

polumjera od 1 do 3 km. Na osnovi izvršenih analiza, na području Županije,

predviđa se etapna izgradnja reciklažnih dvorišta. U Gradu Osijeku u planskom

razdoblju do 2015. godine predviđa se izgradnja jednog centralnog reciklažnog

dvorišta.



Slika 2. - Shematski prikaz reciklažnog dvorišta

Centralno reciklaţno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehniĉko-tehnološkim

uvjetima:

- mora biti ograĊeno,

- otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju,

- podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog

otpada,

- mora biti opremljeno tako da se sprijeĉi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje

prašine, buke, mirisa i drugih emisija,

- mora biti opremljeno ureĊajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i

spreĉavanje širenja poţara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim

propisima,

- stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaţa, moraju biti izraĊeni tako da je

moguće sigurno punjenje, praţnjenje, odzraĉivanje, uzimanje uzoraka te

nepropusno zatvaranje i peĉaćenje,



- na uoĉljivom mjestu mora biti istaknut »plan djelovanja u sluĉaju izvanrednoga

dogaĊaja« koji sadrţi sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o

mogućim izvanrednim dogaĊajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih

osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i

telefonski broj hitne pomoći,

- mora biti oznaĉeno natpisom »Reciklaţno dvorište« s podacima o vrsti otpada

koji se primaju, kljuĉnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te

nazivu pravne ili fiziĉke osobe i podaci o radnom vremenu.

U centralnom reciklaţnom dvorištu gospodarit će se sukladno Zakonu o otpadu,

kao i odgovarajućim Pravilnicima o postupanju sa posebnim vrstama otpada.

C) Mini reciklaţna dvorišta

Mini reciklaţno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno

odlaganje odreĊenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Ovo tzv. mini

reciklaţno dvorište na površini od 300-500 m2 opremljeno je s tri rolo-kontejnera

srednjeg kapaciteta i opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona,

ambalaţnog stakla, plastiĉne i metalne ambalaţe te istrošenih baterija. Rolo-kontejneri

sluţe za skupljanje glomaznog otpada preteţno metalnog sastava, glomaznog otpada

preteţno nemetalnog sastava i graĊevinskog otpada od manjih zahvata u domaćinstvima.

OgraĊeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti te stupom za

rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliţe reciklaţno dvorište, ili objekta za

predobradu ili obradu sakupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima.

Slika 3. - Shematski prikaz „mini“ reciklažnog dvorišta

Tijekom vremena, a ovisno o efikasnosti provedbe reciklaţnih aktivnosti na

podruĉju, moguće je mini reciklaţno dvorište dograditi u reciklaţno dvorište većeg

kapaciteta i mogućnošću skupljanja dodatnih vrsta otpadnih materijala. Na podruĉju

Grada Osijeka planira se izgradnja 5 mini reciklaţnih otoka.



D) Rashladni kontejneri za sakupljanje otpada ţivotinjskog podrijetla

Kontejner za sakupljanje otpada ţivotinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner

posebne izvedbe kojeg se po toĉno utvrĊenom rasporedu i uz uvaţavanje vremenskih

uvjeta (temperature zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom.

Sakupljeni otpad ţivotinjskog porijekla odvozi se na obradu obraĊivaĉu vozilom

(navlakaĉem rolo-kontejnera koje moţe biti multifunkcionalno, tj. obavljati rdove i na

drugim lokacijama kao na primjer u reciklaţnim dvorištima ili pretovarnim stanicama)

koje je u vlasništvu komunalnog poduzeća, ţupanjiskog poduzeće ili ovlaštenog

koncesionara. Ovim Planom predviĊa se nabavka dva kontejnera, a ako bude potrebno

nabaviti će se i dodatni kontejneri.

E) Kompostana

Na podruĉju Grada Osijeka ne predviĊa se odvojeno sakupljanje kuhinjskog

organskog biorazgradivog otpada, već samo biorazgradivog zelenog otpada s javnih

površina. Zeleni otpad je otpalo lišće, pokošena trava, te drvenasti otpad (ogranci,

stabljike i korijenje), a sakuplja se sistemom skupljanja glomaznog otpada nakon

reciklaţe i sortiranja i s trţnica, groblja, parkova i drugih javnih zelenih površina.



Slika 4. - Shematski prikaz kompostane- „windrow“ tehnologija obrade

Danas se sve više primjenjuje obrada biorazgradivog otpada u cilju dobivanja

komposta koji ima višestruku primjenu. Kompostiranje mogu obavljati i sami graĊani

koji imaju vrtove i vrtne kompostere. Proces kompostiranja tj. razgradnje biorazgradivog

otpada do konaĉnog produkta kao što je kompost vrlo je sloţen i treba ga voditi pod

strogo kontroliranim uvjetima. S obzirom da ovdje treba osigurati znatna sredstva, a

proizvod je prema upotrebi sezonskog karaktera, neophodno je prvo zapoĉeti s

ograniĉenim sakupljanjem i najjednostavnijom obradom, tj. aerobnim kompostiranjem u

hrpama (“windrow” sustav). Na podruĉju Grada Osijeka predviĊa se izgradnja

kompostane koja bi obraĊivala otpadnu biljnu masu sa javnih površina Grada, masu

skupljenu u kontejnerima poslije sortirnice i masu skupljenu sa groblja, trţnica i iz

prodajnih centara.



F) Sortirnica

Sortrinica otpada sluţi za završno razvrstavanje raznih odvojeno sakupljenih

materijala namijenjenih za recikliranje. Najĉešće se na ovakvim linijama razvrstava

ambalaţni otpad (PET, PE, ostale vrste plastike, Al i ostale limenke), kao i papir i karton.

Neke od navedenih komponenti razvrstavaju se i prema boji.

TakoĊer bi se na probirnoj traci razvrstavao otpad iz kontejnera za odvojeno

sakupljanje smještenim na javnim površinama.

