plan i program nastave crnogorskog jezika za osnovnu školu

5/27/2018 Plan i program nastave crnogorskog jezika za osnovnu kolu

1/221

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA ZAVOD ZA KOLSTVO

Predmetni program

CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST

I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IXrazred osnovne kole

Podgorica 2011.


2/221

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost

2

Predmetni program


I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IXrazred osnovne kole

Izdava: Zavod za kolstvo

Urednik: Pavle Goranovi

Tehnika priprema: Nataa PeriDizajn korica: Danijela ilas

tampa: Pobjeda, Podgorica

Tira: 1200

Podgorica, 2011.

Predmetni program za predmet Crnogorski jezik iknjievnost za osnovnu kolu prilagodila je Komisija u sljedeem sastavu (2010):

prof. dr Milenko Perovi, predsjednikdr Duanka Popovi, lanicaLida VukmanoviTaba, lanicaDijana Lakovi, lanicaDragana Dmitrovi, lanicaZuvdija Hodi, lanAleksandar oguri, landr Adnan irgi, konsultantJelena uanj, konsultantkinjaAleksandar Radoman, konsultant

Savjet za opte obrazovanje donio je predmetni program CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST za osnovnu kolu na 14. sjednici, odranoj 24.12. 2010.godine.


3/221


4/221


4


5/221


5

1. NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA


2. ODREENJE PREDMETA

a) Poloaj, priroda i namjena predmeta

Crnogorski jezik i knjievnostobavezni je predmet u osnovnoj koli i izu ava se svih devet godina kolovanja. Znanja iz ovoga predmetaprovjeravaju se na kraju prvog i drugog ciklusa (eksterno-interna provjera znanja) i na kraju treega ciklusa, odnosno na kraju osnovnekole (eksterna provjera znanja).

Jezik je orue za razmiljanje, samoiskazivanje i komunikaciju, za uspostavljanje drutvenih relacija, za uvanje i prenoenje kulturnebatine i napredak pojedinca i drutva. Jezik je drutveni fenomen koji ovjeka ini ovjekom.

U okviru jezika odvija se proces u kojem rijei postaju pojmovi. to vie pojmova uenik/uenica ima na raspolaganju i to bolje razumijenjihove relacije, to lake konceptualno razmilja.

Nastava crnogorskoga jezika i knjievnosti ima vaan zadatak da kroz znanje jezika i poznavanje literature pomogne ueniku/uenici dapostane samostalna, slobodna, kreativna i kulturna linost, svjesna sopstvenog identiteta i identiteta svojega naroda, odnosno nacionalneili etnike grupe. itanjem literature uenik/uenica usvaja materijal koji razvija njegov/njen emocionalni ivot i njegovu/njenu sliku osvijetu, znanje o samome sebi i o drugim ljudima, o ljudskim iskustvima i imaginaciji. Razvijajui i cijenei vlastiti jezik i vlastitu kulturu,uenici/uenice saznaju da postoje druge kulture i drugi jezici, koje takoe treba cijeniti. Nastava predmeta Crnogorski jezik i knjievnostupuuje uenike/uenice da uvaavaju kulturno nasljee ovjeanstva, a veliki dio ljudskog intelektualnog kapitala ivi u jeziku i kao jezik.

Opti cilj nastave predmeta Crnogorski jezik i knjievnost jeste da podstakne i podri uenikovu/ueniinu elju i hrabrost da se izraava,da podri njegov/njen razvoj u vjetoga komunikatora i stvaraoca tekstova razliitih vrsta. Uenik/uenica treba da ovlada tehnikamaitanja i pisanja i vjetinama informatike pismenosti. Treba da razumije, ita i pie razliite vrste tekstova; da posjeduje sposobnostzakljuivanja, selektovanja i procjene, da bira stil pisanja koji odgovara eljenim ciljevima, da procjenjuje praktinost svojih vjetina i da ih

usavrava.


6/221


7/221


7

Tabela 2: Broj asova namijenjen nastavi predmeta Crnogorski jezik i knjievnostpo razredima

Razred

Sedminibroj

asova

Broj asova nastava jezika

Broj asova nastavaknjievnosti

Ukupni broj asova centralni program

Broj asova dio programa koji osmiljava kolai lokalna zajednica

Ukupnoasova

I 6 90 90 180 24 204II 6 108 72 180 24 204

III 6 108 72 180 24 204

IV 5 90 60 150 20 170

V 5 90 60 150 20 170

VI 5 90 60 150 20 170

VII 4 72 48 120 16 136

VIII 4 72 48 120 16 136

IX 4 65 43 108 16 124

UKUPNO 1518


8/221


9/221


10/221


11/221


11

7. Uenici/uenice razvijaju pozitivan odnos prema sve etiri komponente jezika (itanje, sluanje, govor i pisanje) i uivljavaju se u

umjetniki svijet i atmosferu unutar poetikog okvira umjetnikoga teksta. Razvijaju sposobnost samostalnoga rasuivanja i formiranjavlastitog miljenja o svijetu i ivotu, procjenjivanja umjetnikih inilaca i stvaralakih postupaka koji pobuuju estetski doivljaj,uporeivanja knjievnih djela. Uenici/uenice podstiu se da svoje sudove i stavove obrazlau umjetnikim injenicama iz teksta.Ohrabruje se njihovo stvaralako miljenje i problemsko rjeavanje pojedinih situacija (ukljuuju se u debate i rasprave, odlaze naknjievne veeri i uestvuju u njima, nastupaju u predstavama dramske sekcije, piu i itaju svoje knjievne kritike, svoja pjesnika,prozna, dramska ostvarenja i sl.).

8. Uenici/uenice razvijaju sigurnost i samopouzdanje, spremnost na saradnju i pomo, na timski rad; stiu kulturu dijaloga, uvaavanja

sagovornika/sagovornice i razliitih stanovita i miljenja.

9. Uenici/uenice razvijaju estetski ukus i stvaraju naviku da umjetnike pojave posmatraju i procjenjuju s razliitih stanovita,osposobljavaju se za kritiki pristup lirskom, epskom, dramskom tekstu i njihovoj scenskoj realizaciji (aktivni stvaralaki postupci pomauim da postanu svjesni sloenosti pripovijedanja fiktivnih tekstova, tj. dubljeg shvatanja estetskoga nivoa umjetnikog teksta). Otkrivaju iizraavaju povezanost izmeu literature i drugih formi umjetnosti.

10. U okviru medijskoga vaspitanja, uenici/uenice postaju svjesni svakodnevne izloenosti uticaju medija i osposobljavaju se za kritiko

prosuivanje i vrednovanje sadraja koje oni nude.


12/221

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (I CIKLUS) 1. razred

4. SADRAJ I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA

I CIKLUS

I razred

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraji Korelacije

I nastavna oblast:Nastava jezika

1. Uenik/uenica usvaja osnovnanaela dijalokogasporazumijevanja.

1.1.Razvija spremnost za razgovor sdrugovima/drugaricama inastavnikom/nastavnicom.

1.2.Upoznaje pravila lijepogaponaanja i upotrebljavaodgovarajue izraze: kad i kako koga pozdraviti;

kad i kako koga zamoliti za to; kad i kako kome za to zahvaliti; kad i kako se kome za to izviniti; kad i kako se kome upuuje estitka

i izrie priznanje; kad i kako se kome obratiti s

potovanjem;

1.2. Uenici/uenice: drugovima/drugaricama,

nastavniku/nastavnici i drugimaupuuju jednostavne estitke

povodom praznika (roendani,Nova godina, vjerski praznici...);

kolskim i ostalimdrugovima/drugaricama upuujuestitke za postignute uspjehe(uenje, sport, razliitatakmienja...);

1.1.

Priroda i drutvo (sporazumijevanje inesporazumijevanje meu ljudima;pravila drutvenoga ivota)

1.2.Priroda i drutvo (pravila drutvenogaivota)Muzika kultura (muzika za razliitaraspoloenja)Likovna kultura (crtanje estitki)


13/221


13


oslovljavanje sa gospoo igospodine, ujaei ujna...;

upotreba zamjenice Viu obraanju; kad i kako se kome obratiti sa tiili

persiranjem.

2. Uenik/uenica upoznaje znaajpisanoga jezika u sporazumijevanju,saznavanju novoga i zabavi.

2.1.Prepoznaje razliite zvukove(uuionici, na ulici, u parku, one kojeproizvode razliiti instrumenti) i

uoava glasove, razumije i koristiizraze:rije, glasi slovo.

Osposobljava se da: uoava glasovno podudaranje

pojedinih rijei; uoava mjesto glasa i redosljed

glasova u rijei;

uoava reenicu kaogovornu/pisanu cjelinu.

vjebaju kroz igru uloga; uestvuju u igrama za vjebanje

komunikacije.

2.1. Uenici/uenice: sluaju itanje

nastavnika/nastavnice;

pravilno izgovaraju glasove iodreuju njihovo mjesto u rijei;

izgovaraju prvi i posljednji glas urijei;

izgovaraju glasove u rijei iodreuju njihov redosljed;

uestvuju u igrama za razvijanjeglasovne osjetljivosti (sluanje,

ponavljanje i uenje pjesama srimom, glas do glasa rije,jednostavne slikovne pitalice i sl.).

2.1. reenica rije

glas slovo

2.1.Muzika kultura(brojalice)Matematika (brojanje do 10)


14/221


14


2.2. Upoznaje se s pisanim tekstom: razlikuje slikovni i tekstualni dio; u tekstu prepoznaje slova i neke

rijei (prepoznaje napisano svojeime, ime druga/drugarice i sl.).

2.3. Razvija sposobnosti: pravilnoga dranja tijela pri pisanju; pravilnoga korienja pribora za

pisanje; orijentacije u odnosu na sebe

(lijevo, desno...), u prostoru i napapiru.

2.2. Prate glasno itani tekst uz pomo

ilustracija (slikovnice, prie uslikama);

itaju na osnovu ilustracija(slikovnice, prie u slikama);

sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice; uestvuju u zajednikom itanju

(nastavnik/nastavnica iuenici/uenice zajedno itaju);

sami stvaraju slikovni tekst: crtaju ilireu iz asopisa slike vezane zateme o kojima razgovaraju.

2.3. Zajedniki piu (uenici/uenice

diktiraju, nastavnik/nastavnica piekrupnim slovima natabli/hameru/artu...);

individualno piu elemente slova(vjebaju motoriku ruke).

2.2.Priroda i drutvo(djelovi i cjelina)Likovna kultura (crtanje i slikanje)

2.3.Likovna kultura (crtanje: vjebaju dapovezuju rukovanje materijalima isredstvima; podloga za crtanje:orijentiu se na slikarskoj povrini lijevo / desno, gore / dolje, ispred /pozadi)

Priroda i drutvo (kretanje tijela uprirodi; materijali i rad na njima)Matematika (vrste linija: krive i prave)Fiziko vaspitanje (pravilno dranjetijela; orijentacija u prostoru)


15/221


15


2.4.Spontano i kroz igru, u skladu sasvojim interesovanjem imogunostima, usvaja osnovneelemente pisanja; uoava znaajpraktine upotrebe pisanoga teksta:

prepoznaje slovo kao znak zaodreeni glas; u napisanoj rijei uoava ista slova; u parovima slinih rijei uoava

slovo koje se razlikuje i uoava dato slovo mijenja znaenje rijei.

