plan up rav ja životnom sredinom i uti ma z novo b · 2014. 9. 7. · pla sre uti sel srp proj u...
TRANSCRIPT
PlasreutiSelSrp
Proju Bo
Proc
Janua
an upedinicajilo Bpska
ekat raosni i H
cjena e
ar, 2012.
pravom ima zBijela)
azvoja Hercego
ekološk
vljani druza poljina
sistemovini (
kih i so
nja žuštveodpra (Re
ma nav(IDP)
ocijalni
ivotenimrojeepub
odnjav
ih utica
nomm kat blika
vanja
aja
m
Novoa
o
KON
Naručila
Projekt:
Naziv do
Računovšifra proBroj pro
Ostali dokoji se odUgovor:
Ime i pre
DATUM
10.1.201
NTROL
ac:
okumenta:
vodstvena ojekta: tokola:
okumenti dnose na
ezime
12.
LNI LIS
MinistarstvoFederalno m Projekt razvEkološka i sPlan upravlSelo – Bijeljid‐1091
UP‐02‐996/
Broj protokUP‐02‐996 UP‐02‐996
UP‐02‐996
UP‐02‐996
UP‐02‐996
Voditelj prMr Sanda Kurtagić, dPOTPIS
ST
o poljoprivreministarstvo p
voja navodnjaocijalna procljanja životnoina (Republik
/11‐5
kola: Na/11‐1 Ok
/11‐2 Plapo
/11‐3 Plapo
/11‐4 Plaza
/11‐6 Plaza Srp
rojekta:Midžić‐dipl.inž.građ.
ede, šumarstvpoljoprivrede
avanja, Bosnacjena om sredinomka Srpska)
aziv dokumenkvir okolišnog
an upravljanjodprojekat Go
an upravljanjodprojekat M
an upravljanjpodprojekat
an upravljanjpodprojekatpska)
Interna
Mr Dradipl.inžPOTPIS
va i vodoprivre, vodoprivre
a i Hercegovin
m i društveni
ntag i društveno
ja okolišem i oražde (Fede
ja okolišem i ostarsko Blat
ja životnom st Gojkovo pol
ja životnom st AL 420 ‐ Gra
a kontrola: agana Selmanž.građ. S
rede Republikede i šumarst
na
m uticajima
og upravljanja
društvenim uracija BiH)
društvenim uto (Federacija
sredinom i drje ‐ Pelagićev
sredinom i dradiška i Lakta
Direnagić, Prof
diplPOT
ke Srpske tva
za podprojek
a
uticajima za
uticajima za a BiH)
ruštvenim utivo (Republika
ruštvenim utiaši (Republik
ektor: f. dr. Tarik Ku.inž.građ TPIS
kat Novo
icajima a Srpska)
icajima ka
upusović,
OPŠTI PODACI
Nosilac izrade dokumenta:
Institut za hidrotehniku G. F. U Sarajevu Prism Research
Maršala Tita 6t Stjepana Tomića 1 71000 Sarajevo
71000 Sarajevo tel: + 387 33 251 230
tel: + 387 33 212 466/7 fax: + 387 33 251 238
fax: + 387 33 207 949 E‐mail: [email protected]
E‐mail: [email protected] Web:
Web: http://www.heis.com.ba http://www.prismresearch.ba
Obrađivači: Jasminka Bjelavac, dipl.inž.građ.
Semra Fejzibegović, dipl.inž.maš.
Dino Đipa, MBA, dipl.psiholog
Elma Zahirović, dipl. iz javne adm.
Mr Vukašin Balta, dipl.geol. Aida Šabanović dipl.psiholog
Admir Aladžuz, dipl.biol.
Željko Lozančić, dipl.inž.građ.
Nijaz Zerem, hidrolog
Sadržaj
1 UVOD 1
1.1 KRATKI OPIS PROJEKTA 1
1.2 CILJ PROCJENE SOCIJALNIH I EKOLOŠKIH UTICAJA 1
2 PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA 3
3 OPIS PROJEKTA 5
3.1 OPIS LOKACIJE PROJEKTA 5
3.2 ISTORIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE NA LOKACIJI 5
3.3 OPIS PRETHODNO KORIŠTENIH SISTEMA NAVODNJAVANJA 6
3.4 POTREBE ZA VODOM 6
3.5 OPIS PRIJEDLOGA REKONSTRUKCIJE SISTEMA 7
3.6 NAČIN KORIŠTENJA I ODRŽAVANJA SISTEMA 8
4 OPIS OKOLIŠA I DRUŠTVENOG OKRUŽENJA 8
4.1 FIZIČKI OKOLIŠ 8
4.2 BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE 13
4.3 SOCIO‐KULTUROLOŠKE KARAKTERISTIKE 15
5 PROCJENA UTICAJA PREDLOŽENIH AKTIVNOSTI NA OKOLIŠ 16
5.1 UTICAJI NA RIJEČNI POD‐SLIV 16
5.2 OSTALI UTICAJI 19
5.3 OSTALI UTICAJI U FAZI KORIŠTENJA 21
5.4 POZITIVNI UTICAJI PROJEKTA NA UPRAVLJANJE OKOLIŠEM 23
6 JAVNA RASPRAVA 25
6.1 GLAVNI ZAKLJUČCI I KOMENTARI SA JAVNE RASPRAVE 25
7 PROCJENA UTICAJA PREDLOŽENIH AKTIVNOSTI NA DRUŠTVO 26
7.1 RELEVANTNI AKTERI 26
7.2 TRAJNO/PRIVREMENO PRESELJENJE I IZUZIMANJE ZEMLJIŠTA 26
7.3 KARAKTERISTIKE DOMAĆINSTAVA I ZAJEDNICA 26
7.4 BOJAZNI I OČEKIVANJA STANOVNIŠTVA 28
7.5 PREDLOŽENE PROJEKTNE AKTIVNOSTI I NJIHOV DRUŠTVENI I POLITIČKI KONTEKST 29
7.6 GLAVNA DRUŠTVENA PITANJA VEZANA ZA REFORME PODRŽANE PROJEKTOM RAZVOJA NAVODNJAVANJA 29
7.7 POZITIVNI I NEGATIVNI UTICAJI PROJEKTA RAZVOJA NAVODNJAVANJA 30
7.8 PROCJENA KLJUČNIH, FORMALNIH I NEFORMALNIH, INSTITUCIJA 30
8 PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM 33
8.1 PLAN MJERA ZA PREVENCIJU/UBLAŽAVANJE EKOLOŠKIH UTICAJA 33
8.2 PLAN PRAĆENJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE 40
9 ANALIZA POTREBA ZA JAČANJEM KAPACITETA I OBUKOM 46
9.1 NABAVKA OPREME 46
10 KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA RAZMATRAO I NAVOĐENJE
RAZLOGA ZA IZABRANO RJEŠENJE, S OBZIROM NA UTICAJE NA ŽIVOTNU SREDINU 48
11 INFORMACIJE O MOGUĆIM TEŠKOĆAMA NA KOJE JE NAIŠAO NOSILAC PROJEKTA PRI
PRIKUPLJANJU PODATAKA 49
12 NETEHNIČKI REZIME 50
13 IZVOD IZ PLANSKOG AKTA 56
14 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 57
15 PRILOZI 58
1
1 UVOD 1.1 Kratki opis projekta U junu 2008. godine, nadležne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) su formalno zatražile od Svjetske banke da razmotri mogućnost finansiranja projekta Razvoj sistema navodnjavanja (engl. IDP). Opšti cilj projekta je da se poboljša profitabilnost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje unaprjeđenjem načina upravljanja vodama i modernizacijom sistema navodnjavanja. Cilj projekta će biti dostignut putem: (i) investicija u rehabilitaciju i modernizaciju struktura za navodnjavanje i odvodnjavanje, (ii) jačanja institucionalnih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru putem organizacije i obučavanja korisnika voda te proširenja usluga sistema i (iii) izrade studija izvodivosti i idejnih rješenja za drugi krug prioritetnih investicija. Projekat se provodi u oba entiteta, Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), te Brčko Distriktu (BD).
Projekat se sastoji iz 3 komponente:
Komponenta 1: Investicije u infrastrukturu za navodnjavanje i odvodnju, Komponenta 2: Institucionalno jačanje i savjetodavne usluge za navodnjavanje, Komponenta 3: Potpora implementaciji Projekta, Monitoring i Evaluacija.
Projekat će se implementirati kroz nekoliko podprojekata na sljedećim pojedinačnim lokacijama:
RS: Novo Selo u opštini Bijeljina, Gojkovo i Stakića polje u opštini Pelagićevo, AL420 u blizini grada Aleksandrovca koja se nalazi na teritorijama opština Gradiška i Laktaši, Pustara u opštini Modriča te Popovo polje u opštini Trebinje.
FBiH: pet lokacija u opštini Široki Brijeg zajedno razmatranih pod nazivom podprojekat Mostarsko Blato, jedna lokacija u opštini FočaUstikolina i petlokacija u općini Goražde zajedno razmatranih pod nazivom podprojekat Goražde, Višićka Kaseta u opštini Čapljina, te opštine Odžak i Živinice.
Cjelokupni projekat Razvoja sistema navodnjavanja je prema operativnoj politici OP 4.01 Svjetske banke koja se odnosi na Procjenu ekoloških uticaja klasificiran kao projekat B kategorije.
Lokacije koje su posebno označene u tekstu gore se smatraju prioritetnim lokacijama za investiranje. One su predmet detaljne ekološke procjene i za njih je u skladu sa zahtjevima Svjetske banke potrebno pripremiti Plan upravljanja životnom sredinom (engl. EMP) koji sadrži analizu ekoloških i socijalnih uticaja predložene šeme za navodnjavanje. Sa druge strane u skladu sa zahtjevima Uredbe o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i kriterijima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu, „Sl. Glasnik Republike Srpske“, br.7/06 za ove projekte neophodna je Prethodna procjena uticaja na životnu sredinu.
Imajući u vidu navedeno, ovaj dokument je urađen kako bi svojim sadržajem zadovoljio i potrebe Svjetske banke i potrebe legislative Republike Srpske u postupku podnošenje zahtjeva za Prethodnom procjenom uticaja na životnu sredinu.
1.2 Cilj procjene socijalnih i ekoloških uticaja Cilj izrade dokumenta jeste da se:
Analizira trenutno važeći zakonski okvir relevantan za projekte rehabilitacije i izgradnje sistema navodnjavanja i odvodnjavanja,
Analiziraju raspoloživi podaci o nultom stanju fizičkog i biološkog okoliša te socijalnih uvjeta koji su prisutni na terenu,
2
Identificiraju mogući negativni i pozitivni ekološki i socijalni uticaji projekta i predlože mjere ublažavanja,
Predloži program praćenja stanja životne sredine i socijalnih kretanja.
3
2 PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA Poslije početnog pregleda situacije razvojnih podprojekata navodnjavanja (screeninga) od strane Svjetske banke zaključeno je da se ne očekuju nikakvi značajni negativni uticaji te su klasificirani kao Kategorija 'B' po proceduri Ekološke procjene OP 4.01. U skladu sa zahtjevima Svjetske banke za ovaj podprojekat je potrebno pripremiti ekološku procjenu u formi Plana upravljanja životnom sredinom kao i Okvir za integralno upravljanje štetočinama, Okvir preseljenja i Okvir za društvenu procjenu koji se odnose na sve podprojekte u okviru Projekta razvoja sistema navodnjavanja i koji su dati u Okviru upravljanja životnom sredinom.
Sa druge strane u skladu sa zahtjevima Uredbe o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i kriterijima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu, „Sl. Glasnik Republike Srpske“, br.7/06 za ove projekte neophodna je Prethodna procjena uticaja na životnu sredinu.
U nastavku je dat kratak pregled potreba za dozvolama za podprojekat Novo Selo. Detaljan pregled zakonskog okvira procjene uticaja na životnu sredinu u Bosni i Hercegovini dat je u Okvirnom dokumentu upravljanja životnom sredinom za „Projekat razvoja sistema navodnjavanja u Bosni i Hercegovini (IDP)“. Okvir upravljanja životnom sredinom (EMF) je dokument u kom se detaljno analizira usklađenost aktivnosti Projekta sa odredbama zakona kojim se reguliše zaštita životne sredine u Bosni i Hercegovini, kao i sa zahtjevima operativnih politika Svjetske banke o ekološkoj procjeni (OP 4.01). Okvirni dokument upravljanja životnom sredinom takođe sadrži:
listu za provjeru, odnosno prepoznavanje (check list) najznačajnijih uticaja na životnu sredinu koje mogu uzrokovati budući podprojekti u okviru Projekta razvoja navodnjavanja;
okvir za društvenu procjenu koji se može primijeniti na buduće prioritetne projekte u okviru projekta razvoja navodnjavanja; i
Integralni plan upravljanja štetočinama, koji je pripremljen u skladu sa zahtjevima operativnih politika Svjetske banke, OP 4.09 Pest Management i OP 4.01 Environmental Assessment.
U skladu sa zahtjevima Uredbe o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju ekološku dozvolu (“Službeni glasnik RS” br. 7/06); projekti izgradnje/rekonstrukcije sistema za navodnjavanje su predmet procjene uticaja na životnu sredinu i podliježu proceduri izdavanja ekološke dozvole.
Prema Zakonu o vodama („Službeni glasnik RS“, broj 50/06) projekti razvoja navodnjavanja podliježu proceduri izdavanja vodnih akata za čije izdavanje je u ovom slučaju zadužena Agencija za vode oblasnog riječnog sliva (distrikta) Save. U Okviru upravljanja životnom sredinom detaljno je opisana procedura izdavanja vodnih akata, i njihova veza sa ekološkom dozvolom.
U skladu sa propisima RS o prostornom uređenju i građenju, za projekte izgradnje sistema navodnjavanja potrebno je pribaviti odgovarajuće akte iz oblasti građenja i to urbanističku saglasnost, građevinsku dozvolu i upotrebnu dozvolu. Za projekte rekonstrukcije sistema navodnjavanja potrebno je pribaviti građevinsku i upotrebnu dozvolu.
Također, ova vrsta projekta podliježe proceduri davanja koncesije za crpljenje vode u svrhu navodnjavanja, koja je u RS, uređena Zakonom o koncesijama („Službeni glasnik RS„ br. 25/02, 91/06 i 92/09).
Naredna tabela daje sažetak svih potrebnih instrumenata za predloženi podprojekat Novo Selo. Važno je naglasiti da podnosilac zahtjeva za vodne akte, koncesiju za vodozahvat te dozvole u skladu sa propisima o građenju jeste budući korisnik sistema.
4
Tabela 1. Instrumenti potrebni u skladu sa procedurama SB i zakonima RS
Podprojekat Kategorija prema SB
Instrument ekološke procjene
Instrument u skladu sa propisima o vodama
Instrument u skladu sa propisima o građenju
Novo Selo B Procjena uticaja na životnu sredinu, Zahtjev za izdavanje ekološke dozvole
Vodni aktiKoncesija na pravo korištenja voda za navodnjavanje
Urbanistička saglasnost Dozvola za građenje Dozvola za upotrebu
5
3 OPIS PROJEKTA 3.1 Opis lokacije projekta Podprojekat Novo Selo nalazi se u opštini Bijeljina, istočno od grada Bijeljine (Slika 1).
Slika 1 Lokacija područja podprojekta Novo Selo
Prostor opštine Bijeljina zahvata 734 km2. Bijeljina je najznačajniji centar regije Semberije, Majevice i Posavine. Sa juga i zapada graniči sa opštinama Brčko, Lopare, Ugljevik, Zvornik, Teočak, sa sjevera rijekom Savom i sa istoka rijekom Drinom, te zauzima krajnji sjevero‐istok Bosne i Hercegovine. Kroz sam grad protiče kanal Dašnica koji je spojen sa rijekama Savom i Drinom. Teritorija opštine Bijeljina je pretežno ravničarski kraj, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara.
Bruto površina hidromelioracionog područja Novo Selo iznosi 693,30 ha, dok neto površina navodnjavanja iznosi 622 ha. Iako je sistem za navodnjavanje još u funkciji, neophodna su ulaganja kako bi se prevladale štete od posljedica rata i neredovnog održavanja.
Zemljište predviđeno za rekonstrukciju sistema za navodnjavanje je državno vlasništvo, a trenutno njime gospodari Poljoprivredno dobro „Semberija“ a.d., koje je ovaj prostor dobilo u petnaestogodišnji najam.
3.2 Istorija poljoprivredne proizvodnje na lokaciji Procjenjuje se da u opštini živi 150.000 stanovnika, od kojih su mnogi zaposleni u poljoprivredi puno radno vrijeme, ili dio vremena.
Poljoprivredna proizvodnja na području podprojekta orijentisana je prema proizvodnji stočne hrane i proizvodnji usjeva kako bi se zadovoljile potrebe lokalne industrije. Uzgajaju se razni usjevi, ali su njihov raspon i prinosi ograničeni nedostatkom navodnjavanja. Ovaj problem je naglašen i u Predstudiji izvodivosti iz septembra 2010. godine gdje se kaže da su prinosi glavnih kultura mnogo niži od onih koji bi se mogli postići adekvatnim navodnjavanjem zemljišta.
Glavni usjev predstavlja hrana za stoku (20%), te proizvodnja žitarica (pšenica, ječam, soja i suncokret). U pogledu hrane za stoku najviše se uzgaja kukuruz. Uzgoj povrća se odnosi na
6
grašak i mahune. U prethodnom periodu je menadžment kompanije postigao određene sporazume sa predstavnicima „Sava Semberija“ d.o.o., također iz Bijeljine, o opskrbi graškom i mahunama, što bi trebalo dovesti do porasta proizvodnje navedenog povrća na lokaciji podprojekta.
3.3 Opis prethodno korištenih sistema navodnjavanja Sistemi za navodnjavanje u Novom Selu snabdijevaju se podzemnom vodom. Ovo je relativno jednostavan sistem koji koristi velike lateralne mašine za navodnjavanje koje se opskrbljuju vodom iz plitkih bušotina. Voda se pumpa iz bušotina putem malih dizel pumpi, koje su povezane s mašinom za navodnjavanje pomoću fleksibilnih polietilenskih cijevi, promjera 150 mm i dužine 100 m. Rastojanje između bunara varira od 100 do 200 m. Prema podacima sa terena postojeći sistem za navodnjavanje koristi podzemnu vodu putem 18 bušenih bunara, prečnika 315 mm, dubine 6‐8 m.
Pokretanje mašina za navodnjavanje, obezbjeđeno je putem generatora, koji je priključen na samu mašinu. Jednom kada mašina dostigne granicu fleksibilne cijevi iz jednog bunara cijeli sistem prenosivih pumpi i cjevovoda, mora se premjestiti do novog bunara. Ovo iziskuje jako puno vremena, te umanjuje efektivnost mašina za navodnjavanje.
Da bi se navodnjavanjem pokrila cijela površina, korišteno je 13 linijskih mašina za navodnjavanje. Sada od ukupnog broja radi samo šest mašina, a ostalih sedam mašina neophodno je kako bi se osiguralo da ovaj prostor dobije adekvatno navodnjavanje. Trenutno se cijeli prostor uspijeva navodnjavati, ali to je daleko od optimalnog i ima značajan negativan uticaj na prinose. Linijski sistem za navodnjavanje radi na relativno niskom pritisku (~2.0 kg/m2) i u vrijeme najveće potražnje za navodnjavanje se koristi sedmodnevna rotacija. Trenutno se procjenjuje da manje od 50% ovog prostora dobiva adekvatno navodnjavanje. Premda se sistemom trenutno dobro upravlja, uticaj proteklih ratnih dešavanja, zanemarivanja svakodnevnog održavanja i redovnog rada, dovelo je do pogoršanja i oštećenja mašina za navodnjavanje.
Glavni problem je nedovoljan broj mašina za navodnjavanje, kao i vrijeme potrebno za opskrbu mašina za navodnjavanje vodom.
3.4 Potrebe za vodom Prema Studiji održivog razvoja irigacionih površina na području RS‐a, „Zavod za vodoprivredu“ d.o.o. Bijeljina, 2007. godine, za osiguranje vode u vodoprivrednim bilansima, proračuni su bazirani na 10‐godišnjim potrebama kojima treba dodati gubitke kako bi se dobile bruto količine po 1 ha.
Za proračun hidromodula navodnjavanja korišteni su podaci mjesečnih potreba vode (mjesečni manjak) desetogodišnje frekvencije u mjesecu maksimalnog manjka (obično mjeseci juli i august) i to manjak na nivou mjesečnih vremenski intervala.
Tabela 2 Hidromodul navodnjavanja za podprojekat Novo Selo
Lokacija
Površina net (ha)
Mjesečni neto manjak 1/10 (mm/m2)
Koeficijent varijacije
Neto manjak (mm/m2)
Hidromodul navodnjavanja q24 (l/s/ha)
Novo Selo 622 125 1,3 162,5 0,607
Zalivna norma kod kišenja se kreće, ovisno od stanja razvoja biljke, od 30 do 50 mm. Kod primjene zalivne norme od 30 mm, treba osigurati turnus u trajanju od 9 dana. To znači da u roku od 9 dana treba izvršiti zalijevanje cijelog natapnog sistema normom zalijevanja od 30 mm.
7
U Projektu revitalizacije i modernizacije sistema za navodnjavanje na području Novog Sela, općina Bijeljina, koji je izradio „Zavod za vodoprivredu“ d.o.o. Bijeljina, oktobar 2011, potrebne količine vode za navodnjavanje određene su na osnovu usvojene norme navodnjavanja od 30 mm uz 9‐dnevni turnus i poznate neto površine za navodnjavanje od 622 ha. Tako potrebna količina za radno vrijeme od 24 h iznosi Q = 244,85 l/s. Ako se u obzir uzmu gubici od 15% na transport i distribuciju vode u sistemu, te radno vrijeme od 16 h/dan, dobije se ukupna potrebna količina vode za sistem navodnjavanja:
Quk = 422,39 l/s
3.5 Opis prijedloga rekonstrukcije sistema U okviru planiranog Projekta razvoja sistema navodnjavanja (IDP) planirana je rekonstrukcija bivšeg sistema za navodnjavanje, kao i sistema površinske odvodnje kako bi se osigurale odgovarajuće količine vode pogotovo za potrebe navodnjavanja ljeti. U okviru ovog podprojekta biće poboljšan pristup vodi, pouzdanost vodosnabdijevanja i poboljšana efikasnost navodnjavanja kako bi se stimulisala komercijalna poljoprivreda na ovom području.
Aktivnosti na rekonstrukciji sistema će uključiti:
Umjesto mobilnog distributivnog sistema, koji se tokom navodnjavanja pomjera planira se izgradnja podzemnog stacionarnog sistema PEHD cjevovoda prečnika 110/102, 150/148, 225/208,6, 315/292,2, te 355/329,2, na dužini od 18,220 km, sa hidrantima za svaku mašinu kako bi se olakšalo navodnjavanje i efektivna primjena mašina,
Izgradnja pumpnih stanica i vodozahvata na bunarima, Postavljanje dvije montažne stubne trafostanice TS 150 kVA i TS 250 kVA, Rehabilitacija i popravka postojećih linearnih mašina za navodnjavanje, Nabavka novih linearnih mašina za navodnjavanje, kako bi se zamijenile otuđene i uništene mašine,
Čišćenje sistema površinske odvodnje, Revitalizacija makadamske putne mreže, odnosno proširenje postojećih i izgradnja novih puteva, te asfaltiranje saobraćajnica na trasi cjevovoda.
8
Slika 2 Odabrano varijantno rješenje (zahvat bunarima)
3.6 Način korištenja i održavanja sistema Predviđeno je da će troškove korištenja i održavanja sistema za navodnjavanje snositi korisnik lokacije odnosno Poljoprivredno dobro „Semberija“ a.d.
4 OPIS OKOLIŠA I DRUŠTVENOG OKRUŽENJA 4.1 Fizički okoliš
Klima
Podaci o klimatskim karakteristikama pruzeti su iz Studije održivog razvoja irigacionih površina na području RS‐a, koju je izradio „Zavod za vodoprivredu“ d.o.o. Bijeljina, 2007. godine.
Sjeverno područje BiH, u kojem se nalazi razmatrana podprojektna lokacija, pripada klimatskom pojasu sa umjerenom kontinentalnom klimom koja je karakteristična po dosta oštrim zimama i toplim ljetima. Prema postojećim podacima, najhladniji mjesec je januar sa srednjim temperaturama od ‐1,0°C do ‐ 0,5°C, a najtopliji juli sa srednjim temperaturama od 20°C do 21,5°C. Srednje godišnje temperature se kreću od 10 do 11°C. U narednoj tabeli su prikazane srednje mjesečne i srednje višegodišnje temperature reprezentativnih meteoroloških stanica koje se nalaze na ovom području.
Tabela 3 Srednje višegodišnje i karakteristične srednje mjesečne temperature
Meteorološka stanica
Nadmorska visina
Period obrade
Srednja godišnja temperatura
Minimalne srednje mjesečne
Maksimalne srednje mjesečne
m n.m. god °C °C mjesec °C mjesec
MS Modriča 115 61‐90 10,4 ‐0,9 jan. 20,1 juli
9
Meteorološka stanica
Nadmorska visina
Period obrade
Srednja godišnja temperatura
Minimalne srednje mjesečne
Maksimalne srednje mjesečne
m n.m. god °C °C mjesec °C mjesec
MS Orašje 87 61‐90 11,3 ‐0,7 jan. 21,4 juli
MS Doboj 146 61‐90 10,6 ‐0,7 jan. 20,3 juli
MS Tuzla 305 61‐90 10,0 ‐0,7 jan. 19,3 juli
U periodu od 1961‐1990 apsolutna maksimalna temperatura koja je zabilježena na MS Tuzla iznosila je 39,5°C, dok je minimalna iznosila ‐25,8°C.
Osnovne karakteristike padavinskog režima umjereno kontinentalnog pojasa su, relativno pravilna zastupljenost padavina unutar cijele godine, sa većim prosječnim padavinama u toplijem dijelu godine (maksimum u junu od 85 do 100 mm) i manjim padavinama u hladnijem dijelu godine (minimum u februaru od 45 do 55 mm). Sume godišnjih padavina se kreću od 700 do 850 mm. Ovo je područje sa najmanjom količinom godišnjih padavine u BiH. Iako su godišnje padavine dobro raspoređene kroz godinu, u vrhuncu sezone rasta biljaka postoji varijabilnost u padavinama, kako u vremenu, tako i količinama, tako da su usjevi pogođeni nedostatkom vlažnosti tla. Prosječne sume godišnjih padavina i karakteristične srednje mjesečne padavine za reprezentativne kišomjerne stanice iz razmatranog područja dane su u narednoj tabeli.