Sortirnica je zatvoreni objekt koji moţe prema potrebama biti većih i manjih

kapaciteta, a onaj srednjeg kapaciteta je pribliţne je površine od oko 300 m2.

U objektu je smještena linija za razvrstavanje, a koja se sastoji od sljedeće

opreme:

- lijevak za punjenje ulaznog konvejera

- ulazni konvejer (s jamom)

- konvejer za razvrstavanje

- kontejneri za prihvat odvojenih materijala (4 kom) s lijevcima za punjenje

preše

- hidrauliĉka preša za baliranje

- posude za razvrstani i nerazvrstani otpad

Nadalje, od strojeva u sortirnici sluţi kombinirani stroj s utovarnom lopatom i

polipnim hvataĉem.

Slika 5. - Shematski prikaz sortirnice



G) POSTUPANJE SA POSEBNIM VRSTAMA OTPADA

G-1) Postupanje s glomaznim otpadom

Pod glomaznim otpadom s preteţno metalnim sastavom podrazumijevaju se

odbaĉena bijela tehnika (hladnjaci, ledenice, perilice, sušilice rublja, grijalice, bojleri i

dr.), dijelovi automobila i dr. Svi oni sadrţe znaĉajne koliĉine metala.

Glomazni otpad preteţno nemetalnog sastava sakuplja se na isti naĉin kao onaj

preteţno metalnog sastava. Isti se predobraĊuje sortiranjem, odvajanjem propisanih

materijala (u skladu s Pravilnicima za postupanje s odreĊenim vrstama otpada)

usitnjavanjem, magnetskom separacijom magnetiĉnog materijala i kompaktiranjem radi

uštede u transportu do krajnjeg obraĊivaĉa.

Sakupljanje i obrada ove vrste otpada smanjuje potrebe za odlagališnim

prostorom za ĉak 20%.

Objekti-ureĊene površine za privremeno skladištenje i predobradu glomaznog

otpada preteţno nemetalnog sastava iz domaćinstva treba realizirati u reciklaţnim

dvorištima ili na dijelu prostora saniranih i zatvorenih odlagališta. Predobrada se obavlja

mobilnim shredderom (trgaĉ-usitnjivaĉ) i mobilnom prešom za kompaktiranje usitnjenog

otpada koja obilazi lokacije na kojima je privremeno uskladišten glomazni otpad preteţno

nemetalnog sadrţaja. Mobilna oprema moţe biti u vlasništvu koncesionara, komunalnog

ili ţupanijskog poduzeća.

Sakupljanje glomaznog otpada na podruĉju Grada Osijeka bit će organizirano

sakupljanjem:

- u reciklaţnim dvorištima

- u otkupnim stanicama poduzeća za sakupljanje, promet i obradu sekundarnih

sirovina

- kontejnerima većih volumena (5m3) povremeno postavljenim na javnim

površinama prema unaprijed utvrĊenom rasporedu, za svaku lokaciju na podruĉju

gradskih ĉetvrti Grada Osijeka.

G-2) Postupanje s graĊevinskim otpadom

Pod graĊevinskim otpadom podrazumijeva se otpad koji nastaje prilikom

izgradnje, rekonstrukcije, popravaka ili rušenja stambenih, poslovnih i ostalih objekata te

otpad koji nastaje pri izgradnji cesta. GraĊevinski otpad obiĉno sadrţi zemlju, kamenje,

beton, cigle, lomljeni asfalt, ţbuku, drvnu graĊu, cijevi, elektroinstalacije i dr.



Uvjeti reciklaţe graĊevinskog otpada vrlo su sloţeni i redovito zahtijevaju

izgradnju posebnih postrojenja. Osnovne tehnološke manipulacije mogu se svesti na

sljedeće:

- drobljenje - primarno, sekundarno itd.

- prosijavanje - primarno, sekundarno itd.

- magnetna separacija

- praonica (akvamatorska stanica) - ispiranje materijala (voda je u kruţnom toku)

- prijenos traĉnim transporterima

U postrojenjima se reciklaţom graĊevinskog krša dobivaju sljedeći materijali:

- humus

- pijesak

- drobljenac raznih granulacija

U pogonu za obradu graĊevinskog otpada raditi će fiksna ili mobilna oprema odabranog

koncesionara.

Mobilna oprema se predviĊa radi smanjenja troškova i bolje iskoristivosti opreme, a na

taj naĉin opsluţuje više pogona za privremeno skladištenje i obradu graĊevinskog otpada.

G-3) Postupanje s opasnim otpadom iz domaćinstava

Kako do danas nije donesen drţavni plan o postupanju s opasnim otpadom o

naĉinu sakupljanja, predobradi i obradi opasnog otpada, u ovom Planu isto se ne

obraĊuje.

Postupanje s opasnim otpadom iz domaćinstva pobliţe će se definirati tek onda

kad se stvore preduvjeti za njegovo zbrinjavanje na razini RH.



4.3.4. Prijedlog realizacije opreme i objekata za gospodarenje otpadom na

podruĉju Grada Osijeka

U tablici 13. dan je prikaz planiranih objekata i opreme po naseljima Grada

Osijeka koji se planiraju realizirati u razdoblju do 2015. godine.

Tablica 13. – Predložena realizacija opreme i objekata na području Grada Osijeka, u

razdoblju do 2015. godine

Grad Osijek

Recik

lažn

i o

toci

Recik

lažn

o d

vo

rište

Min

i re

cik

lažn

o

dvo

rište

Ko

mp

osta

na

Rash

lad

ni

ko

nte

jneri

So

rtir

nic

a

Ob

jekt

za

gra

đevin

ski o

tpad

Naselje

Brijest 1 0 0 0 0 0 0

Briješće 2 0 0 0 0 0 0

Josipovac 4 0 1 0 0 0 0

Klisa 0 0 0 0 0 0 0

Nemetin 0 0 0 0 0 0 0

Osijek 107 1 2 0 2 1 0

Podravlje 0 0 0 0 0 0 0

Sarvaš 2 0 0 0 0 0 1

Tenja 10 0 1 0 0 0 0

Tvrđavica 0 0 0 1 0 0 0

Višnjevac 12 0 1 0 0 0 0

UKUPNO: 138 1 5 1 2 1 1

Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Na osnovu navedenog u tablici 13 na podruĉju Grad Osijeka planira se;