2.4. Uenici/uenice koji/koje znaju da

piu: prepisuju, tj. sami/same piuslova; prepisuju, tj. sami/same piujednostavne i poznate rijei, svoje

ime; prepisuju spisak imena,namirnica za kupovinu, stvari kojee ponijeti na ljetovanje/u kolu uprirodi, omiljene ivotinje...);pepisuju, tj. sami/same piu kraitekst;

uenici/uenice diktirajunastavniku/nastavnici (pisanje

poruka u porodici, u koli i slino); uestvuju u zajednikom pisanju

rijei na tabli; rade na individualnoj slovarici; u napisanoj rijei podvlae

(zaokruuju) ista slova.

2.4.Muzika kultura (razbrajalice)Likovna kultura (linija, taka, dvijetake; razlikovanje krive, prave, kratke,duge, uspravne, kose linije)

Fiziko vaspitanje (pravilno dranjetijela; orijentacija u prostoru)


16/221


16


3. Uenik/uenica razvija vjetinusluanja i analize kraihneumjetnikih tekstova prilagoenihuzrastu; razvija sposobnostusmenog izraavanja.

3.1.Razvija vjetinu sluanjaitanoga teksta i praenjaekranizovanih neumjetnikihnauno-popularnih tekstova oupoznavanju okoline; uoava najbitnije podatke u tekstu.

3.2. Razvija sbosobnost da govoripred odjeljenjem (spontano i naunaprijed pripremljenu zadatu temu uz pomo

nastavnikovih/nastavniinih pitanjaili slikovnoga materijala).

3.1. Uenici/uenice: odgovaraju na

nastavnikova/nastavniina usmenapitanja o najbitnijim podacima utekstu;

razgovaraju o linim iskustvima uvezi s istom temom;

govore je li tekst zanimljiv ili ne, jesu

li podaci za njih novi ili ne i sl.; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice.

3.2. Opisuju sebe ili blisku osobu; opisuju omiljenu ivotinju/igraku; opisuju predmet;

priaju to rade preko dana, tovole da rade i zato;

priaju o nekom svojem doivljaju; priaju to e raditi po povratku iz

kole, za vikend, na raspustu.

3.1.Priroda i drutvo(moja okolina)Likovna kultura (ula i osjeaji)

3.2.Priroda i drutvo (iva i neivapriroda)Likovna kultura (razvijanje aktivnosti

odreenih ula i osjeaja)Muzika kultura (pjesme kao uvodnamotivacija za govorno nastupanje)Matematika (ureenost prirodnihbrojeva)


17/221


17


3.3. Uoava znaenje i vanostslikovnih zapovijesti, zabrana iupozorenja: razumije da se zabrana, zapovijest i

upozorenje mogu saoptiti

slikovnim putem; umije da uoi slikovne poruke i

razumije njihov sadraj.

3.3. itaju'' (tumae) nacrtane

zapovijesti, zabrane i upozorenja;sami stvaraju piktograme;

govore to piktogram poruuje;

govore kako se treba ponaati uskladu sa znaenjem priktograma; govore gdje se piktogrami

postavljaju; govore o svojim iskustvima i opisuju

sline piktograme; crtaju piktograme i predstavljaju ih

drugovima/drugaricama iz

odjeljenja; uenici/uenice koji/koje to znaju

piu; oni/one koji/koje ne znaju diktiraju nastavniku/nastavnicizabrane, upozorenja i zapovijesti;

izrauju individualne i zajednikeknjige s piktogramima;

izrauju zajedniki plakat s

piktogramima.

3.3.Priroda i drutvo (moja okolina;saobraaj)Likovna kultura (crtanje znakova,ilustrovanje knjiga, izrada korica za

knjige)Muzika kultura (sluanje prigodnihpjesama)


18/221


18


4. Uenik/uenica razvija govornesposobnosti; razvija logikomiljenje i zakljuivanje.

4.1. Usvaja i koristi nove izraze(bogati rjenik).

4.2.Uoava i kazuje meusobneodnose posmatranih bia/predmeta,tj. pravilno koristi rijei:

isto/manje/vie; gore/dolje,lijevo/desno, ispred/iza, unutra/van,blizu/daleko; u, na, ispod, iznad,izmeu, kod...; odakle/gdje/kud; u/izina/s(a).

4.1. Uenici/uenice: imenuju bia/predmete na slici; trae rijei suprotnoga znaenja; po analogiji grade deminutive

tepanja; uestvuju u igrama i aktivnostima za

bogaenje rjenika.

4.2. Ustanovljavaju broj/koliinu

posmatranih bia/predmeta i govorekoliko ih ima (isto/manje/vie);

izraavaju koliine osnovnimbrojevima;

odreuju redosljed predmeta/bia igovore to je prvo, to je drugo...(vjebaju upotrebu rednih brojeva);

odreuju osobine stvari i bia igovore to je vee/manje; pravilnokoriste komparativ i superlativpridjeva (vee, najvee; dobro,bolje, najbolje);

odreuju poloaj posmatranihpredmeta/bia i pravilno koristerijei: gore/dolje, lijevodesno,ispred/iza, unutra/van, blizu/daleko;u, na, ispod, iznad, izmeu, kod...;

4.1.Priroda i drutvo (iva i neivapriroda)Muzika kultura (razbrajalice)

4.2.Matematika (brojanje; snalaenje uokolini prostorne relacije i smjerovikretanja)Fiziko vaspitanje (orijentacija uprostoru)Priroda i drutvo(kretanje tijela uprirodi)


19/221


19


posmatraju kretanje/pomjeranjepredmeta/bia i kazuju odakle se ikud neto pomjerilo, pri emuvjebaju:

a) pravilnu upotrebu upitnih prilogaodakle/gdje/kud,

b) pravilnu upotrebu prijedloga u/iz,na/s(a),

c) pravilnu upotrebu padea uzprijedloge za mjesto i cilj (prim. umjestu/u mjesto).

4.3.

Posmatraju konkretan dogaaj ilislike radnji jednoga dogaaja,razgovaraju o njemu i odreujuredosljed radnji; redosljed radnjiizraavaju prilozima za vrijeme:prije/poslije/sadi veznikom kad;

vjebaju upotrebu priloga zavrijeme: sad/prije/poslije,danas/jue/sjutra; upotrebuglagolskih vremena (sadanjost,prolost, budunost).

4.4. Daju jednostavna objanjenja i

uputstva, priaju o nekomedogaaju iz linoga iskustva,izraavaju misli i osjeanja i sl.

4.3.Priroda i drutvo(moja prolost)Likovna kultura(razvijanje aktivnostiodreenih ula i osjeanja)

4.4.Priroda i drutvo(moja okolina)


20/221


20


4.5. Uoava razliite mogunostisporazumijevanja u okruenju,jezikoj sredini: uoava to ljudi postiu rijeima; uoava ostale oblike komunikacije

meu ljudima; uoava kako se druga bia

sporazumijevaju.

4.5. Posmatraju/sluaju i analiziraju

snimljene razgovore, sadrinuitanih/sluanih tekstova...;

gledaju nauno-popularne

emisije/filmove prilagoene uzrastu;

pantomimom izraavaju svoje misli iprepoznaju tue.

4.5.Muzika kultura(stvaranje muzikihsadraja)Likovna kultura(crtanje, slikanje,vajanje)

Fiziko vaspitanje(ritmika i ples;imitiranje ivotinja, biljaka, predmeta,junaka iz crtanihfilmova pomou pantomime, uzmuziku i ritmiku pratnju)


21/221


21

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraji KorelacijaII nastavna oblast:

Nastava knjievnosti

1. Uenik/uenica razvija sposobnostsluanja, doivljavanja i razgovora oumjetnikim tekstovimaprilagoenim uzrastu.

1.1. Razvija sposobnost sluanjaumjetnikoga teksta, praenjalutkarske predstave i filma.

1.2. Razvija interesovanje za itanjeumjetnikih tekstova.

1.1. Uenici/uenice: gledaju pozorine predstave i

filmove; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice u

nastavcima.

1.2. itaju umjetnike tekstove i

usmeno stvaraju svoje prie; pokuavaju sami/same proitati

priu uz pomopoznate slikovnice,itaju ilustracije i pojedine djelove

teksta i pjesme koje su vie putasluali/sluale i nauili/nauilenapamet;

ponavljaju priu onako kako su jeuli/ule;

izmiljaju i kazuju prie iz svojegasvijeta mate.

1.1.Muzika kultura (sluanje prigodnihpjesama)Priroda i drutvo (slanje i primanjeinformacija)Likovna kultura (ula i osjeaji:razvijanje i kultivisanje senzibilne i

senzitivne fiziologije ula i osjeaji)

1.2.Likovna kultura (crtanje, slikanje,vajanje)


22/221


22

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraji Korelacija

1.3. Razumije pojmovepisacinaslov: shvata da je autor tekstaneko drugi, a ne onaj ko ga ita /pripovijeda (nastavnik/nastavnica).

1.4. Razvija sposobnostdoivljavanja knjievnoga djela.Osposobljava se da: saoptava to mu/joj se dopalo u

djelu i zato; prepozna pozitivne i negativne

knjievne likove na osnovu njihovih

postupaka; prepozna mjesto dogaanja radnje.

1.3. Oznaavaju u tekstu naslov, ime

pisca ispod ili iznad teksta; saoptavaju da

nastavnik/nastavnica ita tekst, a daga je neko drugi napisao.

1.4.Uestvuju u razliitim aktivnostimareagovanja na knjievnost: opisuju kako zamiljaju izgled i

ponaanje knjievnoga lika, crteom izraavaju svoju predstavu

o knjievnome liku,

uporeuju sopstvenu predstavu oliku s predstavom svojihdrugova/drugarica,

razvrstavaju pozitivne i negativneknjievne likove,

opisuju kako zamiljaju mjestodogaanja radnje,

crteom izraavaju svoju predstavu

o mjestu dogaanja radnje, uporeuju sopstvenu predstavu o

mjestu dogaanja radnje spredstavom svojihdrugova/drugarica.

1.3. pisac naslov


23/221


23


1.5.Razumije sadraj umjetnikogateksta i razvija sposobnost njegovapredstavljanja na neliterarne naine.

1.6. Knjievne vrste razvijasposobnost paljivoga sluanjaknjievnih tekstova (prie i pjesme) istie prva literarno-estetskaiskustva.

1.6.1 PoezijaUenik/uenica se osposobljava da: koristi i razumije pojam

pjesnik/pjesnikinja; prepoznaje i doivljava melodinost

pjesme prilikom sluanjainterpretativnoga itanja(nastavnik/nastavnica, zvunaitanka); tokom sluanja razvija asocijativne

sposobnosti; razgovjetno recituje pjesmu koju je

nauio/nauila napamet.