Tabela 4 Sume godišnjih padavina i karakteristične srednje mjesečne padavine
Kišomjerna stanica
Nadmorska visina
Period obrade
Suma godišnjih padavina
Minimalne srednje mjesečne
Maksimalne srednje mjesečne
m n.m. god mm mm mjesec mm mjesec
KS Modriča 115 61‐90 871 52 feb. 100 juni
KS Orašje 87 61‐90 720 47 jan. 84 juni
KS Brčko 96 53‐88 799 53 okt. 96 juni
KS Derventa 110 61‐90 906 60 feb. 103 juni
KS Doboj 146 61‐90 870 56 feb. 102 juni
KS Bijeljina 90 ‐ 744 38 okt. 87 juni
KS Šamac 90 ‐ 790 43 mart 85 juni
U januaru i februaru padavine se uglavnom javljaju u obliku snijega.
Evaporacija i evapotransporacija su klimatski faktori koji se registriraju samo na nekoliko meteoroloških stanica u BiH. Kako bi se dobila vrijednost evapotranspiracije na ovom području korištena je empirijska metoda Tornthwite‐a prema kojoj se PET računa preko temperature. Proračunata potencijalna evapotransporacija za MS Orašje je PET = 615 mm, a za MS Modriča PET = 585 mm. Stvarna evapotranspiracija za razmatrano područje iznosi 0,85xPET, a evaporacija sa slobodne površine vode 1,25xPET.
Uslijed klimatskih promjena i ljetnih suša na ovom području bez adekvatnih sistema navodnjavanja nije moguće ostvariti očekivane prihode. Odatle i potreba za rekonstrukcijom i proširivanjem postojećih sistema navodnjavanja. Također, potrebno je naglasiti da je u ovom području važna i odvodnja poljoprivrednih zemljišta.
10
Zemljište
Područje podprojekta Novo Selo, kategorizirano je kao najviša klasa II uz svrstavanje nekih prostora tla u klasu I. Obuhvaćeni su dobro dreniranim, uglavnom muljevito‐glinovitim tlima, u podlozi bolje propusnih materijala, pomiješanog šljunka i pijeska. Veoma su prikladni za navodnjavanje, ali trenutno postoji problem visokog vodostaja za određen period godine u nekim područjima, zbog lošeg funkcioniranja površinskog drenažnog sistema. To je rezultat neadekvatnog održavanja u periodu od više godina.
Geološka i hidrogeološka obilježja lokaliteta
U hronostratigrafskom smislu, lokalitet Novo Selo zastupljen je sedimentima Kvartara, predstavljenim u vidu široko rasprostranjenih sedimenata prve riječne terase (t1), rijeke Drine (Slika 3).
Litološki, prva riječna terasa zastupljena je pijeskovima i sitnozrnim šljunkovima, u čijoj se neposrednoj podlozi nalaze sedimenti Plio‐Kvartara (Pl,Q), koji u litološkom smislu označavaju prisustvo alevrita, glina, pijeskova i rjeđe šljunkova u debljini cca 200 metara. Ovo su u suštini slabopropusni materijali i označavaju se kao podinske hidrogeološke barijere.
Slika 3 Geološka karta područja
Debljina sedimenata prve riječne terase dostiže vrijednosti do 60 metara i karakteriše ih znatna zavodnjenost, zbog čega je u velikoj mjeri i moguće održavati u funkciji sistem navodnjavanja.
Predmetni sedimenti, kao dobro vodopropusni materijali sa karakteristikom akvifera, koji grade terene poljoprivrednog dobra podprojekta Novo Selo, u krovinskom dijelu uglavnom su pokriveni humusnom komponentom i muljevito‐glinovitim materijalima malih debljina, zbog čega je infiltracija atmosferilija, kao i infiltracija površinskih voda u podzemlje relativno brza. S tim u vezi važno je naglasiti, kako zbog svoje značajne prostorne zastupljenosti, tako i dobrih filtracionih karakteristika, sedimentacionu sredinu prve riječne terase unutar istraživanog područja, karakteriše iznimno rijetka pojava deficita podzemnih voda.
Vode Podprojektno područje Novo Selo nalazi se u slivu rijeke Drine, 15 km od ušća Drine u Savu. Iz Drine se prihranjuju podzemni vodonosnici u projektnom području, mada se može pretpostaviti
11
da i Sava ima uticaj na nivo podzemnih voda. Voda za potrebe navodnjavanja može se crpiti direktno iz rijeke Drine ili iz podzemnih vodonosnika.
Kvantitet voda
U cilju utvrđivanja optimalnog kapaciteta bunara, odnosno potencijala podzemnih voda za navodnjavanje, u sklopu izrade idejnog rješenja izvršeno je testiranje izdašnosti postojećih bunara B‐4 i B‐14 na lokaciji podprojekta (Slika 4).
Slika 4 Položaj bunara B4 i B14 i istražnoopitnih bušotina
Tokom istraživanja izvedene su i osposobljene za osmatranje tri istražno‐opitne bušotine dubine 8 m, prečnika 101 mm, u koje su postavljene pocinčane pijezo‐konstrukcije prečnika 32 mm.
Crpljenje je provedeno sa tri različita kapaciteta u trajanju od po 12 sati za svako sniženje, uz praćenje povratka nivoa na statički nivo po prestanku crpljenja. U toku crpljenja konstantno je osmatran nivo podzemne vode u bunaru i pratećim pijezometrima.
Proračun kapaciteta bunara B‐4 i B‐14 izveden je na osnovu rezultata opitnog crpljenja sa tri sniženja do ustaljenja nivoa i pratećih osmatranja poznatih hidrodinamičkih empirijskih obrazaca. Rezultati su pokazali da se iz bunara B‐4 može zahvatiti optimalno 70 l/s, sa radijusom dejstva od 75 m, dok se iz bunara B‐14 može zahvatiti 58 l/s, sa radijusom dejstva od 60 m.
Obrada podataka crpljenja pokazala je da sa aspekta dozvoljenih sniženja i ulaznih brzina, bunari daju optimalne kapacitete vode za navodnjavanje, uzimajući u obzir obezbjeđenje sigurnosti i dugotrajnosti eksploatacije.
12
Kvalitet voda
U okviru izrade projektnog rješenja urađena su ispitivanja kvalitete vode za navodnjavanje. Ispitivanjima su obuhvaćena dva mjerna profila, odnosno bunar B‐14, te šljunkara „Despotović“. Šljunkara „Despotović“ se nalazi 3‐4 km sjeveroistočno od Novog Sela. Opasana je meandrom starače Drinice, izuzev na istoku gdje se teren blago spušta ka rijeci Drini. Šljunkara je formirana u okviru aluvijalne tarase rijeke Drine koja je predstavljena heterogenim šljunkovima i grubozrnim pjeskovima, dobro zaobljenim, ali loše sortiranim. Unutar je formirana freatska izdan koja je sa slobodnim nivoom, čija dubina u terenu zavisi direktno od vodostaja rijeke Drine, zato što se ona najvećim dijelom prihranjuje direktno iz riječnog korita. Na osnovu rezultata ispitivanja vršenih 1989. godine zaključeno je da je akvifer, formiran u okviru aluvijalnih naslaga rijeke Drine sličnih karakteristika kao i akvifer formiran na lokaciji bunara B‐4 i B‐14.
Ispitivanje kvaliteta voda za navodnjavanje, kao i klasifikacija i kategorizacija, obavljeno je prema metodologiji propisanoj Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 42 od 31.08.2001. godine) i Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 40/03 lista I). Ispitivanja na terenu su obuhvatila mjerenja osnovnih fizičko‐hemijskih parametara koji se mjere in‐situ: temperatura vode, temperatura vazduha, pH, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik, procenat zasićenja vode kiseonikom, kao i indikatore organskog i fekalnog opterećenja. Rezultati ispitivanja su dati u Prilogu.
Na osnovu rezultata mjerenja u bunaru B‐14 može se zaključiti da većina analiziranih fizičko‐hemijskih parametara zadovoljava vrijednosti koje su Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka propisane za I i II klasu vodotoka.
Parametri čije su vrijednosti veće od propisanih, su nitratni i ukupni azot. Vrijednosti navedenih parametara odgovaraju vrijednostima koje su Uredbom propisane za III klasu vodotoka.
Na osnovu analize rezultata prisustva aerobnih heterotrofa, indikatora organskog zagađenja, može se zaključiti da se ispitivani mjerni profil nalazi u propisanim MDK vrijednostima za sirovu, netretiranu vodu. Kod parametara fekalne kontaminacija postoje odstupanja od propisanih vrijednosti i to za ukupan broj koliformnih bakterija, fekalne streptokoko, Pseudomonas aeruginosa i sulfitoredukujuće klostridije. Grupa koliformnih bakterija feklanog porijekla (gdje se rezultati primarno odnose na prisustvo Escherichia coli), nije detektovana. S obzirom da se radi o relativno niskim koncentracijama ispitivanih organizama, pretpostavljeno je da se radi o lokalnom zagađenju mjernog profila, npr. zbog načina održavanja bunara, zaštićenosti lokaliteta, itd.
Ovdje je također potrebno napomenuti da Bosna i Hercegovina nema vlastitu klasifikaciju vode obzirom na njenu primjenu za navodnjavanje. Prema Uredbi o klasifikaciji voda u poljoprivredi se mogu koristiti vode koje se prema ovoj Uredbi klasificiraju kao vode III. klase. Vezano za kriterije kvalitete vode za navodnjavanje potrebno je naglasiti da se oni razlikuju od kriterija kvalitete vode za piće, premda su u nedostatku postojanja odgovarajuće regulative korištene MDK iz Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Kad se radi o istovjetnim parametrima kriteriji kvalitete vode za piće su znatno stroži od kriterija kvalitete vode za navodnjavanje. Tako da se u ovom slučaju može zaključiti da trenutno nema ograničenja u smislu kvalitete voda za navodnjavanje.
Potrebno je naglasiti da se svaka lokacija na kojoj se namjerava navodnjavati, kao i svaki izvor vode kojom će se navodnjavati moraju stalno pratiti kako bi se na vrijeme ustanovile opasne promjene i na njih pravovremeno reagiralo. Navodnjavanje nije nešto što se napravi jednom za uvijek već se radi o jednom vrlo složenom i dinamičnom procesu čiji se razvoj mora stalno kontrolisati.
13
Na mjernom profilu šljunkara „Despotović“ Uredbom propisane vrijednosti ne zadovoljavaju nitratni i ukupni azot. Navedeni parametri odgovaraju vrijednostima koje su uredbom propisane za IV klasu vodotoka.
Analizom rezultata ispitivanja na mjernom profilu šljunkara „Despotović“ se može zaključiti da ispitivani parametri, pokazatelji organske i fekalne kontaminacije ukazuju na to da se mjerni profil nalazi u granicama I, odnosno II klase vodotoka.
4.2 Biološke karakteristike Prilikom posjete lokalitetu Novo Selo, opština Bijeljina na predmetnoj podlozi namijenjenoj za navodnjavanje, te u neposrednoj blizini iste konstatovane su slijedeće vrste biljaka:
Tabela 5. Vrste biljaka zastupljenih na lokalitetu
Vrsta Narodno ime Ambrosia artemisiifolia L. ambrozijaLolium perenne L. ljuljArctium lappa L. čičakHordeum secalinum Schreb. ječmenicaConvolvulus arvensis L. poponacAtropa belladonna L. velebiljeCrataegus nigra Waldst. & Kit. višesjmeni glogRubus idaeus L. malinaMatricaria recutita L. kamilicaCichorium intybus L. vodopijaTaraxacum officinale F.H. Wigg maslačakCirsium arvense(L.) Scop. osjakCarduus acanthoides L. stričakDatura stramonium L. tatulaFallopia convolvulus (L.) A. Löve dvornikRumex obtusifolius L. kiselica
Prostor opštine Bijeljina pripada eurosibirsko – boreoameričkoj regiji, koja je na ovom prostoru zastupljena provincijom higrofilnih lišćarsko – listopadnih šuma, sektoru šuma sa hrastom lužnjakom (Quercetalia roboris), koja zahvata najveći dio sjeveroistočnih nizija Bosne i Hercegovine.
Vegetacija predmetnog područja je izuzetno siromašna vrstama. Preovladavaju uniformne kulture silažnog kukuruza (Zea mays L.).
Na samom lokalitetu nije uočena spratovnost biljnih vrsta, zbog stalne kosidbe koje poljoprivredno gazdinstvo PD „Semberija“ Bijeljina stalno vrši. Na samom lokalitetu, bilo zbog stalne primjene agrotehničkih mjera (kosidba, oranje), bilo zbog upotrebe herbicida biljne kulture su dosta uniformne. Na svim dijelovima lokaliteta prevladaju biljne vrste Ambrosia artemisiifolia L. – ambrozija, Hordeum secalinum Schreb., Convolvulus arvensis L. – poponac i Abutilon theophrasti Medik. – abutilion. Ove vrste prate manje otporne vrste korova Arctium lappa L. – čičak, te Lolium perenne L. – ljulj).
Pošto na samom prostoru dominira vrsta Abutilon theophrasti Medik., može se zaključiti da na lokalitetu dominiraju vrste invazivnih korova predvođena vrstom Ambrosia artemiisifolia L. U blizini predmetne lokacije na mjestima koja nisu podložna redovnoj kosidbi, niti se na njima upotrebljavaju herbicidi, dominira klasa Secalinetea Br. – Bl. 51 reda Secalinetalia Br. – Bl. 31. u kojoj je brojna vrsta Hordeum secalinum Schreb. Također, na neobrađenim mjestima se može izdvojiti poneka individua vrste Atropa belladonna L., Crataegus nigra Waldst. & Kit. i Rubus idaeus L. koje nisu veće od pojedinih individua korovskih vrsta (ambrozija, abutilion) te se, iako se navedene vrste mogu smatrati grmolikim vrstama, ne može izdvojiti jasno uočljiv sprat šiblja do dva metra visine. Vrijedi napomenuti da su na ovom prostoru nekada dominirale nizijske
14
listopadne šume iz klase Querco – Fagetea Br. – Bl. Et Vlieg 37, reda Populetalia albae Br. – Bl. 31, sveze Alno ‐ Quercion roboris Ht. (37) 38, asocijacije Genisto elathaeQuercetum roboris Horvat, 38, koje su sječom pretvorene u poljoprivredne parcele. Pojedinačne individue visokog drveća i rastinja koje su nekada nastanjivale asocijacije Genisto elathaeQuercetum roboris Horvat, 38 prisutne su u okolini predmetnog područja. Na pojedinim (istočnim) dijelovima, zbog blizine rijeke Drine postoje pojedinačne individue vrste Populus sp., te je evidentno da su nekada na tom dijelu predmetne lokacije obitavale šume iz klase Querco – Fagetea Br. – Bl. Et Vlieg 37, reda Populetalia albae Br. – Bl. 31, sveze Salicion albae Tx. 55, asocijacije Populetum nigro – albae Slavnić 52. Na ovaj prostor su zasađene i vrste Abies alba Mill. i Picea abies L. smrča, koje imaju estetsku funkciju.
Siromaštvo biljnog svijeta prati siromaštvo životinjskog. Ipak, pojedine vrste su jako brojne na
staništima oranica predmetnog područja. Na samom lokalitetu dominiraju brojne vrste komaraca, domaća muha, te drugi mnogobrojni insekti i pauci. Najbrojnija skupina kičmenjaka predstavljaju glodari od kojih je najbrojnije vrste: Mus musculus Linnaeus, 1758 – kućni miš, Apodemus agrarius (Pallas, 1771) – prugasti poljski miš, Micromys minutus (Pallas, 1771) – mali žitni miš, Rattus norvegicus (Berkenhout, 1769) – smeđi pacov, Rattus rattus (Linnaeus, 1758) – crni pacov, Lepus europaeus Pallas, 1778 – zec. Ptičji svijet je svakako, najraznovrsniji a izdvajaju se vrste Passer domesticus (Linnaeus, 1758) – vrabac, Columba livia Gmelin, 1789 – obični golub, Streptopelia decaocto (Frivaldszky, 1838) – gugutka, Corvus corax Linnaeus, 1758 – gavran, Corvus cornix Linnaeus, 1758 – vrana, Pica pica (Linnaeus, 1758) – svraka, Corvus monedula (Linnaeus, 1758) – čavka, Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 –vjetruša, Accipiter nisus (Linnaeus, 1758) – kobac ptičar, Strix aluco Linnaeus,1758 – mala sova. Na područje ne zalaze krupnija divljač zbog nepostojanja šuma. Pored divljih, uočljiv je i veliki broj domaćih životinja zbog blizine gradskih naselja. Životinje koje naseljavaju predmetnu lokaciju koriste obilne izvore hrane koju im pružaju usjevi, te izvore vode koje im redovno pruža sistem za navodnjavanje. Zbog nepostojanja ugroženih vrsta životinja, siromašnog sastava životinjskog svijeta i jednostavnosti lanaca ishrane na predmetnom području, smatra se da nadograđeni i prošireni sistem za navodnjavanje neće ugroziti biljni i životinjski svijet koji nastanjuje predmetnu lokaciju.
Slika 5 Iskošena korovska vegetacija na lokalitetu Novo Selo.
Slika 6 Ostaci nekadašnjih šuma (pojedinačne individue drveća) koje su degradirane do tercijarnih ekosistema ratarskih parcela.
15
4.3 Sociokulturološke karakteristike Bijeljina je grad i središte istoimene opštine u sjevero‐istočnom dijelu Republike Srpske i BiH. Površina opštine iznosi 734 km² i obuhvata sembersku ravnicu koja na jugu prelazi u blago pobrđe Majevice. Opština Bijeljina se nalazi na ušću Drine u Savu i ove dvije rijeke predstavljaju sjevernu i istočnu granicu opštine prema Mačvi i Sremu.
Drina i Sava predstavljaju i državne granice sa Srbijom i Hrvatskom, a grad Bijeljina je udaljen oko šest kilometara od granice sa Srbijom i oko 40 kilometara od granice sa Hrvatskom. Susjedne opštini Bijeljina su opštine Lopare, Ugljevik i Zvornik, kao i Distrikt Brčko.
Bijeljina je, zbog svog geo‐političkog položaja, raskrsnica puteva koji vode od zapadnog dijela Republike Srpske prema Srbiji, kao i istočnog dijela Republike Srpske i južnog dijela BiH prema sjevernoj Srbiji i dalje, prema Panonskoj niziji i Srednjoj Evropi. Zahvaljujući plodnom tlu, Bijeljina je jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom, a najzastupljenije su žitarice i povrtarske kulture.
Ukupna površina obradivog zemljišta je skoro 54.000 hektara (73 odsto površine opštine). To je jedan od glavnih resursa bijeljinske opštine. Poljoprivredno zemljište osnovni je prirodni resurs opštine. 94 % obradivog zemljišta je u privatnom vlasništvu. Šuma je malo (9.824 hektara) i također su uglavnom privatne (96 %).1
Procjenjuje se da u opštini živi oko 150.000 stanovnika, a u samom gradu Bijeljini oko 100.000. Opština i grad Bijeljina su drugi po broju stanovnika u Republici Srpskoj – odmah iza Banjaluke. Opština Bijeljina spada u najgušće naseljene prostore Republike Srpske, u tzv. zonu prenaseljenosti (preko 100 stanovnika na km2).
Starosno ‐ polna struktura stanovništva opštine Bijeljina ne može se iskazati egzaktnim podacima zbog nedostatka kvalitetnih i validnih statističkih podataka (koji se dobijaju popisom stanovništva). Prema procjenama, udio mladog kontigenta stanovništva (0‐19 godina) je oko 28%, a udio najstarije populacije (više od 65 godina) je iznad 5%.
Veličina obradivog zemljišta po stanovniku je 0,35 hektara, a oranica 0,33 hektara ‐ dva puta je veća od površine koja se smatra minimumom za obezbjeđenje ishrane za jednog stanovnika, koja iznosi (0,17 ha).
Prema popisu 1991. godine, prosječna površina poljoprivrednog posjeda je 3,3 hektara (u razvijenim ekonomijama ona iznosi 35 ‐ 50 ha) izdijeljeno u 4 ‐ 5 parcela.
Broj poljoprivrednih domaćinstava (1991) je iznosio 15.818, odnosno skoro dvije trećine (60 %) stanovništva obezbjeđivalo je svoju egzistenciju od poljoprivrede (Vojvodina 22,6 %, razvijene zapadnoevropske zemlje 3 ‐ 5 %, SAD 2 %).
Realno je pretpostaviti da je danas oko 50 % stanovništva opštine (75.000) angažovano u poljoprivredi.
Na ovom prostoru postoji veliki broj kulturno istorijskih spomenika. Najstariji sakralni centar i, ujedno, najstarija građevina u opštini Bijeljina je Manastir Tavna sa crkvom Svete Trojice, građen, vjerovatno, početkom 14. vijeka.
1Strategija razvoja opštine Bijeljina do 2015. godine
16
5 PROCJENA UTICAJA PREDLOŽENIH AKTIVNOSTI NA OKOLIŠ
5.1 Uticaji na riječni podsliv Podzemne vode na razmatranom području prihranjuju se iz rijeke Drine i rijeke Save. Imajući u vidu ovakav način prihranjivanja akvifera u nastavku se daju određeni podaci o hidrološkom režimu rijeke Drine na uzvodnoj VS Zvornik.
Na rijeci Drini uspostavljeno je više vodomjernih stanica koje prate vodostaje i proticaje duži niz godina. VS Zvornik nalazi se cca 43 km uzvodno od podprojektne lokacije. Za proračune su korišteni raspoloživi podaci koje je ova vodomjerna stanica zabilježila u periodu od 1926. do 1974. godine. Budući da se podprojektno područje nalazi nizvodno od VS Zvornik, može se zaključiti da su i proticaji rijeke Drine na lokaciji podprojekta veći zbog dodatne slivne površine koja nije uzeta u obzir, a pripada rijeci Drini na potezu od VS do podprojektne lokacije (na dužini toka od cca 57 km).
Podaci za VS Zvornik preuzeti su iz Hidrološke studije površinskih voda vodnih resursa SR BiH (I tom – knjiga 10) koju je izradio Zavod za vodoprivredu Sarajevo 1978. godine. Za vodomjernu stanicu Zvornik korišteni su podaci za niz od 49 godina (1926 – 1974), što se može smatrati dovoljno dugim nizom osmatranja za kvalitetnu hidrološku obradu.
Podaci o srednjim godišnjim proticajima rijeke Drine na VS Zvornik u periodu od 1926‐1974 godine dani su u narednoj tabeli:
Tabela 6 Srednji godišnji i srednji mjesečni proticaji na VS Zvornik
VS Zvornik
rijeka Drina
srQmj (m3/s) srQgod
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII (m3/s)
387 398 519 651 631 376 215 135 139 256 467 472 387.0
Podaci o karakterističnim proticajima dani su u narednoj tabeli:
Tabela 7 Karakteristični proticaji na VS Zvornik
VS Zvornik
rijeka Drina
F sliv Qsr minQd,95 minQd,90 minQsr,95 minQsr,90
km2 m3/s m3/s m3/s m3/s m3/s
17886 387 40.5 45.8 51 65.6
gdje su minQd,95 i minQd,90 minimalni dnevni proticaji osiguranosti 95, odnosno 90%, a minQsr,95 i minQsr,90 minimalni srednjemjesečni proticaji osiguranosti 95 i 90%.
Na sljedećoj Slici prikazan je histogram višegodišnjih srednjih mjesečnih proticaja i izračunata minimalna srednjemjesečna vrijednost proticaja 95% osiguranosti.
17
Slika 7 Histogram višegodišnjih srednjih mjesečnih proticaja
Može se vidjeti da su sušni mjeseci u godini 7, 8, 9 i 10, a višegodišnji srednji mjesečni proticaji za ovaj period se kreću između 135 i 256 m3/s.
Kako se podzemni vodonosnici na predmetnoj lokaciji prihranjuju iz Drine, možemo usporediti potrebne količine potrebne za navodnjavanje Quk = 0,423 m3/s i srednji mjesečni proticaj Drine na VS Zvornik u najsušnijem mjesecu srQaug = 135 m3/s. Taj odnos je 0,003, odnosno zahvaćena količina iznosi 0,3% srednjeg mjesečnog proticaja rijeke Drine u najsušnijem mjesecu.
Kako se podprojektno područje nalazi nizvodno od VS Zvornik, proticaji Drine na profilu koji se nalazi u blizini podprojektnog područja su veći zbog dodatne slivne površine koja pripada rijeci Drini na potezu od VS Zvornik do predmetne lokacije. Zbog toga su i provedene analiza na strani veće sigurnosti.
Za VS Zvornik određena je minimalna srednjemjesečna vrijednost proticaja 95% osiguranosti i ona iznosi minQsr,95 = 61 m3/s. Prema važećoj zakonskoj regulativi ovaj proticaj smatra se ekološki prihvatljivim proticajem kojeg je nužno osigurati u koritu rijeke.
Naime, Zakonom o vodama, „Službeni glasnik RS“, br. 50/06, od 11.05.2006. godine, ekološki prihvatljiv proticaj definisan je Članom 65. na sljedeći način:
(1) Ekološki prihvatljivi protok se utvrđuje na osnovu sprovedenih istražnih radova i u skladu sa metodama za njegovo određivanje definisanih u podzakonskom aktu iz stava 3.ovog člana, uzimajući u obzir specifičnosti lokalnog ekosistema i sezonske varijacije protoka.
(2) Do donošenja podzakonskog akta, ekološki prihvatljivi protok će se utvrđivati na osnovu hidroloških osobina vodnog tijela za karakteristične sezone, kao minimalni srednji mjesečni protok devedesetpetpostotne obezbjeđenosti.
(3) Ministarstvo, u saradnji sa ministarstvom nadležnim za ekologiju, propisuje metodologiju za određivanje ekološki prihvatljivog protoka. Pored metodologije, posebnim podzakonskim aktom će biti definisana minimalno potrebna prethodna istraživanja, nadležne institucije i procedure donošenja odluka.
(4) Troškove potrebnih istraživanja snosi investitor, odnosno korisnik.
387 398
519
651 631
376
215
135 139
256
467 472
610
100
200
300
400
500
600
700
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Proticaj (m
3/s)
Mjesec
Histogram višegodišnjih srednjih mjesečnih proticajarijeka Drina ‐ VS Zvornik
Qsr
minQsr,95
18
Voda iz Drine koristi se uglavnom u elektroenergetske (hidroelektrane) i poljoprivredne svrhe. Kako hidroelektrane koriste pad rijeke i proticaj vode za pokretanje turbina, one “ne troše” vodu nego je vraćaju nizvodno u korito rijeke. Zbog slabo razvijenih sistema navodnjavanja, ni poljoprivreda se ne može okarakterizirati kao značajan potrošač vode.
Sa histograma višegodišnjih srednjih mjesečnih proticaja vidimo da su proticaji za VS Zvornik u 8 i 9 mjesecu iznosili 135 m3/s, odnosno 139 m3/s, tako da je u prosjeku na raspolaganju 74 m3/s, odnosno 78 m3/s, što daleko premašuje stvarne količine potrebne za navodnjavanje. Kako je već rečeno, proticaji Drine na predmetnoj lokaciji podprojekta su i veći, ali usvajanjem proticaja sa VS Zvornik na strani smo sigurnosti.
