plan kapitalnih ulaganja_cip priručnik fbih

7/28/2019 Plan kapitalnih ulaganja_CIP Prirunik FBiH

1/69

MODEL PLANA KAPITALNIH

INVESTICIJA U OPINAMA


2/69

MODEL PLANA KAPITALNIHINVESTICIJA U OPINAMA

Miljenja koja su izraena u ovoj publikaciji predstavljaju iskljuivo miljenje autora, i ne moraju nunoodraavati stavove Amerike agencije za meunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava,vedske agencije za meunarodni razvoj i saradnju, Vlade vedske ili Vlade Kraljevine Holandije.


3/69


4/69

SADRAJ 4

SADRAJ

I. UVOD ........................................................................................................................ 6II. PRAVILAN POREDAK.......................................................................................... 8

A. PLAN KAPITALNIH INVESTICIJA (PKI).............................................................. 8B. STRATEGIJA........................................................................................................... 11C. MEDIJSKA KAMPANJA........................................................................................ 13D. POETNA DOKUMENTACIJA KO? TA? KADA?......................................... 15E. OBRAZAC PRIJEDLOGA...................................................................................... 19F. TIM, INVESTICIJSKE SLUBE, SASTAV........................................................... 22G. PLAN I DINAMIKA IMPLEMENTACIJE, TERMINI .......................................... 27III. PRIJEDLOZI PRIKUPLJENI, TA SADA? ...................................................... 30A. OCJENA SADRAJA I STRUKTURE PRIJEDLOGA; STATISTIKA ................ 30B. KRITERIJI RANGIRANJA ..................................................................................... 32C. SEKTORSKI I POMONI KRITERIJI ................................................................... 34

D. BODOVANJE........................................................................................................... 38IV. FINANSIRANJE PLANA KAPITALNIH INVESTICIJA ................................. 42A. FINANSIJSKA PROJEKCIJA................................................................................. 42B. STRUKTURA FINANSIRANJA PROJEKATA PLANA KAPITALNIH

INVESTICIJA........................................................................................................... 47C. DODATNI IZVORI FINANSIRANJA - KAKO IH IDENTIFIKOVATI?............. 50D. KREDITI................................................................................................................... 52V. PRIPREMANJE DOKUMENTACIJE I USVAJANJE PLANA ....................... 54A. FINALNO OBJAVLJIVANJE................................................................................. 54B. SJEDNICA NA KOJOJ SE USVAJA PLAN KAPITALNIH INVESTICIJA ........ 56C. PLAN KAPITALNIH INVESTICIJA I ODLUKA O USVAJANJU BUDETA .. 58D. KOMPJUTERSKI PROGRAM................................................................................ 59E. AURIRANJE PLANA KAPITALNIH INVESTICIJA ......................................... 60F. PRAENJE I STATISTIKA .................................................................................... 65VI. SAETAK............................................................................................................... 67


5/69

MODEL PLANA KAPITALNIH INVESTICIJA U OPINAMA 5


6/69

MODEL PLANA KAPITALNIH INVESTICIJA U OPINAMA6

I. UVODPretpostavka odrivom pristupu planiranja budeta, te adekvatnoj projekciji buduihpotreba na nivou lokalnih zajednica, jeste predvianje trokova kapitalnih ulaganja uokviru Plana kapitalnih investicija (PKI). Ovi planovi omoguavaju koordinaciju izmeugodinjeg budeta i budeta za kapitalne projekte, njihovu evaluaciju i odreivanjeprioriteta, te eventualnu mogunost uvaavanja miljenja javnosti u pogledu javnihinvesticija.

Iako je izvjestan broj opina u BiH ostvario rezultate u planiranju kapitalnih investicija,napredak u ovom smislu u opinama koje trenutno nisu obuhvaene projektom GAP, jetekao prilino sporo. Opine u BiH su izloene velikom pritisku da poboljaju fizikuinfrastrukturu, ali im nedostaje planiranje, disciplina i resursi da tom zadatku pristupe nasistematian i odriv nain. Usljed toga, mnoge opine ne uspijevaju da odrede prioritete,te pokuavaju realizovati vei broj projekata istovremeno, a finansiranje projekata se vripo sitemu 'plaanja u hodu'. Ovaj pokuaj odravanja izuzetno irokog, ali povrnoginvesticionog fronta je razumljiv - ali skup.

Efikasan plan graevinskih projekata nije mogue izraditi, jer sredstva za njihovurealizaciju se usmjeravaju na preveliki broj projekata, to za posljedicu ima prekoraenjerokova za zavretak projekta i vee trokove, to ne bi bio sluaj da je planiranje bilokvalitetnije. Prema tome, opine moraju poboljati proces planiranja kapitalnihinvesticija, poevi od utvrivanja prioritetnih projekata, preko javnih nabavki,monitoringa i izvrenja ugovorenih graevinskih radova, do kasnije evaluacije.

Pored ovog prirunika, GAP je izradio kompletnu metodologiju za implementaciju PKI-a, koja ukljuuje vie modula obuke, relevantne tabelarne prikaze i IT alate, kao pomoopinama u procesu planiranja kapitalnih investicija. PKI metodologija je uspjenoimplementirana u 22 od 41 GAP-ove partnerske opine iz prve faze, a sam pristup sepokazao izuzetno uspjenim i popularnim, kako kod optinskih dunosnika, tako i kodire javnosti. Koritenje IT alata doprinosi smanjenju radnog optereenja rukovodilacaslube za finansije, budui da im osiguravaju blagovremene podatke u praktinomformatu, za potrebe usvajanja godinjeg plana budeta. Drugo, ova metodologijaosigurava uee graana u procesu i garantuje, u mjeri u kojoj je to mogue,transparentnost procesa planiranja kapitalnih investicija. I na kraju, opine koje suprimjenjivale PKI metodologiju GAP-a mogu demonstrirati nivo transparentnosti iplaniranja neophodan za privlaenje interesa drugih donatora, koji je u nekim opinamarezultirao odobravanjem dodatnih donatorskih sredstava.


7/69


8/69


II. PRAVILAN POREDAK

A. PLAN KAPITALNIH INVESTICIJA (PKI)

TA JE PLAN KAPITALNIH INVESTICIJA?

Plan kapitalnih investicija je :

Sredstvo vano za najsiromanije opine, jer, kako je rekao predsjednikjedne siromane afrike drave: nemamo naftu, nemamo dijamante,nemamo druga bogatstva moramo vie da mislimo;

Osnovni i jedini istinski uspjean nain za dobijanje vanjskih sredstava-donacija, grantova i subvencija;

Nain da se dobije pristup finansiranju inostranih sponzora, kojizahtijevaju postojanje Plana. Ovo sredstvo ima veliki znaaj za lokalnusamoupravu u post-komunistikim dravama, zato to svaka od njih ulazi(ili e u budunosti ui) u period priliva tzv. Predpristupnih sredstava(pred pridruivanje Evropskoj uniji). Ova sredstva su nesumnjivo bila ibie dodjeljivana na osnovu konkursa/tendera. Znai, najveu ansu zadobijanje sredstava e imati one zajednice lokalne samouprave koje za

dodatno finansiranje prezentiraju razvojne, a ne pojedinane, Planove;

Temelj za koordinirane investicione djelatnosti kao i garancija da e naraspolaganju biti odgovarajui vremenski period neophodan zaprofesionalnu pripremu svake investicije;

Osnova za uvoenje objektivnosti u donoenje odluka koje se tiu razvoja,s obzirom da Plan sadri jasne kriterije za izbor investicija;

Odlian nain komunikacije sa stanovnitvom, lokalnim privatnimpoduzetnicima, nevladinim organizacijama, drugim opinama,

okruenjem, regionom i raznim lokalnim subjektima koje susreemo naputu razvoja.


9/69

II PRAVILAN POREDAK 9

KAKO UPOTRIJEBITI PLAN KAPITALNIH INVESTICIJA?

Plan kapitalnih investicija (PKI) mora biti utemeljen na vrstim pravilima kojih se trebapridravati u narednim godinama. Najbolja iskustva u Evropi ukazuju na to da Plan trebada:

Bude petogodinji (ili dui, uvijek dui od jednog mandata);

Ima progresivan karakter, to znai da se Planu, nakon realizacijeprojekata predvienih za prvu godinu, dodaju projekti za novu petu godinu(tj. Plan uvijek treba da obuhvata narednih pet godina). Istovremeno,ukoliko to bude potrebno, Plan e biti auriran tako da se ukljue i etirinaredne budetske godine;

Bude usvojen od strane vijea, prije donoenja budeta za narednu godinu,najbolje u septembru, oktobru;

Predstavlja osnovu, odnosno, izvor na osnovu kojeg e se stvoriti aneks oinvesticijama (lista investicija odreenih za realizaciju u datoj budetskojgodini), osnova za donoenje odluke o budetu za narednu godinu.

Napomena: Plan ne moe biti aneks odluke o budetu, jer tada komplikujeproceduru izmjene budeta u toku budetske godine.

Bude razraen na osnovu jedinstvenog obrasca tzv. Prijedloga za

investiranje, (predloenog u obliku koji odreuje na

elnik) od stranevijenika, komisije vijea, opinske uprave, odjela u opinskoj

administraciji, gradskih organizacionih jedinica kao i drugih organa,subjekata, organizacija i stanovnika opine.

EMU SLUI PLAN KAPITALNIH INVESTICIJA?

Konkurencija izmeu pojedinih investicionih planova u opini nikad nee ieznuti, jernikada nee biti dovoljno finansijskih sredstava za realizaciju svih planiranih investicijaodjednom. Treba, dakle, nauiti ivjeti sa nedostatkom novca, a to znai da je najvanijeoptimalno (s take gledita javnog interesa!) iskoristiti sredstva kojima raspolaeopinska kasa. Praksa pokazuje da nema boljeg sredstva koje bi sluilo ovom cilju odPlana kapitalnih investicija. Ipak, njegova implementacija je veoma zahtjevna u smislumetodologije i naina uspjenog sprovoenja Plana.

Opinske vlasti ulau sredstva u investicije zato to one omoguavaju pruanje novih ilipoboljanih postojeih usluga stanovnicima dugorono. Investicije su znaajne za razvojopine iz sljedeih razloga:


10/69


Zato to su to vlastiti projekti opine naroito kad se radi o veiniinvesticija iz oblasti infrastrukture;

Ostvaruju javne interese (novi bazen u opini nije vaan zato to je toobjekat kojim emo se moi hvaliti, nego zato to kolska djeca nee

imati krivu kimu to je javni interes);

Doprinose boljoj i ureenijoj stvarnosti;

Vezane su za povremene, mada visoke izdatke.

Plan kapitalnih investicija slui kao osnovno sredstvo upravljanja finansijama u opini;kratkorono posmatrano ak zamjenjuje strategiju razvoja. Nedostatak Plana u opinidovodi do sljedeih pojava :

1.

Vijenici se zalau samo za svoje investicije, ne uzimajui u obzir potrebecijele opine;

2. Investicijske odluke se donose haotino i na brzinu, bez pripreme;

3. Investicioni projekti se realizuju u naletima - u proljee zastoj, u decembrupanika;

4. Uvijek nedostaje vremena za studije i preliminarne analize, za temeljitaistraivanja, za projektovanje objekta na miru kao i ujednaenu i harmoninurealizaciju;

5. Pojedinci formuliu svoje investicijske potrebe van svake proporcije, te stoga dioprijedloga ne bude dovoljno razraen;

6. Zapoinjanje projekta ne garantuje njegovo izvrenje u planiranom vremenskomroku;

7. Uposlenici u lokalnim vlastima i graani ne znaju koji kriteriji se koriste priizboru investicija;

8. esto se istovremeno sprovodi prevelik broj investicija za koje opina nije

dovoljno jaka.


11/69


B. STRATEGIJA

TA JE STRATEGIJA?