1.5. Crteom predstavljaju sadrinu

umjetnikoga teksta; predstavljaju radnju teksta (tok

dogaaja) pomou niza slika (strip); likove iz prie izrauju od

plastelina, vunice, krep-papira,kartona i dr.

1.6. Sluaju vie pjesama i pria; saoptavaju razliku izmeu pjesme

i prie; saoptavaju zato im se pria ili

pjesma dopada.

1.6.1. Trae glavnu rijei reaju

asocijacije vezane za tu rije; proizvode zvukove jezikim i

nejezikim sredstvima, trae rijeikoje se glasovno podudaraju,kazuju brojalice, izmiljaju noverijei, produuju i skrauju rijei;

razgovaraju o sadraju teksta ipovezuju ga s vlastitim iskustvima; razumijevanje sadraja teksta

izraavaju ilustrovanjem pjesme; sluaju glasno itanje

uitelja/uiteljice; uestvuju u zajednikome itanju.

1.6.1. pjesnik/pjesnikinja

1.5.Likovna kultura (crtanje; modelovanjejednostavnih trodimenzionalnih oblika)Priroda i drutvo (materijali i rad nanjima)

1.6.1.Muzika kultura (vjebanje izricanjaslogova i glasova uz pljeskanje,cupkanje, lupkanje)Likovna kultura (crtanje i slikanje)Priroda i drutvo (prepoznavanjerazliitih emocija kod sebe i drugih:veselje, tuga, strah, ljutnja)


24/221


24


1.6.2. ProzaUenik/uenica se osposobljava da: prepoznaje bajku na osnovu njenih

osobina: ustaljeni poetak i osobeniton pripovijedanja (nekadadavno...);

uoava razliku izmeu likova koji su

nosioci pozitivnih i negativnihosobina.

1.6.3. Drama

Uenik/uenica se osposobljava da: prati pozorine i lutkarske predstave

(ili video-snimak); uoava ko su glavni likovi u

pozorinoj predstavi; uoava i razumije dogaaje u

predstavi; neposredno nakon

sluanja/gledanjapozorine/lutkarske predstaveizraava svoje razumijevanje teksta.

1.6.2. itaju djelove bajki koje veznaju

napamet (sluali/sluale su vieputa glasno itanjenastavnika/nastavnice);

priaju bajke koje su im italiodrasli, izmiljaju bajke;

bajke piu tako to niu sliicekoje predstavljaju radnju (izradazajednike/individualne knjige oprii);

sluaju glasno itanjenastavnika/nastavnice.

1.6.3.

Posmatraju pozorinu predstavu,sluaju radio i TV-emisiju, gledajufilm, video-snimak...;

razgovaraju o likovima i dogaajimau predstavi;

pripremaju i izvode pozorinupredstavu.

1.6.2.Muzika kultura(pjesma kao uvodnamotivacija)Likovna kultura (likovnost teksta)Priroda i drutvo (prolost bilo jenekad)

1.6.3.

Muzika kultura (sviranje na djeijiminstrumentima; upoznavanje muzikihigara, ovladavanje muzikim igrama,plesnim koracima i jednostavnimkoreografijama)Likovna kultura (oblikovanje kipa ioblikovanje prostora: sticanjesvojevrsne sposobnosti oblikovanja)

Priroda i drutvo (materijali i rad nanjima)Fiziko vaspitanje (ritmika i ples)


25/221


25

PREDLOENI TEKSTOVI

Proza:Ela Peroci: Maca papuarkaSunana krinjari:Plesna haljina utog maslakaRuska narodna pria:Tri medvjedaPatria Anelkovi: Niija kucaMilenko Ratkovi:amac za abe

Poezija:Dragan Radulovi: Roda u porodilitu, Naoari mogaedaSlobodan Vukanovi: Kako to moeDuanurii:Apri-li-liKemal Coco: tamparska grekaLjubivoje Rumovi: Deset ljutih gusara

Duan Radovi: Straan lavRatko Zvrko:Bijele pele

Drama:Branko opi: Jeeva kuica

Prijedlog djela za itanje u nastavcima:Braa Grim: Crvenkapa, Vuk i sedam jariaHans Kristijan Andersen:Dani u nedjeljiSlovaka narodna bajka:Bajka o dvanaest mjeseci


26/221


II razred


I nastavna oblast:

Nastava jezika

1.Uenik/uenica usvaja osnovnanaela dijalokogasporazumijevanja.

1.1.Osposobljava se da: zapone razgovor i odazove se na

odgovarajui nain na govordrugoga.

1.1.Uenici/uenice: razgovaraju izmeu sebe, s

nastavnikom/nastavnicom i sdrugimsagovornicima/sagovornicama;

uestvuju u igrama i aktivnostima zavjebanje komunikacije.


27/221

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (I CIKLUS)2. razred

27


1.2.Usvaja pravila lijepoga ponaanjai upotrebljava odgovarajue izraze;uz pomonastavnika/nastavniceuoava da je istu zapovijest / zabranumogue izraziti na razliite naine.

1.3.Umije da obavi telefonskirazgovor uvaavajui njegove

posebnosti (da pozove nekoga i daodgovori na poziv pozdrav,predstavljanje).

1.2. Priaju na temu date

zapovijesti/zabrane; navode autora zabrane/zapovijesti i

onoga/onu kome/kojoj jenamijenjena i predviaju kako e se

odazvati; odabrane zapovijesti/zabrane

izreene u imperativu zamjenjujuslinim rijeima drugaije intonacijei uoavaju i prosuuju to jeuljudnije;

uz pomonastavnika/nastavniceprocjenjuju razgovor (uljudnost

sagovornika/sagovornice, rijei kojeupuuju, govor tijela); uestvuju u igrama i aktivnostima za

vjebanje komunikacije.

1.3. Uestvuju u igri uloga;

uestvuju u igrama i aktivnostima zavjebanje komunikacije.

1.2.Priroda i drutvo (odnosi meuljudima)Muziko vaspitanje (muzika zarazliita raspoloenja)

1.3.Priroda i drutvo(odnosi meu

ljudima)


28/221


28


2.Uenik/uenica upoznaje pisanijezik i poinje ga koristiti usporazumijevanju, saznavanjunovoga i zabavi.

2.1.Prepoznaje razliite glasove,pojedinane rijei i reenice;razumije i upotrebljava sljedeepojmove: reenica, rije, glas, slovo.

2.1.Uenici/uenice: aktivnosti take 2.1. programa za I

razred; pravilno izgovaraju glasove; u rijeima prepoznaju odreene

glasove i izgovaraju ih; smiljaju i govore rijei koje poinju

odreenim glasom;

smiljaju i govore rijei kojezavravaju odreenim glasom; prepoznaju i izgovaraju glasove u

sredini rijei; prepoznaju reenicu kao misao

sastavljenu od rijei; prepoznaju rijekao skup

glasova/slova koji ima znaenje;

razlikuju pojmove glas/slovo,rije/reenica; uestvuju u igrama za razvijanje

glasovne osjetljivosti; uestvuju u aktivnostima i igrama za

vjebanje azbunoga naela; rade na individualnoj slovarici.

2.1. reenica rije glas slovo

2.1.Muzika kultura(brojalice)Matematika(brojanje)


29/221


29


2.2.Upoznaje i usvaja tehniku

poetnoga itanja; razvijasposobnost tenog i pravilnog,glasnog i tihog itanja kratkih ijednostavnih tekstova.

2.3.Upoznaje i usvaja poetnopisanje.

Osposobljava se da: glasove zapisuje malim i velikim

slovom; razlikuje tampana i pisana slova; imenuje irilicu kao pismo kojim

pie; prepozna razliku izmeu azbuke

crnogorskog i njemu srodnih jezika

(srpki, hrvatski, bosanski); slovima oznaava glasove, a

povezivanjem glasova zapisujerijei;

razlikuje pisanje rijei tampanim ipisanim slovima.

2.2. Pravilno itaju slova (izgovaraju

glasove); pravilno iitavaju rijei; pravilno naglaavaju rijei; kazuju sadraj kraih tekstova koje

itaju; vjebaju povezivanje glasova u due

jedinice; zajedniki itaju; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice; uestvuju u dijalokome itanju; itaju u okviru voenoga itanja; samostalno itaju.

2.3.Vjebaju poetno pisanje:

zapisuju glasove malim i velikimtampanim slovima irilice,odgovarajueg oblika i veliine, uodgovarajuemu pravcu,

zapisuju glasove malim i velikimpisanim slovima irilice, odgovarajuegoblika i veliine, u odgovarajuemupravcu,

vjebaju pravilno povezivanje pisanih

slova u rijei, vjebaju pisanje slova, spretno i

pravilno upotrebljavaju pribor zapisanje,

uestvuju u aktivnostima i igrama zavjebanje azbunoga naela,

izrauju individualne knjige u okviruradionice za pisanje.

2.3. azbuka irilica

2.2.

Muzika kultura(brojalice)

2.3.Matematika(linije; oblik i veliina)Likovna kultura(linije)Muzika kultura(brojalice)Fiziko vaspitanje (pravilno dranjetijela)


30/221


30


2.4.Spontano i voen/voena

nastavnikom/nastavnicom uoavaznaaj pisanja (mogunosti da seneto zapie).

3.Uenik/uenica razvija vjetinusluanja/itanja i analize kraihneumjetnikih tekstova prilagoenihuzrastu; razvija sposobnoststvaranja slinih tekstova.

3.1.Razvija sposobnost glasnogaitanja, razumijevanja sluanih iproitanih neumjetnikih tekstova(nauno-popularnih tekstova i tekstovao aktuelnim, zanimljivim pitanjima,

uglavnom povezanih s upoznavanjemokoline). Osposobljava se da: razumije pojam tekst, uoi najbitnije podatke u tekstu, iskae svoje razumijevanje teksta, iznese svoja iskustva o istoj temi, sam/sama stvara krae tekstove po

ugledu na proitane ili sluane.

2.4.

Vjebaju prepisujui s table/iz knjigekrae tekstove;

zapisuju svoje i tue misli iosjeanja (teite je na uoavanjuznaaja mogunosti da se tozapie, a ne na pravilnom oblikuzapisa);

zajedniki piu (uenici/uenicediktiraju, nastavnik/nastavnica piekrupnim slovima na tablu/art...).

3.1.Uenici/uenice: itaju tekst naglas; usmeno odgovaraju na

nastavnikova/nastavniina pitanja onajbitnijim podacima utekstu:

govore je li tekst zanimljiv ili ne, jesuli podaci za njih novi ili ne, jesu lipostupci lica u tekstu ispravni ili ne;

iznose svoja iskustva o istoj temi; nakon itanja i ilustrovanja teksta

diktiraju nastavniku/nastavnici kraijednostavan tekst, imitirajuiproitani; tekst mogu pisati i

sami/same; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice; itaju u okviru voenoga itanja; izrauju odjeljenjsku knjigu o

vodama/zemljitu/biljkama/ivotinjama u kraju.