Kako se sistem za navodnjavanje koristi već 60 godina i nikakvi problemi po pitanju količina vode nisu postojali ni kada je sistem radio punim kapacitetom, može se pretpostaviti da opskrba zadovoljava potražnju za vodom i u sušnim periodima, što potvrđuju i dugogodišnji upravitelji poljoprivrednog dobra, kao i provedena istražna ispitivanja.
Kao što je navedeno u poglavlju 4. Kvantitet voda radovi na izradi idejnog rješenje sistema navodnjavanja podprojekta Novo selo obuhvatili su ispitivanje izdašnosti postojećih bunara. Obrada podataka crpljenja pokazala je da sa aspekta dozvoljenih sniženja i ulaznih brzina, bunari daju optimalne kapacitete vode za navodnjavanje, uzimajući u obzir obezbjeđenje sigurnosti i dugotrajnosti eksploatacije.
Ako bi ipak došlo do pomanjkanja vode u izrazito sušnim periodima, radno vrijeme sistema se može produžiti sa 16 h/dan na 24 h/dan tako da bi se dobile manje količine vode koje je potrebno osigurati u jedinici vremena.
U ovom slučaju potrebno je osigurati odgovarajuću opremu za praćenje nivoa podzemne vode.
Jugozapadno od podprojektnog područja nalazi se vodozahvat Grmič iz kojega se vrši vodoopskrba Bijeljine i okolnih naselja (Slika 8). Podprojektno područje graniči sa trećom vodozaštitnom zonom ovog izvorišta. Na ovom području nalaze se tri vodonosna horizonta koji su razdvojeni hidroizolatorima, pa između vodonosnih horizonata nema interakcije, odnosno miješanja voda. Za navodnjavanje se koriste najplići vodonosni horizonti, gdje se voda za navodnjavanje crpi sa 4‐6 m ispod površine tla. Za potrebe vodoopskrbe koristi se drugi vodonosni horizont koji se nalazi na znatno većoj dubini (cca 15 ‐ 40 m).
19
Slika 8 Položaj vodozaštitnih zona
Iz ovoga se može zaključiti da se zahvatanjem vode za navodnjavanje ne ugrožava ni kvaliteta ni količina vode raspoloživa za vodosnabdijevanje naselja, kao ni bilo koji drugi korisnici.
5.2 Ostali uticaji Bijeljina (Novo Selo) podprojekt je planiran kako bi se kroz revitalizaciju i modernizaciju sistema za navodnjavanje i odvodnju osigurale ekonomske, socijalne i okolišne koristi, korisnicima zemljišta i lokalnoj zajednici u ovom području. Ranija iskustava sličnih projekata, kao i iskustva iz perioda kada je sistem bio u funkciji, govore da će projekat imati brojne pozitivne uticaje na životnu sredinu kroz promociju dobrih praksi upotrebe zemljišta, metoda uzgoja i prerade poljoprivrednih proizvoda.
Podprojekt bi trebao pomoći ojačati lokalne kapacitete u okolišno održivim pristupima razvoju poljoprivrede. Potencijalni pozitivni uticaji na životnu sredinu kroz implementaciju ovog projekta uključuju: (i) smanjenje gubitaka vode kroz poboljšani rad i održavanje; (ii) smanjenje rizika od zaslanjivanja i zabarivanja tla putem poboljšanja odvodnjavanja; (iii) efektivnije zbrinjavanje otpada kroz veće učešće zajednice.
Planirani građevinski radovi će imati za cilj revitalizaciju i poboljšanje dijelova distributivnog sistema za navodnjavanje, te u manjem obimu drenažnog sistema. Radovi će se izvoditi samo na određenim područjima unutar sistema za navodnjavanje.
20
Imajući u vidu da se projekt odnosi na revitalizaciju i modernizaciju postojećeg sistema, očekuje se da će njegovi direktni uticaji na životnu sredinu biti mali do neznatni. Bezobzira na veličinu uticaja mjere za njihovo sprječavanje/ublažavanje moraju biti sastavni dio procesa projektovanja i implementacije.
Potencijalni negativni uticaj projekta uključuje: (i) štete uzrokovane radovima na izgradnji od strane izvođača radova uključujući odlaganje iskopane zemlje i drugih materijala iz kanala i drenažnih kolektora; (ii) dugoročni rizik od kontaminacije površinskih i podzemnih voda uslijed agrokemijskog zagađenja kao rezultat povećane upotrebe pesticida u budućnosti; i (iii) erozija zemljišta povezana sa postojećim praksama poljoprivredne proizvodnje.
Uticaji u fazi izgradnje
Za potrebe izgradnje sistema neophodno je prisustvo građevinske mehanizacije (rovokopača, buldožera) manjih gabarita i radnika na terenu, te uspostavljanje gradilišne zone. Glavni uticaji izgradnje će uključivati upravljanje iskopanom zemljom i građevinskim otpadom, te otpadnim vodama i gorivima i mazivima na gradilištu, ali također mogu uključivati: (i) ometanje pristupa i kretanja, (ii) poremećaj u odvijanju poljoprivrednih aktivnosti koje proizlaze iz pristupa ograničenja, sabijanje tla i kopanja kanala, (iii) otpad, buku, blato i prašinu na lokaciji i na pristupnim cestama, (iv) oštećenje stabala ili drugog rastinja na mjestu izvođenja radova i (v) uznemiravanje životinjskog svijeta na i u blizini područja.
Zemljište. Građevinski radovi, uključujući uklanjanje površinskog sloja zemljišta (humusa), kopanje, kao i samo prisustvo mašinerije i radnika na gradilištu može imati negativan uticaj i na kvalitetu zemljišta. Prema tome, identificirani su slijedeći uticaji:
Mehanički uticaj na tlo tokom iskapanja kanala; Stimulacija erozije vjetrom i vodom; Zagađenje zemljišta zbog prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i sličnog otpada koji potiče od uređaja i vozila na gradilištu;
Zagađenje zemljišta zbog nekontrolisanog odlaganja čvrstog otpada na zemljište; Zagađenje zemljišta zbog nekontrolisanog ispuštanja na zemljište ispusta iz toaleta za radnike na gradilištu;
Odlaganje vraćanja zemljišta u prvobitno stanje.
Privremeno uspostavljena mreža gradilišnih cesti će biti uklonjena i zemljište vraćeno u prvobitno stanje nakon završetka građevinskih radova, osim u situacijama gdje je neophodno da se ceste zadrže radi održavanja.
U područjima gdje je potrebno preći preko strmih nagiba, građevinski radovi mogu prouzrokovati eroziju tla i transport nanosa. Implementacijom predloženih mjera za ublažavanje uticaja kao što su korištenje privremenih nasipa, ograda i rovova koji bi umanjili i ograničili nivo zagađenja, spomenuti uticaji će se minimizirati.
Vraćanje zemljišta u prvobitno stanje je standardna procedura koja se provodi nakon zavarivanja i zatrpavanja cijevi. Vraćanjem zemljišta u prvobitno stanje nastojat će se ostvariti dva cilja (i) kratkoročni cilj, koji se ogleda u zatrpavanju, odvodnji i stabilizaciji tla radi trajnog sprječavanja erozije i rekultivacija, odnosno nanošenja očuvanog ili zamjenskog površinskog sloja kako bi se omogućio rast autohtone vegetacije i (ii) dugoročni cilj, koji se ogleda u uspostavljanju odgovarajućeg vegetacijskog pokrivača, kojim bi se nastojalo vratiti lokalne biljne zajednice i ekosistem u prvobitno stanje. Odlaganje vraćanja zemljišta u prvobitno stanje može uzrokovati pogoršanje kvaliteta očuvanog površinskog sloja zemljišta, kao i povećati troškove naknadnog vraćanja zemljišta u prvobitno stanje.
Gore navedeni uticaji su privremenog karaktera i moguć je povratak u prvobitno stanje prije izvođenja radova. Uticaj može biti značajan ukoliko se ne primjene mjere iz dobre građevinske prakse u skladu sa Zakonom o građenju koje će biti preporučene ovom Studijom, te izvrši vraćanje zemljišta u prethodno stanje.
21
Vode. Procjenjuje se da bi građevinski radovi mogli negativno uticati i na kvalitet podzemnih i to:
zagađenje podzemnih voda putem prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i sličnog otpadnog materijala koji potiče od uređaja i vozila na gradilištu;
promjene u kvaliteti podzemnih voda zbog nekontrolisanog ispuštanja iz toaleta za radnike na gradilištu.
Svi gore navedeni uticaji su privremenog karaktera. Ovom studijom će se predložiti mjere za ublažavanje kojima će se nastojati umanjiti negativni uticaji u fazi izgradnje i osigurati vraćanje u prethodno stanje.
Vazduh. Kao posljedica izvođenja građevinskih radova očekuje se povećana koncentracija zagađujućih materija, prvenstveno prašine i izduvnih gasova iz motornih vozila. Aktivnosti koje će prouzrokovati emisiju zagađujućih materija su: izgradnja privremenih pristupnih putova, prevoz nepokrivenog građevinskog materijala, kretanje mašinerije i vozila na gradilištu, kao i radovi na iskopavanju rovova u koje će se polagati cijevi. Uticaj na kvalitetu zraka se očekuje na području udaljenom nekoliko stotina metara od mjesta na kojem će se odvijati radne aktivnosti. Ipak, značajan uticaj na lokalno stanovništvo se ne očekuje, kao ni prekoračenje zakonom dozvoljenih koncentracija za emisije u zrak. Stoga su svi uticaji usko vezani za lokaciju izvođenja radova, privremenog su karaktera sa tendencijom vraćanja u prvobitno stanje po završetku radova.
Buka. Izgradnja će napredovati postepeno što će prouzrokovati pojavu privremene buke. Proces izgradnje se ne može procijeniti na ovom stupnju, s obzirom da isti ovisi o nizu različitih faktora kao što je broj radnika, vrsta mehanizacije, vrsta tla, prisutnost ostalih faktora (postojeće podzemne cijevi) itd. Građevinski radovi će se uglavnom odvijati tokom radnih sati u danu, ali ovisno o prirodi posla, postoji mogućnost da će se određene aktivnosti obavljati izvan navedenog vremenskog okvira. Stoga će se kroz mjere za ublažavanje uticaja propisati dnevno radno vrijeme u zonama pod najvećim uticajem. Ovaj uticaj se ocjenjuje kao privremen i manje značajan.
Flora i fauna. Prilikom izvođenja građevinskih radova uz korištenje teške mehanizacije može doći do oštećenja biljnih kultura koje se uzgajaju. Malo je vjerojatno da se mogu očekivati značajni negativni uticaji na floru i faunu. Kao što je ranije naglašeno vegetacija predmetnog područja je izuzetno siromašna vrstama. Siromaštvo biljnog svijeta prati siromaštvo životinjskog.
Kretanje stanovništva. Uzimajući u obzir da projekat podrazumijeva izgradnju gradilišnih cesti, postavljanje radničkog kampa, kretanje mašina lokalnim cestama, kopanje rovova radi polaganje cjevovoda, postoji mogućnost da će sve navedene aktivnosti ometati uobičajene rute kretanje stanovništva i motornih vozila. Ovi uticaji se mogu ublažiti primjenom mjera dobre građevinske prakse uključujući planiranje razmještaja mašina i opreme u vrijeme kada nisu velike dnevne gužve u saobraćaju te osiguranjem sigurnog prolaza kroz gradilište ili alternativnog prolaza za pješake i vozila u saradnji sa lokalnim vlastima. Osim toga postoji potencijalna opasnost po zdravlje vezana za prisutnost otvorenih rovova u blizini naseljenih mjesta koja se može ublažiti odgovarajućom signalizacijom i ograđivanjem.
Uopšteno govoreći, svi uticaji izazvani građevinskim radovima su privremeni i moguć je povratak u prvobitno stanje prije izvođenja radova. Uticaji se mogu ublažiti odgovarajućim dobrim građevinskim praksama koji će se propisati ovom Studijom.
5.3 Ostali uticaji u fazi korištenja Pored mnogih značajnih koristi koje navodnjavanje ima u poljoprivrednoj proizvodnji, navodnjavanje može imati i neželjene posljedice, naročito ukoliko se nepravilno primjenjuje ili se primjenjuje u neodgovarajućim uslovima. Potencijalni negativni uticaji koji su identificirani u
22
fazi korištenja se odnose na: (i) probleme sa zabarivanjem, zaslanjivanjem i erozijom zemljišta, (ii) kvalitetom površinskih i podzemnih voda zbog agro‐hemijskog zagađenja, (iii) te poremećaju ekološkog balansa u smislu pojave određenih vrsta štetočina i korova.
Zemljište. Zabarivanje zemljišta nastaje kada nivo podzemne vode pređe kritičnu visinu koja je nepovoljna za razvoj većine poljoprivrednih kultura. Tada dolazi do potpunog zasićenja zemljišta vodom. Zabarena zemljišta ne mogu se na vrijeme, ili se uopšte ne mogu pripremiti za sjetvu, niti se mogu blagovremeno zasijati. Za rješavanje problema zabarivanja zemljišta potrebno je odvodnjavanje i primjena drugih agromelioracionih mjera.
Zaslanjivanje zemljišta navodnjavanjem može nastati podizanjem nivoa podzemne vode koja je zaslanjena i kada se navodnjava vodom koja sadrži povećanu količinu soli, a naročito kada se primjenjuju velike zalivne norme. S obzirom da nisu rađene analize zemljišta, u ovom trenutku nije moguće tvrditi da je područje ugroženo. Ipak je potrebno naglasiti i ovu mogućnost i preporučiti praćenje stanja saliniteta zemljišta koje se navodnjava.
Pravilnim određivanjem zalivnih normi, izborom odgovarajućeg načina i opreme za navodnjavanje i njihovim prilagođavanjem uslovima zemljišta, sprječava se ili umanjuje pogoršanje vodno‐fizičkih svojstava zemljišta i pojava irigacione erozije.
Ključna mjera prevencije se odnosi na stalnu edukaciju poljoprivrednika o pravilnim metodama navodnjavanja i dobrim poljoprivrednim praksama te praćenje kvaliteta zemljišta koje se navodnjava.
Vode. Primjena hemijskih sredstava u poljoprivredi uključujući primjenu fitofarmaceutskih sredstava i mineralnih i organskih đubriva transportnim mehanizmom procjeđivanja i površinskog oticanja mogu dospjeti u površinske vode i podzemne vode, te na taj način ugroziti njihov kvalitet. Nivo podzemne vode se nalazi relativno blizu ispod površine terena, te bi time eventualni uticaj bio značajniji. Sa aspekta prevencije uticaja neophodno je primijeniti mjere prevencije koje se prvenstveno odnose na stalnu edukaciju poljoprivrednika o pravilnim metodama navodnjavanja i dobrim poljoprivrednim praksama uključujući integralne mjere prevencije štetočina koje su detaljno opisane u Okvirnom dokumentu pripremljenom u okviru ovog projekta.
Planom praćenja će biti predviđeno redovno vršenje analize kvaliteta vode iz bunara ne samo radi utvrđivanja uticaja projekta na kvalitet već i radi utvrđivanja kvaliteta vode koja će se koristiti za navodnjavanje kako bi se izbjegli negativni uticaji po usjeve i zemljište.
Uzimajući u obzir prezentovane rezultate analize uticaja na pod‐sliv ne očekuju se da će se zahvatanjem vode za navodnjavanje ugroziti ni kvaliteta ni količina vode raspoloživa za vodosnabdijevanje naselja, kao ni bilo koji drugi korisnici.
Uticaj na faunu. Većina sredstava za suzbijanje štetočina u poljoprivredi predstavlja opasne otrove za pčele i druge korisne insekte. Da bi se pri njihovoj primjeni izbjeglo trovanje pčela neophodno je primijeniti odgovarajuće mjere primjene ovih sredstva koje se odnose na vrijeme prskanja, vremenske prilike i odabir pesticida. Također, je potrebno ostvariti kontakte sa udruženjima pčelara, te ih blagovremeno obavještavati o akcijama korištenja sredstava kako bi oni mogli pravovremeno djelovati i zatvoriti pčele u košnice.
Upravljanje štetočinama i korovima. Prostor Semberije je dominantno poljoprivredni kraj smješten u ravničarskom predjelu istočnog dijela Bosanke posavine, što ga čini izuzetno ranjivim po pitanju prenosa štetočina. Najveću opasnost predstavlja otvorenost prostora prema Panonskoj niziji sa sjeverne i istočne strane koja je jedan od najvećih Evropskih poljoprivrednih regiona. Kako je lakoća prenosa štetnika izražena, na prostoru Semberije konstatovane su slijedeće vrste štetnika: Puž golać, žitni balac, trips, moljci, siva trulež (Fussarium sp.), plamenjača, pepelnica te druge vrste gljivičnih truleži, sovica, krompirova zlatica, mnoge vrste glodara i ptica koje čine veće ili manje štete ovisno o vremenskim prilikama i otpornosti samih usjeva. Prostor povremeno trpi najezde glodara koje se kontrolišu rodenticidima i ručnim
23
uništavanjem skloništa. Prostor je jako izložen uticaju vjetra koji sa svih strana nanosi sjeme invazivnih korovskih vrsta.
S obzirom da se projekat navodnjavanja odnosi na područja na kojima se već vrši poljoprivredna proizvodnja, što znači da se ne planira širenje na veća područja, te da je intencija povećati obim proizvodnje na prijeratni nivo, ne očekuje se značajan poremećaj u ekološkom balansu i povećana najezda štetočina.
Međutim, neophodna je stalna edukacija poljoprivrednika o dobrim poljoprivrednim praksama uključujući integralne mjere prevencije štetočina kako je propisano Planom integralnog suzbijanja štetočina koji čini sastavni dio Okvira upravljanja životnom sredinom. Plan je pripremljen u skladu sa zahtjevima operativnih politika OP 4.09 Pest Management i OP 4.01 Environmental Assessment. Glavni cilj primjene integralnog plana je spriječiti i smanjiti upotrebu pesticida, a u isto vrijeme održavati populaciju štetočina na prihvatljivom nivou.
Integralni plan suzbijanja štetočina treba da posluži poljoprivrednicima da dobiju potrebne informacije o dobrim poljoprivrednim praksama, kako bi smanjili teret zagađenja okoliša uzrokovan prekomjernom upotrebom pesticida, te smanjili rizik po zdravlje ljudi i životinja potpunim isključivanjem pesticida iz upotrebe. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Jedinica za implementaciju projekata (PIU) će pratiti implementaciju projekta i osigurati da se aktivnosti na području podprojekta odvijaju u skladu sa izrađenim Integralnim planom suzbijanja štetočina.
Uticaji na zdravlje ljudi. Kod pripreme i nanošenja fitofarmaceutskih sredstava u slučaju neodgovarajuće zaštite korisnika može doći do trovanja. Rastvori pesticida mogu proći kroz kožu, disajne puteve (udisanje pare pesticida) ili probavni trakt (konzumiranje). Trovanja nisu samo akutne prirode (jednokratan unos velike količine, neposredan dodir s kožom), nego se mogu pojaviti i zbog dugotrajnog i ponavljajućeg nanošenja manjih količina, koje u primjeru jednokratnog unosa ne pokažu posljedice (hronična trovanja). Dodir sa kožom predstavlja najčešći oblik trovanja pesticidima. Do prodiranja pesticida kroz kožu dolazi puno brže ako su ruke, dlanovi, noge i lice nezaštićeni. Visoke temperature i znojenje ubrzavaju prodiranje pesticida kroz kožu.
Uzimajući u obzir prethodno navedeno, prilikom primjene pesticida neophodno je korištenje zaštitne opreme (gumene rukavice, gumene čizme, zaštitno odijelo, pokrov za glavu, naočale, masku za nos i usta).
Otpad koji nastaje od primjene pesticida se smatra opasnim otpadom, te se kao takav treba adekvatno privremeno skladištiti i odložiti u saradnji sa operaterima ovlaštenim za zbrinjavanje opasnog otpada.
5.4 Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okolišem Izgradnjom sistema za navodnjavanje osigurat će se ekonomske, socijalne i ekološke koristi, korisnicima zemljišta i lokalnoj zajednici u ovom području. Iskustava sličnih projekata, govore da će projekat imati brojne pozitivne uticaje na životnu sredinu kroz promociju dobrih praksi upotrebe zemljišta, metoda uzgoja i upravljanjem štetočinama.
Podprojekt bi trebao pomoći ojačati lokalne kapacitete u ekološko održivim pristupima razvoju poljoprivrede.
Potencijalni pozitivni uticaji na životnu sredinu kroz implementaciju ovog projekta uključuju:
(i) bolji nadzor nad korištenjem vodnih resursa; (ii) racionalnije korištenje vodnih resursa kroz poboljšani rad i održavanje; (iii) smanjenje rizika od zagađivanja vode hemikalijama provedbom Integralnog plana
upravljanja štetočinama iz Okvira upravljanja životnom sredinom;
24
(iv) smanjenje rizika od zagađivanja podzemnih voda korištenjem velikog broja manjih generatora na mašinama za navodnjavanje, koji se trenutno koriste bez adekvatne kontrole i poduzimanja mjera za prevenciju uticaja od izlijevanja goriva i maziva.
25
6 JAVNA RASPRAVA U skladu sa Okvirnom politikom zaštite okoliša i smjernicama Svjetske banke, Konsultant je izradio Plan upravljanja životnom sredinom (EMP) sa svrhom promicanja dijaloga i rasprave između svih zainteresovanih strana, pružanja relevantnih materijala o samome projektu koji može uticati na živote zainteresovanih strana, životnu sredinu i dobrobit zajednice, a s ciljem transparentne saradnje sa zainteresovanim stranama i javnosti.
Na ovaj način zainteresovane skupine će putem objavljenih dokumenata biti obaviještene o projektu, predloženim mjerama zaštite životne sredine, nadzoru i programu praćenja stanja životne sredine, kao i odgovornosti svih sudionika u projektu.
Također u skladu sa zakonskim odredbama u fazi Prethodne procjene utjecaja na životnu sredinu (PUŽS), osigurava se učešće javnosti. Ministarstvo nadležno za ekologiju Republike Srpske ima obavezu kopiju zahtjeva za prethodnu procjenu dati na uvid:
organu uprave nadležnom za poslove uređenja prostora u jedinici lokalne samouprave, te organima uprave i organizacijama nadležnim za zaštitu elemenata životne sredine.
6.1 Glavni zaključci i komentari sa javne rasprave Glavni zaključci i komentari sa javne rasprave će biti dodati nakon održavanja javne rasprave i/ili pismenog primanja komentara. Također u skladu sa zahtjevima Svjetske banke, detaljni komentari i zapisnici sa planiranih javnih rasprava će biti prilog ovog dokumenta.
26
7 PROCJENA UTICAJA PREDLOŽENIH AKTIVNOSTI NA DRUŠTVO
7.1 Relevantni akteri Kao ključni akteri na području Opštine Bijeljina se izdvajaju proizvođači (kompanije, korisnici projektnog zemljišta, individualni proizvođači) i prerađivači (kompanije koje vrše otkup i preradu poljoprivrednih proizvoda). Svakako je neizostavan značaj državnih struktura na razvoj poljoprivrede koji se očituje u davanju poticaja i razvoju strategije.
Na osnovu rezultata pregleda postojećih podataka i kvalitativnog istraživanja najznačajniji uticaj na situaciju u poljoprivredi i vodoprivredi imaju entitetske i opštinske vlasti nadležne za oblast poljoprivrede i vodoprivrede, sami poljoprivredni proizvođači, udruženja i preduzeća/poljoprivredna dobra: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Opština Bijeljina, JP Vode, PD Semberija, Sava Bijeljina, Semberka Janja i Izgradnja u Patkovači, poljoprivredne zadruge, udruženja stočara, voćara i poljoprivrednici mjesnih zajednica Dvorovi, Popovi i Amajlije.
7.2 Trajno/privremeno preseljenje i izuzimanje zemljišta Na osnovu podataka prikupljenih tokom kvalitativnog istraživanja, zaključujemo da na podprojektnoj lokaciji Novo Selo neće biti potrebe za eksproprijacijom zemljišta, kao ni za trajnim ili privremenim preseljenjem stanovništva. Zaključak donosimo na osnovu stava predstavnika lokalnih vlasti i koncesionara na pomenoj lokaciji. Projekat se odnosi na rekonstrukciju već postojećeg sistema navodnjavanja, gdje su imovinsko‐pravna pitanja ranije riješena i prema koncesionom ugovoru projektna lokacija je data na korištenje Poljoprivrednom dobru Semberija, Bijeljina.
Međutim, ukoliko bi se Projekat širio na okolne individualne posjede, trebalo bi utvrditi pojedinačne stavove vlasnika zemljišta. Stoga smo putem ankete prikupili i podatke o raspoloženju individualnih poljoprivrednika u neposrednoj blizini projektne lokacije po pitanjima trajnog ili privremenog preseljenja, izuzimanja ili korištenja njihovog zemljišta za potrebe Projekta. Većina ispitanika (89%) nije spremna ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projekta (za postavljanje cijevi, kanala, pumpe). Kada su u pitanju eksproprijacija, trajno ili privremeno preseljenje, ispitanici u gotovo 90% slučajeva ne bi pristali, najčešće ni pod kojim uslovima, na neku od navedenih mjera za potrebe realizacije Projekta.
7.3 Karakteristike domaćinstava i zajednica Projektna lokacija Novo Selo površine 720 ha, administrativno je locirana u opštini Bijeljina, Republika Srpska. Zemljište je u državnom vlasništvu i od strane Vlade Republike Srpske dodjeljeno je ugovorom o koncesiji na korištenje Poljoprivrednom dobru Semberija. Ovo Poljoprivredno dobro koristi 2600 ha zemljišta i ima 208 stalno uposlenih radnika.
Istraživanje je prošireno na stanovništvo u neposrednoj blizini projektne lokacije, te su putem ankete prikupljeni podaci o karakteristikama ovih zajednica i domaćinstava.
Prema anketi, zemljište je u 97,5% slučajeva u privatnom vlasništvu poljoprivrednika. U većini slučajeva vlasništvo je stečeno naslijeđivanjem, ali je značajan i procenat od 21,9% ispitanika koji su zemljište kupili. Prosječna površina zemljišta koja je u vlasništvu ispitanika iznosi 30863 m2. A prosječna površina zemljišta koja je u upotrebi za poljoprivrednu proizvodnju je 27035 m2. Kada se uporede ove dvije vrijednosti, može se zaključiti da je velika većina zemljišta u privatnom vlasništvu iskorištena za poljoprivrednu proizvodnju. Ovi podaci potvrđuju da se u opštini Bijeljina značajan procenat stanovništva bavi poljoprivrednom proizvodnjom.