- nabava dodatnih 138 reciklaţnih otoka (uz postojećih 69)


- izgradnja 5 mini reciklaţnih dvorišta

- izgradnja objekta za kompostiranje

- izgradnja objekta za obradu graĊevinskog otpada u koji povremeno moţe dolaziti

mobilna oprema koja opsluţuje više pogona za obradu graĊevinskog otpada

- nabava 2 rashladna kontejnera za otpad ţivotinjskog porijekla

- izgradnja sortirnice za otpad koji se odvojeno sakuplja



4.4. Informiranje javnosti i marketing

U okviru informiranja javnosti i marketinga potrebno je provoditi sljedeće aktivnosti:

1. Subvencioniranje projekata ĉistije proizvodnje, recikliranja i oporabe otpada –

javni oglas, javni natjeĉaj za projekte, informiranje javnosti

2. Izvješćivanje o tijeku poslova oko provedbe modela gospodarenja otpadom

3. Izvješćivanje o sanaciji crnih toĉaka i divljih odlagališta

4. Izrada programa edukacije javnosti pojedini ciljanih skupina (škole, domaćice

itd.) o gospodarenju, posebno za opasni otpad

5. Upoznavanje javnosti o okolnostima na graĊenje Centra za gospodarenje otpadom

Orlovnjak

6. Marketing akcije za obrazloţenje potrebe za promjenom cijene po volumenu i

teţini

7. Za izdvajanje otpada u reciklaţne eko-otoke

8. Razvoj Web servisa za graĊane na portalu Osijek.hr i Unikom.hr

9. Informiranje javnosti o potrebi plaćanja 60 €/ tona za obradu komunalnog otpada

10. Jaka marketinška akcija za obrazloţenje povećanja cijene zbrinjavanja otpada za

cca 50 %

11. Brošure za škole, vrtiće, javnu upravu i drugo

12. Upotreba dnevnih novina za ekološke programe, podizanje ekološke svijesti

graĊana



5. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA

KOMUNALNI OTPAD

Na podruĉju Grada Osijeka nalaze se sluţbena, ili u fazi legalizacije i sanacije,

sljedeća odlagališta:

- Lonĉarica Velika - odlagalište neopasnog otpada - predviĊeno za rad do izgradnje

regionalnog centra za gospodarenje otpadom

- Nemetin - "ratno" odlagalište neopasnog komunalnog i proizvodnog otpada u fazi

sanacije i zatvaranja

- Sarvaš - odlagalište komunalnog i inertnog otpada u fazi sanacije i nastavka rada

kao odlagališta inertnog otpada

- Filipovica - "ratno" odlagalište neopasnog komunalnog i proizvodnog otpada u

fazi sanacije i zatvaranja

Na lokaciju Lonĉarica Velika otpad se poĉeo odlagati 14.09.1995. godine.

Odlagalište Lonĉarica Velika nalazi se juţno od grada Osijeka na udaljenosti 3,3 km, a

izmeĊu juţne obilaznice Osijeka (1000 m juţno) i naselja Brijest (1100 m

sjeveroistoĉno), te istoĉno od centralnog groblja (750 m). Lokacija odlagališta nalazi se

cca 400 m od posljednjih kuća Juţnog predgraĊa. Odlagalište je smješteno na ravnom

terenu ukupne površine cca 7,2 ha, nadmorske visine oko 90 m i okruţeno je

poljoprivrednim površinama na kojima se uglavnom uzgaja kukuruz i druge ţitarice.

Lokacija odlagališta nalazi se sjeverno od melioracijskog kanala, tj. kanal predstavlja

juţnu granicu odlagališta.

Odlaganje otpada na "ratnom odlagalištu" komunalnog otpada Nemetin zapoĉelo

je 1990. godine dok je Osijek bio u ratnom okruţju i nije imao pristup odlagalištu u

Sarvašu. Odlagalište se nalazi na udaljenosti cca 600 m istoĉno od naselja Nemetin te cca

1.800 m zapadno od naselja Sarvaš, a juţno na udaljenosti od cca 150 m nalazi se cesta

Osijek – Sarvaš. Prema situciji terena korištenoj za Idejni projekt razminiravanja lokacije

kao i izlaskom na teren procijenjeno je da je na lokaciji odlagališta otpada "Nemetin" do

kraja 2005. godine ukupno odloţeno cca 400.000 m3 otpada u što je ukljuĉen i otpadni

mulj iz šećerane (karbokalk). S obzirom da se komunalni otpad prestao odlagati prije cca

11 godina sav biorazgradivi otpad se razgradio. Ukupna ureĊena površina odlagališta

Nemetin unutar ograde obuhvaćat će površinu od cca 7 ha.

Lokacija odlagališta otpada “Sarvaš” nalazi se istoĉno od grada Osijeka izmeĊu

rijeke Drave i ceste Osijek – Nemetin - Sarvaš. Odlaganje otpada na odlagalištu

komunalnog otpada Sarvaš zapoĉelo je 1968. godine i trajalo je do ljeta 1990. godine

kada su mještani prekopavanjem ceste sprijeĉili dovoz otpada na odlagalište. Ukupna

površina odlagališta otpada „Sarvaš“ je cca 12 ha. Procjenjuje se da je na odlagalištu

odloţeno cca 630.000 t komunalnog otpada i cca 215.000 t proizvodnog otpada, odnosno,

ukupno je odloţeno cca 845.000 t otpada. Odloţeni otpad je visine oko 9 do 10 m.