Izazov za najmodernije metodologije stvaranja strategije jeste (osim izrade korisnog,konciznog i itkog izvjetaja o stanju u opini) prepoznavanje stvarnih problema i prilikaza razvoj opine. Kada biste naelnika opine upitali koji je najvei problem u opini,odgovor bi najvjerovatnije bio: nezaposlenost.

U stvarnosti najvei problem naelnika je kreiranje dobro strukturiranog, dugoronogprograma podsticaja gradskog poduzetnitva. Tada e se problem nezaposlenosti rijeitisam. Meutim, naelnik najee pokuava privui poduzetnitvo ulaui velika sredstvana pripremanje terena i podsticanje investitora da dou na podruje opine. Zaboravljada ako u opini ne postoji program podsticaja, a samim tim ni uslovi za obavljanjeprivredne djelatnosti (sredina povoljna za poslovanje, garantni fondovi, lokalne razvojneagencije, inkubatori poduzetnitva i druge efikasne institucije), anse za dolazakinvestitora su male.

Dobro razraena strategija treba imati najvie 20 stranica, dobro identifikovane idefinisane probleme i mogunosti, nekoliko precizno formulisanih stratekih ipojedinanih ciljeva kao i navedene mjere za napredak u njihovoj realizaciji, i nita vie;bez ikakvih zadataka za realizaciju, jer je to upravo zadatak Plana kapitalnih investicija.

Usvajanje takve strategije ne prua mnogo u izvrnom smislu. O tome se i radi.Realizacija strategije mora biti rasporeena u narednim dugoronim programima razvoja

Plana kapitalnih investicija. Planovi kapitalnih investicija treba da sadre dinamikurealizacije, nain na koji se ona zasniva na konkretnim finansijskim sredstvima, i nainna koji se ona odraava na konkretne investicione planove. Postojanje strategije je odizuzetne pomoi pri stvaranju Plana kapitalnih investicija, ali Plan se moe definisati ibez strategije, dok, s druge strane, obrnuta zavisnost, ili radije nezavisnost, ne postoji.

Lokalna samouprava bi trebalo da predvodi lokalnu zajednicu i bude njenaadministracija; a ukoliko eli biti moderna, ne moe biti samo maina za donoenjeadministrativnih odluka, za obradu stranaka. Ona je duna da bude aktivan subjekatkoji organizuje javni ivot na svom podruju, i koji samostalno prihvata izazove iz oblastiposlova koji su mu povjereni, prije svega onih koji se tiu budunosti.


12/69


Primjer: Prije usvajanja Plana kapitalnih investicija (PKI), opina Gradaac jeimala nekoliko planova, i to za rekonstrukciju i izgradnju rasvjete, plan zaizgradnju puteva i cesta i planove za druge grupe projekata. Godine 2006. jekreiran novi strateki plan razvoja opine Gradaac. Ispostavilo se da postojeipojedinani planovi za kapitalne investicije nisu bili usklaeni sa stratekim

planom. Stoga je novi strateki plan koriten kao osnova za odreivanje kriterija isveobuhvatne PKI analize i prioritiziranja kapitalnih projekata.

KAKO KORISTITI STRATEGIJU?

Stvaranje najbolje strategije sastoji se od sljedeih koraka:

Napraviti izvjetaj;

Identifikovati pojave koje su znaajne za razvoj (to moe biti uraenoSWOT analizom);

Identifikovati ukorijenjene probleme koji stoje iza negativnih pojava(metoda 5 pitanja zato );

Definisati najvanije probleme koje treba rijeiti kako bi se mogliiskoristiti aduti i resursi opine, naroito intelektualni i istorijski resursi,jer su najee ignorisani (metodom brainstorminga; matrica problema imogunosti);

Napraviti listu problema po vanosti;

Analizirati uzrok problema;

Definisati zadatak opine, i odrediti strateke ciljeve;

Odrediti pojedinane ciljeve;

Definisati nain mjerenja napretka u realizaciji pojedinanih ciljeva;

Organizovati to vei broj sastanaka sa graanima gdje bi se raspravljalo oprojektu (ako ga budu eljeli proitati).

EMU SLUI STRATEGIJA ?

Strategija razvoja opine, stvarana uz ukljuivanje to veeg broja subjekata, liderainteresnih grupa, voa lokalnih organizacija (posebno iz domena poduzetnitva inevladinih organizacija), stvara dobru atmosferu u gradu--atmosferu saradnje iintegracije. Takoe podstie angaovanje privatnih subjekata po pitanjima koja su odjavnog interesa ili koja se nalaze na granici izmeu javnog i privatnog interesa.

Olakava donoenje tekuih investicionih odluka u skladu sa dugoronim planovima zarazvoj, predstavljajui most izmeu ciljeva i stratekih projekata u godinjem budetuopine (uzimajui u obzir aktuelne investicijske prioritete).


13/69


C. MEDIJSKA KAMPANJA

TA JE MEDIJSKA KAMPANJA?

Medijska kampanja je javno djelovanje naelnika, skoncentrisano u jednom vremenskom

periodu, i to u tri pravca:

Informisanje graana o namjeri stvaranja Plana kapitalnih investicija;

Objanjavanje metoda i naela za realizaciju tog procesa;

Podsticaj graanima da na adekvatan nain izraze svoje konkretneinvesticione potrebe.

Sada se sve vie prihvata da je sprovoenje Plana u klimi javnog dijaloga od vitalnogznaaja. To shvatanje jo vie produbljuju pravila za podnoenje prijedloga za pomonasredstva, domaa i inostrana, ije poznavanje je u slubi profesionalizacije djelovanjalokalne samouprave uopte.

Ali ono to predstavlja izazov jeste neophodnost razvijanja medijske kampanje, odnosno,javnog dijaloga oko sprovoenja Plana i to u odreenom vremenskom roku (kojim se usluaju Plana raspolae). Plan kapitalnih investicija predstavlja dobru priliku zaprodubljivanje komunikacije izmeu opinske uprave i graana, tim vie to takvakomunikacija najee nije jaka strana gradske uprave.

KAKO KORISTITI MEDIJSKU KAMPANJU?

Svi birai bi trebalo da imaju pristup priruniku za PKI; prirunik treba sadravatidefinicije najvanijih termina i pojmova vanih za razumijevanje Plana kapitalnihinvesticija.

Obrasci, prirunici i drugi izvorni materijali namijenjeni graanima koji ele saznati vieo tome kako traiti investicije i kako popunjavati Prijedlog za investiranje, treba da budunapisani jednostavnim, razumljivim jezikom; treba da sadre i objanjenja o upravljanjuopinskim investicijama, te biti dostupni u sjeditu opinskih vlasti i u svim drugimjavnim institucijama, kao i posredstvom elektronskih medija lokalne samouprave. Ovimaterijali treba da sadre vremenske odrednice; objanjenje na koji nain itati obrazacprijedloga za investiranje, te iznos sredstva izdvojen za investicije.

Napomena: Naelnik se lino mora angaovati na medijskoj kampanji. Uintervjuima i izjavama, naelnik treba predstaviti koncepciju Plana, podsticatistanovnike da uestvuju u ispunjavanju investicionih projekata i postavljaju pitanjao budunosti.


14/69


Za one graane koji su manje aktivni u traenju informacija, odabrane materijale,naroito obrasce za investicione projekte, treba distribuirati putem lokalne tampe,uruivati ga zajedno sa raunima za koritenje medijskih usluga i drugim poiljkama kojealju lokalne vlasti. Mnoge lokalne samouprave su pronale domiljate naine buenjainteresovanja kod stanovnika i pojanjavanja njihove uloge i znaaja njihovog linog

uea u investicijskom procesu koji realizuje op

ina.

EMU SLUI MEDIJSKA KAMPANJA?

Medijska kampanja je potrebna opini, graanima, slubenicima i vijenicima u procesuodluivanja o prihvatanju, razraivanju, realizaciji i auriranju Plana kapitalnihinvesticija, i bie u potpunosti primijenjena i iskoritena. Rezultat sprovoenja kampanjeje neometani tok procesa planiranja i implementacije Plana, poveano stanje svijestinjenih uesnika, institucionalizacija funkcionisanja Plana i sposobnost opine da vrinjegovo praenje i auriranje nakon realizacije pojedine budetske godine.

Poeljno je domiljato koristiti sredstva medijske kampanje; ona e poveati povjerenjestanovnika u opinske vlasti, osigurati graanima osjeaj da je njihovo miljenje oinvesticijskim potrebama vano za naelnika i vijee. Veliki broj vijenika izraavajumiljenje da, kao osobe koje su izabrali graani, odlino poznaju njihove elje ioekivanja. Moi prepoznati ta graani ele, a da ih to ne pitamo, je iluzorna stvar, noipak, s takvim stavom se nerijetko moemo susresti prilikom izrade Plana.

Medijska kampanja e graanima otvoriti oi da posmatraju dugoroniju perspektivurazvoja, a ne samo godinju. Stvaranje takve vizije i diskusija o njoj e stvoriti boljuatmosferu u odnosu na organe vlasti, ljudi e biti zadovoljniji, a to e takoe poveatiizglede za stabilnost vlasti i bez lokalnih izbora. Vizija razvoja stvara temelje zavieslojnu, uspjenu i atraktivnu marketinku politiku opine, a ta politika otvara ansu za

pronalaenje dodatnih izvora finansiranja programa.

Primjer: U opini Mrkonji Grad, u kojoj ivi oko 22 hiljade stanovnika, ukupno jepristiglo oko 150 prijedloga. Naelnik opine je organizovao niz sastanaka sapredstavnicima privatnih poduzetnika, nevladinih organizacija, omladine ikulturnih centara te se pismenim putem obratio svim akterima u zajednici kao iistaknutim pojedincima obrazlaui Plan, njegov znaaj te njihovu ulogu u izradiovog dokumenta kako bi se dobila to realnija slika potrebna u ovoj opini. U PKIje ukljueno ukupno 120 prijedloga, od kojih je 79 bilo predloeno od stranegraana.


15/69


D. POETNA DOKUMENTACIJA KO? TA? KADA?

TA JE POETNA DOKUMENTACIJA?

Jedan od opinskih organa, ije odluke su pravosnane, treba da usvoji nain, proceduru inaela implementacije Plana, i da to bude u formi osnivakog dokumenta. Da li jedonoenje odluke o sprovoenju Plana u domenu vijea ili naelnika? Koja je od te dvijemogunosti uspjenija i u kojim uslovima?

Napomena: Glavna razlika izmeu ove dvije mogunosti je ta to e naelnik bredonijeti odluku i ona e biti u veoj mjeri dosljedna, ali vijee moda takav Plannee priznati kao svoje djelo. Ako vijee bude donosilo odluku o usvajanju Plana,lake e biti kasnije usvojiti razraen Plan zajedno sa odlukom o sprovoenju,mada u svakom sluaju treba prilino dugo vremena da se pridobije spremnost

vijea da podri tu inicijativu. Ako se u tome uspije, naelnik je obino odluniji usvom djelovanju, jer osjea da ima podrku vijenika.

Odluka o sprovoenju Plana moe izazvati pitanja i otpore. ta, na primjer, uraditi saodlukama koje je vijee donijelo u ranijem periodu o pojedinanim investicijama a kojese tiu budunosti? Takvih odluka vijea koje nisu obuhvaene strategijom razvoja imamnogo, jer su iznuene u zamjenu za pruanje podrke, na primjer, za naredni budet.Ukoliko takva pitanja postoje, treba da budu rijeena u poetnoj fazi, kroz osnivakidokumenat o sprovoenju Plana, odlukom vijea ili naelnika.

KAKO KORISTITI POETNU DOKUMENTACIJU?

Umjesto dugakog opisa, navodimo primjer odluke vijea o usvajanju Plana. Odlukanaelnika je obino kraa i sa manje pojedinosti.