27
Većina ispitanika (70,5%) za poljoprivrednu proizvodnju koristi zemljište na više odvojenih parcela. Prosječan broj parcela je 4. Kada je u pitanju vrijednost zemljišta u vlasništvu, zanemarljivo mali broj ispitanika je dao konkretan odgovor. Većina ispitanika (92%) ne zna ili nije sigurna kolika je vrijednost zemljišta.
Na osnovu podataka prikupljenih kvantitativnim istraživanjem nalazimo da je 58% vlasnika poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednih proizvođača muškog spola, dok je u 42% domaćinstava to osoba ženskog spola. Prosječna starost poljoprivrednih proizvođača je 53 godina. Domaćinstva u prosjeku imaju po 3 člana.
Kada je riječ o obrazovnom profilu, najviši procenat ispitanika je završio srednju školu/gimnaziju (49%). Pozitivan je podatak da 11% ispitanika ima više i visoko obrazovanje. Ali, istovremeno, isti procenat ispitanika je bez završenog osnovnog obrazovanja.
Odgovor na pitanje o prosječnoj godišnjoj zaradi dao je zanemarljivo mali broj ispitanika, ispod 5%, tako da ove podatke nismo mogli koristiti za analizu.
Uočeno je da na većinu pitanja koja se tiču prihoda, vrijednosti zemljišta ili vrijednosti prinosa, ispitanici uglavnom nisu davali konkretne odgovore ili su odgovarali u zanemarljivo malom procentu. Ovakvu reakciju ispitanika možemo objasniti određenom dozom nepovjerenjenja i nedovoljnom informisanošću ispitanika o IDP projektu. Čak 81,5% ispitanika nije prije anketiranja čulo nešto o ovom Projektu. Ipak, prikupljeni su sljedeći podaci o strukturi prihoda:
U nešto više od pola domaćinstava poljoprivreda je glavna aktivnost (55,5%). Ovaj podatak ne odgovara podatku da samo 35% ispitanika navodi da je poljoprivreda osnovni izvor prihoda njihovog domaćinstva.
U 47,5% domaćinstava neko od članova domaćinstva je zaposlen negdje drugo, a ne u poljoprivrednoj djelatnosti. Prosječan broj članova domaćinstva koji su zaposleni negdje drugo je jedan član po anketiranom domaćinstvu.
Više od polovine anketiranih domaćinstava (66,5%) imaju i druge prihode osim poljoprivredne proizvodnje. Ispitanici koji su naveli da njihovo domaćinstvo ima i druge izvore prihoda, naveli su i strukturu tih prihoda: u 60,2% domaćinstava neko od članova je zaposlen i na osnovu toga ima prihode po osnovu plate; u 30,8% domaćinstava neko od članova prima penziju.
Najčešći odgovori o prosječnim mjesečnim prihodima domaćinstava su: za isti procenat ispitanika, po 18% u rasponu od 301 do 500 KM, i u rasponu od 501 do 700 KM. Za 17,5% ispitanika prihod je u rasponu od 101 do 300 KM, a za 9,5% ispitanika u rasponu od 701 do 900 KM. 13% ispitanika navodi da su im prihodi u rasponu od 901 do 1500 KM, a najniže prihode do 100 KM ima 4% ispitanika.
Ratarske kulture imaju najveći potencijal za razvoj na zemljištu lokaliteta Semberije, koje je izuzetne kvalitete. Međutim, taj potencijal se ne iskorištava dovoljno zbog nedovoljnog otkupa poljoprivrednih proizvoda, neorganizovanog izvoza i nedovoljnog navodnjavanja.
Kulture koje se uzgajaju na ovoj lokaciji u najvećoj mjeri su ratarske, te žitarice i voće, ali i krmno bilje. S obzirom da podatke o visini prosječnih godišnjih prinosa po kulturi i prosječnoj godišnjoj prodaji po kulturi nismo mogli koristiti za analizu, ne možemo ponuditi pregled kultura koje donose više prinose i koje se uzgajaju uglavnom za prodaju.
Prema srednjoj vrijednosti odgovora ispitanika, stalno angažovana u poljoprivrednoj proizvodnji nije niti jedna osoba. Ovi podaci iznenađuju, s obzirom da 55,5% ispitanika navodi da je poljoprivreda glavno zanimanje u njihovom domaćinstvu i 52,5% navodi da niti jedan član domaćinstva nije zaposlen negdje drugo osim u njihovoj poljoprivrednoj proizvodnji. Veoma mali broj ispitanika za poljoprivrednu proizvodnju angažuje sezonske radnike, tako da u prosjeku to ne iznosi niti jednu osobu. Pored toga, 93% ispitanika navodi da su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi domaćinstva/kućanstva. Zaključujemo da je
28
poljoprivredna proizvodnja na ovoj lokaciji porodična djelatnost, u kojoj se u veoma maloj mjeri zapošljavaju sezonski ili radnici koji nisu članovi domaćinstva.
Putem odgovora ispitanika na pitanja o poljoprivrednoj opremi i mehanizaciji došli smo do podatka da nizak procenat ispitanika posjeduje plastenike (3%). Shodno tome, zaključujemo da većina poljoprivrednih proizvođača ne investira u plasteničku proizvodnju. Neke od poljoprivrednih mašina posjeduje većina ispitanika, npr. traktor 66,5% ispitanika, što odgovara podacima o prilično velikim površinama koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju i podatku o uzgoju žitarica i krmnog bilja.
23% ispitanika izjasnilo se da trenutno koristi neki sistem navodnjavanja poljoprivrednih površina. 34,8% ispitanika koji koriste neki sistem navodnjavanja, koriste ručne pumpe, a 30,4% ispitanika navode da koriste sistem „kap po kap“. U prosjeku, sistem navodnjavanja koji trenutno koriste ispitanici poboljšava prinose za 34%. Mjesečni troškovi korištenja sistema navodnjavanja, u sezoni kada je najintenzivnije zaljevanje, iznose u prosjeku 34 KM.
Najskuplja stavka u poljoprivrednoj proizvodnji je đubrivo, prema srednjoj vrijednosti odgovora ispitanika. Ova stavka u ukupnim troškovima poljoprivredne proizvodnje učestvuje sa čak 45%. Nabavka sjemena učestvuje sa 26%, zaštitna sredstva sa 20%, najam mehanizacije 13%, a navodnjavanje iznosi 11% ukupnih troškova. Za ličnu upotrebu poljoprivredne proizvode uzgaja 98% ispitanika. 39,5% ispitanika poljoprivredne proizvode prodaju na lokalnom tržištu. Na širem tržištu BiH i inostranom tržištu ne plasiraju svoje proizvode.
7.4 Bojazni i očekivanja stanovništva Prema prikupljenim podacima, većina ispitanika navodi da su najveći problemi u poljoprivrednoj proizvodnji skupo đubrivo (89%) i suša (81%). Kao problemi, ali u znatno nižem procentu, navedeni su i niska otkupna cijena, poplava, nedostatak kvalitetnog sjemena, nedostatak tržišta za plasman, nelojalna konkurencija i skup sjemenski materijal.
Poljoprivrednici su u priličnoj mjeri pesimistični u očekivanjima: gotovo polovina ispitanika 48% očekuje da će se u narednom periodu, od npr. 5 godina, poljoprivredna proizvodnja donekle pogoršati. Veoma mali procenat očekuje poboljšanja. 41,3% ispitanika misli da na poljoprivrednu proizvodnju najveći uticaj ima ekonomska situacija, 19,2% da je to odnos zvaničnih institucija, a 18,6% ispitanika da je to generalni nedostatak promjena.
Svega 15% ispitanika je čulo za Projekat razvoja navodnjavanja. Nizak procenat ispitanika je i nakon upoznavanja s osnovnim informacijama o Projektu navelo da će poboljšano navodnjavanje uticati u velikoj mjeri na njihovu poljoprivrednu proizvodnju. 43,5% ispitanika misle da Projekat neće nimalo uticati na njihovu proizvodnju.
Ispitanici koji su odgovorili da će poboljšano navodnjavanje uticati u velikoj mjeri (1,5%), donekle (33,5%) i malo (17%) na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, odgovarali su na detaljnija pitanja o ovom uticaju. 41,3% ispitanika ne zna ili nije sigurno na koji način će realizacija Projekta uticati na njihovu proizvodnju. 36,5% ih misli da će rekonstrukcija sistema navodnjavanja na lokaciji Novo Selo pozitivno uticati i na njihovu poljoprivrednu proizvodnju. Kao razlog navode poboljšanje prinosa ili mogućnost saradnje. 20,2% ih je mišljenja da će ovaj uticaj biti negativan, a kao razlog uglavnom navode konkurenciju na tržištu.
Nizak procenat (7,5%) ispitanika je zainteresovan za priključivanje na obnovljeni sistem navodnjavanja, 31% nije zainteresovano, a 60,5% ispitanika nije dalo odgovor na ovo pitanje. Dio ispitanika naveo je i razloge za ovakvo mišljenje pa navode: da nemaju potrebu za priključivanje, nedostatak finansijskih sredstava, bolji prinosi i povoljniji uslovi, itd.
29
7.5 Predložene projektne aktivnosti i njihov društveni i politički kontekst
Predložene aktivnosti Projekta na rekonstrukciji postojećeg sistema navodnjavanja dovesti će do poboljšanja u poslovanju direktnog korisnika Projekta, koncesionara PD Semberija, ali i do izvjesnog poboljšanja u sektoru poljoprivredne proizvodnje u Opštini Bijeljina. Međutim, ove aktivnosti ne mogu značajno uticati na širi društveni i politički okvir. Kao i u nalazima za druge podprojektne lokacije, za značajne efekte na ekonomsko‐socijalnu situaciju i zapošljavanje u poljoprivredi, neophodno je obezbjediti i druge elemente: tržište za poljoprivredne proizvode, lakši pristup poticajima i drugim vrstama pomoći.
Očekivani pozitivni efekti projekta na poljoprivrednu proizvodnju su: povećanje prinosa, uvođenje dvije žetve, uvođenje novih kultura u proizvodnju, poboljšanje standarda, zapošljavanje. Učesnici u istraživanju naglašavaju važnost uključenja individualnih poljoprivrednika u projekat navodnjavanja, kako bi Projekat ostvario veći uticaj.
Predložene komponente Projekta, komponenta Investiranja u modernizaciju sistema za navodnjavanje i komponenta Poboljšanja institucionalnog kapaciteta u javnom i privatnom sektoru omogućit će u prvom redu direktnom korisniku Projekta, PD Semberija, preduvjete za intenzivnije bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Također, putem jačanja kapaciteta javnog i privatnog sektora, omogućit će se indirektni uticaj na uslove u kojima se individualni poljoprivrednici bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Kako je već navedeno, nizak procenat ispitanika je nakon upoznavanja s osnovnim informacijama o Projektu naveo da će poboljšano navodnjavanje uticati u velikoj mjeri na njihovu poljoprivrednu proizvodnju. Prilično nizak procenat (7,5%) ispitanika je zainteresovan za priključivanje na obnovljeni sistem navodnjavanja, a većina ispitanika nije dalo odgovor na ovo pitanje. Također, većina ispitanika ne bi učestvovala u investiranju u novi sistem navodnjavanja, kao ni u troškovima održavanja i korištenja novog sistema navodnjavanja.
Navedeni podaci o nezainteresovanosti i nespremnosti na saradnju poljoprivrednika u cilju obnove, proširenja ili uvođenja sistema navodnjavanja, pokazuju potrebu za informisanjem i obukom poljoprivrednika u ovoj oblasti. Posebno ako se uzme u obzir podatak da su ispitanici kao jedan od najvećih problema u poljoprivredi naveli sušu.
7.6 Glavna društvena pitanja vezana za reforme podržane Projektom razvoja navodnjavanja
Kao i za druge podprojektne lokacije, i za lokaciju Novo Selo najvažnija društvena pitanja vezana za reforme i promjene koje može donijeti realizacija IDP projekta odnose se na zapošljavanje, povećanje prihoda, te pozitivne promjene i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje. Realizacijom IDP omogućit će se i jačanje lokalne zajednice kroz poboljšanje institucionalnog kapaciteta u javnom i privatnom sektoru. Na lokaciji Novo Selo, ovi efekti se uglavnom odnose na PD Semberija i zaposlene u ovom poljoprivrednom dobru. Poljoprivredna proizvodnja na ovoj lokaciji ima značajnog potencijala za razvoj, a predstavnici lokalnih vlasti interesa da ulažu u njeno unapređenje. Ovo su preduslovi za dalji nastavak Projekta i njegovo eventualno proširenje na individualne poljoprivrednike u okolini podprojektne lokacije.
Kalkulacija predviđenog porasta prihoda uslijed realizacije IDP projekta za lokaciju Novo Selo nije urađena, jer su anketirani poljoprivrednici koji su indirektni korisnici Projekta. Stoga za ovu lokaciju nismo prikupili podatke o povećanju prodaje proizvoda nakon realizacije Projekta.
Uspješna realzacija prve dvije komponente Projekta razvoja navodnjavanja „Investiranje u rehabilitaciju i modernizaciju sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje“ i „Poboljšanje institucionalnog kapaciteta u javnom i privatnom sektoru kroz organiziranje i obuke za korisnike voda“, omogućit će jednostavniju i bržu realizaciju treće komponente: „Izrada Studija
30
izvodivosti i priprema projekata za drugu seriju prioritetnih investiranja upravljanja vodama“. Iako u ovoj fazi Projekta, na lokaciji Novo Selo nije nužno postojanje Udruženja korisnika voda, druga komponenta projekta može se realizovati jačanjem kapaciteta u PD Semberija za korištenje obnovljenog sistema navodnjavanja, kao i jačanjem kapaciteta lokalnih vlasti i postojećih udruženja poljoprivrednika.
Pri pripremi projekata za drugu seriju prioritetnih investiranja upravljanja vodama na ovoj lokaciji treba uključiti proširivanje sistema navodnjavanja na površine koje koriste individualni poljoprivrednici.
7.7 Pozitivni i negativni uticaji Projekta razvoja navodnjavanja Pozitivan društveni uticaj i značaj IDP projekta ogleda se u prvom redu, u činjenici da je poboljšano navodnjavanje, preduvjet za poljoprivrednu proizvodnju i njen razvoj, te da će imati pozitivne efekte na samozapošljavanje. Primjeri pozitivnog uticaja i prednosti koje će Projekat donijeti su povećanje prinosa, uvođenje dvije žetve, uvođenje novih kultura u proizvodnju, poboljšanje standarda, zapošljavanja.
Međutim, na podprojektnoj lokaciji Novo Selo, korist i pozitivan uticaj Projekta će imati samo direktni korisnici Projekta, PD Semberija. Ovo je istovremeno i jedina negativna strana projekta, izostavljanje individualnih poljoprivrednih proizvođača iz Projekta. Problemi u implementaciji projekta se ne očekuju, obzirom da su imovinsko‐pravni problemi uglavnom rješeni i prema koncesionom ugovoru projektna lokacija je data na korištenje PD Semberija.
Dalekosežni su efekti projekta navodnjavanja za ovo poljoprivredno dobro. Realizacija projekta će uticati na: optimalnu sjetvu, na kvalitet proizvoda, siguran plasman, na povećanje broja uposlenika. Također, jedan od problema koje navode u PD Semberija je i oduzimanje obradivog poljoprivrednog zemljišta od strane lokalnih vlasti i za stambenu izgradnju. Očekuju da će realizacija IDP projekta zaustaviti ovu praksu, jer se radi o značajnim ulaganjima. Uzimajući u obzir sve nabrojane pogodnosti dolazimo do generalnog mišljenja o velikom značaju projekta za PD Semberija.
Za sljedeću fazu realizacije Projekta i njegovo eventualno proširivanje na individualne poljoprivrednike važni su podaci da je samo mali procenat ispitanika zainteresovan za priključivanje na obnovljeni sistem navodnjavanja, ili za učešće u investiranju u novi sistem navodnjavanja i u troškovima održavanja i korištenja novog sistema navodnjavanja.
7.8 Procjena ključnih, formalnih i neformalnih, institucija Poljoprivredno dobro Semberija direktni je korisnik IDP projekta. Ima 208 stalno zaposlenih radnika. Na oko 2600 ha zemljišta, koje koriste, uzgajaju pšenicu, kukuruz, soju, uljanu repicu. Imaju i prerađivačke kapacitete. Svoje proizvode plasiraju samo na području BiH. Poljoprivredno dobro ima godišnji prihod od oko 9 mliona KM, a dobit procjenjuju na 10% prihoda.
Ograničenja i problemi sa kojima se suočavaju u sektoru poljoprivrede su tržište, loš otkup, neorganiziranost, ali i nerad.
Trenutno na površini od 700 ha za navodnjavanje koriste pivot sistem, koji je jako skup za održavanje. U ovom poljoprivrednom dobru su upoznati s detaljima Projekta i spremni su na pokrivanje jednog dijela troškova u samoj investiciji, ali i u održavanju sistema za navodnjavanje. Učešće u investiciji i učešće u održavanju novog sistema navodnjavanja je finansijsko pitanje. Naime, volja za učešćem postoji, razumijevanje također, međutim u PD Semberija nisu sigurni koliko i kako će moći podnijeti finansijsko učešće, i nadaju se podršci od strane entitetske vlade.
31
Predstavnik ustanove JP Vode smatra da PD Semberija nema kapacitete u radnoj snazi niti obnovljene resurse, te je mišljenja da bi Projekat imao puno bolji efekat kada bi se odnosio na individualne poljoprivredne proizvođače.
Kapaciteti lokalnih vlasti nadležnih za oblast poljoprivrede i vodoprivrede u Opštini Bijeljina su na odgovarajućem nivou. Kontakt osoba određena u Opštini Bijeljina za pomoć pri pripremi i realizaciji Projekta je efikasna i profesionalna. Zaključujemo da će, u uskoj saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, uspješno učestvovati u daljoj realizaciji Projekta. Formiranje agrarnog fonda u ovoj Opštini primjer je dobre saradnje sa poljoprivrednim proizvođačima.
Međutim, saradnja između lokalnih vlasti i korisnika zemljišta na podprojektnoj lokaciji nije na zadovoljavajućem nivou. PD Semberija sve aktivnosti vezane za IDP projekat realizuje u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, i lokalne vlasti se trebaju aktivnije uključiti u ovaj Projekat.
Mišljenje individualnih poljoprivrednika o lokalnim vlastima nije pozitivno: u veoma maloj mjeri uvažavaju zahtjeve poljoprivrednika u vezi sa njihovom proizvodnjom. Također, gotovo svi ispitanici navode da ne mogu uticati na odluke koje se donose na lokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu.
Gotovo polovina ispitanika je mišljenja da zaposleni u službama lokalne vlasti za oblast poljoprivrede i vodoprivrede ne trebaju obuku iz upravljanja za optimalno korištenje vode. 21,5% ispitanika koristilo je poticaje ili neku vrstu pomoći za poljoprivrednu proizvodnju, a ovu pomoć najčešće su dobijali s entitetskog nivoa vlasti. Na osnovu navedenog zaključujemo da je potrebno poboljšati kapacitete lokalnih vlasti za saradnju sa individualnim poljoprivrednicima
Poljoprivredni proizvođači, kao indirektni direktni korisnici Projekta u maloj mjeri su zainteresovani za njegovu realizaciju i za priključivanje na obnovljeni sistem navodnjavanja. Također, većina ispitanika ne bi učestvovala u investiranju u novi sistem navodnjavanja, kao ni u troškovima održavanja i korištenja novog sistema navodnjavanja. Većina ispitanika nije spremna ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projekta. A kada su u pitanju eksproprijacija, trajno ili privremeno preseljenje, ispitanici u gotovo 90% slučajeva ne bi pristali, ni pod kojim uslovima, na neku od navedenih mjera za potrebe realizacije Projekta.
Navedeni podaci o nezainteresovanosti i nespremnosti na saradnju individualnih poljoprivrednika pokazuju potrebu za informisanjem i obukom poljoprivrednika u ovoj oblasti, iako se 95,5% ispitanika izjasnilo da nema potrebu za obukom u vezi sa planiranim sistemom navodnjavanja.
Saradnju uglavnom ostvaruju s drugim poljoprivrednicima i preduzećima za preradu poljoprivrednih proizvoda. Izrazito nizak procenat sarađuje sa predstavnicima lokalnih vlasti i udruženjima/zadrugama. Najčešće navode da ne sarađuju sa svim navedenim akterima jer proizvode za vlastite potrebe ili zbog toga što nemaju koristi od te saradnje.
Navedeni podaci ukazuju da je udruživanje poljoprivrednih proizvođača u Opštini Bijeljina na izuzetno niskom nivou. 98,5% ispitanika nisu članovi udruženja ili zadruge poljoprivrednika. Očekivanja ispitanika od udruženja ili zadruge poljoprivrednika su najčeće u zastupanju zajedničkih interesa. Poljoprivrednici su svjesni potrebe i zainteresovani su za jačanje uloge udruženja u poljoprivredi.
Stoga ne iznenađuje podatak da je 61% ispitanika mišljenja da bi Udruženje korisnika vode moglo voditi brigu o korištenju i distribuciji vode i održavanju sistema navodnjavanja. Za određivanje cijene korištenja vode i održavanja sistema navodnjavanja treba biti zaduženo u prvom redu Udruženje korisnika vode, a potom opštinska služba za poljoprivredu, udruženje poljoprivrednika.
Postojanje Udruženja korisnika vode na području Novog Sela nije nužno, jer projektna lokacija ne obuhvata privatne posjede. Formiranje ovog Udruženja relevantno je za eventualnu drugu
32
fazu Projekta za koju se predviđa uključivanje individualnih proizvođača. Stoga pri poboljšanju institucionalnog kapaciteta, i u javnom i u privatnom sektoru, posebnu pažnju treba posvetiti formiranju i obuci udruženja korisnika voda. Pored obuke za distribuciju vode, korištenje i održavanje sistema navodnjavanja, ovim udruženjima bi trebalo obezbjediti i obuku iz projektnog ciklusa, te lobiranja i zagovaranja zajedničkih interesa.
33
8 PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM 8.1 Plan mjera za prevenciju/ublažavanje ekoloških uticaja Plan upravljanja životnom sredinom je pripremljen na temelju rezultata ekološke procjene uticaja i uključuje mjere kako bi se smanjili mogući negativni uticaji koji će se primijeniti tokom implementacije projekta, uključujući procjenu troškova i odgovornost za njihovu implementaciju.
Mjere ublažavanje su kategorizovane kao:
Mjere ublažavanja u fazi planiranja prije izgradnje,
Mjere ublažavanja u fazi izgradnje,
Mjere ublažavanja u fazi korištenja,
Mjere ublažavanja u fazi uklanjanja projekta.
Mjere za ublažavanje u fazi prije izgradnje se odnose na ishodovanje drugih relevantnih dozvola, te planiranje vezano za odabir izvora vodosnabdijevanja i način izvođenja radova.
Mjere za ublažavanje u fazi izgradnje uglavnom se odnose na implementaciju dobrih građevinskih praksi kako bi se izbjegli negativni uticaji na stabilnost tla, kvalitetu voda i zemljišta, te na nivo buke. Njihova provedba je odgovornost Izvođača radova i potrebno ih je, zajedno sa Planom praćenja stanja životne sredine uključiti u Ugovor sa izvođačem radova. Troškovi provedbe ovih mjera trebaju biti uključeni u troškove izgradnje, iako oni uglavnom uključuju mjere dobrog gazdovanja i obično ne zahtijevaju značajna finansijska sredstva. Klijent i imenovani nadzorni inženjer nadzirat će provedbu mjera ublažavanja i Plana praćenja. Popis dobrih građevinskih praksi i Plan upravljanja otpadom koji trebaju biti ugrađeni u Ugovor sa izvođačem radova su dati u Prilogu ovog dokumenta.
Mjere za ublažavanje u fazi korištenje se odnose na ublažavanje negativnih uticaja koji mogu nastati kao posljedica neadekvatnog korištenja i održavanja sistema, te upotrebe fitofarmaceutskih sredstava.
34
Tabela 8 Plan mjera za prevenciju/ublažavanje ekoloških uticaja za podprojekat Novo Selo – Bijeljina
Faze Problem Mjera ublažavanja Troškovi Institucionalne odgovornosti
Komentari Planiranje
Implementacija
Planiranje Implementacija
Planiranje/ projektovanje.
Osigurati usklađenost sa relevantnom legislativom iz oblasti građenja, voda, životne sredine, i koncesija.
Osigurati Ekološku, Urbanističku dozvolu, Vodne smjernice, Koncesiju za pravo korištenje voda.
6.000 KM. 1.000. Predlagač projekta.
Predlagač projekta.
Planiranje/ projektovanje.
Potencijalno oštećenja postojeće infrastrukture i objekata, osobito podzemnih instalacija (vodovodni i kanalizacijski cjevovodi i dr.), što uzrokuje smetnje u pružanju usluga korisnicima.
Precizno locirati poziciju infrastrukturnih objekata i podzemnih instalacija u saradnji sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti. Izmijeniti trasu ili projektno rješenje sistema navodnjavanja kako bi se umanjila ili izbjegla moguća oštećenja. dogovoriti saradnju sa pružateljima komunalnih i drugih usluga kako bi se poduzeli potrebni zajednički koraci i ne bi došlo do prekida u isporuci usluge ili pravovremeno obavijestila javnost o privremenom prestanku pružanja usluge.
‐ Projektant.
Predlagač projekta u saradnji sa projektantima i predstavnicima nadležnih institucija lokalne vlasti.
Planiranje/ projektiranje.
Neovlaštena nabavka sirovina i građevinskog materijala predstavlja pritisak na prirodne resurse.
Nabaviti građevinski materijal od pravnih lica registriranih za predmetnu djelatnost i sa važećim potrebnim dozvolama (okolišna, vodna, itd.).
‐ ‐ Predlagač projekta.
Izvođač radova. Problematiku regulirati kroz tendersku dokumentaciju.
Planiranje/ projektovanje.
Povećana mogućnost zapošljavanja i ostvarivanja prihoda za lokalnu zajednicu.
Dati prednost pri zapošljavanju kvalifikovanom lokalnom stanovništvu.
‐ Predlagač projekta.
Izvođač radova. Problematiku regulisati kroz tendersku dokumentaciju.
Izgradnja. Erozija tla kao posljedica krčenja, čišćenja i iskopavanja.
Osigurati zaštitu padina (zbijanje obala, stabilizacija ozelenjavanjem, oblaganje kosina). Odrediti lokaciju odlagališta zemljanog materijala, a humus sa travnatim pokrivačem odlagati posebno kako bi se ponovno mogao koristiti.
‐ ‐ Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulirati kroz Ugovor o izvođenju radova.
35
Faze Problem Mjera ublažavanja Troškovi Institucionalne odgovornosti
Komentari Planiranje Implement
acija Planiranje Implementacija
Izvršiti zamjensko sađenje ili presađivanje vegetacije. Provoditi Plan upravljanja otpadom dat u Prilogu.
Izgradnja.
Narušavanje vegetacijskog pokrivača.
Izvršiti zamjensko sađenje ili presađivanje vegetacije. Primijeniti mjere dobre građevinske prakse iz Priloga.