3.1. tekst

3.1.Priroda i drutvo (ivotna okruenja umjestu i ivot u njima)

Z d k l C ki j ik i k ji (I CIKLUS) 2 d


31/221


31


3.2.Razvija sposobnost da govori pred

odjeljenjem (spontano i na unaprijedpripremljenu zadatu temu, uz pomonastavnikovih/nastavniinih pitanja ilislikovnoga materijala); razvijasposobnost opisivanja, pripovijedanjai prepriavanja.

3.3.Razvija sposobnost glasnogaitanja i razumijevanja jednostavnihtampanihzapovijesti/zabrana/upozorenja/obavjetenja iz svoje okoline; stvara slinetekstove.

3.2.

Predstavljaju i opisuju lana svojeporodice; govore o omiljenoj knjizi/crtanom filmu; govore o svojem radnom danu,

radnom danu svojih roditelja; govore o nekom svome doivljaju; opisuju to su vidjeli (npr. na TV-u); prepriavaju neto to im je neko

ispriao ili proitao, ili su sami/same

proitali/proitale; tokom govornoga nastupa nastoje da

govore to jasnije, prirodno i razumljivo.

3.3.Glasno itaju tekst: govore to tekst poruuje;

govore kako se, shodno sadrini teksta,moramo ponaati;

govore na kojim se mjestima takav tekstobino nalazi;

govore o svojem iskustvu i doivljajimau vezi sa slinim javnim natpisima;

sami/same piu jednostavnezapovijesti/zabrane/upozorenja kakvavide u okolini, predstavljaju ihdrugovima/drugaricama iz odjeljenja i onjima razgovaraju;

imperativne izraze u tim tekstovimazamjenjuju drugaijim izrazima (tokompisanja paze na itljivost i pravilnostpisanja).

3.3. zapovijest zabrana

upozorenje obavjetenje

3.2.

Priroda i drutvo (porodica; vremenskoodreivanje dogaaja, djelovi dana)

3.3.Priroda i drutvo (saobraaj u mojemumjestu)

Z d k l t C ki j ik i k ji t (I CIKLUS) 2 d


32/221


32


4.Uenik/uenica razvija govorne

sposobnosti i pravilan izgovor;razvija logiko miljenje izakljuivanje; ovladava osnovnimpravopisnim znanjima.

4.1.Usvaja i koristi nove izraze.

4.2.Uoava i kazuje meusobneodnose posmatranih bia/predmeta.

4.3. Uoava i kazuje vremenskerelacije vezane za konkretandogaaj.

4.4. Razvija sposobnostrazgovjetnoga i prirodnog govora inavikava se na pravilan izgovor.

4.1.Uenici/uenice: bogate rjenik; niu asocijacije na odabranu rije;

trae rijei suprotnog i slinogznaenja;

po analogiji grade prisvojnepridjeve od imenica.

4.2. Sve stavke take 5.2. programa za

I razred.

4.3. Sve stavke take 5.3. programa za

I razred.

4.1.Muzika kultura(brojalice)

4.2.Priroda i drutvo(odreivanje smjera ipravca kretanja)Matematika(brojanje; orijentacija uprostoru prostorne relacije i smjerovikretanja)

4.3.Priroda i drutvo(vremenskoodreivanje dogaaja)

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (I CIKLUS) 2 razred


33/221


33


4.5.Upoznaje i primjenjuje osnovnapravopisna pravila;razumije i usvajapravilo da se na kraju reenice piuodreeni znaci interpunkcije pravilno pie:

veliko slovo na poetku reenice, veliko slovo u pisanju vlastitih

imenica: imena lica, gradova i sela(svoje mjesto i okolina), naziv svojekole,

taku, upitnik, uzvinik.

4.6. Uoava razliite mogunostisporazumijevanja u okruenju,jezikoj sredini: uoava da se u njihovu okruenju

koriste razliiti jezici;

razumije i koristi pojmove maternjijeziki strani jezik.

4.5. Vjebaju pisanje po diktatu, u

skladu s metodikim preporukama(kraj prvoga polugodita 12 do 14rijei, kraj drugog razreda 18 do 20rijei, ili 4 do 6 reenica);

uestvuju u aktivnostima i igramaza razvijanje glasovne osjetljivosti(analitiko-sintetike vjebe);

tekst koji su zapisali itaju kako biprovjerili/popravili/poboljali pisanje;

piu po diktatu (diktat zauvjebavanje, autodiktat, kontrolnidiktat).

4.6. Razgovaraju o tome da li svi ljudi

govore istim jezikom; navode nazive njima poznatih

jezika;

kau koje jezike govore oni i lanovinjihovih porodica; kau kako govore kod kue i

zakljue koji je njihov maternji jezik,a koji su strani jezici za koje znaju.

4.5. veliko slovo taka upitnik uzvinik

4.6. maternji jezik strani jezik

4.6.Priroda i drutvo(jednakost uprkosrazlikama)



34/221


34


II nastavna oblast:

Nastava knjievnosti

1.Uenik/uenica razvija sposobnostsluanja i itanja, doivljavanja irazgovora o umjetnikim tekstovimaprilagoenim uzrastu;

razvija sposobnost stvaranja slinihtekstova.

1.1.Razvija sposobnost sluanjaumjetnikoga teksta, praenjalutkarske predstave i filma.

1.2.Razvija sposobnost itanja iinteresovanje za umjetniketekstove.

1.1.Uenici/uenice: gledaju lutkarske predstave i

filmove; sluaju snimljene umjetnike

tekstove; sluaju itanje

nastavnika/nastavnice; uestvuju u razgovoru o sluanome

i gledanome.

1.2. Glasno itaju tekst; samostalno tiho itaju; itaju u okviru voenoga itanja; dijaloki itaju; uestvuju u igrama i aktivnostima

za podsticanje italake motivacije.

1.2.Likovna kultura(likovnost teksta)



35/221


35

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraj Korelacije

1.3.Razvija sposobnost doivljavanja

i razumijevanja knjievnoga djela;poinje da uoava granicu izmeuteksta koji govori o svijetu iz mate iteksta o realnome svijetu;prepoznaje dva vremenska plana uprii: danas i nekad.Osposobljava se da: poistovjeti se s knjievnim likom;

prepozna pozitivne i negativneosobine i postupke knjievnihlikova;

sadraj teksta posmatra iz svojegaugla,

izdvoji dogaaje iz prie koji su seodvijali nekad i koji se odvijaju sad,

uporeuje dogaaje i likove iz bajkes dogaajima i likovima iz prie orealnome ivotu.

1.4.Razvija sposobnost govornogastvaranja umjetnikih tekstova.

1.5. Razvija sposobnost pisanogastvaranja umjetnikih tekstova.

1.3.

Uestvuju u razliitim aktivnostimareagovanja na literaturu (izradalikova od razliitoga materijala);

jasno oznaavaju priu realistikogasadraja i odvajaju je od prienadstvarnoga sadraja;

izdvajaju najzanimljiviji dogaaj izprie.

1.4. Stvaraju i priaju sopstvene prie iz

svijeta mate.

1.5. Piu jednostavne prie; priu predstavljaju kombinacijom

crtea i zapisa; crtee dopunjavaju zapisima; izrauju individualne knjige u

okviru radionice za pisanje.

1.3.

Priroda i drutvo (odnosi meuljudima; jednakost uprkos razlikama;ivot ljudi u prolosti i danas)

1.4.Priroda i drutvo(ivot ljudi u prolostii danas)

1.5.Likovna kultura (crtanje)



36/221


36

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraj Korelacija

1.6. Knjievne vrste sluanjem iitanjem umjetnikih tekstovauenik/uenica stie literarno-estetska iskustva; osposobljava seda doivljava, razumije i stvaraumjetnike tekstove, u skladu suzrastom.

1.6.1. Poezija Sve stavke take 5.6.1. programa

za I razred.Uenik/uenica se osposobljava da: razumije i koristi pojampjesma;

doivljava i stvara (usmene ipisane) poetske tekstove; uoava specifinost jezika pjesme.

1.6.1. Grade zvune nizove po uzoru na

proitane pjesme; usmeno i pismeno stvaraju stihove

koji se glasovno podudaraju tako

to ih dopunjavaju odgovarajuimstihovima;

oblikuju nove rijei po ugledu natekst;

grupiu atribute oko odreene rijeii tako razvijaju sposobnostrazumijevanja veza izmeu rijei;

zapisuju parove rijei koje se

glasovno podudaraju; glasno itaju.

1.6.1. pjesma

1.6.1.Muzika kultura(pjesme kao uvodnamotivacija)Likovna kultura (likovnost teksta)



37/221

g j j ( )

37


1.6.2.ProzaUenik/uenica se osposobljava da: razumije i koristi pojmove bajkai

basna, ita bajke i basne, prepoznaje za bajku karakteristine

knjievne likove i radnju, ustaljenipoetak i kraj bajke, tipine

nestvarne knjievne likove inestvarne dogaaje, pripovijedanjeo davnim vremenima,

razlikuje prie iz stvarnoga ivotaod bajki,

uoava osobine basne, doivljava i razumije pisane prozne

tekstove,

stvara jednostavne tekstove pougledu na proitano.

1.6.3. Drama Sve stavke take 5.6.3. programa

za I razred.

Uenik/uenica se osposobljava da: razumije i koristi pojmovefilm i

pozorina predstava; uoava razliku izmeufilmai

pozorine predstave.

1.6.2. itaju bogato ilustrovane bajke; itaju bajke koje vepoznaju; itaju basne koje vepoznaju; doivljavaju i razumiju proitane

bajke i basne; stvaraju svoje bajke, koristei

osnovne anrovske elemente

(ustaljeni poetak i kraj, nestvarnilikovi i dogaaji i sl.);

kombinuju slike s rijeima izraujuslikovnice;

itaju naglas; uestvuju u dijalokome itanju; itaju u okviru voenoga itanja; samostalno itaju;

izrauju individualne knjige uokviru radionice za pisanje.

1.6.3. Sve stavke take 5.6.3. programa

za I razred; gledaju filmove (crtane i igrane) i

prepriavaju njihovu sadrinu; gledaju pozorine predstave i

prepriavaju njihovu sadrinu; uoavaju da su filmovi, odnosno

pozorine predstave raeni naosnovu bajke/prie, koju susluali/sluale ili itali/itale.

1.6.2. bajka basna

1.6.3. film pozorina predstava

1.6.2.Likovna kultura (crtanje)Priroda i drutvo (ivot ljudi u prolostii danas)

1.6.3.Muzika kultura (zajedniko sluanjemuzike: kompozicije otkrivaju razliitaraspoloenja, dogaaje, prie i bajke)Priroda i drutvo (uvanje i upotrebapodataka opisivanje razliitih nainana koje se informacije danas alju)



38/221

38

PREDLOENI TEKSTOVI:

Proza:La Fonten:Cvrak i mravarl Pero: Pepeljugaimo Ei:Kako je procvjetala prva visibabaNarodna pria: Golub i pelaVuk Mini: Naa velika livadaJu Sunin: Svitac trai prijatelja

Poezija:Dragan Radulovi:Zelena pjesmaDuanurii: Bakino pismo sa selaJovo Kneevi: OrahEnisa Osmanevi-uri: Za sretan put po dukat utDragan Luki: ugeRadomir Andri: Traim potovanje

Ismet Bekri: Tri suncaSpasoje Labudovi:Bura

Drama:Milutinurikovi: Niko nee da se igraAleksandar Popovi: Pepeljuga

Prijedlog djela za itanje u nastavcima:Astrid Lindgren: Pipi Duga arapa (odlomci)Karlo Kolodi: Pinokio (odlomci)

Johana piri:Hajdi (odlomci)



39/221

39

III razredOperativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraj Korelacije

I nastavna oblast:Nastava jezika

1. Uenik/uenica usvaja osnovna naeladijalokoga sporazumijevanja.

1.1.Osposobljava se da zaponerazgovor i na odgovarajui nain seodazove na govor drugoga.