16/69


OBRAZLOENJE

Investicijski izdaci moraju biti planirani uzimajui u obzir vremenski period dui odjedne budetske godine i proizilaziti iz razvojne strategije opine ili iz razvojnih ciljevausvojenih po nekom drugom osnovu. Savjesna realizacija svih ovih ciljeva zahtijevaformulisanje viegodinje, koordinirane investicione strategije, koja e biti temelj zastvaranje tzv. investicionog aneksa prilikom rada na budetu svake godine.

Plan kapitalnih investicija e biti vrlo koristan za opinske vlasti, naroito u procesuplaniranja stratekog razvoja, i on e, izmeu ostalog:

Predstavljati dobru osnovu za pribavljanje inostranih sredstava za razvoj,prije svega, iz evropskih zemalja;

Olakavati donoenje aktuelnih odluka u skladu sa dugoronim planovimaza razvoj, predstavljajui most izmeu ciljeva i stratekih zadataka u tojoblasti, i u skladu sa godinjim budetom opine (uzimajui u obziraktuelne investicione prioritete);

Predstavljati trajnu osnovu za koordinaciju raznih odluka, djelovanja ipoduhvata u vezi pripreme i toka investicijskog procesa;

Predstavljati instrument dijaloga sa stanovnicima u vezi sa politikomrazvoja opine i sredstvo za partnersku saradnju izmeu opinskih vlasti, sjedne strane, i stanovnika opine, nevladinih organizacija u opini,lokalnih privatnih poduzetnika, drugih lokalnih uprava i vladineadministracije, s druge strane.

Odluka Opinskog vijea br. .............., od ............. 2008., o pretpostavkama, naelima inainu izrade Plana kapitalnih investicija Opine

Na osnovu lana ......., Opinsko vijee donosi sljedeu Odluku:

I

Usvajaju se pretpostavke, naela i nain razraivanja Plana kapitalnih investicija (skraeno:PKI) Opine, u skladu sa Aneksom br. 1 ove odluke.

II

Naelnik Opine se obavezuje da razradi i predloi Vijeu nacrt Plana kapitalnih investicija zagodine ....., zajedno sa odgovarajuim prijedlogom odluke Vijea u roku od 3 mjeseca od danadonoenja ove Odluke.

III

Odluka stupa na snagu danom donoenja i bie objavljena uobiajenom procedurom.

Predsjednik Opinskog vije

a


17/69


Aneks 1 Odluke br. ................. Opinskog vijea, od ............. 2008. godine

Pretpostavke, naela i naini izrade Plana kapitalnih investicija Opine

I. Ope pretpostavke

1) Plan kapitalnih investicija predstavlja viegodinji plan razvoja opine i poboljanja standardau sferi upravljanja javnim dobrima opine. Njegov cilj je utvrditi, u okvirima vaeih zakonskihpropisa i na osnovu organizacionih i finansijskih mogunosti, visinu dugoronih izdataka zaorganizovanu izgradnju, modernizaciju i poboljanje tehnike i drutvene infrastrukture opine. Plantakoe predstavlja osnovni mehanizam koordinacije procesa realizacije investicija.2) Naela i kriteriji za ocjenjivanje investicionih projekata e uzimati u obzir sljedee: Potrebu dosljednog poboljanja kvaliteta ivota graana; Neophodnost unapreenja uslova za funkcionisanje privrede u gradu; Kulturne, ekoloke i prostorne uslove koje opina postavlja; Uticaj predloene investicije na realizaciju stratekih planova opine; Uticaj procesa realizacije Plana na podsticanje sveopteg razvoja opine i na privlaenjeinostranog investicijskog kapitala.3) Pri donoenju odluka o ukljuivanju pojedinih projekata u Plan kapitalnih investicija, prednoste imati investicije: ija je realizacija neophodna kako bi se ispunili zakonski uslovi; Koje su zapoete i iji je nastavak neophodan kako bi se postigao predvieni efekat; Koje omoguavaju poveanje broja novih radnih mjesta; Koje omoguavaju smanjenje tekuih budetskih izdataka kroz smanjenje trokova odravanjaili obima posla, ili doprinose rastu opinskih prihoda; Koje obezbjeuju ili unapreuju pruanje usluga znatnom broju graana; Koje su u skladu sa opim oekivanjima javnosti;4) Kriterije rangiranja investicionih projekata i principe za njihovo bodovanja e usvojiti naelniku formi odluke.5) Konana lista investicionih projekata, prema prihvaenim kriterijima, e u okviru Planakapitalnih investicija biti prilagoena, u svom finansijskom nivou, sljedeem: Viegodinjoj projekciji opinskih prihoda; Viegodinjoj procjeni opinskih tekuih trokova; Stanje raspoloivih sredstava, za svaku godinu posebno, kao i dugorono; Koncepciji finansiranja investicija uz pomo instrumenata zaduivanja (prije svega,preferencijalnih kredita, opinskih i prihodnih obveznica i investicionih kredita); Mogunostima finansiranja investicija iz spoljnjih izvora kapitala, kao to je javno-privatnopartnerstvo.


18/69


SVRHA?

Proces sprovoenja Plana kapitalnih investicija prvi put traje od 3 do 4 mjeseca, uzavisnosti od veliine opine. Ovaj proces mora biti propraen detaljnim procedurama,

mora postojati sistem i moraju se definisati odgovornosti. Ukoliko ovi uslovi nisuispunjeni, proces implementacije Plana e propasti ili e ovo sredstvo postati predmetommanipulacije. Dobra poetna dokumentacija slui kao regulator procesa, otklanjarazmirice oko kompetencija, definie odgovornosti i zadatke, omoguava pripremanjeplana i dinamike implementacije.

II. Principi za razraivanje Plana kapitalnih investicija

Plan kapitalnih investicija e biti: Petogodinji program; Program progresivnog karaktera, to znai da e nakon realizacije projekata predvienih zaprvu godinu biti dopunjavan projektima za novu, petu godinu, koja zaokruuje Plan. Istovremeno,

ukoliko bude potrebno, bie auriran za naredne

etiri budetske godine; Usvojen od strane vijea prije usvajanja budeta za narednu godinu;

Osnova za izradu investicionog aneksa budeta za naredne godine; Plan koji e buhvatati opinske investicije u vrijednosti preko .................... KM koje sprovodeopinski ured i gradske organizacione jedinice (novi graevinski i tehniki poduhvati, ulaganje urekonstrukciju/obnovu, investicije u cilju modernizacije, investicijska kupovina, poboljanje); Pripreman na osnovu jedinstvenog obrasca tzv. Prijedloga za investiranje, dostavljenog u formikoju odredi naelnik, Plan e pripremati vijenici, komisije vijea, odjeli u opini, gradske organizacione jedinice idrugi organi, subjekti, organizacije i graani opine.

III. Izrada Plana kapitalnih investicija Rad na Planu e predvoditi Koordinacioni tim, kojeg e imenovati naelnik, u saradnji sapojedinim odjelima i organizacionim jedinicama opine, naroito sa njenim tehnikim odjelom iodjelom za finansije i budet; Naelnik opine e imenovati sastav Koordinacionog tima za rad na Planu i odrediti okvirkompetencija lanova Tima. Ovaj tim e se sastojati od strunjaka zaposlenih u opinskoj upravi,predstavnika komisija vijea i naelnika opine. U sastav tima treba da uu i predstavnici lokalnihudruenja graana; Tim e utvrivati listu investicionih projekata prihvaenih za preliminarnu analizu, dodjeljivatibodove pojedinim projektima, rangirati ih prema broju bodova, kao i proslijediti Plan kapitalnihinvesticija naelniku opine. Lista prioritetnih investicija, kako novih tako i onih koje se nastavljajuod ranije, nakon to je naelnik usvoji, e biti osnova za izradu nacrta Plana i prosljeivanje vijeu nausvajanje; Naelnik opine e u formi odluke odrediti plan i dinamiku rada na Planu, za vremenski periodod 2009. - 2013. godine.


19/69


E. OBRAZAC PRIJEDLOGA

TA JE OBRAZAC PRIJEDLOGA?

ta je Prijedlog za investiranje? To je obrazac odtampan na dvije stranice, a njegov cilj

je prikupiti to vie vanih informacija o investicijskom projektu. Informacije koje senalaze na prvoj stranici obuhvataju sljedee podatke :

1. Prezime (naziv) podnosioca prijedloga.2. Naziv investicionog projekta.3. Karakteristike investicionog projekta.4. Cilj realizacije projekta, kakav problem bi investicija rijeila.5. Kratak opis nove usluge koja e biti rezultat investicije.6. Tano odreenu lokaciju.7. Oblik raspolaganja zemljitem opinsko vlasnitvo ili je potrebno otkupiti

parcelu.8. Tehnike ili funkcionalne veze sa drugim investicijama i postojeom

infrastrukturom.9. Teritorijalni obuhvat djelovanja projekta (procenat stanovnika koji e imati

koristi od njega).10.Dodatne argumente na temu drutvene i ekonomske koristi koja proizilazi iz

realizacije zadatka.11.Adresu i telefon podnosioca prijedloga, datum, potpis.

Na drugoj stranici prijedloga, koju podnosilac ne popunjava, nalaze se sljedei podaci:

1. ifra projekta (tehnike odlike projekta); cestovna, vodovodna infrastruktura, itd.2. Budetska klasifikacija.

3.

Cijena projekta.4. Materijalno-finansijski plan.5. Podjela izvora finansiranja na vlastita sredstva opine i na finansijska sredstva iz

vanjskih izvora.6. Uticaj projekta na opinski budet u narednim godinama.7. Informacije o:

Usaglaenosti s prostornim planom

Studiji izvodljivosti

Postojanju tehnikog projekta

Dozvoli za graenje8. Bodovanje o ispunjavanju kriterija investicionih projekata.9. Ukupno bodovanje projekta.10.Ime i prezime i broj telefona odgovorne osobe, datum, potpis.

Da bismo prikupili to vie investicionih projekata, distribuiramo samo prvu stranicu, naijoj se poleini nalaze detaljna uputstva o tome kako popuniti Prijedlog, kao i brojevi


20/69


telefona, e-mail adrese i radno vrijeme slubenika koji su zadueni da daju odgovore napitanja i nedoumice graana, i da im prue potrebne informacije o tehnikom ivlasnikom karakteru projekta kao i o lokaciji na kojoj bi se projekat izvodio.

Na ovaj nain, prvu stranicu ispunjava podnosilac prijedloga, dok drugu stranicupodnesenog prijedloga ispunjavaju investicijske slube u opini i Koordinacioni tim, koji

pomae implementaciju Plana kapitalnih investicija.Razlog zato se primjenjuje Prijedlog za investiranje jeste to je za proces realizacijerazvojnih planova opine neophodno odrediti naela koja e predstavljati osnovu prikreiranju Plana kapitalnih investicija.

Ova naela se odnose na :

Upotrebu jedinstvenih obrazaca, dokumentacije i procedura neophodnih pri izradiPlana;

Izrada dokumenata, u cilju komunikacije u drutvu, i informativne politike u

gradu, obavezujuih u domenu planiranja i nadgledanja implementacijeinvesticionih (razvojnih) projekata.

Za pripremu i obradu Plana, neophodno je da nadlene osobe odrede nain predlaganja ipredmet novih investicionih projekata. Istovremeno, da bi se mogao uporediti znaajpredloenih investicionih projekata za opinu, neophodan je jedinstven i detaljan opissvakog projekta.

U tu svrhu se koristi obrazac Prijedloga za investiranje, kojeg usvaja naelnik odlukom.

Napomena: Sam prijedlog postavlja podnosiocu toliko pitanja i izazova, da emnogi odustati od njegovog ispunjavanja i priznati da njihov projekat nijeracionalan ili je preuranjen. Praksa je pokazala da prijedloga nikada nije previe.