‐ ‐ Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulirati kroz Ugovor o izvođenju radova.
Izgradnja.
Emisije prašine sa odlagališta zemljanog materijala, zbog kretanja vozila makadamskim putevima i izvođenja građevinskih radova.
Sabiti odloženi zemljani materijal.Prskati vodom izvore prašine kako bi se umanjili uticaji prašine na okolno stanovništvo. Kontrolisati brzinu vozila kako bi se umanjilo podizanje prašine. Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta koji uključuje mjere dobre građevinske prakse iz Priloga.
‐ Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulisati kroz Ugovor o izvođenju radova.
Izgradnja.
Emisija plinova i čestica iz vozila, mehanizacije i generatora.
Redovno održavanje opreme.Izvođač je dužan priložiti dokaz o ispravnosti vozila u skladu sa propisima o emisiji štetnih plinova. Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta koji uključuje mjere dobre građevinske prakse iz Priloga.
‐ ‐ Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulirati kroz Ugovor o izvođenju radova.
Izgradnja.
Buka pri radu teške mehanizacije i generatora.
Pridržavati se zakonski određenog radnog vremena na gradilištu. Zvučno izolirati kućišta za generatore ukoliko se nalaze u blizini stambenih objekata. Osigurati prigušivače zvuka za teške mašine. Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta koji uključuje mjere dobre građevinske prakse iz Priloga.
‐ Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulisati kroz Ugovor o izvođenju radova.
Izgradnja. Povećana mutnoća voda kao posljedica izvođenja radova.
Iste mjere kao i za kontrolu erozije i stabilizaciju padina. Radove vršiti po suhom vremenu. Pripremiti i provoditi Plan organizacije
Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulisati kroz Ugovor o izvođenju radova.
36
Faze Problem Mjera ublažavanja Troškovi Institucionalne odgovornosti
Komentari Planiranje Implement
acija Planiranje Implementacija
gradilišta.Provoditi Plan upravljanja otpadom dat u Prilogu.
Izgradnja.
Zagađenje podzemnih i površinskih voda uljima i mastima zbog lošeg održavanja i popravki opreme, te sipanja goriva na gradilištu.
Izbjegavati servisiranje i sipanje goriva na terenu. Kod eventualnog sipanja goriva i održavanje vozila na gradilištu koristiti zaštitne folije. Osigurati apsorbirajući materijal za slučaj izlijevanja goriva. Iskorištenim zauljenim materijalima i sredstvima upravljati u skladu sa Planom upravljanja otpadom. Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta koji uključuje mjere dobre građevinske prakse iz Priloga 4, mjere iz vodnih akata i mjere iz Plana upravljanja otpadom date u Prilogu.
Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulisati kroz Ugovor o izvođenju radova.
Izgradnja.
Smanjena prohodnost kroz područje gdje se izvode radovi.
Planirati premještanje opreme u vrijeme kada nisu velike dnevne gužve u prometu. Osigurati alternativni prolaz za pješake i vozila u saradnji sa lokalnim vlastima ili osigurati siguran prolaz kroz gradilište. Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta koji uključuje mjere dobre građevinske prakse iz Priloga.
Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulisati kroz Ugovor o izvođenju radova.
Izgradnja.
Povećani rizici za stanovništvo od prometnih nesreća i građevinskih radova.
Osigurati odgovarajuće znakove upozorenja, osvjetljenje, zaštitne ograde itd. Pridržavati se saobraćajnih pravila. Čistiti gradilište od građevinskog otpada kako u fazi građenja, tako i nakon završetka radova, pri zatvaranju gradilišta. Kroz institucionalne i administrativne dogovore sa opštinskim domom zdravlja osigurati sanitetski materijal i
Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulisati kroz Ugovor o izvođenju radova.
37
Faze Problem Mjera ublažavanja Troškovi Institucionalne odgovornosti
Komentari Planiranje Implement
acija Planiranje Implementacija
ljekarsku pomoć na gradilištuPripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta.
Izgradnja.
Opasnost od ozljeda na radu.
Zahtijevati od svih radnika da se pridržavaju Mjera zaštite na radu Duž trase izgradnje sistema postaviti znakove upozorenja Radnicima osigurati sanitarne i higijenske čvorove Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta i Plan mjera zaštite na radu.
Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulisati kroz Ugovor o izvođenju radova.
Izgradnja. Uticaj na poslovne aktivnosti i prava korištenja zemljišta.
Izraditi odgovarajuće Instrumente preseljenja u skladu sa Operativnom politikom 4.12 Nedobrovoljno preseljavanje. Zakonom o eksproprijaciji RS. Pravovremene konsultacije i saradnja sa ranjivim skupinama kako bi se smanjile smetnje u svakodnevnim aktivnostima.
10.000. Procjena troškova će biti dostupna kroz Ekspropriacioni elaborat.
Predlagač projekta.
Predlagač projekta.
Izgradnja. Zagađenje voda i zemljišta uslijed neadekvatnog odlaganja otpada.
Kratkoročno skladištenje na određenim lokacijama. Preuzimanje otpada i zbrinjavanje od strane ovlaštenih institucija. Zemlju i drugi inertni materijal iskoristiti za „landscaping“. Ponovno korištenje i reciklaža otpada gdje god je to moguće. Zabranjeno je spaljivanje otpada na otvorenom i na lokaciji. Postupanje u skladu sa planom upravljanja otpadom dat u Prilogu.
‐ ‐ Izvođač radova.
Izvođač radova. Problematiku regulirati kroz Ugovor o izvođenju radova.
Korištenje. Postupno akumuliranje štetnih tvari u tlu i biljkama, zbog neuočenih zagađujućih materija u vodi koja se koristi za navodnjavanje što može rezultirati niskim
Odrediti zahtijevani nivo kvalitete vode za navodnjavanje kako bi se mogla lako odrediti svaka buduća moguća prijetnja po zdravlje biljaka i ljudi. U slučaju pogoršanja kvalitete izabrati drugi izvor vode ili provesti mjere sanitarno‐higijenske sanacije.
500 KM po mjestu uzorkovanja
Korisnik sistema
Ovlaštena laboratorija
Posebno obratiti pažnju na prisustvo bakterija imajući u vidu prethodna ispitivanja u okviru izrade projektnog
38
Faze Problem Mjera ublažavanja Troškovi Institucionalne odgovornosti
Komentari Planiranje Implement
acija Planiranje Implementacija
prinosima i predstavljati moguću prijetnju za zdravlje potrošača
rješenja.
Korištenje. Nedostatak vode za navodnjavanje uzrokovano prekomjernin crpljenjem
Postavljanje pijezometarskih konstrukcija u bunar, redovno praćenje pijezometarskog nivoa. Ako bi ipak došlo do pomanjkanja vode u izrazito sušnim periodima, radno vrijeme sistema se može produžiti sa 16 h/dan na 24 h/dan
Korisnik sistema
Korisnik sistema U skladu sa projektnim zadatkom za izradu Projekta sistema navodnjavanja projektant je dužan pripremiti Plan upravljanja sistemom navodnjavanja i provesti edukaciju korisnika sistema navodnjavanja.
Korištenje. Zaslanjivanje tla, plavljenje, ispiranje zemljišta (erozija) i smanjeni prinosi zbog prekomjernog navodnjavanja.
Definisati potrebe uzgajanih kultura za vodom. Uraditi Plan upravljanjem sistemom navodnjavanja i obučiti korisnike voda za njegovo korištenje. Planom predvidjeti redovnu kalibraciju i održavanje uređaja za upravljanje vodom. Odrediti i imenovati osobu(e) za redovan monitoring i ocjenu stanja sistema navodnjavanja.
Ugrađeni u troškove projektovanja sistema.
5.000 KM godišnje za kalibraciju i održavanje sistema.
Projektant. Projektant i korisnici sistema.
U skladu sa projektnim zadatkom za projektovanje sistema navodnjavanja, projektant će pripremiti Plan upravljanja sistemom navodnjavanja i provesti edukaciju korisnika.
Korištenje.
Pogoršan kvalitet vode uslijed nakupljanja otpada u kanalima za odvodnjavanje.
Uraditi Plan upravljanjem sistemom navodnjavanja i obučiti korisnike voda za njegovo korištenje. Planom predvidjeti redovno uklanjanje otpada iz kanala i adekvatno zbrinjavanje u dogovoru sa lokalnim komunalnim preduzećem. Jačanje svijesti stanovništva o potrebi ispravnog postupanja otpadom.
Ugrađeni u troškove projektovanja sistema.
500 KM godišnje.
Projektant. Projektant i korisnici sistema.
U skladu sa projektnim zadatkom za projektovanje sistema navodnjavanja, projektant će pripremiti Plan upravljanja sistemom
39
Faze Problem Mjera ublažavanja Troškovi Institucionalne odgovornosti
Komentari Planiranje Implement
acija Planiranje Implementacija
navodnjavanja i provesti edukaciju.
Korištenje.
Uticaj na okoliš i zdravlje ljudi zbog nepravilne upotrebe fitofarmaceutskih sredstava (pesticida) i prirodnih i mineralnih gnojiva.
Kontrolisana upotreba agrokemijskih sredstava na osnovu Integralnog plana upravljanja štetočinama koji čini sastavni dio Okvira upravljanja životnom sredinom. Obuka poljoprivrednika o dobrim poljoprivrednim praksama koje uključuju ispravan odabir, doziranje i pravovremeno korištenje agrokemijskih sredstava kako bi se osigurala maksimalna apsorpcija biljaka i tla. Koristiti samo agrokemijska sredstva dopuštena od strane Državne uprave za zaštitu bilja. Korištenje zaštitne opreme kod primjene fitofarmaceutskih sredstava. Ostvariti saradnju sa udruženjima pčelara radi sprječavanja povećanja smrtnosti pčela.
Ugrađeni u troškove projektovanja sistema.
‐ Predlagač projekta.
Projektant i korisnici sistema.
U skladu sa projektnim zadatkom za projektovanje sistema navodnjavanja, projektant će pripremiti Plan upravljanja sistemom navodnjavanja i provesti edukaciju.
Uklanjanje. Negativni uticaji na životnu sredinu zbog neadekvatnog odlaganja otpada nastalog uklanjanjem dijelova sistema navodnjavanja.
Odlaganje otpada u skladu sa Planom upravljanja otpadom na ovlaštenim odlagalištima: Reciklirati otpad koji je podložan reciklaži (željezo, cijevi, itd).
50 KM po toni otpada.
Korisnik sistema.
Izvođač radova.
Uklanjanje. Negativni uticaj na okoliš zbog neadekvatnog odlaganja otpada nastalog prilikom uklanjanja sistema navodnjavanja i/ili prilikom redovnog održavanja.
Adekvatno odložiti otpad u skladu sa Planom upravljanja otpadom na ovlaštenim odlagalištima. Reciklirati otpad koji je podložan reciklaži.
‐ 50 KM/toni otpada.
Korisnik sistema.
Izvođač radova. ‐
40
8.2 Plan praćenja stanja životne sredine
41
Tabela 9 Plan praćenja stanja životne sredine za podprojekat Novo Selo – Bijeljina
Faza Koji parametar treba pratiti?
Gdje
se vrši praćenje?
Kako
će se vršiti praćenje / vrsta
opreme za praćenje?
Kada
će se vršiti praćenje – učestalost mjerenja ili kontinuirano?
Zašto
je potrebno praćenje?
Troškovi Odgovornost
Planiranje Implementacija
Planiranje
Implementacija
Izgradnja.
Pojava erodiranih površina i klizišta u blizini gradilišta.
U neposrednoj okolini gradilišta.
Vizualni nadzor.
Dnevno. Zbog utvrđivanja pojave erozije tla i klizišta uzrokovanih građevinskim radovima.
Ugrađeno u troškove izvođenja nadzora.
Izvođač nadzora.
Izvođač nadzora.
Izgradnja.
Broj i vrsta zasađenih biljaka Površina koja je podvrgnuta rehabilitaciji.
Na mjestu izvođenja građevinskih radova.
Vizuelni nadzor i usporedba sa planom rehabilitacije degradiranih područja.
Nakon implementacije plana rehabilitacije degradiranih područja.
Zbog potrebe vraćanja zemljišta u prethodno stanje.
Ugrađeni u troškove izvođenja nadzora.
Izvođač nadzora.
Izvođač nadzora.
Izgradnja.
Pojava buke i aerozagađenja.
Na mjestu izvođenja radova.
Standardna oprema za mjerenje kvalitete zraka i razine buke.
Po zaprimanju pritužbi građana.
Radi utvrđivanja razine aerozagađenja i buke te uspoređivanja sa zakonskim graničnim vrijednostima. U slučaju odstupanja implementirati dodatne mjere ublažavanja.
Izvođač nadzora.
Izvođač radova.
Izgradnja.
Implementacija plana organizacije gradilišta Zaprimljene pritužbe građana zbog smanjene
Na gradilištu. Vizualno i usporedbom sa planom organizacije
Kontinuirano u toku izvođenja radova i uklanjanja
Radi utvrđivanja usklađenosti sa Planom organizacije
Ugrađeno u troškove izvođenja
Izvođač radova.
Izvođač nadzora.
42
Faza Koji parametar treba pratiti?
Gdje
se vrši praćenje?
Kako
će se vršiti praćenje / vrsta
opreme za praćenje?
Kada
će se vršiti praćenje – učestalost mjerenja ili kontinuirano?
Zašto
je potrebno praćenje?
Troškovi Odgovornost
Planiranje Implementacija
Planiranje
Implementacija
prohodnosti, povećanog saobraćaja i neuređenosti gradilišta.
gradilišta. gradilišta. gradilišta i izbjegavanja negativnih uticaja na stanovništvo.
nadzora.
Izgradnja.
Broj evidentiranih nezgoda Postojanje higijenskih uslova za radnike Korištenje zaštitne opreme.
Na gradilištu. Vizuelno i uvidom u evidenciju.
Kontinuirano u toku izvođenja radova i uklanjanja gradilišta.
Radi utvrđivanje provedbe mjera zaštite na radu.
Ugrađeno u troškove izvođenja nadzora.
Izvođač radova.
Izvođač nadzora.
Faza izgradnje.
Uticaj na stanovništvo zbog ograničavanja poslovne aktivnosti i prava na korištenja zemljišta.
U lokalnoj zajednici. Uvidom u evidenciju.
Nakon zaprimljenih pritužbi građana.
Radi pravovremenog sprječavanja uticaja.
Ugrađeno u troškove izvođenja nadzora.
Predlagač projekta.
Predlagač projekta.
Izgradnja.
Kvalitet izvedenih radova Kvalitet materijala koji se ugrađuje.
Na gradilištu. Vizuelno opažanje i kroz evidenciju.
Kontinuirano u toku izvođenja radova i uklanjanja gradilišta.
Slab nadzor i ocjena kvalitete izvođenja radova može uzrokovati štete po okoliš, nekvalitetne konstrukcije i upotrebu nekvalitetnih materijala, što može dovesti do oštećenja konstrukcija i izložiti korisnike sistema za
Ugrađeni u troškove izvođenja nadzora.
Izvođač radova.
Izvođač nadzora.
43
Faza Koji parametar treba pratiti?
Gdje
se vrši praćenje?
Kako
će se vršiti praćenje / vrsta
opreme za praćenje?
Kada
će se vršiti praćenje – učestalost mjerenja ili kontinuirano?
Zašto
je potrebno praćenje?
Troškovi Odgovornost
Planiranje Implementacija
Planiranje
Implementacija
navodnjavanje rizicima i mogućim nesrećama.
Korištenje. Količina zahvaćene vode(l/s).
Na vodozahvatu/bunarima.
Očitanje vodomjera i vođenje evidencije.
Dnevno. Kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje vodom u sistemu i kompenzirali deficiti.
Ugrađeni u troškove izgradnje.
Bruto plata za osobu zaduženu za održavanje sistema.
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
Korištenje. Pijezometarski nivo Na pijezometarskoj cijevi u bunaru
Očitanje nivoa
Dnevno. Kako bi se preveniralo prekomjerno crpljenje podzemne vode.
Ugrađeni u troškove izgradnje.
Uključeno u platu osobe zadužene za održavanje sistema.
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
Korištenje. Padavine (mm/dan). Na lokaciji podprojekta. Očitanje padavina i vođenje evidencije.
Po potrebi. Kako bi se utvrdile količine padavina i prilagodile količine vode u sistemu za navodnjavanje.
50 KM po kišomjeru.
Uključeno u platu osobe zadužene za održavanje sistema
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
44
Faza Koji parametar treba pratiti?
Gdje
se vrši praćenje?
Kako
će se vršiti praćenje / vrsta
opreme za praćenje?
Kada
će se vršiti praćenje – učestalost mjerenja ili kontinuirano?
Zašto
je potrebno praćenje?
Troškovi Odgovornost
Planiranje Implementacija
Planiranje
Implementacija
Korištenje. Brzina i pravac vjetra. Na lokaciji podprojekta. Očitanje anemometra i vođenje evidencije.
Dnevno. Radi utvrđivanje parametara od značaja za poljoprivredu.
150 KM po anemometru.
Uključeno u platu osobe zadužene za održavanje sistema.
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
Korištenje Temperatura vazduha Na lokaciji podprojekta Očitanje termometra i vođenje evidencije
Dnevno Radi utvrđivanje parametara od značaja za poljoprivredu.
10 KM po termometru.
Uključeno u platu osobe zadužene za održavanje sistema.
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
Korištenje. Količina vode koja se koristi za navodnjavanje (mm/dan).
Na vodomjerima. Očitanje vodomjera i vođenje evidencije.
Dnevno. Radi utvrđivanja količina isporučene vode.
Ugrađeni u troškove izgradnje.
Uključeno u platu osobe zadužene za održavanje sistema.
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
Korištenje. Temperatura zemljišta. Na lokaciji podprojekta. Očitanje instrumenta i vođenje evidencije.
Dnevno. Radi utvrđivanje parametara od značaja za poljoprivredu.
100 KM po termometru.
Uključeno u platu osobe zadužene za održavanje sistema.
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
Korištenje. Kvalitet zemljišta uključujući:
Na reprezentativnim parcelama na lokaciji
Uzimanjem uzoraka
Jednom Radi utvrđivanja uticaja
1000 KM Korisnik Ovlaštena laboratorija
45
Faza Koji parametar treba pratiti?
Gdje
se vrši praćenje?
Kako
će se vršiti praćenje / vrsta
opreme za praćenje?
Kada
će se vršiti praćenje – učestalost mjerenja ili kontinuirano?
Zašto
je potrebno praćenje?
Troškovi Odgovornost
Planiranje Implementacija
Planiranje
Implementacija
Teške metale Azot i fosfor Soli Pesticidi.
podprojekta. zemljišta. godišnje. poljoprivrednih aktivnosti na kvalitet zemljišta.
po uzorku. sistema. .
Korištenje. Kvalitet vode (hloridi, nitrati, koliformne bakterije i pesticidi).
Na reprezentativnom bunaru.
Uzimanjem uzoraka na bunaru.
Dva puta godišnje u karakterističnim hidrološkim situacijama.
Radi utvrđivanja uticaja poljoprivrednih aktivnosti na kvalitet podzemne vode.
1000 KM po uzorku.
Korisnik sistema.
Ovlaštena laboratorija.
Korištenje. Pojava korovskih biljaka i štetočina.
Na lokaciji podprojekta. Vizualna identifikacija i prebrojavanje jedinki.
Dnevno. Radi utvrđivanja potrebe za primjenom fitofarmaceutskih sredstava.
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
Korištenje. Smrtnost pčela. Kod uzgajivača pčela u okruženju.
Prebrojavanje jedinki.
Po potrebi. Radi utvrđivanja uticaja nepravilne primjene fitofarmaceutskih sredstava .
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
Korištenje. Pojava bolesti koje se dovode u vezu sa nepravilnim rukovanjem fitofarmaceutskim sredstvima.
Na lokaciji podprojekta. Uvidom u evidenciju domova zdravlja.
Godišnje. Radi utvrđivanja uticaja nepravilne primjene fitofarmaceutskih sredstava na zdravlje ljudi
Korisnik sistema.
Korisnik sistema.
46
9 ANALIZA POTREBA ZA JAČANJEM KAPACITETA I OBUKOM Za implementaciju Plana upravljanja životnom sredinom zaduženi su:
u fazi planiranja i pripreme: predlagač projekta i projektant,
u fazi izgradnje: izvođač radova i izvođač nadzora,
u fazi korištenja: korisnici sistema navodnjavanja, odnosno Poljoprivredna dobra.
Moguće je pretpostaviti da je odgovarajući nivo znanja i potrebnih vještina za projektovanje, izvođenje radova i izvođenje nadzora prisutan kod domaćih aktera te u tom smislu nije potrebno provoditi posebne mjere obrazovanja kadrova za implementaciju Plana upravljanja životnom sredinom u fazi planiranja i izgradnje.
Također, u slučaju kad su korisnici sistema za navodnjavanje Poljoprivredna dobra, kao u slučaju Bijeljine, postoje i određen nivo obrazovanja vezano za upravljanje sistemima za navodnjavanje, kao i upravljanje štetočinama. U svakom slučaju potrebno je provesti program obuke vezano za:
1. elemente doziranja vode, 2. održivo korištenje sistema navodnjavanja kako bi se ostvarili maksimalni efekti, 3. korištenje dobrih poljoprivrednih praksi između ostalih onih koje se odnose na
korištenje metoda integralnog suzbijanja štetočina i prihranjivanje zemljišta prirodnim i mineralnim đubrivima.
U pogledu prve dvije tačke u okviru Projekta biti će pripremljen Priručnik/Smjernice za rad i održavanje sistema, koji će pomoći klijentu, korisnicima i opštinskom odjelu u njihovom budućem radu na upravljanju i održavanju sistema.
Preporučuje se održavanje jednog seminara na lokalitetu podprojekta za poljoprivredna dobra, opštinske organe, te ostalo zainteresovano lokalno stanovništvo na kojem bi se prezentirao Priručnik/Smjernice za rad i održavanje sistema.
Što se tiče preostale tačke 3, korištenje dobrih poljoprivrednih praksi jezgra znanja o upravljanja zemljištem i primjeni fitofarmaceutskih sredstava se nalazi na poljoprivrednim fakultetima i njihovim institutima. Temeljem zakona relevantnih za poljoprivredu i primjenu fitofarmaceutskih sredstava poljoprivredni proizvođači moraju proći odgovarajuće programe obuke čiji kontinuitet trebaju da osiguraju fakulteti i njihovi instituti. Programom obuke je neophodno obuhvatiti i ostalo zainteresirano stanovništvo. Programom obuke bi trebalo obuhvatiti pitanja kao što su:
najznačajniji problemi sa kojima se poljoprivrednici suočavaju na terenu, načini za prevazilaženje problema, koristi i uticaji vezani za korištenje đubriva i pesticida, korištenje dobrih poljoprivrednih praksi između ostalih onih koje se odnose na korištenje metoda integralnog suzbijanja štetočina i prihranjivanje zemljišta prirodnim i mineralnim đubrivima.
9.1 Nabavka opreme Imajući u vidu predloženi monitoring uticaja na životnu sredinu potrebno je da korisnik sistema posjeduje sljedeću opremu za praćenje uticaja.
47
Tabela 10. Potrebna oprema
Vrsta Količina Jedinični troškovi Vodomjeri 1 po bunaru 200 KM
Anemometar 1 150 KM
Termometar za mjerenje temperature zraka
1 10 KM
Kišomjer 1 50 KM
Termometar za mjerenje temperature zemljišta
1 100
48
10 KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA RAZMATRAO I NAVOĐENJE RAZLOGA ZA IZABRANO RJEŠENJE, S OBZIROM NA UTICAJE NA ŽIVOTNU SREDINU
U okviru izrade idejnog rješenja razmatrana su dva varijantna rješenja. Varijantno rješenje „A“ koje podrazumijeva izgradnju 7 novih podsistema, sa 7 novih bunara na lokalitetu područja za navodnjavanje. Varijantno rješenje „B“ koje podrazumijeva jedinstven sistem, odnosno dovod vode iz akumulacije površinskog kopa „Despotović“, koja se nalazi 3‐4 km sjeveroistočno od Novog Sela (Slika 9).
Za navedene dvije varijante u fazi izrade idejnog rješenja urađena je procjena ukupnih troškova pogona i održavanja sistema za navodnjavanje za period 2013‐2023. godine.
Varijanta za dalju razradu je predložena na osnovu tehno‐ekonomske analize varijantnih rješenja uz korištenje programskog paketa VIKOR (višekriterijumsko rangiranje).
Za izbor najpovoljnije varijante u principu su odabrani kriteriji koji se odnose na finansijske, tehničko‐tehnološke i ekološke pokazatelje.
Slika 9 Razmatrana varijantna rješenja
U okviru finansijskih kriterija razmatrani su:
Investiciona ulaganja, Operativni troškovi – tekuće i investiciono ulaganje i plate zaposlenih radnika, Pogonski troškovi rada sistema za navodnjavanje.
U pogledu tehničko‐tehnoloških pokazatelja razmatrana je sigurnost i tehnička efikasnost sistema za navodnjavanje, a u pogledu ekoloških pokazatelja izvršeno je ekološko vrednovanje razmatranih varijanti.
Na osnovu rezultata tehno‐ekonomske analize varijantnih rješenja za dalju razradu odabrana je varijanta „A“, odnosno vodozahvati bunarima na području „Novo Selo“.
49
11 INFORMACIJE O MOGUĆIM TEŠKOĆAMA NA KOJE JE NAIŠAO NOSILAC PROJEKTA PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA
Tokom prikupljanja svih potrebnih informacija za izradu Plana upravljanja životnom sredinom za podprojektnu lokaciju Novo Selo, opština Bijeljina nije se naišlo na probleme.
50
12 NETEHNIČKI REZIME U junu 2008. godine, nadležne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) su formalno zatražile od Svjetske banke da razmotri mogućnost finansiranja projekta Razvoj sistema navodnjavanja (engl. IDP). Opšti cilj projekta je da se poboljša profitabilnost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje unaprjeđenjem načina upravljanja vodama i modernizacijom sistema navodnjavanja. Cilj projekta će biti dostignut putem: (i) investicija u rehabilitaciju i modernizaciju struktura za navodnjavanje i odvodnjavanje, (ii) jačanja institucionalnih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru putem organizacije i obučavanja korisnika voda te proširenja usluga sistema i (iii) izrade studija izvodivosti i idejnih rješenja za drugi krug prioritetnih investicija. Projekat se provodi u oba entiteta, Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), te Brčko Distriktu (BD).
Projekat se sastoji iz tri komponente:
Komponenta 1: Ulaganja u infrastrukturu (80‐90% troškova projekta), Komponenta 2: Institucionalno jačanje i tehnička pomoć (10‐20% troškova projekta), Komponenta 3: Podrška implementaciji projekta.