Lokacija odlagališta Filipovica je smještena oko 2 km jugozapadno od centra

grada, odnosno unutar zapadne industrijske zone izmeĊu ulice Sv. L. B. Mandića,

Bednjanske ceste i juţne gradske obilaznice te zapadno od trţnice rabljenih automobila i

objekata skladišno - servisne zone. Ukupna površina odlagališta otpada „Filipovica“ je

cca 2,9 ha. Procjenjuje se da je na odlagalištu odloţeno cca 54.000 t komunalnog i

proizvodnog neopasnog otpada. Napušteno odlagalište otpada Filipovica će se sanirati i

zatvoriti postavljanjem vodonepropusnog završnog pokrovnog sloja koji će se ozelenjeti

sadnjom autohtonog bilja, ĉime će se lokacija postati zelena površina kako je i

predviĊeno prostorno planskom dokumantacijom.

U nastavku daje se prikaz mjera za upravljanje i nadzor odlagališta komunalnog

otpada Lonĉarica Velika.

Osnovna mjera za zaštitu voda je sprjeĉavanje bilo kakvog izlaza oneĉišćenih

otpadnih voda s odlagališta. Podzemne i površinske vode, ako doĊu u kontakt s otpadom

oneĉišćuju se ovisno o karakteristikama odloţenog otpada i koliĉini vode koja se

procjeĊuje u tijelo odlagališta. Procjedne vode formiraju se prolaskom kroz slojeve

otpada i tako se oneĉiste razliĉitim organskim i anorganskim opterećenjima. Na

odlagalištu mogu nastati sljedeće otpadne vode: slivne površinske vode, procjedne vode,

sanitarno fekalne otpadne vode, vode od pranja vozila i opreme. Glavni naĉin

sprjeĉavanju problema zagaĊenja voda sastoji se u smanjenju nastajanja procjedne vode i

onemogućavanja kontakta procjednih voda s otvorenim vodama.

Procjedne vode obraĊuju se na nekoliko naĉina, a ovdje će se ukratko iznijeti

uobiĉajeni, a to su recirkulacija procjednih voda ili odvoz i upuštanje procjednih voda u

gradsku kanalizaciju koja ima ureĊaj za proĉišĉavanje otpadnih voda. Ove vode mogu se

i obraditi na ureĊaju za proĉišćavanje procjednih voda, ali isti se grade samo na velikim

odlagalištima i vrlo su skupi. Pri primjeni recirkulacije rasprskivaĉi se postavljaju na

površinu iznad otpada, a procjedna voda se raspršuje po odlagalištu. Procjedna voda se na

ovaj naĉin procjeĊuje kroz otpad gdje se zbog povišene temperature unutar tijela

odlagališta isparava. S obzirom na koliĉinu procjednih voda, kao i tehnologiju odlaganja

koju je uvjetovao oblik terena, kao i radi sigurnosti, predviĊena su 2 sabirna bazena od 20

i 30 m3 iz kojeg će se voda recirkulirati. Procjedna voda se sakuplja sustavom drenaţnih

cijevi poloţenih na posteljicu (glina + vodonepropusni geotekstil + drenaţa) te se odvodi

u sabirne bazene za recirkulaciju. Iz istih procjedna voda se crpi na sustav za

rasprskavnje.

Slivne površinske vode - kako bi se onemogućilo dotjecanje ovih voda,

predviĊena je izgradnja obodnog kanala oko cijelog odlagališta. U obodni kanal sakupljat

će se i slivne vode sa zatvorenog dijela odlagališta. Postojeći melioracijski kanal koristi

se kao obodni kanal s juţne strane odlagališta, dok se postojeći kanal uz cestu koristi s

istoĉne strane.

Sanitarno fekalne otpadne vode - imaju karakteristike otpadnih voda iz

kućanstva, a stvaraju se u sanitarnom ĉvoru i prilikom tuširanja. One se sakupljaju u

nepropusnu sabirnu jamu volumena 15 m3, a odvoze se autocisternom prema potrebi.



Vode od pranja vozila i opreme - donji postroj vozila smećara koji napušta

odlagalište, kao i oprema, pere se visokotlaĉnim peraĉem na platou za pranje. Ove vode

obraĊuju se na separatoru ulja i masti te taloţniku, a nakon toga se recirkuliraju. Iste se

nakon kontrole mogu ispustiti u obodni kanal (ukoliko je voda ĉista) ili se voze u

kanalizaciju.

Mjere za zaštitu atmosfere dijele se na mjere za sprjeĉavanje nastanka ekoloških

nesreća kod kojih moţe nastati zagaĊenje atmosfere i na mjere za sakupljanje i obradu

plinova koji nastaju uslijed mikrobiološke razgradnje otpadaka. Sve mjere za zaštitu od

poţara ujedno su i mjere za zaštitu atmosfere. Pojava prašine na odlagalištu se uklanja

povremenim prskanjem radnih površina i prometnica vodom. Sljedeći dio mjera za

zaštitu atmosfere je kontrolirano sakupljanje i evakuacija plinova koji nastaju unutar

tijela odlagališta. S obzirom da se radi o maloj koliĉina plina, predviĊeno je uklanjanje

metana prirodnim putem. Kako je tehnologijom predviĊeno odlaganje otpadaka u

etaţama visine od 2,5 m, to će jedan dio metana otići u atmosferu kroz pokrovni sloj,

meĊutim, kako bi se otplinjavanje olakšalo predviĊeno je otplinjavanje odlagališnog

prostora pomoću ugradnje okomitih šljunĉanih kanala. Pri zatvaranju odlagališta u

šljunĉane kanale ugraĊuje se perforirana plastiĉna cijev.

Rad strojeva na odlagalištu izaziva buku. Prilikom rada buldozera, na odlagalištu

je moguća buka u neposrednoj blizini izvora buke. Zbog toga je odlagalište locirano

dovoljno daleko od naselja. Buku neminovno stvaraju i vozila koja sakupljaju i dovoze

otpad (kamioni smećari i autopodizaĉi). MeĊutim, ova vozila stvaraju veću buku prilikom

sakupljanja otpada (u naseljima), nego prilikom istovara na odlagalištu.