1.2. Usvaja pravila lijepoga ponaanja iupotrebljava odgovarajue izraze(obraanje s potovanjem i upotreba

izraza lijepoga opho

enja).

1.3.Osposobljava se da obavi telefonskirazgovor uvaavajui njegoveposebnosti (da pozove nekoga i daodgovori na poziv pozdrav,predstavljanje).

1.1. Uenici/uenice: razgovaraju izmeu sebe, s

nastavnikom/nastavnicom i s drugimsagovornicima/sagovornicama;

uestvuju u igri uloga; uestvuju u igrama za vjebanje

komunikacije.

1.2. Vjebaju razgovor s razliitim

sagovornicima/sagovornicama, vodei

rauna o osnovnim na

elimadijalokoga sporazumijevanja;

upuuju estitkedrugovima/drugaricama u koli,nastavniku/nastavnici i ostalima;

izriu priznanje za postignute uspjehe drugovima/drugaricama u koli,nastavniku/nastavnici,prijateljima/prijateljicama;

uestvuju u igri uloga.

1.3. Vjebaju razgovor preko telefona.

1.1.Priroda i drutvo (zajednica nain ivotaljudi; drugarstvo)

1.2.Priroda i drutvo (zajednica; drugarstvo)Likovna kultura (crtanje)Muzika kultura (sluanje prigodnih

pjesama)

1.3.Priroda i drutvo (informacije uvanje iupotreba: korienje ureaja za prijem iprijenos informacija telefon)



40/221

40


2. Uenik/uenica upoznaje pisanijezik i upotrebljava ga usporazumijevanju, saznavanju novogi zabavi.

2.1.Upoznaje se s pisanimtekstovima ita iriline tekstove;upoznaje i usvaja latinino pismo ita latinine tekstove.

Razvija sposobnost: tenoga i pravilnoga, glasnoga i

tihoga itanja tampanih i pisanihtekstova oba pisma (irilica ilatinica),

pravilnoga izgovaranja glasova,standardnoga naglaavanja rijei,govorne realizacije znakovainterpunkcije odgovarajuomintonacijom

2.1. Uenici/uenice: vjebaju teno i pravilno, glasno i

tiho itanje tampanih i pisanihtekstova oba pisma (irilica ilatinica);

prilikom glasnoga itanja vjebaju:pravilan izgovor glasova, knjievnonaglaavanje rijei, govornorealizovanje znakova interpunkcijeodgovarajuom intonacijom;

sluaju glasno itanjenastavnika/nastavnice i drugihuenika/uenica;

zajedniki itaju; samostalno itaju;

itaju u okviru vo

enoga

itanja.

2.1. tampana i pisana slova latinice

2.1.Muzika kultura (brojalice)



41/221

41


2.2.Upoznaje, usvaja i koristilatinino pismo.Osposobljava se da: pie tampana i pisana slova

latinice; pie tampana i pisana slova

irilice;

pravi razliku izmeu latininog iirilinog pisma;

uoava razliku izmeuazbuke/abecede crnogorskog jezikai azbuke/abecede i njemu srodnihjezika (srpski, bosanski, hrvatski).

2.3. Razvija sposobnostsamostalnoga pisanja.

2.2. Vjebaju pisanje tampanih i

pisanih slova irilice; zapisuju glasove malim i velikim

tampanim/pisanim slovima latiniceu odgovarajuemu pravcu,odgovarajuega oblika i veliine;

utvruju i vjebaju pravilnopovezivanje pisanih slova u jednojrijei;

poveavaju brzinu i preciznostpisanja te ljepotu rukopisa;

zajedniki piu.

2.3. Vjebaju prepisujui s table/iz knjige

krae tekstove; vjebaju pisanje po diktatu, u skladu

s metodikim preporukama (40 do50 rijei, 8 do 10 reenica);

procjenjuju itljivost rukopisa ipravilnost pisanja;

upoznaju se s kompjuterskomtastaturom.

2.2. latinica abeceda

2.2.Matematika(oblik i veliina)Likovna kultura (crtanje, crte)



42/221

42


3. Uenik/uenica razvija vjetinu

sluanja / itanja i analize kraih ineumjetnikih tekstova prilagoenihuzrastu; stvara sline tekstove.

3.1. Razvija vjetinu sluanja,glasnog i tihog itanja, razumijevanjai analize jednostavnih neumjetnikihtekstova i tekstova o aktuelnim,

zanimljivim pitanjima vezanim zaupoznavanje okoline (mogu biti iekranizovani): predstavljanje i opis osobe, njezina

ivota i rada; opis prostora, graevine; opis puta od kue do kole; opis ivotinja;

opis predmeta i sl.Razumije takve tekstove iosposobljava se da: poznaje sve stavke take 3.1.

programa za II razred, uz upotrebu teksta zapie odgovore

na nastavnikova/nastavniina pitanjao vanim podacima,

uoi kljune pojmove i s njimapovezane vane podatke u tekstu,

dopuni tekst odgovarajuimpodacima,

uoi razliku izmeu prvobitnog iizmijenjenog teksta,

sam/sama stvara krae tekstove.

3.1. Uenici/uenice: sve stavke take 3.1. programa za II

razred; nakon itanja/sluanja/gledanja

teksta piu kratak i jednostavanslian tekst, npr. opis; zapisuju odgovore na

nastavnikova/nastavniina pitanja osebi, svojoj okolini, tj. o onome tosu vidjeli/doivjeli/uli, o onome oemu su itali (na taj nainsami/same stvaraju krae tekstove);

itaju naglas; izrauju individualne knjige u

okviru radionice za pisanje.

3.1.Priroda i drutvo (zajednica, nainivota ljudi, ivi svijet mojega mjesta,vane zgrade u mjestu)



43/221

43

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi /Sadraj Korelacija

3.2.Razvija sposobnost da govoripred odjeljenjem s unaprijedpripremljenom zadatom temom (uzpomonastavnikovih/nastavniinihpitanja ili slikovnoga materijala);razvija sposobnost opisivanja,prianja i prepriavanja.

3.2.Govore po ugledu na tekstove ipomou ponuenih izraza: opisuju

osobu/ivotinju/predmet/prostor/zgradu i objanjavaju svoj izbor,

govore o svojoj radnoj sedmici,radnoj sedmici svojih roditelja,

opisuju put od kue dokole/igralita i sl. i procjenjujubezbjednost toga puta u pogledusaobraaja ili nekih drugihokolnosti,

govore o linom doivljaju/dogaajukoji su uli i kazuju svoje miljenje,

govore o svojim planovima.


44/221



45/221

45


4. Uenik/uenica razvija govorne

sposobnosti i pravilan izgovor; razvijalogiko miljenje i zakljuivanje;ovladava pravopisnim znanjima.

4.1. Usvaja i koristi nove izraze: uoava rijei suprotnoga i slinog

znaenja; sposoban je da od imenica i glagola

napravi nove rijei, tj. glagolskeimenice i pridjeve.

4.2. Uoava i kazuje meusobneodnose posmatranih bia / predmeta.

4.3. Uoava i kazuje vremenske relacijevezane za konkretan dogaaj.

4.4.Razvija sposobnost razgovjetnogai prirodnog govora i postepeno senavikava na pravilan izgovor.

4.5. Upoznaje i primjenjuje osnovnapravopisna pravila. Pravilno pie: veliko poetno slovo u vielanim

nazivima gradova i sela, nazive stanovnika/stanovnica

gradova i sela, veliko poetno slovo u nazivima

planina, rijeka i potoka (svoje mjesto iokolina),

dvotaku i zarez u nabrajanju.

4.1. Uenici/uenice: bogate rjenik; trae rijei suprotnoga i slinog

znaenja; po analogiji grade imenice od glagola; po analogiji grade pridjeve od imenica

(drvo drven, platno platnen...).

4.2. Sve stavke take 4.2. programa za II

razred.

4.3. Sve stavke take 4.3. programa za II

razred.

4.5. Izrauju individualne knjige u okviru

radionice za pisanje;

piu po diktatu (kontrolni diktat,autodiktat, diktat s ispravljanjemgreaka, diktat za uvjebavanje);

ostali oblici pisanja.

4.5. dvotaka zarez



46/221

46


4.6. Uoava razliite mogunostisporazumijevanja u okruenju,jezikoj sredini; razumije i koristi pojam standardni

jezik; prepoznaje standardne i

nestandardne izraze u svakodnevnojkomunikaciji.

4.6. Navode nazive jezika kojima govore

ljudi iz njihove sredine (ukoliko ihima);

uenici/uenice iji je maternji jezikneki od stranih jezika,

drugovima/drugaricama iz odjeljenjapredstavljaju svoj jezik, kazuju gdje,kad i s kim govore tim jezikom;

razgovaraju o tome da li kod kue/sprijateljima/prijateljicama govoreonako kako se govori u koli/nateleviziji/na radiju;

navode nekoliko lokalnih izraza itrae njima odgovarajuestandardne oblike;

razmiljaju i razgovaraju o tomekako bi bilo kad bi: a) saroditeljima/bratom/sestrom/prijateljima/prijateljicamarazgovarali/razgovarale samostandardnim jezikom; b) nateleviziji/radiju govorili/govorilelokalnim dijalektom.

4.6. standardni jezik

4.6.Priroda i drutvo(moja okolina)



47/221

47


II nastavna oblast:

Nastava knjievnosti

1. Uenik/uenica razvija sposobnostsluanja i itanja, doivljavanja irazgovora o umjetnikim tekstovima,prilagoenim uzrastu; razvijasposobnost stvaranja slinihtesktova.

1.1. Razvija sposobnost sluanjaumjetnikoga teksta, praenjalutkarske predstave i filma; nakon

sluanja umije da dopuni tekstlikovima iz mate i povee ga sasvojim iskustvom.

1.2. Razvija sposobnost itanjaumjetnikih tekstovai uoavakarakteristine djelove teksta.

1.1. Uenici/uenice: slua umjetniki tekst gleda

pozorinu predstavu, film;

nakon sluanja/gledanja dopunjavatekst novim likovima i dogaajima.

1.2. Tiho i glasno itaju nepoznati

umjetniki tekst;

tiho i glasno itaju due tekstove; sluaju glasno itanje

nastavnika/nastavnice; sluaju itanje u nastavcima; itaju u okviru voenoga itanja.