Projekat će se implementirati kroz nekoliko podprojekata na sljedećim pojedinačnim lokacijama:
RS: Novo Selo u opštini Bijeljina, Gojkovo i Stakića polje u opštini Pelagićevo, AL420 u blizini grada Aleksandrovca koja se nalazi na teritorijama opština Gradiška i Laktaši, Pustara u opštini Modriča te Popovo polje u opštini Trebinje.
FBiH: pet lokacija u opštini Široki Brijeg zajedno razmatranih pod nazivom podprojekat Mostarsko Blato, jedna lokacija u opštini FočaUstikolina i pet lokacija u općini Goražde zajedno razmatranih pod nazivom podprojekat Goražde, Višićka Kaseta u opštini Čapljina, te opštine Odžak i Živinice.
Cjelokupni projekat Razvoja sistema navodnjavanja je prema operativnoj politici OP 4.01 Svjetske banke koja se odnosi na Procjenu ekoloških uticaja klasificiran kao projekat B kategorije.
Lokacije koje su posebno označene u tekstu gore se smatraju prioritetnim lokacijama za investiranje. One su predmet detaljne ekološke procjene i za njih je u skladu sa zahtjevima Svjetske banke potrebno pripremiti Plan upravljanja životnom sredinom (engl. EMP) koji sadrži analizu ekoloških i socijalnih uticaja predložene šeme za navodnjavanje. Sa druge strane u skladu sa zahtjevima Uredbe o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i kriterijima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu, „Sl. Glasnik Republike Srpske“, br.7/06 za ove projekte neophodna je Prethodna procjena uticaja na životnu sredinu.
Imajući u vidu navedeno, ovaj dokument je urađen kako bi svojim sadržajem zadovoljio i potrebe Svjetske banke i potrebe legislative Republike Srpske u postupku podnošenje zahtjeva za Prethodnom procjenom uticaja na životnu sredinu.
Opis projekta
Podprojekat Novo Selo nalazi se u opštini Bijeljina, istočno od grada Bijeljine. Prostor opštine Bijeljina zahvata 734 km2. Bruto površina hidromelioracionog područja Novo Selo iznosi 693,30 ha, dok neto površina navodnjavanja iznosi 622 ha. Zemljište predviđeno za rekonstrukciju sistema za navodnjavanje je državno vlasništvo, a trenutno njime gospodari Poljoprivredno dobro „Semberija“ a.d., koje je ovaj prostor dobilo u petnaestogodišnji najam.
Postojeći sistem za navodnjavanje u Novom Selu pretrpio je posljedice proteklih ratnih dešavanja, zanemarivanja svakodnevnog održavanja i redovnog rada, što je dovelo do
51
pogoršanja i oštećenja mašina za navodnjavanje. Trenutno se procjenjuje da manje od 50% ovog prostora dobiva adekvatno navodnjavanje.
U Projektu revitalizacije i modernizacije sistema za navodnjavanje na području Novog Sela, općina Bijeljina, koji je izradio „Zavod za vodoprivredu“ d.o.o. Bijeljina, oktobar 2011, potrebne količine vode za navodnjavanje određene su na osnovu usvojene norme navodnjavanja od 30 mm uz 9‐dnevni turnus i poznate neto površine za navodnjavanje od 622 ha. Tako potrebna količina za radno vrijeme od 24 h iznosi Q = 244,85 l/s. Ako se u obzir uzmu gubici od 15% na transport i distribuciju vode u sistemu, te radno vrijeme od 16 h/dan, dobije se ukupna potrebna količina vode za sistem navodnjavanja:
Quk = 422,39 l/s
U okviru planiranog Projekta razvoja sistema navodnjavanja (IDP) planirana je rekonstrukcija bivšeg sistema za navodnjavanje, kao i sistema površinske odvodnje kako bi se osigurale odgovarajuće količine vode pogotovo za potrebe navodnjavanja ljeti. U okviru ovog podprojekta biće poboljšan pristup vodi, pouzdanost vodosnabdijevanja i poboljšana efikasnost navodnjavanja kako bi se stimulisala komercijalna poljoprivreda na ovom području.
Aktivnosti na rekonstrukciji sistema će uključiti:
Umjesto mobilnog distributivnog sistema, koji se tokom navodnjavanja pomjera planira se izgradnja podzemnog stacionarnog sistema PEHD cjevovoda prečnika 110/102, 150/148, 225/208,6, 315/292,2, te 355/329,2, na dužini od 18,220 km, sa hidrantima za svaku mašinu kako bi se olakšalo navodnjavanje i efektivna primjena mašina,
Izgradnja pumpnih stanica i vodozahvata na bunarima, Postavljanje dvije montažne stubne trafostanice TS 150 kVA i TS 250 kVA, Rehabilitacija i popravka postojećih linearnih mašina za navodnjavanje, Nabavka novih linearnih mašina za navodnjavanje, kako bi se zamijenile otuđene i uništene mašine,
Čišćenje sistema površinske odvodnje, Revitalizacija makadamske putne mreže, odnosno proširenje postojećih i izgradnja novih puteva, te asfaltiranje saobraćajnica na trasi cjevovoda.
Predviđeno je da će troškove korištenja i održavanja sistema za navodnjavanje snositi korisnik lokacije odnosno Poljoprivredno dobro „Semberija“ a.d.
Opis okoliša i društvenog uređenja
Fizički okoliš
Područje podprojekta Novo Selo, kategorizirano je kao najviša klasa II uz svrstavanje nekih prostora tla u klasu I. Obuhvaćeni su dobro dreniranim, uglavnom muljevito‐glinovitim tlima, u podlozi bolje propusnih materijala, pomiješanog šljunka i pijeska.
Podprojektno područje Novo Selo nalazi se u slivu rijeke Drine, 15 km od ušća Drine u Savu. Iz Drine se prihranjuju podzemni vodonosnici u projektnom području, mada se može pretpostaviti da i Sava ima uticaj na nivo podzemnih voda.
U cilju utvrđivanja optimalnog kapaciteta bunara u sklopu izrade idejnog rješenja izvršeno je testiranje izdašnosti postojećih bunara B‐4 i B‐14 na lokaciji podprojekta. Tokom istraživanja izvedene su i osposobljene za osmatranje tri istražno‐opitne bušotine dubine 8 m, prečnika 101 mm, u koje su postavljene pocinčane pijezo‐konstrukcije prečnika 32 mm. Rezultati su pokazali da se iz bunara B‐4 može zahvatiti optimalno 70 l/s, sa radijusom dejstva od 75 m, dok se iz bunara B‐14 može zahvatiti 58 l/s, sa radijusom dejstva od 60 m.
Na osnovu rezultata mjerenja kvalitete podzemne vode može se zaključiti da većina analiziranih fizičko‐hemijskih parametara zadovoljava vrijednosti koje su uredbom o klasifikaciji voda i
52
kategorizaciji vodotoka propisane za I i II klasu vodotoka, tako da se voda može koristiti za potrebe navodnjavanja.
Prostor opštine Bijeljina pripada eurosibirsko – boreoameričkoj regiji, koja je na ovom prostoru zastupljena provincijom higrofilnih lišćarsko – listopadnih šuma, sektoru šuma sa hrastom lužnjakom (Quercetalia roboris), koja zahvata najveći dio sjeveroistočnih nizija Bosne i Hercegovine. Vegetacija predmetnog područja je izuzetno siromašna vrstama. Na samom lokalitetu, bilo zbog stalne primjene agrotehničkih mjera (kosidba, oranje), bilo zbog upotrebe herbicida biljne kulture su dosta uniformne. Siromaštvo biljnog svijeta prati siromaštvo životinjskog. Na samom lokalitetu dominiraju brojne vrste komaraca, domaća muha, te drugi mnogobrojni insekti i pauci. Najbrojnija skupina kičmenjaka predstavljaju glodari. Ptičji svijet je također vrlo raznovrstan. Na područje ne zalaze krupnija divljač zbog nepostojanja šuma. Pored divljih, uočljiv je i veliki broj domaćih životinja zbog blizine gradskih naselja. Životinje koje naseljavaju predmetnu lokaciju koriste obilne izvore hrane koju im pružaju usjevi, te izvore vode koje im redovno pruža sistem za navodnjavanje.
Socio – kulturološke karakteristike
Opština Bijeljina spada u najgušće naseljene prostore Republike Srpske, u tzv. zonu prenaseljenosti (preko 100 stanovnika na km2). Veličina obradivog zemljišta po stanovniku je 0,35 hektara, a oranica 0,33 hektara ‐ dva puta je veća od površine koja se smatra minimumom za obezbjeđenje ishrane za jednog stanovnika, koja iznosi (0,17 ha).
Realno je pretpostaviti da je danas oko 50 % stanovništva opštine (75.000) angažovano u poljoprivredi.
Procjena uticaja predloženih aktivnosti na okoliš
Uticaji na riječni podsliv
Podzemne vode na razmatranom području prihranjuju se iz rijeke Drine i rijeke Save. Kako se sistem za navodnjavanje koristi već 60 godina i nikakvi problemi po pitanju količina vode nisu postojali ni kada je sistem radio punim kapacitetom, može se pretpostaviti da opskrba zadovoljava potražnju za vodom i u sušnim periodima, što potvrđuju i dugogodišnji upravitelji poljoprivrednog dobra, kao i provedena istražna ispitivanja.
Jugozapadno od podprojektnog područja nalazi se vodozahvat Grmič iz kojega se vrši vodoopskrba Bijeljine i okolnih naselja. Podprojektno područje graniči sa trećom vodozaštitnom zonom ovog izvorišta. Na ovom području nalaze se tri vodonosna horizonta koji su razdvojeni hidroizolatorima, pa između vodonosnih horizonata nema interakcije, odnosno miješanja voda. Za navodnjavanje se koriste najplići vodonosni horizonti, gdje se voda za navodnjavanje crpi sa 4‐6m ispod površine tla. Za potrebe vodoopskrbe koristi se drugi vodonosni horizont koji se nalazi na znatno većoj dubini (cca 15 ‐ 40 m).
Ostali uticaji
Potencijalni pozitivni uticaji na životnu sredinu kroz implementaciju ovog projekta uključuju: (i) smanjenje gubitaka vode kroz poboljšani rad i održavanje; (ii) smanjenje rizika od zaslanjivanja i zabarivanja tla putem poboljšanja odvodnjavanja; (iii) efektivnije zbrinjavanje otpada kroz veće učešće zajednice.
Imajući u vidu da se projekt odnosi na revitalizaciju i modernizaciju postojećeg sistema, očekuje se da će njegovi direktni uticaji na životnu sredinu biti mali do neznatni. Bezobzira na veličinu uticaja mjere za njihovo sprječavanje/ublažavanje moraju biti sastavni dio procesa projektovanja i implementacije.
Potencijalni negativni uticaj projekta uključuje: (i) štete uzrokovane radovima na izgradnji od strane izvođača radova uključujući odlaganje iskopane zemlje i drugih materijala iz kanala i drenažnih kolektora; (ii) dugoročni rizik od kontaminacije površinskih i podzemnih voda uslijed
53
agrokemijskog zagađenja kao rezultat povećane upotrebe pesticida u budućnosti; i (iii) erozija zemljišta povezana sa postojećim praksama poljoprivredne proizvodnje.
Uticaji u fazi izgradnje
Za potrebe izgradnje sistema neophodno je prisustvo građevinske mehanizacije (rovokopača, buldožera) manjih gabarita i radnika na terenu, te uspostavljanje gradilišne zone. Glavni uticaji izgradnje će uključivati upravljanje iskopanom zemljom i građevinskim otpadom, te otpadnim vodama i gorivima i mazivima na gradilištu, ali također mogu uključivati: (i) ometanje pristupa i kretanja, (ii) poremećaj u odvijanju poljoprivrednih aktivnosti koje proizlaze iz pristupa ograničenja, sabijanje tla i kopanja kanala, (iii) otpad, buku, blato i prašinu na lokaciji i na pristupnim cestama, (iv) oštećenje stabala ili drugog rastinja na mjestu izvođenja radova i (v) uznemiravanje životinjskog svijeta na i u blizini područja.
Građevinski radovi, uključujući uklanjanje površinskog sloja zemljišta (humusa), kopanje, kao i samo prisustvo mašinerije i radnika na gradilištu može imati negativan uticaj i na kvalitetu zemljišta. Prema tome, identificirani su slijedeći uticaji:
Mehanički uticaj na tlo tokom iskapanja kanala; Stimulacija erozije vjetrom i vodom; Zagađenje zemljišta zbog prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i sličnog otpada koji potiče od uređaja i vozila na gradilištu;
Zagađenje zemljišta zbog nekontrolisanog odlaganja čvrstog otpada na zemljište; Zagađenje zemljišta zbog nekontrolisanog ispuštanja na zemljište ispusta iz toaleta za radnike na gradilištu;
Odlaganje vraćanja zemljišta u prvobitno stanje.
Procjenjuje se da bi građevinski radovi mogli negativno uticati i na kvalitet podzemnih i to:
zagađenje podzemnih voda putem prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i sličnog otpadnog materijala koji potiče od uređaja i vozila na gradilištu;
promjene u kvaliteti podzemnih voda zbog nekontrolisanog ispuštanja iz toaleta za radnike na gradilištu.
Kao posljedica izvođenja građevinskih radova očekuje se povećana koncentracija zagađujućih materija, prvenstveno prašine i izduvnih gasova iz motornih vozila. Uticaj na kvalitetu zraka se očekuje na području udaljenom nekoliko stotina metara od mjesta na kojem će se odvijati radne aktivnosti. Ipak, značajan uticaj na lokalno stanovništvo se ne očekuje, kao ni prekoračenje zakonom dozvoljenih koncentracija za emisije u zrak.
Izgradnja će napredovati postepeno što će prouzrokovati pojavu privremene buke. Građevinski radovi će se uglavnom odvijati tokom radnih sati u danu, ali ovisno o prirodi posla, postoji mogućnost da će se određene aktivnosti obavljati izvan navedenog vremenskog okvira. Stoga će se kroz mjere za ublažavanje uticaja propisati dnevno radno vrijeme u zonama pod najvećim uticajem.
Prilikom izvođenja građevinskih radova uz korištenje teške mehanizacije može doći do oštećenja biljnih kultura koje se uzgajaju. Malo je vjerojatno da se mogu očekivati značajni negativni uticaji na floru i faunu.
Uzimajući u obzir da projekat podrazumijeva izgradnju gradilišnih cesti, postavljanje radničkog kampa, kretanje mašina lokalnim cestama, kopanje rovova radi polaganje cjevovoda, postoji mogućnost da će sve navedene aktivnosti ometati uobičajene rute kretanje stanovništva i motornih vozila.
Ostali uticaji u fazi korištenja
Pored mnogih značajnih koristi koje navodnjavanje ima u poljoprivrednoj proizvodnji, navodnjavanje može imati i neželjene posljedice, naročito ukoliko se nepravilno primjenjuje ili
54
se primjenjuje u neodgovarajućim uslovima. Potencijalni negativni uticaji koji su identificirani u fazi korištenja se odnose na: (i) probleme sa zabarivanjem, zaslanjivanjem i erozijom zemljišta, (ii) kvalitetom površinskih i podzemnih voda zbog agro‐hemijskog zagađenja, (iii) te poremećaju ekološkog balansa u smislu pojave određenih vrsta štetočina i korova.
Zabarivanje zemljišta nastaje kada nivo podzemne vode pređe kritičnu visinu koja je nepovoljna za razvoj većine poljoprivrednih kultura. Za rješavanje problema zabarivanja zemljišta potrebno je odvodnjavanje i primjena drugih agromelioracionih mjera. Zaslanjivanje zemljišta navodnjavanjem može nastati podizanjem nivoa podzemne vode koja je zaslanjena i kada se navodnjava vodom koja sadrži povećanu količinu soli, a naročito kada se primjenjuju velike zalivne norme.
Primjena hemijskih sredstava u poljoprivredi uključujući primjenu fitofarmaceutskih sredstava i mineralnih i organskih đubriva transportnim mehanizmom procjeđivanja i površinskog oticanja mogu dospjeti u površinske vode i podzemne vode, te na taj način ugroziti njihov kvalitet. Nivo podzemne vode se nalazi relativno blizu ispod površine terena, te bi time eventualni uticaj bio značajniji.
Većina sredstava za suzbijanje štetočina u poljoprivredi predstavlja opasne otrove za pčele i druge korisne insekte. Da bi se pri njihovoj primjeni izbjeglo trovanje pčela neophodno je primijeniti odgovarajuće mjere primjene ovih sredstva koje se odnose na vrijeme prskanja, vremenske prilike i odabir pesticida.
Prostor Semberije je dominantno poljoprivredni kraj smješten u ravničarskom predjelu istočnog dijela Bosanke posavine, što ga čini izuzetno ranjivim po pitanju prenosa štetočina. Najveću opasnost predstavlja otvorenost prostora prema Panonskoj niziji sa sjeverne i istočne strane koja je jedan od najvećih Evropskih poljoprivrednih regiona.
Kod pripreme i nanošenja fitofarmaceutskih sredstava u slučaju neodgovarajuće zaštite korisnika može doći do trovanja. Rastvori pesticida mogu proći kroz kožu, disajne puteve (udisanje pare pesticida) ili probavni trakt (konzumiranje). Trovanja nisu samo akutne prirode (jednokratan unos velike količine, neposredan dodir s kožom), nego se mogu pojaviti i zbog dugotrajnog i ponavljajućeg nanošenja manjih količina, koje u primjeru jednokratnog unosa ne pokažu posljedice (hronična trovanja). Otpad koji nastaje od primjene pesticida se smatra opasnim otpadom, te se kao takav treba adekvatno privremeno skladištiti i odložiti u saradnji sa operaterima ovlaštenim za zbrinjavanje opasnog otpada.
Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okolišem
Potencijalni pozitivni uticaji na životnu sredinu kroz implementaciju ovog projekta uključuju:
(i) bolji nadzor nad korištenjem vodnih resursa; (ii) racionalnije korištenje vodnih resursa kroz poboljšani rad i održavanje; (iii) smanjenje rizika od zagađivanja vode hemikalijama provedbom Integralnog plana
upravljanja štetočinama iz Okvira upravljanja životnom sredinom; (iv) smanjenje rizika od zagađivanja podzemnih voda korištenjem velikog broja manjih
generatora na mašinama za navodnjavanje, koji se trenutno koriste bez adekvatne kontrole i poduzimanja mjera za prevenciju uticaja od izlijevanja goriva i maziva.
Plan upravljanja okolišem
Plan mjera za prevenciju/ublažavanje ekoloških uticaja
Mjere ublažavanje su kategorizovane kao:
Mjere ublažavanja u fazi planiranja prije izgradnje,
Mjere ublažavanja u fazi izgradnje,
Mjere ublažavanja u fazi korištenja,
Mjere ublažavanja u fazi uklanjanja projekta.
55
Mjere za ublažavanje u fazi izgradnje uglavnom se odnose na implementaciju dobrih građevinskih praksi kako bi se izbjegli negativni uticaji na stabilnost tla, kvalitetu voda i zemljišta, te na nivo buke.
Kratak pregled alternativa koje je nosilac projekta razmatrao i navođenje razloga za izabrano rješenje, s obzirom na uticaje na životnu sredinu
U okviru izrade idejnog rješenja razmatrana su dva varijantna rješenja. Varijantno rješenje „A“ koje podrazumijeva izgradnju 7 novih podsistema, sa 7 novih bunara na lokalitetu područja za navodnjavanje. Varijantno rješenje „B“ koje podrazumijeva jedinstven sistem, odnosno dovod vode iz akumulacije površinskog kopa „Despotović“, koja se nalazi 3‐4 km sjeveroistočno od Novog Sela. Za izbor najpovoljnije varijante u principu su odabrani kriteriji koji se odnose na finansijske, tehničko‐tehnološke i ekološke pokazatelje. Na osnovu rezultata tehno‐ekonomske analize varijantnih rješenja za dalju razradu odabrana je varijanta „A“, odnosno vodozahvati bunarima na području „Novo Selo“.
56
13 IZVOD IZ PLANSKOG AKTA
57
14 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM Plan upravljanja otpadom dat je u prilogu 1.
58
15 PRILOZI
15‐1
PRILOG 1 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
2
1. UVOD Upravljanje otpadom je provođenje propisanih mjera postupanja sa otpadom u okviru sakupljanja, transporta, skladištenja, ponovnog iskorištenja i odlaganja otpada, uključujući i nadzor nad tim aktivnostima. U skladu sa članom 26 Zakona o upravljanju otpadom („Sl. glasnik RS“ 53/02, te „Sl. glasnik RS“ 65/08 ‐ izmjene i dopune), operator postrojenja za koje je potrebna ekološka dozvola izrađuje Plan o upravljanju otpadom.
U skladu sa Članom 27. operator postrojenja, kao proizvođač otpada, mora odrediti lice odgovorno za poslove upravljanja otpadom, odnosno koordinatora za otpad. Prilikom izrade ovoga Plana uzete su u obzir odredbe Pravilnika o kategorijama otpada s katalogom („Sl. Glasnik RS“ 39/05) i odredbe Člana 2. Pravilnika o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema prikupljanje otpada („Sl. Glasnik RS“ 118/05).
U cilju potpunog razumijevanja ovog Plana, u nastavku se daju pojašnjenja osnovnih pojmova koja se koriste, a proizlaze iz Zakona o upravljanju otpadom („Sl. glasnik RS 53/02“, te „Sl. glasnik RS“ 65/08 ‐ izmjene i dopune):
“otpad” znači sve materije ili predmete koje imalac odlaže, namjerava odložiti ili mora odložiti u skladu sa jednom od kategorija navedenih u podzakonskom aktu kojeg donosi ministar nadležan za zaštitu životne sredine, a nalaze se u Katalogu otpada usvojenom u posebnom zakonskom propisu; („Sl. Glasnik RS“ 39/05);
"komunalni otpad" ‐ znači iz domaćinstva i ostali otpad, koji je po svojoj prirodi ili sastavu sličan otpadu iz domaćinstva;
"opasni otpad" ‐ znači otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili više karakteristika datih u podzakonskom aktu koji donosi ministar nadležan za zaštitu životne sredine koje uzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu, po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i otpad koji je naveden u katalogu otpada kao opasni otpad i regulisan posebnim propisima;
"neopasni otpad" ‐ znači otpad koji nije definisan kao "opasni otpad"; "inertni otpad" ‐ znači otpad koji nije podložan značajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim promjenama. Inertni otpad se neće rastvarati, spaljivati ili na drugi način fizički i hemijski obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u kontakt na način da prouzrokuje zagađenje životne sredine ili ugrožavanje zdravlja ljudi;
"imalac" znači svako fizičko ili pravno lice, koje posjeduje otpad; "proizvođač" je pravno ili fizičko lice čijom djelatnošću se proizvodi otpad ili pravno ili fizičko lice koje obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjena fizičkih karakteristika ili sastava otpada;
"pravno ili fizičko lice" je fizičko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu djelatnosti upravljanja otpadom;
"upravljanje otpadom" – je sistem djelatnosti i radnji koji podrazumijevaju prevenciju nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovih opasnih karakteristika, tretman otpada, planiranje i kontrolu djelatnosti i procesa upravljanja otpadom, transport otpada, uspostavljanje, rad, zatvaranje i održavanje uređaja za tretman otpada nakon zatvaranja, monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezi djelatnosti i radnji upravljanja otpadom.
2. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI IZGRADNJE
2.1 Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi izgradnje i uklanjanja objekta
U nastavku se određuje klasifikacijski spisak svih vrsta otpada koje mogu nastati u toku pripreme, uređenja i zatvaranja gradilišta u toku građenja i u fazi zatvaranja objekta. Za svaku
3
kategoriju daju se smjernice za postupanje odnosno, načine sakupljanja, prijevoza, prerade i odstranjivanja otpada.
Tabela 11 Klasifikacija otpada koji se javlja u toku izgradnje Br. Grupa Šifra otpada NEOPASNI OTPAD 1 OPŠTINSKI OTPAD 1.1 Miješani opštinski otpad 20 03 01 1.2 Papir i karton 20 01 01 1.3 Plastika 20 01 39 1.4 Drvo 20 01 38 2. GUME 2.1. Potrošene gume 16 01 03 3. Gvožđe 3.1. Struganje i obrada ferometala 12 01 01 3.2. Struganje i obrada obojenih metala 12 01 03 3.3. Gvožđe i čelik 17 04 05 4. GRAĐEVINSKI OTPAD i OTPAD OD RUŠENJA4.1. Beton 17 01 01 4.2. Cigle 17 01 02 4.3. Pločice i keramika 17 01 03 Mješavina betona, opeke i keramičkih pločica koje ne sadrže
opasne tvari 17 01 07
4.4. Drvo, staklo i plastika 17 02 01, 02 i 03 Zemlja i kamenje, i iskopana zemlja radom bagera 17 05 04 i 06 4.5. Izolacioni materijali 17 06 04 4.6. Miješani otpad otpad od građenja i rušenja drugačiji od onih
navedenih pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03 17 09 04
OPASNI OTPAD * 1.0 OTPADNA ULJA, BITUMENI, SUPSTANCE KOJE SADRŽE ULJA1.1 Mješavine bitumena koje sadrže katran od uglja 17 03 01* 1.2 Biorazgradiva hidraulična ulja 13 01 12* 1.3 Mašinska ulja 13 02 06* i 07* 1.4 Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili su
kontaminirane s štetnim tvarima 15 01 10*
1.5 Olovne baterije 16 06 01* 1.6 Apsorbenti, materijali za filtere, krpe za brisanje, zaštitna
odjeća, koji su konatminirani opasnim supstancama 15 02 02*
1.7 Neorganska sredstva za zaštitu drva 03 02 04* 1.8 Otpad nastao iz primjene i uklanjanja boja i lakova 08 01 11*, 13*, 15*, 17*, 19* i
21* 1.9 Mješavina ulja i masti iz uljnih/vodnih separatora 19 08 10* 1.10 Sintetička ulja za prijenos toplote 13 03 08*
2.2. Plan upravljanja otpadom u fazi izgradnje i uklanjanja objekta
Metode prikupljanja, skladištenja i rukovanja sa otpadom
Cilj selektivnog prikupljanja, skladištenja i rukovanja otpadom je spriječiti ugrožavanje čovjekova zdravlja i životne sredine, a posebno ispuštanje štetnih materija u vode i tlo.
Skupljanje i skladištenje otpada će biti organizovano na prostoru gradilišta, a temelji se na osnovnim načelima upravljanja otpadom:
Načelu odvojenog prikupljanja, Prevencije,
4
Reciklaže.
Otpad nastao na području gradilišta će se skupljati selektivno, odnosno u odvojenim posudama u skladu sa klasifikacijom otpada. Sakupljani otpad se ne smije spaljivati na licu mjesta na otvorenom.
Osnovni princip je odvajanje opasnog od neopasnog otpada, zatim odvajanje građevinskog od ostalih kategorija, te posebno odvajanje otpada koji se može reciklirati.