Ako je jedna od taaka na dnevnom redu javne rasprave investiranje uz pomo kojeg bilokalna samouprava stvorila nove usluge, tada lanovi lokalnih vlasti moraju uzeti u obziri to da li e korisnici ove usluge htjeti da je plaaju. Ta injenica je takoe jedan odargumenata za primjenu Prijedloga za investiranje. Najbolji nain da se lokalnasamouprava u to i uvjeri jeste da podijeli obrasce prijedloga graanima i da oni sami

napiu kakve investicije su im potrebne i ta bi trebalo izgraditi.Birai postupaju na nain veoma slian korisnicima, zato se slubenici u javnimustanovama mogu osloniti na vlastiti osjeaj odgovornosti kao stanovnika opine. Vanoje podsticati ljude da izraavaju svoje miljenje po pitanju Plana, i sasluati njihove ideje.Zahvaljujui toj injenici, reakcija stanovnika na predloena rjeenja e biti zasnovana naznanju i informacijama, a ne na emocijama.


21/69


Odluka naelnika o naelu podnoenja Prijedloga za investiranje za PKI

Usvaja se jedinstveni obrazac Prijedloga za investiranje, koji slui za predlaganjeinvesticionih projekata u okviru Plana kapitalnih investicija, u skladu sa Aneksom br. 1 ovedluke, i koji je obavezujui za sve osobe, organizacione jedinice i sve ostale subjekte kojiele podnijeti prijedlog za poduzimanje investicijskog projekta.

KAKO KORISTITI OBRAZAC PRIJEDLOGA ZA INVESTIRANJE?

Prijedlog, zajedno sa uputstvom za ispunjavanje, treba biti izloen na ulazu u opinskeurede, u organizacionim jedinicama opine, u kolama, domovima kulture, a za vrijememedijske kampanje ga treba objaviti u lokalnoj tampi. Da ponovimo: uputstvo oispunjavanju prijedloga obavezno mora sadravati informaciju (podatak o imenu i

prezimenu, radnom vremenu, broju telefona i e-mail adresi) o osobama koje e u uredupruati objanjenja, informacije i pomo pri ispunjavanju prijedloga. Obrazac prijedlogase usvaja odlukom naelnika. U nastavku slijedi primjer odluke o obrascu prijedloga.

Napomena: Uputstvo o nainu ispunjavanju prijedloga mora sadravati informacijeo krajnjem roku i mjestu predaje prijedloga.

I

II

Sve organizacione jedinice su obavezne da se pridravaju obrasca iz lana I i daprimjenjuju naela navedena u ovoj dluci

III

Odluka stupa na snagu danom usvajanja.

Naelnik opine

Predstavnici opinskih vlasti duni su se upoznati sa nainom koritenja informativnogmaterijala i samim obrascem prijedloga prije sastanaka sa graanima. Prilikom sastanaka,graanima treba objasniti osnovne ciljeve Plana i postupak. Ako predstavnici lokalnesamouprave ostavlja utisak da su dobro informisani, ak i ako izraavaju razliita gledita

na temu Plana, manje je vjerovatno da e javno mjenje pomisliti da je sve namjeteno.

SVRHA PRIJEDLOGA ZA INVESTIRANJE?

Prijedlog za investiranje dovodi u red miljenja na temu investicija. Za poetak obradePlana, bilo bi dobro prije svega identifikovati probleme i potrebe drutva. PrimjenaPrijedloga i njegovo uvoenje u iru upotrebu doprinosi stalnom kontaktu rukovodilaca ulokalnim organima vlasti sa lokalnim stanovnitvom. Jedino ideje razvoja koje


22/69


zagovaraju graani mogu biti oslonac za izradu dobrog Plana kapitalnih investicija, aPrijedlog za investiranje najefikasnije slui toj svrsi.

Primjena i ira upotreba Prijedlog za investiranje je procedura u kojoj niko nikome nezabranjuje da prijavi onoliko investicionih potreba za koje smatra da su neophodne.Opinske jedinice, graani, lokalne organizacije, vijenici svako moe uestvovati u

procesu definisanja i izraavanja investicijskih potreba. Ova injenica vodi kapodsticanju javne rasprave o budunosti i postizanju sporazuma o tome kako bi tabudunost trebala izgledati.

F. TIM, INVESTICIJSKE SLUBE, SASTAV

Efikasan tok implementacije prvog Plana kapitalnih investicija je veoma bitan, stoga toon oblikuje dugoroni pristup prema ovoj metodi. Mnogo je mogunosti da doe doporemeaja u procesu implementacije; prva meu njima je ve u trenutku donoenja

odluke o pravilima rada i o sastavu grupe za implementaciju Plana kapitalnih investicija(koja se najee naziva Koordinacioni tim).

Koordinacioni tim je radna grupa koja u opini radi na pripremanju Plana,a iji sastav odreuje naelnik. Tim se imenuje na period u trajanju od jednog mandata istoga je izuzetno bitno da je reprezentativan. Opasnosti koje mogu ugroziti ispravnodjelovanje Tima su: neprilagoavanje prilikama lokalne zajednice, prevelik broj lanovau Timu, neprecizno definisani principi za donoenje odluka Tima, nedostatak definisanjakompetencija unutar njega, nedostatak sposobnosti timskog rada, a sve to rezultiranepotrebnom napetou i diskusijama koje vode do protivljenja i obstrukcije u radu Tima.

Tim, zatim, ne treba da ima prevelik broj lanova prevelika brojnost lanova oteava

kako rad tako i donoenje odluka. 12 do 15 osoba je sasvim dovoljno. Optimalan sastavzavisi od uslova i situacije u lokalnoj zajednici. Teoretski, najbolje je ako se on sastoji odsljedeih osoba:

Naelnik predsjedavajui,

Sekretar Tima najbolje bi bilo da to bude mlad, vrijedan slubenik koji poznajeraunovodstvo i rad na kompjuteru,

ef za finansije u opini ili finansijski direktor,

ef opinskih slubi za investicije - esto se deava da je on protivnik Plana, jermu on oduzima mogunost samostalnog odluivanja o investicijama,

Predsjedavajui vijea budetske komisije,

Predsjedavajui vijea komisije za razvoj,

Vijenici iz opozicije oni e onemoguavati poputanje naelniku,


23/69


Odluka naelnika opine br. , od, o imenovanju Koordinacionog tima za izradu

Plana kapitalnih investicija (PKI)

Na osnovu lana.. utvruje se sljedee:

I

Imenuje se Koordinacioni tim, u sastavu:

..II

Zadatak Koordinacionog tima e biti da pripremi Plan kapitalnih investicija, i to da:

odredi liste investicionih projekata prispjelih na procjenu na osnovu zaprimljenih ispunjenihprijedloga investiranje,

boduje pojedinane projekte na osnovu kriterija ocjenjivanja kao i na osnovu rangiranjaprojekata za Plan kapitalnih investicija.

III

Tehnike usluge Koordinacionog tima e obavljati...............................

IV

Odluka (Rjeenje) e biti dostavljena svim lanovima Koordinacionog tima.

V

Odluka (Rjeenje) stupa na snagu datumom donoenja i bie oglaena na oglasnoj ploi uopini kao i na internet stranici.

Dva predstavnika lokalne poslovne zajednice,

Dva predstavnika nevladinih organizacija,

Predstavnik iz svijeta kulture i nauke,

Predstavnik omladine.

Sljedee o emu treba voditi rauna jeste uvaavanje ujednaene zastupljenosti po spoluu Timu, kako bi se obezbijedilo da prijedlozi projekata koji se odnose na ene imukarce, djeake i djevojice budu jednako razmatrani i bodovani. To se moe postiiukljuivanjem jedne ili vie predstavnica enskih grupa, ili osiguravanjem ujednaenezastupljenosti lanova u okviru same komisije, uz odabir lanova na osnovu njihoveupuenosti u pitanja koja se tiu ena.

U nastavku slijedi primjer odluke naelnika o imenovanju Koordinacionog tima.


24/69


OBRAZLOENJE

Za realizaciju razvojnih ciljeva opine neophodno je ustanoviti principe koji e bitiosnova za stvaranje Plana kapitalnih investicija.

Ti principi obuhvataju sljedee:

Stvaranje instrumenata koordinacije i usaglaavanje razliitih djelatnostivezanih za razradu Plana.

Stvaranje sredstava i tijela za komunikaciju sa drutvom i informacionupolitiku, u vezi planiranja investicija i praenja implementacijeinvesticionih projekata koja su obavezujua u opini u domenu planiranja ikontrole realizacije investicionih (razvojnih) zadataka.

Dakle, za razradu Plana kapitalnih investicija neophodno je imenovanje radne grupe kojae obaviti preliminarnu analizu projekata, i na osnovu ije procjene e se ii dalje uproceduru, i koja e takoe definisati jedinstvene kriterije i principe za rangiranje

projekata u cilju utvrivanja konanog Plana kapitalnih investicija. U Timu treba da budujednako zastupljeni opinski organi kao i predstavnici zajednice iz sfere privrede inevladinih organizacija.

Napomena: Ne preporuuje se da naelnik povjerava predsjedavanjeKoordinacionim timom svom zamjeniku, ili, to je jo gore, efu odjela za opinskeinvesticije. Primjer iz BiH: u Bosni i Hercegovini u opinama u kojima su naelnicibili predsjedavajui Koordinacionog tima, ali su bili manje aktivni, iskustva supokazala da su te opine imale manji odaziv graana, a sam proces izrade PKI jetekao daleko sporije.

KAKO KORISTITI KOORDINACIONI TIM?

Praksa je pokazala da unutar samog Koordinacionog tima lako dolazi do spora oko togakoji su investicioni projekti vaniji. Ne postoji bolji nain da se prevaziu sukobi vezaniza razlike u miljenju od toga da Tim na poetku svog rada usvoji jasnu i dosljednumetodologiju i logiku procesa razraivanja i implementacije Plana kapitalnih investicija.

Tim e najbolje djelovati u okvirima pravilnika usvojenog od strane naelnika ili samogtima. U nastavku slijedi prijedlog takvog pravilnika.


25/69


Okvirni Pravilnik o radu Koordinacionog tima za izradu Plana kapitalnih investicijadonesen na osnovu Odluke naelnika opine, broj .........., od ............. godine ......(ili na sastanku Tima odranom dana......)

Koordinacionog tima za izradu Plana kapitalnih investicija, u daljnjem tekstu: Tim,je radna grupa imenovana Odlukom naelnika opine, broj............ od ...........godine, sa

sljedeim zadacima:

Izvriti verifikaciju Prijedloga za investiranje, tj. potvrditi da li su prijedlozipotpuni kao i da li su realni u tehnikom i pravnom smislu;

Dopuniti potrebne podatke u Prijedlogu za investiranje, dodavanjeminformacija i brojki koje nedostaju. lanovi Tima koji su predstavniciinvesticionih i finansijskih slubi e obezbijediti sve tane informacijeneophodne da bi se obavilo gore navedeno dopunjavanje prijedloga

Odrediti prioritetne prihvaene investicione projekte u skladu sa prihvaenimkriterijima, tako to e izraunati broj poena za svaki projekat i rangirati gaprema broju dobijenih bodova, pridravajui se principa sadranih u daljemtekstu Pravilnika;

Grupisati projekte Plana kapitalnih investicija prema usvojenim kategorijama(drumski, kanalizacioni, itd.), i odrediti u koju godinu Plana e biti svrstani(unutar kategorija, po godinama Plana) na osnovu bodova, tehnikih kriterija,procjene stepena spremnosti Plana za realizaciju;

Usvojiti konanu listu projekata za Plan;

Obaviti analizu potrebnih finansijskih sredstava za realizaciju takopripremljene liste projekata Plana, na osnovu finansijskih mogunosti opine;

Pripremiti finalni Plan, sa obrazloenjem, na usvajanje naelniku, a zatimopinskom Vijeu.