1.1.Priroda i drutvo (informacije uvanje i upotreba: korienje ureajaza prijem i prijenos informacija radio,TV)



48/221

48


1.3. Razvija sposobnostrazumijevanja i doivljavanjaumjetnikog teksta i osposobljava seda: uoava knjievne likove; poistovjeuje se s knjievnim likom; razumije ugao posmatranja jednoga

knjievnog lika;

razumije motive za ponaanjeknjievnih likova; zamisli mjesto radnje tako to

povezuje tekst sa slikama iprostorima koje zna izsvakodnevnoga ivota i izumjetnosti (knjievnost, likovnaumjetnost, film...);

utvruje vrijeme dogaanja radnjeprepoznavanjem posrednihtekstualnih signala (koija,zlatnik);

razvija razumijevanje uzrono-posljedinoga slijeda dogaaja;

uoava razliku izmeu radnje usvijetu nerealne radnje i realnoga

svijeta.

1.3.

Uestvuju u razliitim aktivnostimareagovanja na literaturu (rademural, prave mapu prie, izraujureklamu za priu, plakat, mjestoradnje prie, likove, oglas za novineo prii, kviz s pitanjima o sadrini

prie, slikaju kljuna mjesta iz prie,opisuju najzabavniji, najuzbudljivijidio prie, prave scenario...).

1.3.Priroda i drutvo (bilo je nekad)Likovna kultura (prostor i oblikovanjeprostora)




49/221

49


1.4. Razvija sposobnost govornog

stvaranja umjetnikih tekstova iosposobljava seda: stvara nove prie koristei poseban

nain govora (ton bajke); poistovjeti se s jednim od knjievnih

likova; govori o knjievnim likovima i pri tome

uzima u obzir podatke izumjetnikoga teksta.

1.5.Razvija sposobnost pismenogstvaranja i interpretacije umjetnikihtekstova:

razvija sposobnost da razlikuje dvijevrste pisanja: pisanje o realnomsvijetu i pisanje o nerealnom svijetu;

razvija sposobnost pisanogaizraavanja sadrine teksta.

1.4.

Govore o osjeanjima iraspoloenjima knjievnih likova i topotkrepljuju podacima iz teksta;

govore o mjestu i vremenu radnje; saeto prepriavaju dogaaje iz

teksta; odgovaraju na pitanja zato se to

dogodilo i kakve je imalo posljedice; priaju o nerealnom svijetu; posebno intoniranim govorom

podraavaju likove; izraajno recituju pjesmu koju su

nauili/nauile napamet.

1.5. Piu o svijetu iz mate poistovjeujui

se s likom iz svoje prie, dajui mu

svoje osobine (na taj nain shvatajuda knjievnost govori o onome to jeuenicima/uenicama blisko i vano);

piu o emocijama i osobinama likova; pojanjavaju razloge ponaanja svojih

knjievnih likova; piu o mjestu dogaanja radnje; piu o dvjema razliitim tekstualnim

stvarnostima: jednoj koja poiva nadogaajima iz prolosti (nekadbajka) i drugoj ija su dogaanjasmjetena u sadanjost (sadaktuelan dogaaj);

izrauju individualne knjige u okviruradionice za pisanje.

1.4.

Priroda i drutvo(orijentacija uvremenu)

1.5.Priroda i drutvo (ivi svijet)




50/221

50


1.6. Knjievne vrste sluanjem i

itanjem umjetnikih tekstovauenik/uenica stie literarno-estetska iskustva; osposobljava seda doivljava, razumije i stvaraumjetnike tekstove u skladu suzrastom.

1.6.1. Poezija

Sve stavke take 5.6.1. programaza II razred. razumije i koristi pojam narodna

pjesma; razumije i koristi pojam umjetnika

pjesma; prepoznaje i po zavretku sluanja

moe da ponovi rijei koje se

rimuju; prepoznaje osnovno osjeanje u

pjesmi; uoava grafiku oblikovanost

poetskoga teksta; osposobljava se da usmeno stvara i

interpretira poetske tekstove; osposobljava se da stvara i

interpretira pisane poetsketekstove;

osposobljava se daprepoznavanjem poruke izrazirazumijevanje tematike.

1.6.1.

Sami stvaraju pjesme; stvarajunizove sinonima; rijei grade pougledu na dati tekst i oblikuju tekstkoji sadri nove sloenice;

stihove dopunjavaju rijeima koje serimuju;

zapisuju asocijacije koje se odnosena pojedine rijei;

uestvuju u igrama i aktivnostima zarazvijanje italake motivacije; itaju naglas; itaju samostalno; izrauju individualne knjige u

okviru radionice za pisanje; uestvuju u projektnom radu.

1.6.1.

narodna pjesma umjetnika pjesma

1.6.1.

Muzika kultura (pjesme kao uvodnamotivacija)Likovna kultura (likovnost teksta)


51/221


PREDLOENI TEKSTOVI:


52/221

52

PREDLOENI TEKSTOVI:

Proza:Ezop: Djeak laljivacHans Kristijan Andersen: Runo paeDragan Luki: JabukaGrigor Vitez: OgledalceBranko opi: Sunev pjevaNarodna basna: Gavran i lisicaNarodna pripovijetka: Sedam prutovaNarodna pria: e pojede, tu ne ukradiNarodna pria: Poto, Vlae, vaa kikoFlorans Kadije: Ko je Loret

Poezija:Dragan Radulovi: Ja ne volim da sam samVojislav Vulanovi: Niko ne moeVelimir Miloevi: Djeca su vojska najjaaLuko Paljetak: KesteniDragan Kulidan: Srnin potoiFederiko Garsija Lorka: Jesenje veeIsmet Bekri: Djeakova sreaBranko Banjevi: Boka; PjesmaNarodna lirska pjesma: Majka Jova u rui rodila

Drama:Ljubiaoki: Djevojica i mrakorina Radivojevi: Cirkuske vjetine

Prijedlog djela za itanje u nastavcima:Dejms Beri: Petar Pan u Kensingtonskom parku(odlomci)Kornej ukovski: Doktor Joj-boli (odlomci)Alan Aleksander Milne: Medvjed Pu (odlomci)Astrid Lindgren: Vragolan sa krova (odlomci)


53/221


54/221


55/221

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (I CIKLUS)

razvijaju sposobnosti logikoga miljenja, imenovanja, pripovjedaku sposobnost i sposobnost pravilnog izgovora, ovladavaju osnovnim


56/221

56

pravopisnim znanjima.

6. Vana je aktivnost i razgovor s drugovima/drugaricama iz odjeljenja, nastavnikom/nastavnicom i drugim sagovornicima/sagovornicama.Uenici/uenice se meu sobom veoma razlikuju, pa se i proces izgraivanja povjerenja prema novoj sredini i razvoja spremnosti zarazgovor odvija postepeno i kod svakoga razliito. Sistematski upoznaju i usvajaju osnovna naela dijalokoga sporazumijevanja iprimjenjuju ih u razgovorima i u igri uloga. Tako razvijaju sposobnost voenja uljudnoga i strpljivog razgovora, to je jedan od sutinskivanih inilaca socijalizacije i zajednikoga uenja.

7. Neposredno, ili posredstvom medija, u enici/uenice itaju/sluaju krae, njihovim saznajnim i sposobnostima sporazumijevanja,iskustvima i interesovanju prilagoene neumjetnike tekstove, ija je sadrina povezana s upoznavanjem okoline.

Rad na neumjetnikim tekstovimamoe obuhvatati sljede e aktivnosti:

a) prije sluanja/itanja uenici/uenice:- uz nastavnikovu/nastavni inu pomo prisje aju se onoga to ve znaju o odre enoj temi i vrsti teksta (time se pobuuju njihova

oekivanja),- pokuavaju da objasne zna enje onih rijei iz teksta za koje nastavnik/nastavnica pretpostavlja da su im nepoznate ili su poznate

samo manjem broju uenika/uenica (na taj nain olakava se razumijevanje nepoznatoga teksta);

b) tokom sluanja/itanja uenici/uenice:- paljivo prate,- potuju unaprijed dogovorena pravila (ne prave buku igranjem, govorom, smijehom, kretanjem...),- u drugom razredu itaju naglas, u treem razredu itaju prvo tiho, pa glasno; svaki tekst itaju bar po dva puta;

c) poslije sluanja/itanja uenici/uenice:- rjeavaju zadatke kojima se provjerava njihovo razumijevanje teksta i prepoznavanje okolnosti u kojima je napisan (pitanja, razli ite

aktivnosti reagovanja na proitano),- izraavaju svoje miljenje o tekstu i pokuavaju ga objasniti (argumentovati),- sami/same stvaraju sli an tekst uz pomonastavnikovih/nastavni inih pitanja, pomou ilustrovanoga gradiva, po zapisanome uzorku i

sl.

Tako se navikavaju na kritiko prihvatanjeneumjetni kih tekstova i shvataju da je stvaranje teksta aktivnost za koju je potrebna priprema.


57/221


58/221


6 STANDARDI ZNANJA


59/221

59

6. STANDARDI ZNANJA

6.1. NASTAVA JEZIKA1. Uenik/uenica uestvuje u direktnom ili telefonskom razgovoru i zna da:

- po ne i zavri direktni ili telefonski razgovor;- na odgovaraju i nain odazove se na govor drugoga, tj. na telefonski poziv;- odabere odgovaraju i odgovor i pozdrav (ukljuujui obraanje sa tii persiranje);- na uljudan na in izrazi zahtjev, da (se) zahvali, opravda, poziva, estita.

2. Uenik/uenica slua/ita krai, svome uzrastu odgovarajui, nauno-popularni tekst, odnosno tekst o aktuelnim/zanimljivimdogaajima. Poslije sluanja zna da:- odgovori na nastavnikova/nastavni in pitanja koja se odnose na osnovne podatke iz teksta;- dopuni tekst odgovaraju im podacima;- uo i razlike izmeu prvobitnog i izmijenjenog teksta.

3. Uenik/uenica naglas i tiho ita krai, svome uzrastu odgovarajui, nauno-popularni tekst, odnosno tekst o aktuelnim/zanimljivim dogaajima i saznanjima i umije da:

- ita teno i pravilno.Nakon itanja znada odgovori na nastavnikova/nastavni ina pitanja koja se odnose na osnovne podatke iz teksta.

4. Uenik/uenica naglas i tiho ita krai, svome uzrastu odgovarajui, irilini i latinini tekst (pozdrav, estitku, pohvalu,pozivnicu) i umije da:- ita teno i pravilno.

Nakon

itanja u

enik/u

enica zna da odgovori na nastavnikova/nastavniina pitanja:

- o onome ko pie i o onome kome je tekst upu en;- o namjeri onoga ko pie;- o osnovnim podacima teksta.

5. Po ugledu na odreeni tekst (koristei ponuene izraze ili druge podsticaje) uenik/uenica usmeno nastupa pred odjeljenjem,s unaprijed pripremljenom temom, stvara jednostavni opis ili priu. Pritom umije da se:

- izraava jasno, prirodno, standardnim jezikom.