Opasni otpad i njihova ambalaža moraju biti označeni u skladu sa propisima koji uređuju označavanje opasnih stvari. Opasni otpad treba skupljati i sortirati po kategorijama koje su definisane u gornjoj tabeli.
Otpadna ulja treba skupljati i čuvati odvojeno. Zabranjeno je izlijevanje otpadnih ulja u površinske i podzemne rijeke, kanalizaciju ili na tla, što važi i za tvari u kojima su mineralna ili sintetička ulja.
Skladištenje ili čuvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to posebno određenim mjestima u odgovarajuće kontejnere:
1. Kontejner za opasni otpad‐ miješani opasni otpad (15 01 10*, 16 06 01*, 15 02 02*, 08 01 11*, 13*, 15*, 17*, 19* i 21*, 03 02 04*),
2. Kontejner za neopasni otpad‐ miješani opštinski otpad (20 03 01), 3. Kontejner za neopasni otpad‐ miješani ambalažni otpad koji se može reciklirati (20 01
01 , 38 i 39), 4. Kontejner za neopasni otpad – miješani metalni otpad koji se može reciklirati (12 01 i 03
i 17 04 05).
Kontejneri moraju biti proizvedeni za navedene namjerne, iz kojih materijali ne smiju curiti. Svaki kontejner mora biti odgovarajuće označen.
Skupljena otpadna ulja (13 02 06* i 07*) će se skladištiti u burad ili druge odgovarajuće posude, tako da ne može doći do isticanja. Servisiranje vozila se smije odvijati isključivo na servisnom platou koji je udaljen od vodotoka i osjetljivih područja, gdje će se pozicionirati i burad za čuvanje otpadnih ulja.
Za zbrinjavanje kategorija građevinskog otpada, Izvođač treba predvidjeti privremene i trajne lokacije za deponovanje duž trase, u zoni građenja i na posebnoj lokaciji.
Privremene deponije potrebne su za deponovnje humusa, iskopanih materijala, kao i za manje količine tamponskog materijala i kamenih frakcija. Izvođač je dužan identifikovati lokacije za stalno i privremeno deponovanje te ishodovati sve potrebne saglasnosti.
Odvoz otpada
Proizvođač otpada će sav selektivno prikupljeni otpad predati ovlaštenim preduzećima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Zakonom o otpadu („Sl. glasnik RS“ 53/02).
U postupku traženje najbolje ponude za odvoz (opasnog) otpada proizvođač će od ponuđača zatražiti dokaz o registraciji za obavljanje poslova upravljanja otpadom u skladu sa odgovarajućim propisima.
Izvođač će potpisati ugovor sa odabranom firmom.
Vođenje evidencije
Proizvođač otpada će voditi evidenciju o vrsti i količinama otpada koji proizvede. Evidencija podrazumijeva sljedeće podatke:
• podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka, • skladištenje otpada, • uklanjanje otpada.
5
Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čiji jedan primjerak predaje Preduzeću za prikupljanje, transport i preradu otpada, a jedan čuva u vlastitoj arhivi.
Evidencijske liste predanog otpada treba čuvati u stalnom uredu Izvođača a kopiju na privremenim lokacijama radi inspekcije.
Odgovornost
Izvođač je dužan imenovati lice koje će biti odgovorno za poslove nadzora nad upravljanjem otpada na gradilištu (koordinatora za otpad).
6
3. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI KORIŠTENJA
3.1. Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi korištenja
U fazi korištenja otpad se javlja kod održavanja pumpne stanice i eventualno rezervoara te u slučaju potrebe za zamjenom cijevi radi kvarova, pucanja ili sličnog. Također, u fazi korištenja imamo otpad od poljoprivrednih aktivnosti.
Pumpne stanice su predviđene kao automatske bez posade, tako da jedini otpad koji se može javiti je otpad nastao od održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu.
U nastavku se prezentiraju vrste otpada koji nastaje na pojedinim lokacijama u toku korištenja planiranog sistema za navodnjavanje.
Tabela 12 Klasifikacija otpada koji se javlja u toku korištenja sistema Br. Grupa Šifra otpada NEOPASNI OTPAD 1 OPŠTINSKI OTPAD 1.1 Miješani opštinski otpad 20 03 01 2 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA 2.1 Plastika 17 02 03 2.2 Zemlja i kamenje, i iskopana zemlja radom bagera 17 05 04 i 06 3 OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, HORTIKULTURE, AKVAKULTURE, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBOLOVA,
PRIPREME I PRERADE HRANE 3.1. Muljevi od pranja i čišćenja 02 01 01 3.2. Otpad od biljnog tkiva 02 01 03 3.3. Otpadna plastika (isključujući ambalažu) 02 01 04 3.4. Otpad od hemikalija koje se koriste u poljoprivredi a koji
nije naveden pod 02 01 08 02 01 09
3.5. Otpad od metala 02 01 10 3.6. Otpad koji nije na drugi način specifikovan 02 01 99 OPASNI OTPAD * 1 OTPADNA ULJA, BITUMENI, SUPSTANCE KOJE SADRŽE ULJA1.1 Mašinska ulja 13 02 06* i 07* 1.2 Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih supstanci ili je
kontaminirana s opasnim supstancama 15 01 10*
1.3 Apsorbenti, materijali za filtere, krpe za brisanje, zaštitna odjeća, koji su konatminirani opasnim supstancama
15 02 02*
2. OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, HORTIKULTURE, AKVAKULTURE, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBOLOVA, PRIPREME I PRERADE HRANE
2.1. Otpad od hemikalija koje se koriste u poljoprivredi a koji sadrži opasne materije
02 01 08*
3.2 Upravljanje otpadom u fazi korištenja
Skupljanje i skladištenje otpada će se i u ovom slučaju temeljit će na načelima prevencije i odvojenog prikupljanja. Upravljanje otpadom prezentira se kao što slijedi:
Metode prikupljanja, skladištenja i rukovanja otpadom Proizvođač otpada, tj. poljoprivredna dobra ili individualni korisnici udruženi u Udruženje korisnika voda, će voditi brigu da se upravljanje otpadom odvija po načelu dobre radne prakse i u skladu sa zakonskim propisima. Ograničenje može postaviti trenutni način upravljanja otpadom u predmetnim opštinama koji ne favorizira odvojeno prikupljanje opštinskog otpada.
7
U fazi rada i održavanja sistema moguće je da će doći do pojave taloga u kanalima za navodnjavanje i odvodnjavanje (talozi od pranja i čišćenja 02 01 01) koje je potrebno redovno čistiti i odložiti na adekvatan način. Ovaj otpad koji se uglavnom sastoji od zemlje i otpadnih biljnih tkiva treba tretirati zajedno sa otpadnim biljnim tkivima.
Prilikom redovnog održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu u pumpnim stanicama nastaje otpad u vidu zamašćenih i zauljenih krpi, otpadnih ulja i drugo, označen kao 15 02 02* u Tabeli 2. Ovaj otpad treba prikupiti, selektirati i privremeno odložiti na lokaciji planiranih objekata za vrijeme trajanja održavanja. Za čuvanje skupljenih otpadnih ulja (13 02 06* i 07*), koja spadaju u opasni otpad, nabavit će se burad ili druge odgovarajuće posude, propisno označene, tako da ne može doći do zagađenja okoliša. Ovako prikupljen otpad plasirati preduzećima koja se bave zbrinjavanjem ove vrste otpada sa kojim korisnici sistema bilo da se radi o Poljoprivrednim dobrima ili Udruženju korisnika voda trebaju sklopiti ugovor prije početka rada. U slučaju mjestimične pojave curenja ulja i masti, iste treba odstraniti krpom, a zauljene krpe privremeno odložiti u metalnu burad. Mast koja se mjestimično odstranjuje sa opreme, zbog pojave mehaničkih čestica ili zbog zamjene, treba odstraniti na isti način.
U procesu poljoprivredne proizvodnje uglavnom nastaje organski otpad u vidu otpadnih biljnih tkiva (02 01 03) koji je potrebno prikupiti posebno i podvrgnuti procesu kompostiranja.
Kod zaštite bilja koriste se hemikalije čija ambalaža se smatra opasnim otpadom (02 01 08*). Takvu ambalažu treba selektovati i prikupiti odvojeno u posebno označene vreće u organizaciji korisnika sistema (Poljoprivredna dobra ili Udruženja korisnika voda). Ovako prikupljen otpad predati preduzeću koje se bavi zbrinjavanjem opasnog otpada i sa kojim korisnik sistema treba sklopiti ugovor prije puštanja sistema u funkciju.
Na lokaciji koja se navodnjava može nastati komunalni otpad označen 20 03 01, 17 02 03,02 01 04, 02 01 10 i 02 01 99 u Tabeli 2 koji generiraju individualni proizvođači posebno u vrijeme sjetve i žetve. U slučaju da u opštinama nije uspostavljen sistem odvojenog prikupljanja otpada od strane opštinskih struktura, takav otpad će se prikupiti i privremeno odložiti u plastične kante ili kontejnere koje opštinsko komunalno preduzeće ima postavljeno u regionu. U ovu kategoriju spada i neopasni otpad od hemikalija koje se koriste u poljoprivredi (02 01 09). Ukoliko nije prisutan servis prikupljanja otpada, svaki proizvođač je dužan sam organizirati prikupljanje i odvoz do najbliže kante/kontejnera za odlaganje koje je postavilo opštinsko komunalno preduzeće. Po uspostavljanju organizovanog odvojenog prikupljanja otpada od strane opštinskih struktura, reciklažni otpad (plastika, papir, staklo i željezo) će se odvajati i odlagati u posebne kontejnere predviđene za tu namjenu.
Prilikom izvođenja radova kod zamjene cijevi u slučaju kvarova, pucanja cijevi ili sličnog zemljani sloj (17 05 04 i 06) posebno deponirati i nakon postavljanja cijevi vratiti. Eventualni višak materijala nakon sanacije potrebno je deponovati na unaprijed predviđenim lokacijama, do odvoza na deponiju.
Sakupljani otpad se ne smije spaljivati na licu mjesta na otvorenom.
Odvoz otpada
Za odvoz i zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada potrebno je sklopiti ugovore sa preduzećima koje imaju ishođene sve potrebne dozvole za upravljanje otpadom.
Proizvođač otpada će sav (selektivno) prikupljeni otpad predati operatoru, odnosno ovlaštenim poduzećima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada, koja preuzimaju obvezu transporta do konačne prerade otpada, odnosno konačnog zbrinjavanja.
8
Konačno zbrinjavanju komunalnog otpada će se vršiti redovno na općinskoj/regionalnoj deponiji kamionima općinskog javnog komunalnog poduzeća prema ugovoru koji treba sklopiti sa njima.
Opasni otpad će se predavati ovlaštenim operaterima za opasni otpad. U toku transporta mora biti označen i pakiran u skladu sa posebnim propisom. Prijevoz opasnog otpada mora biti usklađen sa općim zahtjevima za prijevoz opasnih roba. Transport opasnog otpada bit će praćen odgovarajućom dokumentacijom utvrđenom u skladu sa Pravilnikom o kategorijama otpada, karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni otpad, djelatnostima povrata komponenti i odlaganja otpada („Službeni glasnik RS“ br. 39/05).
Vođenje evidencije
Osoba zadužena ispred korisnika sistema bilo da se radi o Poljoprivrednom dobru ili o Udruženju korisnika voda, će voditi evidenciju o nastajanju svih vrsta otpada na lokaciji. Potrebno je voditi zapise o vrsti i količinama otpada.
Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čiji jedan primjerak predaje ovlaštenom preduzeću a jedan čuva u vlastitoj arhivi.
Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvrđuje tačna količina predanog opasnog i neopasnih otpada.
Odgovornost Odgovornost u pogledu upravljanja otpadom je sljedeća:
Korisnik sistema Poljoprivredno dobro ili Udruženje korisnika voda će imenovati osobu koja će između ostalog biti odgovoran za organizaciju skupljanja i privremenog skladištenja opasnog otpada i otpada koji će biti podvrgnut kompostiranju.
PRILOG 2. REZULTATI ISPITIVANJA KVALITETA VODE ZA NAVODNJAVANJE: BIJELJINA (NOVO SELO)
Rezultati ispitivanja kvaliteta vode za bunare B4 i B14, Novo Selo
Rezultati ispitivanja fizičko‐hemijskih parametara za postojeća dva bunara dato je u preglednoj Tabeli 1.1.
Tabela 1.1: Rezultati ispitivanja fizičko‐hemijskih ispitivanja
Ispitivani parametar Metoda ispitivanja Jedinica mjere Rezultat
Elektroprovodljivost BAS EN 27888:2002 µS/cm 547pH BAS ISO 10523:2002 ‐ 7.03*HPK( O2 permanganatni) Standardne metode za ispitivanje
hemijske ispravnosti, SZZZ Beograd 1990.
g/m3 1.09
HPK( O2 bihromatni) Standard methods 5220‐D,izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005.god.
g/m3 <5.0
BPK5 (bez razblaženja) BAS EN 1899‐2:2002 g/m3 1.82
Ukupni alkalitet BAS EN ISO 9963‐1: 2000 g/m3 247Ukupne suspendovane materije
BAS ISO 11923:2002 g/m3 <1.0
Suma kalcijuma i magnezijuma
BAS ISO 6059:2000 g/m3 305
*Kalcijum Standard methods 3500 (B), izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005
g/m3 104
*Magnezijum Računski g/m3 11.3
NH3N BAS ISO 7150‐1: 2002 g/m3 0.03NO2N BAS EN 26777:2002 g/m3 0.003NO3 N BAS EN ISO 10304‐1:2002. g/m3 8.89Ukupni N po Kjeldalu BAS EN 25663:2000 g/m3 <0.5Ukupni N Računski iz sadržaja nitritnog,
nitratnog i azota po Kjeldalu g/m3 9.39
Ukupni fosfor BAS ISO 6878 :2002 g/m3 0.006Gvožđe Standard methods 3111‐B,
izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005.god. g/m3 <0.03
Mangan Standard methods 3111‐B,izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005.god.
g/m3 <0.01
Arsen Standard methods 3113‐B,izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005.god.
mg/m3 0.51
Živa AMA 254, Advanced mercury analiser, Operating Manual
mg/m3 <0.04
Hrom BAS ISO 9174:2002 mg/m3 <1.00* Metode za koje laboratorija nije akreditovana
Na osnovu rezultata ispitivanja može se zaključiti da većina analiziranih fizičko‐hemijskih parametara zadovoljava vrijednosti koje su Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka propisane za prvu i drugu klasu vodotoka.
Parametri čije su vrijednosti veće od propisanih na mjernom profilu Novo Selo (bunar) su nitratni i ukupni azot. Vrijednosti navedenih parametara odgovaraju vrijednostima koje su Uredbom propisane za treću klasu vodotoka.
Tabela 1.2.: Lista metoda koje se koriste u ispitivanju mikrobioloških (bakterioloških) parametara kvaliteta voda
R.br. Mikrobiološki i biološki parametri uzorkovanja i analize 1 Određivanje ukupnog broja aerobnih heterotrofa na
(22±2)oC u toku (68±4)h BAS ISO 6222:2003
2 Određivanje ukupnog broja aerobnih hetertrofa na (36±2)oC u toku (44±4)h
BAS ISO 6222:2003
3 Ukupan broj koliformnih bakterija određen kao najverovatniji broj, MPN/100 ml
BAS ISO 9308‐2:2004
4 Ukupan broj koliformnih bakterija fekalnog porekla određen kao najverovatniji broj, MPN/100ml
BAS ISO 9308‐2:2004
5 Određivanje ukupnog broja fekalnih streptokoka, MF, cfu/100ml
ISO 7899‐2:2003
6 Određivanje prisustva i brojnosti Pseudomonas aeruginosa, metoda membran filtracije, cfu/100ml
BAS ISO 16 266:2009
7 Određivanje prisustva i brojnosti sulfitoredukujućih klostridija metoda membran filtracije, cfu/100ml
BAS EN 26461‐2:2003
8 Određivanje prisustva Proteus vrsta* Voda za piće, privredni pregled, 1990.
* Metode za koje laboratorija nije akreditovana
Tabela 1.3.: Rezultati ispitivanja mikrobioloških parametara – pour plate tehnika
PARAMETAR METODA BROJ METODE Jedinica Izmjerena vrijednost
MDK
Određivanje ukupnog broja
aerobnih heterotrofa na (22±2)oC u toku
(68±4)h
Metoda sipanja (Pour plate – metoda)
BAS EN ISO 6222:2003 (preuzeto od ISO 6222, druga edicija 1993‐10‐14, Ref.No.ISO6222:1999 E)
cfu/ml 25 300
Određivanje ukupnog broja
aerobnih heterotrofa na (36±2)oC u toku
(44±4)h
Metoda sipanja (Pour plate – metoda
BAS EN ISO 6222:2003 (preuzeto od ISO 6222, druga edicija 1993‐10‐14, Ref.No.ISO6222:1999 E)
cfu/ml 25 100
Tabela 1.4.: Rezultati ispitivanja mikrobioloških parametara – MPN‐tehnika
PARAMETAR METODA BROJ METODE Jedinica Izmjerena vrijednost
MDK
Najvjerovatniji broj koliformnih bakterija
MPN metoda
BAS ISO 9308‐2:2004 (preuzeto od ISO 9308‐2, prva edicija 1990‐10‐01, Ref.No. ISO 9308‐2:1990 E)
MPN/100ml 23 10
Najvjerovatniji broj ternotolerantnih
bakterija
MPN metoda
ISO 9308‐2:2004 (preuzeto od ISO 9308‐2, prva edicija 1990‐10‐01, Ref.No. ISO 9308‐2:1990 E)
MPN/100ml Organizam
nije detektovan
0
Najvjerovatniji broj koliformnih bakterija fekalnog porijekla
MPN metoda
ISO 9308‐2:2004 (preuzeto od ISO 9308‐2, prva edicija 1990‐10‐01, Ref.No. ISO 9308‐2:1990 E)
MPN/100ml Organizam
nije detektovan
0
Tabela 1.5: Rezultati ispitivanja mikrobioloških parametara – Tehnika membranske filtracije
PARAMETAR METODA BROJ METODE Jedinica Izmjerena vrijednost
MDK
Detekcija i određivanje brojnosti E.coli i koliformnih
MF metoda BAS ISO 9308‐1:2003 (preuzeto od ISO 9308‐1, prva edicija 2000‐09‐15, Ref.No. ISO 9308‐1:2000 E)
cfu/100ml ‐ 10
bakterija (37oC/48h)
Detekcija i određivanje brojnosti E.coli i koliformnih bakterija (44oC/24h)
MF metoda BAS ISO 9308‐1:2003 (preuzeto od ISO 9308‐1, prva edicija 2000‐09‐15, Ref.No. ISO 9308‐1:2000 E)
cfu/100ml ‐ 0
Detekcija i određivanje brojnosti
intestinalnih (fekalnih) streptokoka
MF metoda BAS ISO 7899‐2:2003 (preuzeto od ISO 7899‐2, prva edicija 2000‐04‐15, Ref.No. ISO 7899‐2:2000 E)
cfu/100ml 5 0
Detekcija i određivanje brojnosti
Pseudomonas aeruginosa
MF metoda BAS EN ISO 16 266:2009
(preuzeto od ISO 16 266:2006, Ref.No. ISO 16 266:2006 E)
cfu/100ml 7 0
Izolacija i određivanje brojnosti sulfitoredukujućih klostridija
MF metoda BAS EN 26461‐2:2003 (preuzeto iz EN 26461‐2:2003, Ref.No.EN
26461‐2:2003(en) cfu/100ml 53 1
Izolacija i određivanje brojnosti Clostridia
perfringens MF metoda The microbiology of Drinking
Water 2007:Part 6 cfu/100ml ‐ 1
Određivanje prisustva Proteus vrsta*
Iz kolimetrije
Voda za piće, NIP Privredni pregled, 1990
prisutno/ odsutno odsutno 0
*‐metode za koje laboratorija nije akreditovana
“‐“ parametri koji nisu ispitivani.
Tumačenje: Boldom i italikom označene su vrijednosti koje ne zadovoljavaju kriterijume propisane pravilnikom (Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće, „Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 40/03, lista I)
Na osnovu analize rezultata prisustva aerobnih heterotrofa (22oC i 36oC), indikatora organskog zagađenja, može se zaključiti da se ispitivani mjerni profl nalazi u propisanim MDK vrijednostima za sirovu, netretiranu vodu.
Kod parametara fekalne kontaminacije postoje odstupanja od propisanih vrijednosti i to za ukupan broj koliformnih bakterija, fekalne streptokoke, Pseudomonas aeruginosa i sulfitoredukujuće klostridije.
Grupa koliformnih bakterija fekalnog porijekla (gdje se rezultati primarno odnose na prisustvo Escherichia coli), nije detektovana.
Rezultati ispitivanja kvaliteta vode za akumulaciju šljunkare "Despotović"
Rezultati ispitivanja fizičko‐hemijskih parametara za potencijalno izvorište sistema za navodnjavanje , akumulacija podzemne vode na napuštenom šljunčištu, dato je u preglednoj Tabeli 1.6..
Tabela 1.6.: Rezultati ispitivanja fizičko‐hemijskih ispitivanja
Ispitivani parametar Metoda ispitivanja Jedinica mjere Rezultat
*Temperatura vazduha ‐ 0C 23.0Temperatura vode Standard Methods 2550 B,
izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005.god. 0C 18.8
Elektroprovodljivost BAS EN 27888:2002 µS/cm 515
pH BAS ISO 10523:2002 ‐ 7.85
Ispitivani parametar Metoda ispitivanja Jedinica mjere Rezultat
*HPK( O2 permanganatni) Standardne metode za ispitivanje hemijske ispravnosti, SZZZ Beograd
1990.
g/m3 1.62
HPK( O2 bihromatni) Standard methods 5220‐D,izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005.god.
g/m3 <5.0
BPK5 (bez razblaženja) BAS EN 1899‐2:2002 g/m3 1.39Ukupni alkalitet BAS EN ISO 9963‐1: 2000 g/m3 255Ukupne suspendovane materije
BAS ISO 11923:2002 g/m3 <1.0
Suma kalcijuma i magnezijuma
BAS ISO 6059:2000 g/m3 296
*Kalcijum Standard methods 3500 (B), izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005
g/m3 93.1
*Magnezijum Računski g/m3 15.6NH3N BAS ISO 7150‐1: 2002 g/m3 0.07NO2N BAS EN 26777:2002 g/m3 0.012NO3 N BAS EN ISO 10304‐1:2002. g/m3 16.63Ukupni N po Kjeldalu BAS EN 25663:2000 g/m3 <0.50Ukupni N Računski iz sadržaja nitritnog,
nitratnog i azota po Kjeldalu g/m3 17.14
Ukupni fosfor BAS ISO 6878 :2002 g/m3 0.003Gvožđe Standard methods 3111‐B,
izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005.god. g/m3 <0.03
Mangan Standard methods 3111‐B,izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005.god.
g/m3 <0.01
Arsen Standard methods 3113‐B,izd. APHA‐AWWA‐WEF 2005.god.
mg/m3 1.66
Živa AMA 254, Advanced mercury analiser, Operating Manual
mg/m3 <0.04
Hrom BAS ISO 9174:2002 mg/m3 <1.00* Metode za koje laboratorija nije akreditovana
Na mjernom profilu Šljunkara „Despotović“ Uredbom propisane vrijednosti ne zadovoljavaju nitratni i ukupni azot. Navedeni parametara odgovaraju vrijednostima koje su Uredbom propisane za četvrtu klasu vodotoka.
Lista metoda koje se koriste u ispitivanju mikrobioloških (bakterioloških) parametara kvaliteta voda data je u prethodnoj tački.
Tabela 1.7.: Rezultati ispitivanja mikrobioloških parametara – pour plate tehnika
PARAMETAR METODA BROJ METODE JedinicaIzmjerena vrijednost MDK Kategorija
vodotoka Određivanje ukupnog broja aerobnih
heterotrofa na (22±2)oC u toku
(68±4)h
Metoda sipanja (Pour plate – metoda)
BAS EN ISO 6222:2003 (preuzeto od ISO 6222, druga
edicija 1993‐10‐14, Ref.No.ISO6222:1999 E)
cfu/ml 1.2·103 300 II
Određivanje ukupnog broja aerobnih
heterotrofa na (36±2)oC u toku
(44±4)h
Metoda sipanja (Pour plate – metoda
BAS EN ISO 6222:2003 (preuzeto od ISO 6222, druga
edicija 1993‐10‐14, Ref.No.ISO6222:1999 E)
cfu/ml 900 100 ‐
Tabela 6.14.: Rezultati ispitivanja mikrobioloških parametara – MPN‐tehnika
PARAMETAR METODA BROJ METODE Jedinica Izmjerena vrijednost MDK Kategorija
vodotoka
Najvjerovatniji broj koliformnih
bakterija
MPN metoda
BAS ISO 9308‐2:2004 (preuzeto od ISO 9308‐2, prva edicija 1990‐10‐01, Ref.No. ISO 9308‐2:1990 E)
MPN/100ml 2.4·103 10 II
Najvjerovatniji broj
ternotolerantnih bakterija
MPN metoda
ISO 9308‐2:2004 (preuzeto od ISO 9308‐2, prva edicija 1990‐10‐01, Ref.No. ISO
9308‐2:1990 E)
MPN/100ml 7 0 ‐
Najvjerovatniji broj koliformnih bakterija fekalnog
porijekla
MPN metoda
ISO 9308‐2:2004 (preuzeto od ISO 9308‐2, prva edicija 1990‐10‐01, Ref.No. ISO
9308‐2:1990 E)
MPN/100ml 7 0 I
Tabela 1.8: Rezultati ispitivanja mikrobioloških parametara – Tehnika membranske filtracije
PARAMETAR METODA BROJ METODE Jedinica Izmjerena vrijednost MDK Kategorija
vodotoka Detekcija i određivanje
brojnosti E.coli i koliformnih bakterija
((37oC/48h)
MF metoda
BAS ISO 9308‐1:2003 (preuzeto od ISO 9308‐1, prva edicija 2000‐09‐15, Ref.No. ISO 9308‐1:2000 E)
cfu/100ml ‐ 10 ‐
Detekcija i određivanje
brojnosti E.coli i koliformnih bakterija (44oC/24h)
MF metoda
BAS ISO 9308‐1:2003 (preuzeto od ISO 9308‐1, prva edicija 2000‐09‐15, Ref.No. ISO 9308‐1:2000 E)
cfu/100ml ‐ 0 ‐
Detekcija i određivanje brojnosti
intestinalnih (fekalnih) streptokoka
MF metoda
BAS ISO 7899‐2:2003 (preuzeto od ISO 7899‐2, prva edicija 2000‐04‐15, Ref.No. ISO 7899‐2:2000 E)
cfu/100ml 27 0 II
Detekcija i određivanje brojnosti
Pseudomonas aeruginosa
MF metoda
BAS EN ISO 16 266:2009 (preuzeto od ISO 16
266:2006, Ref.No. ISO 16 266:2006 E)
cfu/100ml 70 0 ‐
Izolacija i određivanje
brojnosti sulfitoredukujućih klostridija
MF metoda
BAS EN 26461‐2:2003 (preuzeto iz EN 26461‐2:2003, Ref.No.EN 26461‐
2:2003(en)
cfu/100ml 1 1 ‐
Izolacija i određivanje brojnosti Clostridia perfringens
MF metoda
The microbiology of Drinking Water 2007:Part 6 cfu/100ml ‐ 1 ‐
Određivanje prisustva Proteus
vrsta*
Iz kolimetrije
Voda za piće, NIP Privredni pregled, 1990
prisutno/ odsutno odsutno 0 ‐
*‐metode za koje laboratorija nije akreditovana
““ parametri koji nisu ispitivani.