Pod mjerama za zaštitu od požara treba napomenuti da je mogućnost njegovog

nastanka na ovakvim objektima vrlo mala. Uobiĉajene mjere za zaštitu od poţara na

odlagalištu su: svakodnevno prekrivanje otpadaka slojem zemlje pa su tako dijelovi

otpada meĊusobno razdvojeni; kontrolirana evakuacija nastalih plinova da ne doĊe do

sakupljanja plinova unutar tijela odlagališta, a time i do mogućnosti eksplozije; kontrola

otpadaka koji dolaze na odlagalište kako se ne bi odlagale lako zapaljive i eksplozivne

tvari; kontrola da se na odlagalištu ne odlaţe zapaljeni otpad, a ukoliko se to dogodi,

otpad treba ugasiti; kontrola ulaska na odlagalište kako treće osobe ne bi mogle namjerno

izazvati poţar; postavljanje odgovarajućeg broja protupoţarnih aparata na za to

predviĊena mjesta; mogućnost telefonske veze s profesionalnom vatrogasnom brigadom i

da su zaposlenici osposobljeni za zaštitu od poţara.

Suzbijanje štetočina se provodi raspršivanjem insekticida i izlaganjem otrovnih

mamaca. Deratizaciju i dezinsekciju trebaju provoditi za to ovlaštene ustanove.

Od ostalog treba napomenuti da se sve navedene negativnosti najbolje

izbjegavaju pravilnom tehnologijom odlaganja tj. prekrivanjem otpada zemljom te

drţanjem otvorene radne površine za rad s otpadom što manjom. S obzirom da se tu

kreću buldozer i kamioni smećari, i štetoĉine će se drţati dalje od ove površine. Širenje

neugodnih mirisa moguće je izbjeći prekrivanjem otpada inertnim materijalom na kraju



radnog dana. Jedna od metoda za ispravan rad odlagališta je i ĉuvarska sluţba s

kontroliranjem sastava odloţenog otpada. Na taj naĉin onemogućava se odlaganje

nedozvoljenog otpada (opasni otpad). OgraĊivanjem odlagališta te ĉuvarskom sluţbom

treba zabraniti ulazak neovlaštenih osoba.

Tijekom rada odlagališta te nakon zatvaranja potrebno je obavljati sljedeće

praćenje stanja okoliša (monitoring), a prema Pravilniku o naĉinima i uvjetima odlaganja

otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07):

- Meteorološki podaci - na najbliţoj meteorološkoj stanici uzimaju se podaci o

volumenu i intenzitetu oborina, temperaturama, smjeru i jaĉini vjetra, evaporaciji i

vlaţnosti.

- Podzemne i procjedne vode - treba kontrolirati dinamiku nastajanja te ispitivati

fizikalno-kemijske karakteristike

- Potrebno je kontrolirati moguću emisiju plinova

- Uz navedene parametre potrebna je stalna kontrola sastava i koliĉine odloţenog

otpada na odlagalištu.

5.1. Procjena potrebnih ulaganja u sanaciju sluţbenih i odlagališta u fazi legalizacije

Ukupno procijenjena ulaganja prema izraĊenoj tehniĉkoj dokumentaciji za

sanaciju i nastavak odlaganja otpada na odlagalištu Lonĉarica Velika do njenog

zatvaranja iznosi 33,450.150 kn.

Procijenjeni ukupni iznos investicije sanacije odlagališta Nemetin iznosi oko

20.780.000 kn.

Procijenjeni ukupni iznos troškova same sanacije odlagališta Sarvaš iznosi oko

35.730.000 kn. Troškovi sanacije i izgradnje odlagališta inertnog otpada iznosili bi cca

52.000.000 kn.

Procijenjeni ukupni iznos investicije sanacije odlagališta Filipovica iznosi

2.800.000 kn.

Toĉni troškovi pojedinih sanacija će biti poznati kada se izvrše radovi po

izraĊenoj tehniĉkoj dokumentaciji, a što će se realizitati nakon što bude u funkciji

Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom.



6. POPIS LOKACIJA OTPADOM ONEĈIŠĆENOG TLA I

NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA

Na podruĉju Grada Osijeka evidentirano je osam neureĊenih tj. „divljih“

odlagališta otpada u naseljima Tenja, Sarvaš i Nemetin. Lokacije „divljih odlagališta koje

treba sanirati i procjena volumena otpada po pojedinim lokacijama iznose se u nastavku:

Naselje Tenja:

- lokacija „Ul. Jure Kaštelana“ – cca 8.000 m3

- lokacija „Ul. Ante Kovaĉića“ – cca 3.000 m3

- lokacija „Velika bara“ – cca 8.000 m3

- lokacija „Betin dvor“ – cca 10.000 m3

- lokacija u Osjeĉkoj ulici – cca 5.000 m3

Naselje Sarvaš:

- lokacija na kraju Borovske ulice – cca 600 m3

Naselje Nemetin:

- lokacija uz betonaru – cca 1.000 m3

- lokacija uz glavnu cestu – cca 3.000 m3

Osijek:

- Višnjevac - Kralja Tomislava (kod igrališta)

- Višnjevac - Kanal „Crni Fok“ – juţno od Višnjevca

- vodno zaštitna zona – (sa obilaznice prema Ĉepinu – lijevo)

- Josipovac - na ulazu u Josipovac tzv. „-Cigan dola“ – s desne strane

- Svilajska - produţetak

- Vrbaska - kod HŢ-a

- GETRO - Našiĉko naselje – „bajer“

Ukupni volumen otpada na divljim odlagalištima u Osijeku iznosi cca 20.000 m3, a

odlagan je uglavnom graĊevinski i glomazni otpad.

Na navedenim lokacijama nije odlagan opasni otpada.

PredviĊa se sanacija lokacija na naĉin da se lokacije poĉiste od raslinja i šiblja. Sa

svih lokacija otpad će se iskopati i preseliti na odlagalište u Sarvaš koje je u fazi

legalizacije. Metalni otpad i otpadne gume će se odvojiti i zbrinuti od strane ovlaštenog

sakupljaĉa.