6. Pisanim irilinim i latininim slovima uenik/uenica umije da:


60/221

60

6. Pisanim irilinim i latininim slovima uenik/uenica umije da:- samostalno, ili po ugledu na odre eni tekst, napie jednostavan pozdrav (na razglednici), estitku ili pozivnicu;- odgovara na pitanja o sebi, svojoj okolini, svojim doivljajima;

- po ugledu na sluani/ itani tekst, ili uz neki drugi podsticaj (npr. pria u slikama...), napie svoj tekst.

Pritom zna da:- stvara smislen, povezan i cjelovit tekst;- pie itljivo, lijepo i pravilno;- upotrebljava veliko slovo na po etku reenice, linih imena i geografskih naziva;- koristi znake interpunkcije na kraju re enice, zarez pri nabrajanju.

7. Uenik/uenica zna da pie po diktatu.

8. Uenik/uenica zna da pronae u tekstu osnovne gramatike i pravopisne greke i da ih ispravi (npr. veliko slovo na po etkureenice, linih imena i geografskih naziva, znaci interpunkcije na kraju reenice, zarez pri nabrajanju).

9. Uenik/uenica zna da:- razlikuje maternji od stranog/drugog jezika;- razlikuje oblike standardnoga jezika od nestandardnih oblika u jeziku;- prakti no savladava, svom uzrastu odgovarajue, govorne situacije, upotrebljavajui standardni jezik.

6.2. NASTAVA KNJIEVNOSTI

1. Uenik/uenica slua/ita i razumije pripovijedanje/itanje umjetnikoga teksta, prilagoenoga njegovu/njezinu uzrastu.Poslije sluanja/itanja zna da odgovori na pitanja koja se odnose na osnovne podatke:

-

oemu govori knjievno djelo;

- ta je predmet radnje i gdje se ona odvija;- ko su knjievni likovi.

2. Uenik/uenica tiho ita nepoznat umjetniki tekst i razumije ga.

3. Uenik/uenica se poistovjeuje s jednim od knjievnih likova i umije da:- sara uje u okviru grupne dramatizacije i izvoenja proznog, pjesnikog, odnosno dramskog teksta;


- imenuje odabrani knjievni lik;- govorno ili pismeno opisuje odabrani knjievni lik.


61/221

61

govorno ili pismeno opisuje odabrani knjievni lik.

4. Uenik/uenica prepoznaje mjesto dogaanja radnje u proznome tekstu i umije da:- nacrta ili oblikuje svoju predstavu mjesta doga anja radnje;- opie svoju predstavu mjesta doga anja radnje.

5. Uenik/uenica prepoznaje i doivljava bajku i umije da:- pripovijeda/pie uobi ajeni poetak ili kraj bajke;- pripovijeda/pie bajku, uzimaju i pritom u obzir njene osobine.

6. U

enik/uenica prepoznaje i doivljava realisti

ku pri

u i zna da:- pripovijeda po etak ili kraj realistike prie uz odgovarajui podsticaj (npr. pria u slikama...);

- pripovijeda realisti ku priu s dogaajima iz svijeta koji ga/je okruuje.

7. Uenik/uenica upoznaje i doivljava pjesmu i zna da:- posebno oblikovanim govorom do ara atmosferu teksta;- razlikuje narodnu i umjetni ku pjesmu;- izraajno recituje pjesmu koju je nau io/nauila napamet;-

tematiku izraava ilustrovanjem pjesama.8. Uenik/uenica slua, ita i doivljava dramski tekst i moe da:

- u estvuje u igri uloga;- nakon gledanja lutkarske/pozorine predstave (ili video-snimka) nabroji glavne i sporedne uloge i odgovori na pitanja koja se odnose

na radnju.

Zavod za kolstvo Crnogorski jezik i knjievnost (II CIKLUS) 4. razred

II CIKLUS


62/221

62

IV razredOperativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/Sadraj Korelacije

I nastavna oblast:

Nastava jezika

1. Uenik/uenica razvija vjetinusluanja / itanja, analiziranja i

stvaranja, svom uzrastuodgovarajuih, neumjetnikihtekstova.

1.1. Razvija vjetinu sluanjasnimljenih razgovora ipripremanja slinih.

Osposobljava se da: odredi temu i

sagovornika/sagovornicu; odgovori na

nastavnikova/nastavniina pitanja oznaajnim podacima;

ocijeni kulturusagovornika/sagovornice;

nastupi u simuliranom(telefonskom) razgovoru.

1.1. Uenici/uenice:* nakon prvog sluanja: kau ko je razgovarao, o emu su sagovornici/sagovornice

razgovarali/razgovarale,

odgovaraju nanastavnikova/nastavniina pitanja osutinskim podacima;

* nakon drugog sluanja: ocjenjuju kulturu

sagovornika/sagovornice, prikladnost njihove govorne i negovorne

komunikacije, kau na osnovu ega tako misle;

sami/same pripremaju slian razgovor; vjebaju komunikaciju preko telefona u

razliitim govornim situacijama, uestvuju u igrama za razvijanje

komunikacije, uestvuju u igri uloga; dramatizuju tekstove.

1.1.Priroda i tehnikaPoznavanje drutvaLikovna kulturaMuzika kulturaFiziko vaspitanje(prigodni nauno-popularni tekstovi stematikom iz navedenih oblasti)




63/221

63

1.2.Razvija vjetinu sluanja i

analize jednostavno govorenih/naglas itanih / ekranizovanih kratkihneumjetnikih tekstova i sposobnoststvaranja slinih tekstova, i to:opis ivota djece, opis igara, zanata,sportova, opis okoline, opis ivota ljudinekad i sad, opis dogaaja u prirodi,opis razvoja ovjeka / ivotinje, opis

biljaka, opis predmeta, proizvoda,maina.Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta, usmeno i pismeno odgovori na

nastavnikova/nastavniina pitanja osadraju teksta,

u tekstu uoi kljune pojmove i s

njima povezane vane podatke iupie ih u pripremljenu pojmovnumapu,

izradi plan izlaganja (misaoniobrazac),

sam/sama govorno nastupi (sunaprijed pripremljenom temom), uzpisanu pripremu.

1.2.

Nakon sluanjaodgovaraju nanastavnikova/nastavniina pitanja kojase odnose na sadraj teksta isami/same postavljaju pitanja iste vrste;

kazuju svoje miljenje o tekstu i moguda ga utemelje;

priaju o svojim iskustvima irazmiljanjima u odnosu na tekst;

sami/same dopunjavaju tekst (npr.

proznim tekstovima predvide nastavakili kraj); sami/same govorno nastupaju(s

unaprijed pripremljenom temom):opisuju rad nekoga zanatlije ili vie njih,vrednuju zanate i utemeljuju svojemiljenje; kazuju to bi oni/onevoljeli/voljele da rade; opisuju rad ljudikoji se bave tim poslom i navode uslove

za obavljanje njihove djelatnosti; opisujupripremanje omiljenoga jela i obrazlausvoj izbor; prepoznaju raspoloenjeosoba na slici i svoje miljenjeutemeljuju razmiljaju o uzrocimatakvoga raspoloenja; pripovijedaju osvojim doivljajima, radostima,razoaranjima, planovima;

prije govornoga nastupa, uz pomonastavnika/nastavnice izrauju planizlaganja (misaoni obrazac); iz razliitihizvora trae podatke koji im nedostaju istvaraju pismenu osnovu govornoganastupa; pismenu osnovu vie putaproitaju i to bolje zapamte;

1.2.

Priroda i tehnikaPoznavanje drutva (moje mjesto iokolina nauno-popularni tekstovi iznavedenihoblasti)Likovna kulturaMuzika kulturaFiziko vaspitanje

(prigodni / nauno-popularni tekstovi stematikom iz navedenih oblasti)



prilikom govornoga nastupa najave


64/221

64

1.3. Razumije znaaj tiine za stolom, ukoli, pozoritu, muzeju, vjerskimobjektima.

1.4. Upoznaje namjenu i znaajnezvaninih tekstova i samostalnopie sline: tekst na razglednici; nezvanino opravdanje; nezvaninu zahvalnicu; nezvaninu molbu.

U tekstovima prepoznaje sljedeepojmove i imenuje ih odgovarajuimizrazima: poiljalac, primalac, adresa,oslovljavanje, datum, potpis.

prilikom govornoga nastupanajavetemu, govore uz pomopismene

osnove govornoga nastupa inastavnika/nastavnice razgovjetno,prirodno i teno;

nakon govornog nastupasluaocikazuju svoje miljenje o nastupu.

1.4. itaju nezvanine tekstove; nakon prvog itanjakazuju ko pie i

kome je namijenjena sadrina teksta;u tekstu trae elemente po kojima suto prepoznali/prepoznale;

kazuju to poiljalac oekuje od

onoga ko poiljku prima, tj. zato mualje tekst; u tekstu trae elemente pokojima su to prepoznali/prepoznale;

nakon ponovnoga itanja: koristeitekst, odgovaraju nanastavnikova/nastavniina pitanja oznaajnim podacima; kau svojemiljenje o tome kako e se onaj ko je

pismo primio odazvati i obrazloe ga;u tekstu podvuku naslov/potpis/datumi odreuju njihovu ulogu; uodgovarajuim situacijama (npr.praznici, izleti, priredbe) sami/samestvaraju sline tekstove, vodeirauna da budu itko, lijepo i pravilnonapisani.

1.4 razglednica nezvanino opravdanje nezvanina zahvalnica nezvanina molba poiljalac primalac

adresa oslovljavanje datum, potpis

1.3.Muzika kultura(pauza)Poznavanje drutva(ponaanje uporodici, koli, vjerskim objektima)

1.4.Likovna kultura(rukopis crte, izrada estitki, pozivnica)




65/221

65

1.5. Upoznaje osnovne odlikestrunih i publicistikih tekstova,ita, analizira i stvara slinetekstove:a) nauno-popularne tekstove,povezane s temama drugih predmetnihpodruja: opis ivota vrnjaka; opis igre,zanata, sporta; opis okoline;opis ivota

ljudi nekad i danas;opis dogaaja u prirodi; opis razvojaovjeka/ivotinje; opis biljaka; opispredmeta, proizvoda, maina;

b) obrazac (upitnik o linim podacima);javna obavjetenja (piktogrami,cjenovnik, raun).

Osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta; usmeno i pismeno odgovori na

nastavnikova/nastavniina pitanja osadraju teksta;

u pripremljenu pojmovnu mapuupie kljune pojmove i s njima

povezane znaajne podatke izteksta;

ispuni obrazac; u tekstunae zahtijevani podatak.

1.5. Tiho i naglas itaju kratke

neumjetnike tekstove;* nakon drugog itanja: koristei tekst, odgovaraju na

nastavnikova/nastavniina pitanja okljunim pojmovima u tekstu i ovanim podacima koji se na njih

odnose; sami/same postavljaju pitanja koja

se odnose na sadrinu teksta; kazuju svoje miljenje o tekstu i

pokuavaju ga utemeljiti; priaju o svojim iskustvima i

razmiljanjima vezanim za tekst; uz nastavnikovu/nastavniinu

pomopodacima iz tekstaispunjavaju pripremljenu pojmovnumapu;

u javnom obavjetenju traepodatak (i u njegovu slikovnomedijelu).