Koordinacioni tim obavlja svoje zadatke u skladu sa gore navedenom Odlukomnaelnika, a odluke donosi glasanjem. U sastav Koordinacionog tima ulazi

predsjedavajui, zamjenik predsjedavajueg, lanovi Tima i sekretar.

Tim donosi odluke natpolovinom veinom glasova, u prisustvu najmanje polovinelanova Tima, navedenih u Odluci naelnika. Sekretar Tima obavezno vodi zapisnik nasastancima Tima.


26/69


Koordinacioni tim obavlja rad na Planu kapitalnih investicija u saradnji sa pojedinim

odjelima u lokalnoj upravi i organizacionim jedinicama opine, naroito sa tehnikimodjelom opine kao i odjelom za finansije i budet. Tim e preporuiti Plan naelniku, aon e ga dalje predloiti vijeu opine. Nakon to naelnik primi rangiranu listuinvesticija, kako novih tako i onih koje se nastavljaju od ranije, ona e biti osnova zaupuivanje Plana na usvajanje vijeu opine.

EMU TIM SLUI?

Odreivanje koji investicioni projekat zasluuje vie panje i bru realizaciju a kojimanje esto izaziva sukobe. esto je strah od takvih sukoba razlog zbog kojeg naelnikodlui da odustane od obrade dobro pripremljenog Plana, uz izgovor da je nepotpun.

Koordinacioni tim je drutveno tijelo koje u toku rada na Planu kapitalnih investicijaprikuplja i procjenjuje argumente za prihvatanje ove a ne neke druge liste projekata kojie ui u Plan kapitalnih investicija, a zatim preporuuje prijedlog koji je ocijenjen,opteprihvaen i iroko razmotren. To u velikoj mjeri utie na tok sjednice vijea na kojojse usvaja Plan kapitalnih investicija.

U svom radu Koordincioni tim e se pridraavati sljedeih prinicipa za odreivanje prioritetnihinvesticionih projekata:

Svaki lan Tima e zasebno procijeniti svaki investicioni projekat, u skladu sa kriterijima

za ocjenjivanje projekata i usvojenim bodovanjem, kao i u skladu sa Planom rada Tima;

Ocjena projekta i bodovanje e se obavljati na osnovu informacija sadranih u Prijedloguza investiranje za svaki projekat;

Konaan broj bodova projekta je prosjean zbir bodova koji je tom projektu dodijeliosvaki lan posebno, ali iz tog zbira e se prethodno iskljuiti najvii i najnii dodijeljeni bodovi;tako dobijeno bodovanje se zaokruuje na cijelu brojku.

Koordinacioni tim je obavezan da, nakon to opinsko Vijee usvoji Plan kapitalnih investicijaza godine od do ., isti aurira svake naredne godine oslanjajui se na viegodinju

finansijsku analizu, nove podnesene prijedloge kao i na ovaj Pravilnik.

Izmjena sastava Tima kao i njegovo rasputanje se vri putem odluke naelnika.

Predsjedavajui Koordinacionog tima


27/69


G. PLAN I DINAMIKA IMPLEMENTACIJE, TERMINI

TA ONA PREDSTAVLJA?

Plan i dinamika implementacije Plana kapitalnih investicija (PKI)

Aktivnosti Nosioci aktivnosti Termini

Obuka zaposlenih i vijenika o Planu Osoblje GAP-aPreliminarni koraci

Konsultanti vre razraivanje, razmatraju i uruujusljedeu dokumentaciju:

- Odluku naelnika o planu i dinamici rada,- Obrazac, i ta treba da sadri Prijedlog za

investiranje, kao i kriterije za rangiranje

investicionih projekata. Usvajanje principa za drutveno uee u

razraivanju Plana. Distribuiranje novinskih lanaka o Planu lokalnoj

tampi.

Naelnik,Osoblje GAP-a

Prvasedmica

Realizacija Donoenje odluka naelnika, odreivanje termina,

odgovornosti pojedinaca i organizacionih jedinica uPlanu kapitalnih investicija.

Imenovanje Koordinacionog tima i odreivanjeprincipa i naina njegovog rada Definisanje Plana uodnosu na vaee propise


Drugasedmica

Utvrivanje finansijskih mogunosti opine. Razraivanje dugorone budetske projekcije:- budetskih prihoda- operativnih trokova budeta- raspoloivih sredstava za investiranje

Osoblje GAP-a Prvimjesec

Utvrivanje investicionih potreba Distribucija Prijedloga za investiranje Podneseni prijedlozi se prikupljaju, kompletiraju i

analiziraju Odreuju se finansijske potrebe na osnovu

prikupljenih Prijedloga za investiranje


Drugimjesec

Utvr

ivanje prioritetnih investicionih projekata Konano odreivanje kriterija za utvrivanjeprioriteta.

Odreivanje principa bodovanja. Bodovanje. Podjela projekata na grupe (kategorizacija

projekata) Usvajanje preliminarne liste investicionih projekata

za Plan (odlukom naelnika).

Naelnik,Koordinacioni tim,

Osoblje GAP-aDesetasedmica


28/69


Usporedba potreba i finansijskih mogunosti Obuka operatera za program WPR Ubacivanje podataka u program WPR. Analiza potreba i mogunosti kreditiranja. Odreivanje osnove za koritenje kreditnih

sredstava, visine tih sredstava, i izvora finansiranjaprojekata u sastavu Plana.

Formiranje liste spoljnjih, najpovoljnijih, izvorafinansiranja za svaki projekat koji je uao u Plan.

Odreivanje visine neophodnog vlastitog udjela uinvestiranju svakog projekta.

Odreivanje liste projekata za koje bi postojalamogunost partnerstva izmeu javnog i privatnogsektora.


Jedanaestasedmica

Revizija Plana. Razraivanje varijanti konane verzije Plana. Razraivanje principa godinjeg auriranja Plana

(odlukom vijea)

Opinsko vijee,Naelnik,Osoblje GAP-a

Dvanaestasedmica

Opinsko vijee donosi odluku o usvajanju Plana. Opinsko vijee

Od samog poetka procesa implementacije Plana kapitalnih investicija, svi treba da sepridravaju plana i dinamike njegove realizacije usvojene od strane naelnika (ili vijea).Ona se najee prezentira kao u gorenavedenoj tabeli, a navedeni termini su optimalni.

KAKO KORISTITI PLAN I DINAMIKU IMPLEMENTACIJE PLANA?

Osnovni nain za pridravanje dinamike realizacije jeste da se na poetku svakog

zasjedanja Koordinacionog tima uporedi stanje implementacije Plana sa zadatomdinamikom.

Osnovni nain da se realizuje dinamika jeste da se pred kraj svakog zasjedanja Timaodrediti termin za naredeno zasjedanje, zadaci za pojedine lanove Tima, i rokovi zanjihovu realizaciju, nain komunikacije izmeu lanova Tima u periodu do narednesjednice. Takoe je poeljno da se primijeni Microsoft Project, kao i da se uspostavi inadgleda Gant Charts(Gantova karta) za implementaciju Plana.

Napomena: Dva elementa igraju vanu ulogu u ispunjavanju rokova koji su

postavljeni u prvobitnoj dinamici: 1) spremnost naelnika da obavi posaoblagovremeno i 2) efikasnost sekretara Tima, koji ima mnogo zadataka vezanih zaizraunavanje bodova dodjeljenih svakom projektu kao i za finansijska pitanja.Stoga, sposobnost sekretara u smislu njegovog poznavanja Excel programa ispremnosti da naporno radi je od izuzetnog znaaja.


29/69


SVRHA PLANA I DINAMIKE IMPLEMENTACIJE PKI-a?

Nita nije vie kompromitirajue za odreeni poduhvat u oima javnih slubenika kao toje neispunjavanje rokova njegove realizacije. U takvim sluajevima oni smatraju da onnije vrijedan napora i da je beznaajan. Plan i dinamika i pridravanje istih pruauesnicima u poduhvatu osjeaj profesionalne satisfakcije zbog posla koji je obavljen u

roku, i poveava njihovu elju da se posao zavri blagovremeno. Pridravanje rokova jetakoe odlian marketing za promociju Plana kapitalnih investicija i njegoveimplementacije kao i osnova za izvjetavanje opinskog vijea o napredovanju programa.Na ovaj nain lanovima vijea se prua osjeaj kao da uestvuju u tom radu todoprinosi mirnijem toku sjednice na kojoj e se usvojiti Plan kapitalnih investicija.


30/69

III PRIJEDLOZI PRIKUPLJENI, TA SADA? 30

III. PRIJEDLOZI

PRIKUPLJENI, TASADA?A. OCJENA SADRAJA I STRUKTURE PRIJEDLOGA;STATISTIKA

TA JE OCJENA SADRAJA I STRUKTURE PRIJEDLOGA?

Prijedlozi za investiranje koji pristignu do isteka roka predaje predstavljaju zbirkupodataka i izvor podataka. Osim sadraja predloenih investicionih projekata, ovi podaciposjeduju i mnotvo drugih vanih informacija. Sve te informacije, statistiki podaci iusporedbe treba obavezno objaviti u gradskim medijima. To su podaci o strukturipodnesenih zahtjeva, a ona u prvoj godini implementacije Plana obino izgleda ovako:

- Graani 10 %

- Udruenja graana 10%

- Privatni poduzetnici 15%

- Vijenici 25%

- Naelnik i javni uposlenici 40%

Napomena: to vei broj prijedloga pristigne, to bolje za opinu. Kao prvo, zato to e ihosebujan petogodinji investicioni program obuhvatiti vie nego to to moe jednogodinjibudet investicija. To znai da e biti vei broj onih koji e biti zadovoljni, ali moraju bitistrpljivi. Kao drugo, velika koliina investicionih zahtjeva (projekata) otvara irokemogunosti pribavljanja spoljnih izvora finansiranja, jer ima vie ideja a samim tim jemogue izboriti se za vie grantova i investicionih olakica. Kao tree, opina je boljepripremljena za sluaj da neka institucija objavi konkurs za dodjelu grantova i donacija.Tada opina izvlai iz rukava pravi prijedlog investicije, upravo onakav kakav eli donator:temeljito opisan, racionaln, osmiljen, i prijedlog investicije koji posjeduje spremnu analizutrokova; sve ovo znai veu vjerovatnou da e se dobiti sredstva. To, barem, pokazujeiskustvo zemalja koje su se u poetku kandidovale, a kasnije i postale, lanice Evropskeunije.

Kao drugo, treba pripremiti i objaviti tematsku strukturu prijedloga: koliko se pristiglihprijedloga odnosi na razvoj puteva, koliko na razvoj obrazovnog sistema, sporta irekreacije ili zatite ivotne sredine. Dosadanja iskustva pokazuju da se veina pijedlogaza investiranje odnosi na zatitu ivotne sredine, razvoj obrazovnog sistema i puteva.


31/69


Veoma je zanimljiv i vrijedan javnog predstavljanja tematski sastav prijedlogapodnesenih od strane graana, njihovih udruenja i privatnih poduzetnika, s jedne strane,i vijenika i javnih uposlenika, s druge strane. Praksa je pokazala da je sastav prijedlogapun proturjenosti i da bi to trebalo dati povoda za razmiljanje javnim uposlenicima,vijenicima i naelniku. Ono to je najvanije jeste ta graani smatraju prioritetom, te se

nakon podjele prijedloga po stepenu vanosti, interesi graana stavljaju na prvo mjestopri dodjeli finansijskih sredstava odreenih za plan u narednim godinama.

KAKO KORISTITI PRIJEDLOG ?

Prvi korak: provjeravamo da li su podnosioci zahtjeva u potpunosti ispunili obrasceprijedloga za investiranje. Ukoliko naemo zahtjev sa praznim, neispunjenim rubrikama,aljemo ga nazad podnosiocu sa molbom da dopuni podatke koji nedostaju u roku od 1sedmice. Ako u tom roku ne dobijemo nazad ispravno popunjen zahtjev, neemo ga uzetiu obzir u ovom izdanju Plana.