U tablici 14. iznose se osnovni podaci o divljim odlagalištima s procjenom

troškova sanacije. Procijenjeni iznosi potrebnih sredstava temelje se na volumenu otpada

i površini koja je oneĉišćena otpadom te vrsti otpada kojom je tlo oneĉišćeno.



Tablica 14. Neuređena tj divlja odlagališta na području Grada Osijeka i procjenjena

sredstva potrebnih za sanaciju.

Naselje Naziv lokacije divljeg

odlagališta Površina

Volumen

otpada

m3

Vrsta otpada

Procjena

sredstava za

sanaciju, kn

Tenja Smetlište „Ul. Jure Kaštelana“ 6.000 m2 8.000

GraĊevinski,

komunalni, glomazni,

metalni,

poljoprivredni

972.600,00

Tenja Smetlište „Ul. Ante Kovaĉića“ 2.000 m2 3.000

GraĊevinski,


metalni,

poljoprivredni

488.000,00

Tenja Smetlište „Velika bara“ 30.000 m2 8.000

GraĊevinski,


poljoprivredni

1.348.500,00

Tenja Smetlište „Betin dvor“ 20.000 m2 10.000

GraĊevinski,

komunalni, glomazni 1.674.600,00

Tenja Smetlište u Osjeĉkoj ulici 10.000 m2 5.000

GraĊevinski,

komunalni 844.500,00

Sarvaš Smetlište na kraju Borovske ulice 400 m2 600

GraĊevinski,


metalni,

poljoprivredni

100.500,00

Nemetin Smetlište uz betonaru 1.000 m2 1.000

GraĊevinski,


metalni,

poljoprivredni

164.500,00

Nemetin Smetlište uz glavnu cestu 4.000 m2 3.000

GraĊevinski,


metalni,

poljoprivredni

487.200,00

Osijek

- Višnjevac-Kralja Tomislava

- Višnjevac - Kanal „Crni Fok“

- vodno zaštitna zona

- Josipovac - na ulazu u Josipovac

- Svilajska

- Vrbaska-kod HŢ-a

- GETRO-Našiĉko naselje „bajer“

- 20.000 GraĊevinski, glomazni 4.000.000,00

Pripremni radovi - dokumentacija 386.000,00

UKUPNO: 10.466.400,00

Izvor: Tehniĉka dokumentacija IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.



7. REDOSLIJED AKTIVNOSTI U GOSPODARENJU OTPADOM

Ovim Planom se predviĊa u razdoblju do 2015. godine realizacija sljedećeg:

- povećanje broja reciklaţnih eko otoka (ukupno cca 200 sa već postojećim)


- izgradnja 5 mini reciklaţnih dvorišta

- izgradnja kompostane za obradu bio mase sa javnih površina Grada

- izgradnja pogona za privremeno skladištenje i obradu graĊevinskog otpada

- nabava rashladnih kontejnera za otpad ţivotinjskog porijekla

- izgradnja sortirnice

- saniranje i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada

- sanacija i zatvaranje odlagališta u Nemetinu

- sanacija i legaliziranje odlagališta u Sarvašu koji će se koristiti za

odlaganje/predobradu/obradu inertnog otpada sa podruĉja Grada

- sanacija „divljih odlagališta“

- prelazak na naplatu usluge odvoza i odlaganja otpada po volumenu

PredviĊeni terminski plan realizacije istih u razdoblju do 2015. godine daje se u

nastavku.

Tablica 15. - Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim Planom

Objekti/oprema

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Objekt za građevinski otpad × ×

Sortirnica ×

Reciklažni otoci × ×

Reciklažno dvorište - centralno × ×

Mini reciklažno dvorište × ×

Kompostana × ×

Rashladni kontejner ×

Sanacije i zatvaranje službenih odl. × × × ×

Sanacija divljih odlagališta × ×

Naplata usluge odvoza po volumenu × ×

Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.



8. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA

PROVOĐENJE SANACIJE

8.1. Izvori financijskih sredstava

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju

se drţavnim proraĉunom, proraĉunima jedinica lokalne samouprave i uprave, kreditima,

sredstvima meĊunarodne pomoći, ulaganjima stranih ulagaĉa, doprinosima i naknadama i

iz drugih izvora utvrĊenih posebnim zakonom. Propisano je da će se ova sredstva koristiti

za oĉuvanje, zaštitu i unapreĊenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša

Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša regionalne i lokalne samouprave.

Uz sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna danas se najĉešće koriste ili će se

koristiti sljedeći financijski instrumenti:

- sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

- gradski proraĉun

- osiguranje neke kreditne linije koji se vraća iz namjenske naknade za komunalne

usluge

- vlastiti izvori i sredstva iz povećane naknade koju plaćaju domaćinstva za

komunalnu uslugu postupanje s krutim otpadom (oneĉišćivaĉ plaća)

- koncesije i druga javno/privatna partnerstva

- donacije

- predpristupni i strukturni fondovi EU-a

Grad Osijek je obavezan sukladno mogućnostima osiguravati proraĉunska

sredstva za provedbu Plana. Samo financiranje zbrinjavanja i gospodarenja otpadom, u

sluĉajevima kada nema osiguranih nepovratnih sredstava, zasniva se na principu

proizvođač plaća, pa je na jedinici lokalne samouprave odabir naĉina osiguranja

sredstava, procijenjenih i predviĊenih ovim Planom. Za realizaciju ovog Plana

gospodarenja otpadom mogu se koristiti jedan ili više financijskih izvora.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske s obzirom na

današnje relativno niske cijene „Unikom“ u djelatnostima gospodarenja otpadom nuţno

je planirati njihov stalni i postupni rast a do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći

raĉuna da je iznos cijena u meĊuzavisnosti s koliĉinama i opasnim svojstvima otpada

prema naĉelu "oneĉišćivaĉ plaća".