1.5.Poznavanje drutva (moje mjesto iokolina)Priroda i tehnikaFiziko vaspitanjeLikovna kulturaMuzika kultura(prigodni/nauno-popularni tekstovi s

tematikom iz navedenih oblasti)



1.6. 1.6. 1.6. 1.6.


66/221

66

1.6.a) Uoava i razumije kompoziciju

teksta, odn. njegove djelove iimenuje ih odgovarajuim izrazima;razvija sposobnost samostalnogastvaranja teksta u skladu snavedenim cjelinama:uvod, razrada,zakljuak; pasus.

b) U tekstovima prepoznaje sljedee

pojmove i imenuje ih odgovarajuimizrazima: reenice po znaenju: obavjetajne,

upitne i uzvine; prosta i proirena reenica (pojam); glavne rijei u reenici: subjekat

(vrilac radnje) i predikat (radnja); rijei koje oznaavaju mjesto,

vrijeme i nain vrenja radnje; potvrdan i odrian oblik reenice; glagoli; pridjevi: opisni, gradivni,

prisvojni; slogovi.

1.6. U tekstu oznaavaju paragrafe i

objanjavaju zato je tekst takopodijeljen; prepoznaju kompozicijuteksta i odreuju njegove djelove:uvod, glavni dio i zakljuak; pasuseu tekstu; pojanjavaju njihovu uloguu tekstu;

u tekstu podvlaeobavjetajne/upitne/ uzvine

reenice i meusobno ih uporeuju; u upitnim reenicama podvlae

upitnu rjecu i kau to se njomepita;

u tekstu podvlae potvrdne/odrinereenice i meusobno ih uporeuju;

u tekstu uoavaju imenice, pridjeve iglagole;

u reenicama prepoznaju subjekat ipredikat; prosuuju prikladnost, razumljivost i

jeziku pravilnost teksta; ispravljaju nerazumljivost,

nepravilnost i, uznastavnikovu/nastavniinu pomoiliuz pomojezikih prirunika, vre

ispravke; sami/same piu krae tekstove

(opisuju ivotinju ili predmet ipripovijedaju o onome to susluali/sluale, vidjeli/vidjele,doivjeli/doivjele, itali/itale);

1.6. uvod, razrada, zakljuak

pasus prosta reenica vrste reenica po znaenju subjekat i predikat rijei koje oznaavaju mjesto,

vrijeme i nain vrenja radnje potvrdan i odrian oblik reenice glagoli (radnja, stanje, zbivanje)

pridjevi: opisni, gradivni, prisvojni slogovi

1.6.Likovno vaspitanje(ilustrovanje

odjeljenjskih enciklopedija,individualnih knjiga, novina...)

Priroda i tehnika(izrada formulara,korica, tampanje knjiga...)




67/221

67

a)prije pisanjauznastavnikovu/nastavniinu pomoizrauju misaoni obrazac/plan teksta;u razliitim izvorima trae podatke kojinedostaju i upisuju ih u misaoniobrazac/plan;

b)prilikom pisanja: napiu naslov i vrstuteksta; misaoni obrazac/plan pisanja

pretvore u tekst; tekst ralanjuju nauvod, razradu i zakljuak;c) poslijepisanja:proitaju tekst prvo sami, azatim uz pomonastavnika/nastavnice/roditelja/drugova/drugarica /prirunika (pravopis idr.) poprave sadrajne, gramatike ipravopisne greke; prepiu tekst

vodei rauna o formi zapisanogateksta, o itkosti i tanosti; sopstvenetekstove uporeuju s tekstovimasvojih drugova/drugarica i procjenjujuih;

izrauju formulare, odjeljenjskenovine, knjige, odjeljenjskeenciklopedije i sl.;

izrauju individualne knjige uokviru radionice za pisanje.




68/221

68

2. Uenik/uenica razvija sposobnost

logikog miljenja i imenovanja,vjetinu pripovijedanja i pravilnogizgovora, ovladava pravopisnimznanjima.

2.1. Usvaja i koristi nove izraze.

2.2. Razvija sposobnost

razgovjetnog i prirodnog govora,postepeno usvaja jezike norme(standardni jezik) i primjenjuje ih uusmenoj i pismenoj komunikaciji: zapaa i razumije da je u rijei

naglaen jedan slog; zapaa i razumije da akcenat u

standardnom jeziku nije uvijek na

istom slogu na kojem je unjegovu/njezinu lokalnome govoru;

zapaa i razumije da je ucrnogorskom standardnom jezikupredviena ravnopravna upotrebajotovanih i nejotovanih oblika.

2.1. Uenici/uenice: bogate rjenik; uoavaju rijei istog oblika a

razliitoga znaenja i rijei istogznaenja a razliitog oblika; po analogiji grade imenice od

pridjeva (za nosioca osobine) iuoavaju njihov znaaj;

izrauju odjeljenjski rjenik.

2.2.

Uoavaju dijalekatska odstupanjalokalnoga govora od standardnogajezika;

vjebaju upotrebu standardnogajezika u svim govornim situacijama;

vjebanjem ispravljaju kritinamjesta u govoru;

vjebaju jasan i prirodan govor,

govore u skladu s jezikom normom(pravilan akcenat i dr.);

vjebaju razgovjetno, prirodno ipravilno itanje.

2.2.

dublet

2.1.Likovna kultura(izrada slikovnogarjenika, ilustrovanje, izrada postera)



2 3 Upoznaje i primjenjuje osnovna 2 3 2 3


69/221

69

2.3. Upoznaje i primjenjuje osnovnapravopisna pravila pravilno pie:

znake interpunkcije; upitnu rjecu li; odrinu rjecu ne; veliko poetno slovo u nazivima brda,

polja, jezera i mora, drava, ulica,imena ivotinja, imena dravnih,vjerskih i meunarodnih praznika;

imena naseljenih mjesta (dvolani

nazivi) i njihovi stanovnici; pridjeve od vielanih toponima; datume; suglasnikj izmeu i i ou najee

upotrebljavanim rijeima (imenicama iglagolima).

3. Uenik/uenica upoznaje znaaj

jezika kao sredstva komunikacije isnalazi se u jezikoj okolini.

3.1. Osposobljava se da: navede imena jezika koje je

imao/imala prilike da uje ili ui; razumije znaaj uenja stranih jezika.

2.3. Vjebaju primjenu pravopisnih pravila

piui po diktatu u skladu smetodikim preporukama (60 do 65rijei, oko 12 do 14 reenica);

piu razliite vrste diktata: zauvjebavanje, autodiktat, sazamjenom oblika, s dopunjavanjem;

njeguju itkost i ljepotu rukopisa ivjebaju pisanje i oblikovanje teksta

na kompjuteru.

3.1. Uenici/uenice: razgovaraju o kontaktima koje imaju s

drugim jezicima (oni/one, njihoviroditelji, prijatelji/prijateljice,roaci/roake) i kazuju kako sesporazumijevaju s ljudima koji ih

govore; razgovaraju o tome da li poznaju

nekoga stranca/strankinju koji/kojagovori na jezik;

odlaze u konzulat ili u uionicidoekuju gosta/gou koji/koja govoristranim jezikom.

2.3.Priroda i tehnika(oblikovanje teksta na

raunaru)

3.1.Poznavanje drutva(porodica, kola,drutvena sredina, okruenje u kojem segovori drugim jezikom)Strani jezik



II t bl t


70/221

70

II nastavna oblast:

Nastava knjievnosti

1. Uenik/uenica razvija sposobnostitanja, interpretacije i stvaranja,svom uzrastu odgovarajuih,umjetnikih tekstova.

1.1. Razvija sposobnost itanja,razumijevanja i vrednovanjaumjetnikih tekstova.

1.2. Razvija sposobnost stvarala

kogadijaloga s umjetnikim tekstom: itanje umjetnikoga teksta

prepoznaje kao posebnu situaciju ireaguje na odgovarajui nain:literarni svijet povezuje sa svojimiskustvenim svijetom.

1.1. Uenici/uenice: samostalno, tiho, itaju literarne

tekstove; itaju prie i romane u skladu sa

uzrastom (malo obimnija djela kojase ne mogu proitati odmah; itaju unastavcima: prilikom svakogaitanja treba se prvo podsjetiti

prethodne radnje); unaprijed se pripremaju za itanjenaglas, tj. za glasovno oblikovanjeliterarne stvarnosti;

uestvuju u aktivnostima zapodsticanje italake motivacije;

samostalno itaju.

1.2. itaju iznosei predvianja uodnosu na dalji tekst;

samostalno itaju.

1.1.

Likovna kultura(likovni doivljajteksta)

Muzika kultura(emocionalnapriprema za doivljaj knjievnogateksta)




71/221

71

1.3. Uoava knjievne likove, razvijasposobnost identifikacije i analizenjihovih postupaka: uoava glavne likove u djelu; prepoznaje karakterne osobine koje

su razvijene u uzornu sliku; kodpojedinih knjievnih likovaprepoznaje vie karakternih

osobina; razvija sposobnost identifikacije s

jednim od knjievnih likova (u stanjuje da se identifikuje s onimknjievnim likom koji mu/joj je slianbar u jednoj konkretnoj osobini, tj. slikom ije su ivotne okolnosti slinenjegovim/njenim);

uoava perspektivu onih knjievnihlikova s kojima se prilikomspontanoga itanja ne identifikuje,ali mu/joj nastavnik/ca na njihposebno skrene panju;

zapaa i razumije zato je nekoneto uradio (motivi za ponaanjeknjievnih likova);

zapaa i razumije ponaanje likakoje nije u skladu s ponaanjemkoje bi on/ona izabrao/izabrala uslinoj situaciji.

1.3. Stvaraju matovito-emotivnu

predstavu knjievnih likova tako touzimaju u obzir autorov opis, kojidopunjavaju detaljima iz sopstvenogiskustva ili mate;

opisuju likove, uoavaju njihovepostupke u djelu i prave razliku

izmeu glavnih i sporednih likova; izdvajaju osobine likova i ispisuju ih

i pravei razliku izmeu pozitivnih inegativnih likova;

objanjavaju zato su im nekeosobine likova prihvatljive, a nekene;

uestvuju u razliitim aktivnostima

reagovanja na literaturu.

1.3. likovi u djelu (glavni i sporedni) 1.3.Likovna kultura(izrada likova iz prie,

mjesta dogaaja...)

Poznavanje drutva(lociranje likova uvremenu i prepoznavanje drutvenogokruenja)


72/221



1.5.2. Proza Razvija sposobnost doivljavanja

1.5.2. Uestvuju u igrama i aktivnostima za

1.5.2. bajka (narodna i autorska)

1.5.2.Poznavanje drutva (stanovnitvo


73/221

73

Razvija sposobnost doivljavanja

bajke

plan i program nastave crnogorskog jezika za osnovnu školu

Documents