Napomena: Mnogi podnosioci prijedloga ne ispune obrasce u potpunosti. To se ne smijetolerisati, jer bismo u tom sluaju morali raditi sa nepotpunim prijedlozima. Akopodnosioci prijedloga izraze neodobravanje, treba ih podsjetiti da, budui da se radi oulaganju javnih sredstava, prijedlozi moraju biti pripremljeni propisno, detaljno isamostalno .

Drugi korak: razvrstavamo prijedloge po grupama, koje su opisane u prethodnompoglavlju. Tim analizira strukturu prijedloga i odluuje u kojoj formi e objaviti rezultatejavne inicijative, to se obavezno mora dostaviti vijenicima.

Tim, zatim, odluuje koje e kriterije primijeniti pri klasifikaciji prijedloga u tematskegrupe (sektore).

Jedan od kriterija klasifikacije moe biti zasnovan na tehnikim karakteristikama projekta(ceste, zatita ivotne sredine, sport i rekreacija i drugo), dok drugi kriterij podjele moebiti budetska klasifikacija. Ovaj drugi kriterij podjele je praktiniji s obzirom da podjelana grupe odraava budetske kategorije, dok prvi kriterij podjele omoguava klasifikacijuu skladu sa ciljevima stratekog razvoja opine.

EMU SLUE PRIJEDLOZI?

Klasifikacija investicionih projekata pristiglih za vrijeme akcije prikupljanja Prijedlogaza investiranje definitivno zatvara prvu fazu u procesu obrade Plana, i odreuje stepenangaovanja pojedinih uesnika u procesu.

Klasifikacija Prijedloga prua sliku o tome koje se investicije preferiraju, i o razlikamau miljenju po tom pitanju; na primjer, ta graani smatraju potrebnijim a ta jepotrebnije po miljenju velikih, malih i srednjih preduzea, ili koliko se razlikujumiljenja graana od miljenja vijenika o tome koji su projekti vaniji.


32/69

MODEL PLANA KAPITALNIH INVESTICIJA U OP

INAMA32

Najvanije je ipak to da je u okviru dobijenih investicionih elja i inicijativa svakainvesticija opisana na isti, jedinstven nain, to omoguava meusobnu usporedbuinvesticija i provoenje ostalih aktivnosti neophodnih u procesu implementacije.

B. KRITERIJI RANGIRANJA

TA SU KRITERIJI RANGIRANJA?

U situaciji kad treba da izvrimo odabir, najvanije je da prvo odredimo kriterije za tajodabir.

Meu mnotvom naela i kriterija ocjenjivanja investicionih projekata, najee seuzimaju u obzir sljedea:

Stalna potreba poboljanja kvaliteta ivota graana;

Obaveza stalnog poboljanja uslova za funkcionisanje privrede u opini; Kulturni, ekoloki i prostorni uslovi koji se postavljaju;

Uticaj predloene investicije na realizaciju stratekih ciljeva razvoja opine;

Uticaj procesa realizacije Plana na sveobuhvatni razvoj opine i privlaenje

spoljnog kapitala.

Prilikom odluivanja o ukljuivanju pojedinih projekata u Plan, prednost treba datiinvesticijama:

ija je realizacija neophodna kako bi se ispunili zakonski uslovi;

Koje su zapoete i iji nastavak je neophodan kako bi se postigao predvieni

efekat;

Koje omoguavaju poveanje broja novih radnih mjesta;

Koje omoguavaju smanjenje tekuih budetskih izdataka kroz smanjenje

trokova odravanja ili obima posla, ili doprinose rastu opinskih prihoda;

Koje obezbjeuju ili unapreuju pruanje usluga znatnom broju graana;

Koje su u skladu sa opim oekivanjima javnosti.

KAKO KORISTITI PRIJEDLOGE?

Nezavisno od toga kakvi su ovi kriteriji, uvijek na poetku postavljamo pitanje ko ihtreba obraditi, usvojiti i potvrditi. Iskustvo i praksa pokazuju da postoje tri mogunosti:

1. Kriterije usvaja vijee putem odgovarajue odluke;

2. Kriterije usvaja naelnik odgovarajuom odlukom;


33/69


3. Kriterije usvaja Koordinacioni tim.

Zanemarujui sad manje bitno pitanje ko kome prosljeuje prijedlog kriterija (naelnikvijeu ili vijee Timu, i sl.), pojedinana rjeenja se odlikuju sljedeim:

Prva opcija razvodnjavanjem kriterija i pokuajem da se

pomire dvije krajnosti. Kriteriji koje vijee predlae obi

no daju prednost,s jedne strane, socijalnim investicijama a, s druge strane, investicijama

koje jaaju budet. Investiciona politika koja proizilazi iz ovog donosiprilino slabe rezultate;

Druga opcija potekoama koje stvara vijee prilikom usvajanjakonanog nacrta Plana. Vijenici obino daju primjedbe na projekat Planajer smatraju da on predstavlja spisak investicija koje je naelnik sebiizabrao, i hoe da mu skinu glavu ili izraavaju veliko nezadovoljstvologikom Plana;

Trea opcija ona je najbolja jer otklanja primjedbe da je Plan na

elnikov.Koordinacioni tim je drutveno tijelo i prilikom odabira kriterija, Tim im

daje javni karakter, za razliku od linog. Kriteriji su, takoe, koherentni ikonzistentni sa kriterijima kreiranja investicione politike, poto se na eluTima nalazi naelnik.

Napomena: Lista ne smije sadravati vie od 10 kriterija; viak kriterija iniinvesticijsku politiku razvodnjenom.

Ko god da vri usvajanje kriterija, oni se moraju po usvajanju objaviti u lokalnoj tampi.Ako kriterije usvoji Koordinacioni tim, mora ih obavezno dostaviti predsjedavajuemvijea.

EMU SLUE PRIJEDLOZI?

Plan usmjerava investicije ka realizaciji postavljenih ciljeva. Odabir slijedi nakon to sesvaki investicioni projekat pojedinano uporedi sa prioritetima razvoja i dugoronominvesticionom politikom. U zavisnosti od stepena ispunjavanja zadatih kriterija,investicija dobija manje ili vie bodova u zavrnom ocjenjivanju. Iz ovoga proizilazi da

svaki projekata izabran za realizaciju dosljedno ide u pravcu ostvarivanja razvojnihciljeva, kao to je definisano u odabranim kriterijima. Kao zavrni rezultat, razvoj opineje koherentan i dosljedan u smislu postizanja postavljenih ciljeva.

U situaciji u kojoj se veliki broj predloenih investicija takmii za dobijanje prilinoogranienih sredstava, sistem kriterija za ocjenjivanje i bodovanje moe pomoi uodreivanju prioriteta i postizanju konsenzusa, i na taj nain se olakava teret donoenjakontroverznih odabira projekata od strane naelnika, lanova opinskog vijea i slubikoje se bave investicijama, koji obino nemaju vremena za temeljite i kvalitetne preglede.


34/69


INAMA34

Odreivanje prioritetnih prijedloga za investiranje, u sprezi sa procesom utvrivanjadugoronog lokalnog investicionog budeta), stvara mogunosti efikasnije dodjele javnihsredstava kao i njihovo bolje iskoritavanje. Kriteriji za odabir projekata, usvojeni napoetku ciklusa obrade plana, predstavljaju koristan pokazatelj onima koji predlauinvesticije.

Primjer: Opina Srbac kod izrade PKI je vodila rauna da se kriteriji utvreni zabodovanje kapitalnih investicija poklapaju sa stratekim pravcima razvoja opine.

Postavljanje ciljeva na ovaj nain u odnosu na Plan predstavlja ujedinjujui faktor, aistovremeno i izazov i inspiraciju za graanske poduhvate, koji zahtijevaju potpunusaradnju. Istovremeno, dobro se uklapa u lokalne specifinosti i ima naroit znaaj jeruvaava lokalne uslove.

C. SEKTORSKI I POMONI KRITERIJI

TA SU SEKTORSKI I POMONI KRITERIJI?

Odluivanje o prioritetnim investicionim projektima u okviru Plana zasnovano je natvrdnji da se svi procjenjivani prijedlozi u opini moraju ocijeniti prema jedinstvenimkriterijima, a ne prema kriterijima jedne osobe, grupe osoba ili zajednica.

Napomena: Prilikom stvaranja liste kriterija, treba joj nai oslonac u stratekim

ciljevima ukoliko strategija postoji, a ako je nema, treba se postarati da ti kriterijijaaju budet opine. Primjerak liste takvih kriterija koji jaaju budet opinepredstavljen je u dijelu koji slijedi.

Lista kriterija :

projekat treba da podstie ekonomski razvoj

projekat treba da podupire razvoj poslovne zajednice

da donosi nove budetske prihode

da privlai strani kapital

smanjuje tekue budetske trokove

povezuje i iskoritava postojeu infrastrukturu

projekat treba da bude povoljan za ivotnu sredinu


35/69


projekat treba da odraava ujednaenost spolne zastupljenosti u prioritetima.

U nekim sluajevima ovako formulisani kriteriji ne odgovaraju pojedinim investicionimprojektima. Ova lista ne ukazuje, na primjer, na to koji od projekata razvoja obrazovnogsistema jeste od najveeg znaaja za opinu.

KAKO KORISTITI SEKTORSKE I POMONE KRITERIJE?

Bodovanje projekata koji su fokusirani na razvoj obrazovnog sistema se vri prema listiglavnih kriterija (na primjer, kao prethodno navedena lista), a zatim na datu grupuinvesticionih projekata se primjenjuju dva-tri dodatna, pomona kriterija.

Da bi se ocijenilo u kojoj mjeri projekat ispunjava glavne kriterije, izvriemo bodovanjekoristei tabelu bodovanja, iji primjer slijedi:

PRIORITET 0 POENA 1 POEN 2 POENA 3 POENAInvesticijapodstieprivredni razvoj

Ne sluiinvestitorima

Slui ciljevimapojedinih investitora

Slui mnogiminvestitorima

Neobinoatraktivanza investitore

Stepen u kojemprojekatzadovoljavapotrebe zajednice

Ima uticaj na1/3 teritorija

Ima uticaj napolovinuPodruja

Ima uticaj na75% teritorija

Ima uticaj nacijelu opinu

Projekat donosinove budetskeprihode

Projekat needonijeti novebudetske

prihode

Projekat e donijetinove budetskeprihode, ali tek

nakon mnogogodina

Projekat eodmah donijetiprihode

Projekat eodmah donijetiznaajne prihode

Projekat privlaistrani kapital

Projekat neeprivui stranikapital

Projekat e privuisamo jednog stranoginvestitora

Projekat eprivui parsubjekata

Projekat eprivui inostranikapital zafinanisiranjepolovineprojekta

Projekat je vezapoet

Projekat nijezapoet

20% projekta jezapoeto

50% projektaje zapoeto

80% projekta jezapoeto

Projekat

smanjuje tekuebudetsketrokove

Projekat nee

smanjitiizdatke

Projekat e smanjiti

izdatke, ali teknakon mnogogodina

Projekat e

odmah smanjititrokove

Projekat e

odmah znatnosmanjititrokove

Projekatpovezujepostojeuinfrastrukturu

Projekat nepovezujepostojeuinfrastrukturu

Projekatpovezujeisti tipinfrastrukture

Projekatpovezuje raznetipoveinfrastrukture

Projekat e bitipovezujuielemenat zainfrastrukturuopine


36/69


INAMA36

Projekat jepovoljan zaivotnu sredinu,ukljuujui iujednaenu spolnuzastupljenost

Projekat nijepovoljan zaivotnu sredinu

Projekat nitipoboljava nitiugroava ivotnusredinu

Projekat jepovoljan zaivotnu sredinu

Projekatpoboljavastanje ivotnesredine

Ne preporuuje se primjena iskljuivo sektorskih kriteriji (zasebno za svaku grupuprojekata) bez prethodnog uzimanja u obzir glavnih kriterija. Svi predloeni projekti semoraju ocijeniti prema istom arinu na samom poetku rangiranja, i u potpunostiodslikavati dosljednu investicionu politiku.