"Gospodarenje otpadom se temelji na uvaţavanju općeprihvaćenih naĉela zaštite okoliša,

ureĊenih posebnim propisima, poštivanju naĉela meĊunarodnog prava zaštite okoliša,

uvaţavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim

naĉelima -oneĉišćivaĉ plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i

mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom

ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i

sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzroĉio ili bi je mogao prouzroĉiti otpad

..." (ĉlanak 6. NN 174/04)

Troškovi gospodarenja otpadom prema ĉlanku 17. Zakona o otpadu (NN 174/04),

moraju obuhvatiti:



1. troškove odvojenog sakupljanja otpada,

2. troškove prijevoza otpada,

3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada i

4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odloţila izvan

odlagališta otpada,

5. troškove odlaganja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i gradnje

graĊevina za odlaganje otpada, troškove rada odlagališta te procjenu troškova zatvaranja

odlagališta, njegovog naknadnog odrţavanja i gradnje nove graĊevine koja će se koristiti

nakon prestanka rada postojeće.

Troškovi gospodarenja otpadom obraĉunavaju se prema kriteriju koliĉine i svojstvu

otpada uz primjenu naĉela »oneĉišćivaĉ plaća«.

Dopunama i izmjenama Zakona o otpadu u ĉlanku 57. (NN60/08) ograniĉava se

prijelazno razdoblje za primjenu novog naĉina obraĉuna do 31.12.2009. Za obraĉun

komunalnog otpada mogu primjenjivati i druge obraĉunske kriterije u skladu sa zakonom

kojim se ureĊuje komunalno gospodarstvo.

Grad Osijek obavezan je izvršiti dopunu i izmjenu Odluke o komunalnom redu te

po usaglašavanju sa davateljem usluga („Unikom“ d.o.o.) usvojiti Odluku o cjeniku

naplate usluga u podruĉju gospodarenja otpadom po volumenu do 31.12.2009. godine.



8.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana

Na temelju prijedloga potrebnih objekata i opreme u sluţbi gospodarenja otpadom,

tablica 13., u nastavku daje se procjena potrebnih sredstava za njihovu realizaciju.

Tablica 16. - Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u razdoblju

do 2015. godine na području Grada Osijeka

Opće mjere – tehnička dokumentacija na nivou Grada

- Elaborat -sortiranje otpada u zimskom i ljetnom razdoblju

- Dokumentacija za objekte kompostane i pogona za obradu

graĊevnog otpada i dokumentacija za sanaciju odlagališta

- Elaborat o prelasku obraĉunavanja troškova gospodarenja

otpadom s m2 na naplatu po koliĉini

- Programi za edukaciju

- Ostali programi

Ukupno 5.000.000

Izdvojeno skupljanje i obrada pojedinih komponenti otpada

- Kompostana 5.140.000

- Sortirnica 1.420.000

- Reciklaţni otoci (kontejneri za PR) 2.070.000

- Reciklaţna dvorišta 1.800.000

- Mini reciklaţna dvorišta 1.250.000

- Rashladni kontejneri 140.000

- Objekt za graĊevinski otpad 3.520.000

Ukupno 15.340.000

Sanacija odlagališta

- sluţbena odlagališta 109.030.150

- divlja odlagališta 10.466.400

Ukupno 119.496.550

Sveukupno kuna 139.836.550

* Troškovi ulaganja u radove sanacije i zatvaranja odlagališta dani su u punom iznosu. Udjel sufinaciranja

Fonda, prema izvješću Fonda, predviĊa se u rasponu izmeĊu 40-80%, ovisno o pojedinom odlagalištu.



TakoĊer, za objekte i opremu daje se ista procjena potrebnih sredstava prema dinamiĉkom planu za razdoblje do 2015. godine.

Tablica 17. - Procjena ulaganja u opremu i objekte na području Grada Osijeka u razdoblju do 2015. godine - Financijski plan

Objekti/oprema Ukupno

kn 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Objekt za građevinski otpad 3.520.000 0 0 1.760.000 1.760.000 0 0 0

Sortirnica 1.420.000 0 0 0 1.420.000 0 0 0

Reciklažni otoci 2.070.000 0 1.110.000 0 0 960.000 0 0

Reciklažno dvorište 1.800.000 0 900.000 900.000 0 0 0 0

Mini reciklažno dvorište 1.250.000 0 500.000 750.000 0 0 0 0

Kompostana 5.140.000 0 2.570.000 2.570.000 0 0 0 0

Rashladni kontejner 140.000 0 140.000 0 0 0 0 0

Sanacije i zatvaranje službenih odl. 109.030.150 27.257.538 27.257.538 27.257.538 27.257.538 0 0 0

Sanacija divljih odlagališta 10.466.400 5.233.200 5.233.200 0 0 0 0 0

Ukupno sanacija odlagališta 119.496.550 32.490.738 32.490.738 27.257.538 27.257.538 0 0 0

Sveukupno kn 134.836.550 32.490.738 37.710.738 33.237.538 30.437.538 960.000 0 0 Napomena: * Troškovi ulaganja u sanaciju odlagališta u ukupnom potrebnom iznosu, dijelom prema „Izvješću o ostvarivanju programa rada i poslovanja Fonda za 2005.

godinu „ – Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost, a dijelom prema izraĊenoj tehniĉkoj dokumentaciji iza 2005. Udjel Fonda predviĊen je s 40% za

odlagalište Lonĉarica Velika, 80% za odlagalište Nemetin i 70% za odlagalište Sarvaš.

Plan gospodarenja otpadom Grada Osijek

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 46/08 47

9. OSTALE PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka do 2015. godine predstavlja strateški

dokument pa je za njegovu operacionalizaciju potrebno odraĊivati godišnje operativne

planove kao i izvješće o provedbi istih.