Napomena: Treba imati u vidu da e karakter kriterija ima uticaj na to kakve ebiti investicije. Ako kriteriji imaju socijalni karakter, prednost e imati investicijeza starake domove i sirotita; ukoliko kriteriji imaju pro-finansijski karakter ijaanje opinskog budeta, tada e se promovisati investicije koje olakavajuprivrednu djelatnost.

Sektorske kriterije treba primjenjivati samo kada je to neophodno. Ne samo da njihovaprimjena zahtijeva dodatne napore, nego moe dovesti jo i do situacije da sektorskikriteriji promoviu investicije na nain koji je oprean glavnim kriterijima, i moeotvoriti mogunost manipulacije od strane lobija i dovesti do izokretanja glavneinvesticione politike. Stoga je vano da bodovanje prema sektorskim kriterijima ne vriradna grupa, nego cijeli Koordinacioni tim.

ZATO SPOLNA RAVNOPRAVNOST?

Prepoznatljiva je rastua tendencija da se prilikom raspodjele vladinih sredstava,ukljuujui i kapitalne investicije, esto neadekvatno balansiraju prioriteti u smisluujednaene zastupljenosti ena i djevojica, odnosno mukaraca i djeaka. Dijelom i zbogovog razloga, BiH je 2006. godine usvojila Zakon o ravnopravnosti spolova, kojipredvia izradu spolnog/gender akcionog plana. Ovaj plan ukljuuje i poglavlja(Poglavlje IV) o budetima osjetljivim na spolove/gender budzetima, ukljuujui irazvojnu potronju.

Kao to se konstatuje u Gender akcionom planu, gender osjetljivi budet (i gender

osjetljivi plan kapitalnih investicija) nije odvojeni budet,

niti ima za cilj samo poveanjepotronje na specifine programe za ene. Umjesto toga, ono pomae vladama da odluekoje se politike trebaju prilagoditi i gdje se sredstva trebaju investirati kao odgovor naidentificirane pojave neravnopravnosti spolova. U Planu se dalje navodi da su ciljevigender osjetljivih budeta, a ire i gender osjetljivih planova kapitalnih investicija,dvostruki: kao prvo, da osiguraju da su u procesu pripreme budeta ukljueni glasovi iena i mukaraca, i drugo, da osiguraju da sadraj budeta ili plana reflektira ciljeveravnopravnosti spolova. U okviru budetskih rashoda razliite grupe se tretiraju razliito,i prepoznavanje toga je osnovni cilj uvaavanja principa ravnopravnosti spolova.


37/69


Primjer: Reagujui na diskriminaciju u vezi sa ostvarivanjem prava na obrazovanje ,Ameriki Kongres je 1972. godine usvojio Poglavlje IX Zakona o graanskim pravimakojim se regulie ujednaena zastupljenostt spolova u svim obrazovnim programima. Ovajzakon je imao najvei uticaj na sportske aktivnosti u srednjoj koli i koledu, jer jeobavezivao kole da osiguraju sadraje i mogunosti istog nivoa kvaliteta i za mukarce i

ene, odnosno djevojice i djeake, to je direktan vid ravnopravnosti spolova u okvirukapitalnih ulaganja. Ovo je rezultiralo pravom eksplozijom mogunosti za bavljenjesportom djevojica i djevojaka, a prema nekim raunicama uee se povealo deset puta,mada nije izostala kritika u vezi sa dodatnim trokovima, ili uoenim predrasudama premamukarcima.

EMU SLUE SEKTORSKI I POMONI KRITERIJI?

Osnovna greka koja se pravi prilikom analiziranja problema razvoja i opinskih

investicija jeste to se sva panja usmjerava uglavnom na problem finansijskih sredstava.Jadikovanje zbog nedostatka sredstava za provoenje investicija prisutno je uvijek isvugdje. Ovakav pristup ponekad dovodi do paralize razvoja, tvrdei da ne moemo nitauiniti jer nemamo finansijskih sredstava, to nije ispravno.

Kao prvo, finansijska sredstva se mogu posuditi uz razumne uslove a dug vratiti kadopina dobije korist od uloenih sredstava. Drugo, zanimljive ideje privlae finansijskasredstva. Ako je, uz to, lokalni program razvoja zasnovan na kreativnim idejama, naroitona onim idejama koje podravaju lokalnu privredu, iznenada e se pojaviti i lica koja suvoljna finansirati takve projekte.

Tree, u svakom demokratskom drutvu postoje dva vida javne administracije: dravnaadministracija i lokalna administracija, i one se meusobno takmie oko finansijskih

sredstava koja su na raspolaganju cijelom drutvu. Naalost, o podjeli sredstava u velikojmjeri odluuje dravna administracija, i sebi prisvaja to vie moe, dok opinamaostavlja to je mogue manje. Otud moemo zakljuiti (a potvrdilo se i u stvarnosti) da jenedostatak sredstava u opini stanje koje je uvijek postojalo i tako e i ostati.

Poto je situacija takva, treba nauiti ivjeti sa postojeim stanjem stvari jer se onovjerovatno nikad nee promijeniti. I tu dolazimo do druge osnovne postavke: porednastojanja da uveamo postojee prihode i da privuemo strani kapital za investiranje,ini se da je najvanije na najbolji mogui nain iskoristiti ono to opina ve ima.

To znai da uz pomo skromnih sredstava treba postii maksimalan rezultat. Trebaodluiti koje od velikog broja prijedloga za investiranje treba realizovati sada a kojeostaviti za kasniju realizaciju. U tom cilju se upravo i koristi sistem kriterija i bodovanjainvesticionih projekata. Pobjeuje projekat koji je prema usvojenoj investiciono-razvojnoj politici od najveeg znaaja za opinu.


38/69


INAMA38

Primjer: Odluka o tome da li sredstva investirati u jedan ili drugi sektor, odnosno ujedno ili drugo geografsko podruje, moe biti kontroverzna i krajnje ispolitizirana.Zagovornici finansiranja izgradnje puteva se nadmeu sa zagovornicima finasiranjaobjekata, ili projekta vodosnabdijevanja, a graani jednog podruja se mogupojaviti kao konkurenti drugom podruju za dodjelu finansijskih sredstava.

Meutim, to nije razlog za odbacivanje objektivnih kriterija. U jednoj zapadnoj,neto veoj lokalnoj zajednici, geografski izbalansiran savjetodavni odbor graanaje uglavnom eliminisao uticaj politike iz domena raspodjele sredstava namijenjenihrazvoju, osiguravi objektivno rangiranje prijedloga projekata kandidovanih zafinansiranje iz ovih sredstava. Zahvaljui eliminaciji politikih kriterija, svi oni ijiprojekti nisu obuhvaeni finansiranjem razumiju razloge za to, te mogu raditi napoboljanjima kod pripreme prijedloga za kandidovanje u narednoj godini, naosnovu ovih objektivnih kriterija. Izabrani dunosnici ne mogu olako odbaciti jednea favorizovati druge prijedloge, a da ne izazovu javne proteste zbog nepravinosti,pa to nikada i ne ine.

D. BODOVANJE

Bodovanje investicionih projekata prihvaenih za analizu u okviru datog izdanja Planarazlikuje se u velikoj mjeri u prvoj godini implementacije u odnosu na naredne godineimplementacije Plana, kad se Plan samo aurira. Implementacija Plana odlikuje sevelikim brojem podnesenih prijedloga, iako i tu postoje velike oscilacije. Slijede nekiprimjeri :

Primjeri:Tuzla - 231 prijedlog;

Gradaac - 150 prijedloga;

Kakanj - 147 prijedloga;

Travnik - 147 prijedloga;

Buim - 130 prijedloga;

Jablanica - 137 prijedloga;

Mrkonji Grad - 120 prijedloga;

Vogoa - 168 prijedloga.

Svaki lan Koordinacionog tima pojedinano vri bodovanje svakog investicionogprojekta, i nije teko zamisliti koliko ih posla eka ako se uzme u obzir da je obinonajmanje 8 kriterija. Ako je na analizu pristiglo 200 projekata, svaki lan Tima mora oko1600 puta postaviti sebi isto pitanje: koliko bodova dodijeliti investiciji u okviru datogkriterija: nita (nula bodova), 1, 2 ili 3 boda? Rezulat treba zapisati na drugoj straniciPrijedloga za investiranje.


39/69


Ako je za svako to pitanje potrebno barem 15 sekundi, onda za kompletan posaobodovanja treba najmanje sedam sati. Poto se radi o obimnom i odgovornom zadatkukoji treba temeljito pripremiti, preporuuje se da svaki lan Tima ovaj posao bodovanjaobavlja ne na sastancima, nego zasebno, najbolje u privatnosti vlastite kue.

KAKO IZVRTI BODOVANJE?

Prvo treba podijeliti prijedloge na sektore (grupe) prema prethodno usvojenim naelimapodjele (najbolje u skladu sa budetskom klasifikacijom), jer drugaija podjela stvaravie posla i loije rezultate. Ako prijedloge klasifikujemo prema slinim karakteristikama(na primjer, projekti s ciljem razvoja puteva), bie mnogo lake ocijeniti razne aspekte tihprojekata. Odluivanje o tome koliko bodova dodijeliti za ispunjavanje odreenihkriterija traje krae i obino daje bolje rezultate, a pri tom nije potrebno 15 ve samo 5sekundi.

Sekretar Tima uruuje svakom od lanova fascikl-registrator, koji sadri Prijedloge zainvestiranje uredno sloene po sektorima. Svaki prijedlog mora imati obje stranice i bitiispunjen u potpunosti (druga stranica prijedloga ispunjena od strane slube za investicije).Na ovaj nain, svaki od lanova ima kompletan spisak svih informacija i podatakavezanih za konkretan projekat da bi ga mogao ocijeniti.

Napomena: Najvie problema stvara procjena trokova pojedinih projekata, timprije to mnogi prijedlozi imaju jako kreativan i originalan karakter (posebnoprijedlozi podneseni neposredno od strane graana). Zato ve od prispijea prvihprijedloga, a jo prije isteka roka za podnoenje prijedloga, opinske slube zainvesticije treba da ponu odmah ocjenjivati prijedloge koji su u potpunosti

ispunjeni, jer time skrauje proces implementacije.

Na dnu druge stranice svakog prijedloga se nalazi 8-10 linija, predvienih za upisbodova koje lan Tima dodjeljuje odreenom projektu za ispunjavanje odreenogkriterija. Ako ne dodijeli niti jedan poen, ne upisuje nita, da bi se utedilo vrijeme. Naovakava nain se stvaraju uslovi da sekretar Tima moe izbrojati koliko je bodovaodreeni investicioni projekat dobio od odreenog lana Tima.

Napomena: lanovi Tima za vrijeme bodovanja NE SABIRAJU ukupan iznos

bodova.

Kao rezultat tog postupka, sekretar Tima dobija podatke potrebne za ispunjavanjesektorske tabele na nain pokazan u primjeru koji sljedi.