Slijedom navedenog Poglavarstvo Grada Osijeka imenovati će operativno struĉno tijelo,

Povjerenstvo za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša. Zadaci operativnog struĉnog tijela su

sljedeći:

- izrada prijedloga odredbe za provoĊenje PGO Grada Osijeka do 2015. godine;

- izrada prijedloga godišnjih planova gospodarenja otpadom za Grad Osijek i za

„UNIKOM“ d.o.o. Osijek;

- izrada izvješća o provedbi godišnjih planova;

- izrada drugih potrebni analiza za potrebe Poglavarstva i Vijeća Grada Osijeka

Gradsko vijeće Grada Osijeka izvršit će odabir onih struĉno i tehniĉki osposobljenih

pravnih osoba, za koje se po tehniĉkoj opremljenosti, broju zaposlenika i drugim potrebnim

uvjetima moţe zakljuĉiti da su podobni za krajnje zbrinjavanje i odvoz otpada na podruĉju

Grada Osijeka u skladu s zakonskim propisima.

U sluĉaju da ovim Planom nije utvrĊen neki od naĉina primjene sustava postupanja s

otpadom, neposredno će se primjenjivati uputstvo nadleţnog odjela Grada Osijeka.



10. PRILOZI

- Model zbrinjavanja otpada Grada Osijeka

Slika 6. - Sadašnje stanje zbrinjavanja otpada

2. Model zbrinjavanja otpada Grada Osijeka 2.1. Sadašnje stanje zbrinjavanja otpadom

Odvoz kontejnerima na deponiju

deponija Lonĉarica Velika

Odvoz otpada iz domaćinstava (kantama od 120 lit. i 240 lit. kao i kontejnerima od 1100 litara)

……………………………………………………………………………….

EKO OTOK

Papir - cca 5 % Staklo - 1 % „Unija papir“ Osijek

----------------------------------------------------------------------------------------

Predaja ambalaţe PET, MET i staklo

---------------------------------------------------------------------------------------

Gume, vozila, željezo

OVLAŠTENI ZBRINJAVATELJ

I

OVLAŠTENI PRIKUPLJAĈI

PRODAJA

Prodaja 0,50 kn/kom

ROBNE KUĆE I TRGOVINE

PRODAJA

Izvor: „Unikom“ d.o.o.



Slika 7. – Politika gospodarenja otpadom Grada Osijeka

PP OO LL II TT II KK AA GG OO SS PP OO DD AA RR EE NN JJ AA OO TT PP AA DD OO MM

GG RR AA DD AA OO SS II JJ EE KK AA

UKUPNO

OTPAD

OVLAŠTENI

SAKUPLJAĈI

PET, MET, staklo, papir

i elektroniĉki otpad

NERAZVRSTANI

SARVAŠ

ODLAGALIŠTE

GRAĐEVINSKOG

OTPADA

ŢUPANIJSKI CENTAR

ZA GOSPODARENJE

OTPADOM

ORLOVNJAK

NERAZVRSTANI

KOMUNALNI OTPAD

IZ DOMAĆINSTAVA I

PODUZEĆA

RAZVRSTANI

GRAĐEVINSKI

GLOMAZNI

ZELENI OTPAD

(GRADSKI)

STROJEVI

ZA OBRADU

RECIKLAŢNI

EKO-OTOCI

PRODAJA

RECIKLAŢNA

MINI DVORIŠTA

CENTRALNO

RECIKLAŢNO

DVORIŠTE

IZDVOJNA MJESTA

PRIKUPLJANJA (PODUZEĆA, TRGOVAĈKI

CENTRI)

SUHA RECIKLAŢA

RAZVRSTAVANJE

PREŠANJE

SKLADIŠTENJE

Predaja na

energetsko

zbrinjavanje

PODLOGE ZA KANTE I

KONTEJNERE

PODZEMNI

SPREMNICI

CVJETNE

KOCKE

KOMPOSTANA

Vlastite

potrebe




Slika 8. – Gospodarenje glomaznim otpadom




Slika 9. – Model gospodarenja otpadom za stanovništvo




Slika 10. – Politika financiranja gospodarenja otpadom

PP OO LL II TT II KK AA FF II NN AA NN CC II RR AA NN JJ AA GG OO SS PP OO DD AA RR EE NN JJ AA OO TT PP AA DD OO MM

GRAĐEVINSKI

OTPAD

KOMUNALNI

DOPRINOS

SARVAŠ

odlagalište

graĊevinskog

otpada

IZGRADNJA OBJEKATA

ZA GOSPODARENJE

OTPADOM

CENTRALNO REC. DVORIŠTE

LONČARICA VELIKA 2,5

SUHA RECIKLAŢA

LONČARICA VELIKA 2,5

KOMPOSTANA 2,0

GRAĐEVINSKI DIO-SARVAŠ 3,0

EKO OTOCI 7,0

MINI REC. DVORIŠTA 5,0

PODLOGE 7,0

PODZEMNI SPREMNICI 2,0

CVJETNE KOCKE 2,0

INFORMIRANJE, MARKETING,

ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA

OKOLIŠ 2,0

PROJEKTNA DOK. 1,5

CIJENA PRIKUPLJANJA

I PRIJEVOZA OTPADA

TEKUĆI TROŠKOVI

RADA SUSTAVA G.O.

OBRADA OSTALOG I

KOMUNALNOG OTPADA

POLITIKA GOSPODARENJA OTPADOM

SREDSTVA PRORAĈUNA

KOMUNALNA

NAKNADA

SREDSTVA FZOEU

GRAĐANI, GOSPODARSTVO,

USTANOVE I DR.

m2

VOLUMEN

KOMBINIRANO

TEŢINA

SREDSTVA RAZVOJA

OSTALO

VLASNICI STANOVA

PODUZEĆA, TRGOVCI I DR.

CILJ

Uspostavljanje

sustava

gospodarenja

otpadom

Minimiziranje

otpada i

minimiziranje

plaćanja obrade

Iskorištavanje

korisnih svojstava

otpada

ŢUPANIJSKI

CGO

ORLOVNJAK

60 €/t

* Napomena: Izgradnja CGO i sanacija odlagališta nisu u ovom prikazu

GRAĐEVINSKI

PODUZETNICI

FINANCIRANJE


ŽUPANIJSKI

CGO ORLOVNJAK

60 €/t

plan gospodarenja otpadom grad osijek za razdoblje do 2015...

Documents