40/69


INAMA40

ALEN JASNATANJA AMAR

VESNA SANIN MIANAZIV

PROJEKTADodijeljeni bodovi

Izgradnja

Sunane ulice

123 145 200 167 113 211 187

PreureivanjeKopernikovogtrga

240 213 198 187 245 176 209

Izgradnjavijaduktaiznad uliceopena

98 123 106 180 85 140 167

Izgradnjaprilaznog puta

do muzikekole

111 127 165 99 108 120 141

ProirenjeTrgaRoosevelta

240 231 219 199 195 189 210

Kao to se moe vidjeti iz priloene tabele, projekti su ocjenjivani veoma raznoliko, anajkontroverzniji projekat je, po svemu sudei, projekat izgradnje vijadukta iznad uliceopena. Takoe se jasno moe vidjeti i kojem projektu je vie naklonjen Alen, a kojemJasna. Meutim, to nije od velikog znaaja, kada je nain dobijanja rezultata bodovanjasvake investicije objektiviziran.

U daljnjem postupku, sekretar Tima e prekriiti najnii i najvii broj dodijeljenih poeneza svaki projekat, kako je pokazano na primjeru u gornjoj tabeli. Od preostalih bodova eizraunati prosjek, i taj konani rezultat bodovanja upisati u obrazac Prijedloga zainvestiranje (na drugoj stranici Prijedloga.)

Na ovaj nain se eliminiu ekstremna miljenja o datom projektu, a za dalju obradu seprimjenjuje objektivna ocjena svakog investicionog projekta.

Posljednja aktivnost sekretara u ovoj fazi jeste sastavljanje liste investicionih projekatapo sektorima na osnovu rezultata bodovanja. Projekti se redaju od onih sa najveim kaonima sa manjim brojem poena.

Napomena: Lista prioritetnih projekata poput ove, ima jednu izuzetnu prednost, ato je to opina dobija petogodinje investicione projekte po sektorima(petogodinji program izgradnje puteva, petogodinji program zatite ivotnesredine, itd.), to je veoma vano za donatorske institucije, banke i drugefinansijske institucije, a da ne govorimo o znaaju koji ima za opine koncepcijarazvoja po pojedinim granama.


41/69


EMU SLUI POSTUPAK BODOVANJA?

Ukoliko opinske vlasti, u okviru goreopisanog postupka, bude realizovala, u okvirimavlastitih finansijskih mogunosti, projekte sa najveim brojem bodova u pojedinimsektorima, doi e do ubrzanog razvoja opine. Svaka konvertibilna marka ili dolar izinvesticionih sredstava e se dodjeljivati na optimalan nain, u skladu sa usvojenim

razvojnim ciljevima. Jedini uslov je da se ti isti kriteriji pri ocjenjivanju investicionihprojekata primjenjuju u vremenskom periodu od najmanje 3 godine.

Napomena: Pri bodovanju i ocjenjivanju projekta, ne smije se voditi njegovomcijenom. Cijena projekta nikad ne smije biti kriterij za njegovo meritornoocjenjivanje.


42/69

IV FINANSIRANJE PLANA KAPITALNIH INVESTICIJA 42

IV. FINANSIRANJE

PLANA KAPITALNIHINVESTICIJA

A. FINANSIJSKA PROJEKCIJA

TA JE FINANSIJSKA PROJEKCIJA?

U lokalnim upravama je mogue primijeniti pojednostavljene modele za izradu projekcijeprihoda i rashoda kao i za stanje slobodnih sredstava. To su modeli procjene prihoda irashoda koji se temelje na prouavanju trenda rasta ili pada podataka iz ranijih godina,otkrivanju glavnog trenda, i na njegovom nastavljanju u budunosti. Istovremeno seimaju u vidu i druge promjene koje mogu uticati na prihode i rashode.

Prethodno utvrivanje trenda omoguava dobru procjenu buduih prihoda i rashoda, ipredstavlja poetnu taku njihove budue projekcije eventualno, daljnju kalkulaciju.

Budue projekcije se zasnivaju na trendu koji proizlazi iz ranijih, kao i najaktuelnijih,novijih, finansijskih rezultata, koji automatski uzimaju u obzir nivo inflacije. Takoe se

uzimaju u obzir i pokazatelji privrednog razvoja, kao i drugi parametri definisani posebnoza svaku kategoriju budetske klasifikacije. Procjena budue inflacije se vri na osnovuinformacija iz Ministarstva finansija, Svjetske banke i inostranih izvora.

Za razraivanje projekcije se obino koriste sljedei izvorni materijali:

Opinski budetski izvjetaji za pet posljednjih godina, kao i aktuelnibudetski izvjetaj za tekuu godinu;

Opinski podaci o potraivanjima od razliitih subjekata;

Opinski podaci o tekuim investicionim trokovima;

Ostali finansijsko raunovodstveni dokumenti;

Dostupni informacioni materijali o opini;

Informacije od slubenika u nadlenim opinskih odjelima.


43/69


Projekcija se zasniva na sljedeim opim uslovima:

Razumijevanju sistema opinskih prihoda i rashoda,

Prepoznavanju i razumijevanju inilaca koji su uticali na opinske prihode irashode u prethodnim godinama;

Najnovijim finansijskim informacijama i podacima za projekciju;

Koritenju iskustava i intuicije konsultanata.

KAKO PRIMIJENITI FINANSIJSKU PROJEKCIJU?

Konana lista investicionih projekata, prema prihvaenim kriterijima, e u okviru Planakapitalnih investicija biti prilagoena, u svom finansijskom nivou, sljedeem:

Viegodinjoj projekciji opinskih prihoda;

Viegodinjoj procjeni opinskih tekuih trokova;

Stanju raspoloivih sredstava, za svaku godinu posebno, i dugorono;

Koncepciji finansiranja investicija uz pomo instrumenata zaduivanja (prije

svega, preferencijalnih kredita, opinskih i prihodnih obveznica i investicionih

kredita);

Mogunostima finansiranja investicija iz spoljnjih izvora kapitala u okviru

partnerstva izmeu javnog i privatnog sektora.

PET OSNOVNIH NAELA FINANSIJSKE PROJEKCIJE

1. Projekcija prihoda i rashoda se izrauje odvojeno za pojedinane izvore. Taj korak jeizuzetno vaan stoga to svaki izvor ima svoja vlastita pravila po kojim funkcionie.Porezi kao izvor prihoda se ne mogu predvidjeti zajedno zato to se ubiru po razliitimosnovima. Na primjer, porez na nekretnine i porez na pse se mogu nai u istoj gurpibudetskih prihoda sa trinim taksama, iako su to porezi koji se plaaju na vrijednost,robu i usluge razliitih vrsta.

Osim toga, ralanjivanje veih prihodovnih stavki na manje e umanjiti greke.Ralanjivanjem prihoda na najjednostavnije stavke greke se mogu takoe minimiziratitako to se greke u plusu i minusu po pojedinim pozicijama meusobno anuliraju.

2. Treba se skoncentrisati na izvore koji donose najvie prihoda u budet. Porez odfizikih lica obino predstavlja izuzetno vaan izvor prihoda u budetu. Stoga je znaajnoda projekcija tu bude to tanija, dok, s druge strane, ne moramo se puno truditi okoprocjene prihoda iz izvora koji donose minimalne prihode jer oni nemaju veeg uticaja naukupan budet.


44/69


3. Istraivanje se bazira na podacima iz prethodnih godina u cilju odreivanje trenda rastaili opadanja prihoda ili rashoda. Podaci iz prethodnih godina su vani u svakoj opini alinisu i jedini podaci koji su potrebni za stvaranje projekcije prihoda. Te informacije suobino ukupan zbir podataka o prihodu iz prethodnih godina, na osnovu kojih je mogueodrediti trend.

Potrebno je uzeti u obzir i povremene ili neredovne oscilacije prihoda i rashoda uokvirima svakog izvora. Taj aspekt ima naroit znaaj. U jednoj fiskalnoj godini, opinamoe dobiti jednokratnu novanu potporu za konkretnu svrhu. Osobe koje izraujuprojekciju moraju imati u vidu tu injenicu i ne davati previe optimistine nagovjetajeza narednu godinu.

4. Potrebno je dati pesimistinu projekciju priliva sredstava iz svakog izvora prihoda. Uprocesu projekcije prihoda, bolje je imati deficit nego viak sredstava. Kada se utvrdeplanirani prihodi, i od njih oduzmu rashodi, teko je tada obustaviti cijeli proces i reinaelniku i vijeu da zapravo nema dovoljno sredstava da se pokriju rashodi. U lokalnimsamoupravama je prihvaen pesimistian pristup planiranju prihoda.

5. Svrha projekcije prihoda je da, nakon to od njih odbijemo predviene tekue trokove,saznamo koliko tzv. slobodnih sredstava e preostati u budetu za naredne godine.Poznavanje njihove ukupne vrijednosti e presuditi u odluivanju o razvojnimmogunostima opine kao i o optimalnom, ili neoptimalnom, troenju budetanamijenjenog za investicije.

U potpuno matematikom proraunavanju je prihvaena metoda predvianja buduegtrenda, tzv. metoda najmanjih kvadrata. Ona slui za analizu dotadanjih, tzv.istorijskih, trendova promjene prihoda i rashoda iz pojedinanih izvora i njihovogpreslikavanja u budunosti.

Napomena: Projekcija nije vana za opinu zato to e nam rei koliko emopotroiti na kolstvo u 2010. godini, nego je vana iz razloga to emo znati boljefinansirati vlastiti razvoj.

Uz pomo uzoraka, koje neemo navoditi, trendovi iz prolosti se prenose kroz procesobrauna u narednih 5 godina. U procesu njihovog preslikavanja u budunost, ti trendovisu osloboeni uticaja inflacije. Taj uticaj inflacije se ipak pojavljuje u posljednjoj verzijirezultata, i ona je predstavljena u stvarnim veliinama.

Nakon to se izradi projekcija budeta prve godine i ubace podaci iz finansijskih

izvjetaja, mogu se, na primjer, umjesto podataka za godine 2001.-2005. unijeti podaci zagodine 2002.-2006., dobijajui tako naredni niz projekcije od 2007.-2011. godine. Na tajnain, opina dobija mogunost progresivne izrade projekcije budeta za svakih narednih5 godina, to omoguava stalnu ocjenu budeta opine u odnosu na njen investicioniprogram i plan njegovog finansiranja.


45/69


EMU SLUI POSTUPAK IZRADE PROJEKCIJA?

Finansijska projekcija (finansijska ekspertiza) za potrebe Plana kapitalnih investicija vrise u cilju odreivanja dugogodinjih tendencija iz oblasti prihoda i tekuih trokovaopinskog budeta, na koje se, zatim, dodaju i zaduenja i garancije (to je u nastavkuove obrade obuhvaeno operativnim trokovima), kao i veliina slobodnih sredstava, tj.

sredstava koje opina moe neposredno iz vlastitog budeta odrediti za investicije. Ciljove obrade je odrediti meusobni odnos izmeu prihoda i operativnih (tekuih) trokovaopine i raspoloivih sredstava u pojedinim godinama, i takoe utvrditi kako se taj odnosmijenja kroz vrijeme. Operativni cilj je odrediti visinu raspoloivih sredstava izopinskog budeta koja se mogu namijeniti za implementaciju razvojne strategije i Planakapitalnih investicija.

Napomena: Svrha ekspertize je, takoe, identifikovati finansijske mogunosti uprojekciji za naredne godine, kao i definisati eventualne opasnosti i mogunostiputem analize slike buduih finansijskih odnosa (dinamika rasta i pada).

Primjena progresivne projekcije omoguava:

1. Aktivno iskoritavanje prednosti Plana kapitalnih investicija i stalnuanalizu mogunosti njegovog finansiranja iz raznih izvora, to imaznaajan uticaj na:

Odreivanje prioritetnih projekata, koje se zasniva na usvojenimkriterijima;

Odreivanje uticaja realizovane investicije na budete u narednimgodinama;

Uspjenije dobijanje spoljnih sredstava za potrebe investicija;

Efikasnije studije izvodljivosti za pojedine projekte, tzv. feasibilitystudy.

2. Timski rad, koji omoguava opini mogunost intenzivnijeg finansiran

plan kapitalnih ulaganja_cip priručnik fbih

Documents