MDK‐ maksimalno dozvoljena količina
Tumačenje: Slova koja su označena "Boldom i italikom" su vrijednosti koje ne zadovoljavaju kriterijume propisane pravilnikom (Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće, „Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 40/03, lista I).
Analizom rezultata ispitivanja se može zaključiti da ispitivani parametri, pokazatelji organske i fekalne kontaminacije ukazuju na to da se mjerni profil nalazi u granicama I, odnosno II klase vodotoka.
U izvještaju o ispitivanjima na datom profilu, uz klasifikaciju vodotoka, date su i MDK vrijednosti.
PRILOG 3. DETALJNA ANALIZA DRUŠTVENE PROCJENE
REZULTATI KVALITATIVNOG ISTRAŽIVANJA
PREGLED POSTOJEĆIH INFORMACIJA
Tokom procesa prikupljanja informacija, utvrđeno je da je projektna lokacija Novo Selo površine 720 ha, administrativno locirana u opštini Bijeljina, Republika Srpska. Zemljište je u državnom vlasništvu i od strane Vlade Republike Srpske dodjeljeno je ugovorom o koncesiji na korištenje Poljoprivrednom dobru Semberija.
S obzirom da na podprojektnoj lokaciji nema zemljišta u privatnom vlasništvu, niti stanovnika, nije bilo moguće sprovesti anketu domaćinstava ‐ direktnih korisnika Projekta navodnjavanja. Nakon konsultacija s članovima projektnog tima, anketa domaćinstava je proširena na domaćinstva koja žive u neposrednoj blizini projektne lokacije, i bave se poljoprivrednom proizvodnjom. U neposrednoj blizini prostora gdje će biti realizovan Projekat nalaze se mjesne zajednice Dvorovi, Popovi i Amajlije. Na područjima koja obuhvataju ove mjesne zajednice živi oko 1100 domaćinstava, prema informacijama iz Opštine Bijeljina.
INTERVJUI
U okviru kvalitativnog istraživanja, na području Opštine Bijeljina, podprojektna lokacija “Novo Selo”, sprovedeni su individualni intervjui sa tri ključna aktera: predstavnikom opštine Bijeljina, predstavnikom ustanove Javno preduzeće Vode i sa glavnim i odgovornim direktorom poljoprivrednog dobra “Semberija”.
Vodičima za intervjue je predviđeno nekoliko opštih pitanja koja su ista za sve učesnike istraživanja. Radi lakšeg poređenja i formiranja jasnije slike o stanju poljoprivrede u Bijeljini u narednoj sekciji predstavićemo istovremeno odgovore gore pomenutih predstavnika, a potom se koncentrisati posebno na specifična pitanja za svakog učesnika u intervjuu.
Opšta pitanja
Stavovi učesnika istraživanja se ne razlikuju kada je riječ o procjeni poljoprivrede u BiH. Stanje poljoprivrede predstavnici lokalne uprave i zadruge procjenjuju kao izuzetno loše, ali u svojim procjenama uglavnom se fokusiraju na područje Semberije. Govoreći o poljoprivredi također navode i neke glavne probleme sa kojima se poljoprivredni proizvođači susreću: klimatsku uslovi, nesigurno tržište, niski poticaji.
„Kad je u pitanju područje Semberije, ... ja mislim da je katastrofalno. Mi smo imali prošle godine nenormalne uslove, gdje su područje Semberije zahvatile velike poplave, pa smo imali štete kao preduzeće na rod negdje oko 1,5 miliona maraka.“ (PD Semberija)
„Stanje u poljoprivredi ... kako u BiH tako i u RSu, pa i u okviru opštine Bijeljina je teško i pored primjenjenih svih agrotehničkih mjera još uvijek zavisi od klimatskih uslova u vrijeme proizvodnje, dal je to suša dal su padavine, ipak je teško i zavisimo, što bi rekli njiva je fabrika na otvorenom polju.“ (Opština Bijeljina)
„Glavni problemi što se tiče poljoprivrede da ona nema zaštitu od države, poljoprivrednici nemaju nikakvu garanciju da neki proizvod mogu da siju i nemaju sigurno tržište. ... Drugi problem je što država, odnosno RS nema stimulacije za pojedine grane poljoprivrede, ... ne mogu da budu konkurentni sa zemljama u regionu ...“ ( JP Vode)
I odgovore na pitanje: koje sektore poljoprivrede ocjenjujete kao one sa najvećim potencijalom za razvoj u BiH intervjuisani predstavnici su usmjerili na područje Semberije. Mišljenja su da kulture pšenice, kukuruza najrazvijenije, odnosno da ratarske kulture najbolje uspijevaju na njihovom području.
„... kukuruz kao osnovni prehrambeni artikal kojim se vrši dalji tov, ... Ako bi kukuruz bio stimulisan onda bi išao kroz tov i onda bi imali svoje hrane ne bi trošili ogroman novac na uvoz, ne bi stvarali deficit državi koji je svake godine otprilike 35 milijardi.“ (JP Vode)
„U području Semberije to su ratarske kulture, pšenica, kukuruz, to su velike parcele, na tim parcelama zalud je raditi neke manje jednostavnije kulture koje zahtijevaju manje površine. Dok u Federaciji, zbog nedostatka obradivih površina tamo trebaju kulture koje ne zahtijevaju velike površine, gdje nije potrebna teška mehanizacija za obradu.“ (PD Semberija)
Zemljište je glavni potencijal područja Semberije, međutim postoje brojne spone i ograničavajuće okolnosti koje se negativno reflektuju na lokalno poljoprivredno preduzetništvo. Kao glavni problem predstavnik korisnika zemlje izdvaja prije svega loš otkup proizvoda, dok predstavnik Opštine ističe kao ograničavajući faktor navodnjavanje.
„Plasman proizvoda je ograničavajući faktor a nije problem proizvesti. ... Problem je nemamo organizovan otkup nismo stekli uslove za izvoz, na području BiH imamo jedno dvije labaratorije koje mogu da prate izvoz jer svojim certifikatima pokrivaju samo područje BiH, a vani su rigorozni, skupe analize, a i proizvođači nisu edukovani, ja mislim da se i prekomjerno koriste i sredstva zaštite, herbicidi, da se ne poštuje rok, karenca, ...“. (PD Semberija)
„Na području opštine Bijeljina jedan dio ima izuzetne potencijale, pogotovo kad je u pitanju zemljište, jer to je zemljište 1, 2 i 3 kategorije. Jedan dio u uslovima suše može djelimično da priušti sebi navodnjavanje, drugi dio, gdje je zemljište 4 i više klase tu je stvarno teška situacija. Semberija može da obezbjedi dosta kako ratarskih i povrtlarskih kultura tako i voćarskih, ...“. (Opština)
Odnos opštinske vlasti prema poljoprivrednicima predstavnici opštine i ustanove JP Vode ilustruju kroz primjer formiranja agrarnog fonda, na taj način iskazuju brigu i podršku poljoprivrednim proizvođačima.
„Mi smo jedina opština u RS, a možda i u BiH koja je napravila tzv. agrarni fond. Dakle, pored što Republika daje sad je i opština izdvojila tri do pet miliona godišnje, gdje daje stimulacije, ... i za sad se to u praksi pokazalo kao vrlo dobro, ... konkuriše se i ljudi mogu da se uzdaju u nešto“. (JP Vode)
„Opština preko agrarnog fonda pokušava da podstakne proizvodnju, ulaže upravo u proširenje voćarstva, ulaže u stočarstvo i u biljnu proizvodnju u zaštićenom prostoru.“ (Opština)
Kada je riječ o ključnim akterima u oblasti poljoprivrede postoji izvjesno slaganje u odgovorima predstavnika lokalne uprave. Predstavnici opštine i ustanove JP Voda smatraju da na području Bijeljine egzistira nekoliko kompanija koje se bave preradom i otkupom poljoprivrednih proizvoda. Također, predstavnik Opštine navodi značaj i ulogu Ministarstva i udruga. S druge strane, predstavnik korisnika zemlje PD Semberija u prvi plan ističe značaj zemljišta PD Semberija i ostalih individualnih proizvođača.
„Značajni su nam ovi naši prerađivački kapaciteti, prije svega Sava Semberija, ... Postoje i poljoprivredne, zemljoradničke zadruge i one, najviše se vrši otkup sirovog mlijeka ... Samo Ministarstvo svojim programom za podsticanje podstiče određene proizvode na određen način, za proizvodnju u zaštićenom prostoru vrše subvencije, nabavku mehanizacije, kad je u pitanju tov stoke daju premije. Postoje udruženja stočara, voćara ...“ (Opština)
„Ključni akteri su individualni poljoprivredni proizvođači, drugo imamo dva, tri preduzeća koji se bave intenzivnom preradom voća i povrća, to su Sava Bijeljina, Semberka Janja i Izgradnja u Patkovači.“ (JP Voda)
„Što se tiče proizvodnje PD Semberija je vodeća u BiH, što se tiče površina i onog što radi. Što se tiče povrća imamo dosta poljoprivrednih proizvođača koji to rade. Mislim da i lokalne vlasti moraju te načelnike privrede i vodoprivrede, da ta odjeljenja, moraju više raditi i na edukaciji proizvođača ali i na edukaciji otkupljivača.“ (PD Semberija)
Prema iskazima svih intervjuisanih predstavnika sa područja Bijeljine dolazimo do zaključka da su bar djelimično upoznati sa projektom navodnjavanja. Svaki od predstavnika je u domenu svoje radne pozicije informisan o projektnoj lokaciji te nosiocima projekta.
„Ja sam upoznat da je to donacija Vlade, mi smo to prihvatili i smatramo da nećemo moći funkcionisati ako se to ne završi. Mi planiramo izmjenu sjetvene strukture, moramo ići na profitabilnije kulture, imamo prerađivačke kapacitete, ... pa postepeno mi ćemo kroz te sisteme dobiti da možemo raditi dvije kulture tokom godine a sad ne možemo.“(PD Semberija)
„Djelimično sam upoznat. Dobio sam od ove Agencije koja je dolazila, Institut za hidrogradnju Sarajevo.“ (JP Vode)
„Što se tiče projekta navodnjavanja upoznat sam ... djelimično. Znamo da je PD Semberija pokrenula tu revitalizaciju sistema za navodnjavanje. Nosilac projekta je Zavod za vodoprivredu podršku daju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RSa i Svjetska banka.“ (Opština)
Značaj i ideja projekta nailaze na odobravanje i potpunu podršku od strane svih intervjuisanih. Značajno je primjetiti slaganje predstavnika JP Voda i PD Semberija o važnosti uključenja individualnih poljoprivrednih proizvođača u projekat navodnjavanja.
„Ovaj projekat ... će bitno uticati na povećanje proizvodnje na imanju PD Semberija, omogućit će da proizvodnju kojom se bave mogu da obavljaju na što bolji i kvalitetniji način, jer ... biće im omogućen jedan od bitnih faktora proizvodnje, a to je voda.“ (Opština)
„Ako bi se to ispunilo, al ne da to ide ciljano na jedno preduzeće, nego da se obuhvati šira masa tih poljoprivrednih proizvođača, onda bi to bio pun pogodak, jer znate šta znači, ove godine nismo imali tačno 87 dana kiše, u periodu kad je bio najintenzivniji nismo imali kiše. Poljoprivredna proizvodnja ove godine u odnosu na planirano biće ostvarena oko 3540%. Da postoji navodnjavanje ostvarilo bi se 8590%.“ (JP Voda)
„Mi smo čak predlagali individualni proizvođačima da nam se priključe, ovdje ovaj dio, prema Zvorniku dio, e sad šta će biti, koliko će oni biti zainteresovani, mi ne znamo, al znamo da mi ne možemo bez toga“.(PD Semberija)
Kada je riječ o uticaju projekta na poljoprivredu i samu perspektivu poljoprivredne proizvodnje učesnici intervjua navode samo pozitivne efekte i pozitivne rezultate primjene projekta navodnjavanja.
„Ovim sistemima kada budu završeni omogućit će optimalnu sjetvu, optimalno nicanje, optimalne uslove u procesu proizvodnje, kada imamo sve to onda znamo da imamo dobre i kvalitetne proizvode.“ (Opština)
„Uticalo bi to na sve, kad uzmete u obzir. Jer onaj koji proizvodi imao bi siguran plasman, pa onda ovi koji to rade, ta dvatri preduzeća, oni bi angažovali svoje radnike, sad rade sa kapacitetom možda 2030%, tad bi radili sa 8090%, veća bi platežna moć bila ljudi, znači tih hiljadu ljudi koji se zaposli dobili bi svoje plate koje bi potrošili na robu ....“ (JP Vode)
„PD Semberija je nekad jednim dijelom radila sjemensku proizvodnju, pa su zadnjih godina smanjili, ja ću nastojati da se više radi sjemenske robe iz ekonomski razloga.“ (PD Semberija)
Glavnim nedostatkom projekta navodnjavanja predstavnik ustanove JP Vode smatra upravo izabranu projektnu lokaciju. Dok predstavnici Opštine i ustanove PD Semberija ne uočavaju nedostatke niti neke značajne probleme koji bi se mogli pojaviti u implementaciji projekta.
„Mislim da je to potpuno promašena stvar ako se samo ide na njih, jer nemaju radnu snagu, niti obnovljene resurse, što se tiče mehanizacije.., oni su jedno polumrtvo preduzeće ...“ (JP Vode)
„Da znam koji su ja bih već reagovao, mi smo cijelo vrijeme učestvovali u projektu tako da sve ono što smo mislili da je nedostatak mi smo njima sugerisali i oni su ispravljali.“ (PD Semberija)
„Ne bi trebalo da bude problema, al problemi su uvijek mogući.“ (Opština)
Na pitanje o mogućim imovinsko‐pravnim problemima koje bi implementacija projekta mogla izazvati predstavnici Opštine i ustanove PD Semberija jedinstvenog su stava. Prema projektnoj dokumentaciji područje planirano za navodnjavanje u cjelosti pripada PD Semberiji, samim tim mogućnost javljanja imovinsko‐pravnih problema je isključena.
„Nemamo mi tih problema, mi imamo drugih problema koje upravo rješavamo ovim projektom. Dio zemlje su nam uzimale gradske vlasti i otvarale stambene prostore. ... ovo obradivo zemljište pretvaraju u građevinsko, sa ovim sistemom to ćemo zaustaviti jer skup je ovo projekat.“ (PD Semberija)
„Neće sigurno, jer PD Semberija, znam da je jedan dio uzet pod koncesiju na jedan dosta duži period, tako da s te strane nema problema, a drugo zemljište je u njihovom vlasništvu znači ne bi trebalo da bude problema.“ (Opština)
Predstavnici Opštine i PD Semberije smatraju da je problem navodnjavanja rješen adekvatno kroz projektnu dokumentaciju. Predstavnik ustanove JP Vode ipak je drugačijeg mišljenja i navodi svoj prijedlog navodnjavanja na području Opštine Bijeljina.
„Mi smo učestvovali u projektu, da smo imali bolje rješenje mi bi ga i tražili.“ (PD Semberija)
„Moje mišljenje i viđenje najboljeg rješenja navodnjavanja, da to treba ići tipom bunara, su i oni sami potvrdili da sam bio upravu i da se bukvalno podudara sa tim dijelom.“ (Opština)
„Generalno problem navodnjavanja može se riješiti ovako kako je vlada zacrtala, a to je vodoprivredno uređenje Semberije, al to je jedan dio samo koji ima hidromelioraciju ... a ovaj dio koji nije zvršen 80ih godina, prema jugu, u Janji ima 20 hiljada stanovnika koji imaju izuzetno dobru zemlju, vrijedni ljudi ali nemaju razrješenu situaciju, i treba se malo fokusirati na te ljude, koji su se vratili iz Federacije i koji su ostali tu ...“ (JP Voda)
Govoreći o ulozi i zadacima udruženja/zadruga u projektu navodnjavanja nailazimo na podijeljene stavove učesnika u intervjuu.
„Ja sam pokušao Udruženje poljoprivrednika Semberije da uključim ali oni nisu našli interesa, mislim da oni nisu spremni za takve stvari.“ (PD Semberija)
„Ne vjerujem da bi udruženja mogla nešto da urade u tom smislu.“ (JP Vode)
„Sigurno, pod broj jedan udruženja pod broj dva zadruge, mada bi to trebalo biti obrnuto, ... zadruge su te oko kojih se proizvođači trebaju da okupljaju i da sve svoje probleme rješavaju tu al trenutno ... udruženja lakše prolaze u prezentaciji svojih ideja i projekata...“ (Opština)
Projekat navodnjavanja će se pozitivno odraziti i u segmentu zapošljavanja, mišljenja su učesnici istraživanja. Oni navode da su svjesni da broj novih uposlenika, vrstu obuke, profil kadrova diktiraju i drugi uvjeti.
„Naslijedio sam ovdje 15 inžinjera tako da je to sasvim dovoljno i mnogo, trebalo bi neke penzionisati pa dovesti mlađe, a na samom terenu imamo službu za navodnjavanje koja funkcioniše i radi. Normalno moraće da prođu obuku ti koji budu na tom radili ...“ (PD Semberija)
„I tu su rekli da će se morati uposliti određen broj ljudi koji će raditi na tim crpnim stanicama, opsluživati sistem za navodnjavanje.“ (Opština)
„Očekujem, rekao sam da je to jedan lanac, to nije samo jedna grana. ... to je jedan širok spektar ljudi i mislim da bi došlo do značajnog povećanja, ..., više tih projekata dali bi na neki način ljudima sigurnost da ostanu, posebno mladi koji svi žele da odu.“ (JP Voda)
Saradnju između Opštine i kompanija predstavnici lokalne zajednice, predstavnik JP Vode i predstavnik Opštine, procjenjuju kao dobru, uz korektan angažman Opštine za dobrobit kompanija. Prema navodima predstavnika PD Semberija saradnja Opštine sa kompanijama nije na zadovoljavajućem nivou iako ne navode niti jedan aktuelan međusobni problem.
„Opština je skoro dobila odjeljenje za poljoprivredu i vodoprivredu, imaju jednog mladog ambicioznog, završio je čovjek poljoprivredni fakultet, i on nastoji da poveže sve te organizacije koje se bave poljoprivredom i mislim da je na dobrom putu da se napravi i Opština je uvidila da je nedovoljno to davanje od strane Republike, uvidila da mora pomoći tim ljudima i samo to osnivanje fonda.“ (JP Voda)
„Što se tiče saradnje do sada su bili na zadovoljavajućem nivou, uvijek su bili obaviješteni, uključeni, na vrijeme pozvani to govori i ovo naše prisustvo kada je promovisan ovaj projekat.“ (Opština)
„Nemamo probleme ... mada mislim da lokalna zajednica treba da učestvuje u pomoći u realizaciji projekta, mislim da ne učestvuju dovoljno. Njihov predstavnik nije bio prisutan ni na jednom sastanku ... mislim da nisu dovoljno uključeni. Trebaju i finansijski da pomognu, ipak tu radi 200 ljudi. Mi sve što radimo radimo sa Ministarstvom, ne bi trebali preskakati Opštinu...“ (PD Semberija)
Probleme u implementaciji IDP nije moguće uzrokovati lošom saradnjom između kompanija i okolnog stanovništva jer su prije svega na projektnoj lokaciji rješeni imovinsko‐pravni odnosi.
„Ne vidim da bi tu mogli biti problemi, jer su ti imovinskopravni problemi rješeni, nigdje nema prelaska preko imanja, tako da je sve u okviru imanja koje trenutno koristi PD Semberija, u bilo kom smislu ne vidim.“ (Opština)
Specifična pitanja za aktere iz lokalne uprave
Na pitanje o broju naseljenih mjesta i stanovnika na projektnoj lokaciji predstavnici lokalne uprave su odgovorili da je pomenuta lokacija dodijeljena na koncesiju PD Semberiji.
„Što se tiče Novog Sela, ta firma je nekad bila poznata, ona je sad pred raspadom i mislim da je tu gubljenje vremena s njima.... Velika je stvar kad bi moglo da se ide na individualne poljoprivredne proizvođače, ... to je izvršena privatizacija jednog dijela, zemlja je uzeta pod koncesiju, i tako to, mislim da tu ulaganja nisu opravdana.“(JP Voda)
Govoreći o koncesiji, moramo napomenuti da predstavnici lokalne uprave nisu detaljno niti konkretno upoznati sa uslovima pod kojim su koncesije date kompanijama niti sa sigurnošću znaju da li su ti uslovi ispoštovani.
„Zvanično nekih saznanja i nemam, informacije imamo da oni svoje obaveze prema Ministarstvu izmiruju redovno.“ (Opština)
„Ne znam. Znam da je vlada raspisivala koncesije i da su uzimali i oni, znači Sembrija preduzeće, ali su uzimali i individualni poljoprivredni proizvođači.“ (JP Vode)
Specifična pitanja za kompanije, vlasnike i korisnike zemljišta
Prije svega zanimali su nas neki opšti podaci o samoj ustanovi PD Semberija i o projektnoj lokaciji kao što su broj zaposlenih radnika, površina zemljišta koju kompanija koristi, kulture koje uzgajaju, te plasman proizvoda na tržište.
„PD Semberija ima 208 stalno zaposlenih, u sezoni oni su imali potrebe za jedno 100 radnika još.“
„Koristi 2600 hektara, projektna lokacija obuhvata 720 hektara. To je otprilike bila pšenica, kukuruz, soja, uljana repica ...“
„Samo na području BiH, mi imamo saradnju sa Lijanovićem kad je u pitanju stočna proizvodnja, iz Ljubuškog Mate komerc sjemenska pšenica...“
Predstavnik PD Semberije na pitanje o sistemu navodnjavanja koji trenutno koriste ističe:
„Koristimo, kako ga zovu pivot sistem al jako je skup za održavanje. Mi imamo 12 bunara svojih na površini od 700 hektara, imamo dovoljno vode ali imaju potapajuće pumpe koje dosta troše, imamo agregate na naftu, pa ti agregati proizvode stuju, dosta su veliki troškovi.“
S obzirom da je intervju realizovan kada su radovi na poljoprivrednom zemljištu već privedeni kraju, predstavnik PD Semberije na pitanje: koliko košta trenutno korištenje i održavanje sistema navodnjavanja, ne daje konkretan odgovor o troškovima navodnjavanja.
„Ne znam tačno, al ja sam zaustavio sve, ... jer nema više potrebe ... u ovom kraju gdje mi radimo predviđeno je sve na struju, znači dva trafoa na parcelama koji će snadbijevati struju. Mi imamo problem čuvanja i obezbjeđivanja tih sistema, mi smo imali devet tih sistema al ljudi kradu kablove, to su bakarni kablovi, na 100tine kila kablova oni ukradu preko noći.“
Kada se govori o zaradi na poljorivrednim proizvodima, predstavnik korisnika zemlje ističe da je riječ o maloj dobiti.
„Poljoprivredno dobro ima negdje oko 9 mliona maraka prihod, a znajući da je u poljoprivredi negdje oko 10% dobit.“
Iako je u ranijim iskazima na pitanja o ograničenjima i problemima u sektoru poljprivrede učesnik u intervjuu navodio različite probleme: tržište, loš otkup, neorganiziranost, na pitanje o najvećem i najtežem problemu na konkretnoj lokaciji odgovara sasvim neočekivano da je to nerad.
„Za PD Semberiju najveći problem je nerad.“
Imovinsko‐pravna situacija vezana za zemljište koje PD Semberija koristi je regulisana koncesionim ugovorima.
„To su koncesioni ugovori sa Vladom.“
Učešće u investiciji i učešće u održavanju novog sistema navodnjavanja je finansijsko pitanje. Naime, volja za učešćem postoji, razumijevanje također, međutim predstavnik PD Semberija nije siguran koliko i kako će moći podnijeti to finansijsko učešće, te se nada podršci od strane Vlade.
„Ovim projektom je pokriveno kompletno tih 700 hektara, kako sam ja shvatio. Ova firma neće moći raditi bez tih sistema pogotovo na ove klimatske promjene koje se dešavaju svake godine.“
„Mi smo shvatili da Vlada snosi troškove investicija dovođenja i razvođenja tog sistema na površine, mi smo sve površine isparcelisali i doveli ih u neki oblik koji će moći koristiti ... Što se tiče održavanja, mi ćemo moći održavati, al pitanje je novih sistema, kako nabaviti nove sisteme. ... da bar Ministarstvo finansira jedan dio a jedan dio da se ide u kredit ... ili ostaviti ove stare sisteme koji su dotrajali.“
REZULTATI KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA
Detaljne tabele sa prikupljenim podacima date su u Prilogu ovog izvještaja. U daljem tekstu neki od podataka su predstavljeni tabelarno radi ilustracije.
97,5% ispitanika navodi da su vlasnici zemljišta na lokaciji Novo Selo i u neposrednoj blizini. Od ukupnog broja vlasnika zemljišta, 21,9% ih je zemljište kupilo, a 75,5% ispitanika zemljište su naslijedili.
Prosječna površina zemljišta koja je u vlasništvu ili posjedu ispitanika iznosi 30863 m2. A prosječna površina zemljišta koja je u upotrebi za poljoprivrednu proizvodnju je 27035 m2.
Većina ispitanika, 70,5%, za poljoprivrednu proizvodnju koristi zemljište na više odvojenih parcela. (Tabela 1.) Prosječan broj parcela je 4. Kada je u pitanju vrijednost zemljišta u vlasništvu, zanemarljivo mali broj ispitanika je dao konkretan odgovor. Većina ispitanika, 92%, ne zna ili nije sigurna. (Tabela 2.)
Tabela 1: Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za poljoprivrednu proizvodnju?
P5. Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za poljoprivrednu proizvodnju?
N %
Jedna parcela 59 29,5
Više parcela 141 70,5
Total 200 100
Tabela 2: Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti zemljišta u KM/m2 koje je u Vašem vlasništvu, posjedu?
P7. Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti zemljišta u KM po m2 koje je u Vašem vlasništvu, posjedu?
N % 0‐10 KM 3 1,5 Više od 20 4 2,0 Ne zna/Nije siguran/a 184 92,0 Bez odgovora 9 4,5 Total 200 100
Velika većina ispitanika za kulture koje uzgajaju navode luk (93%), krompir (92%), salatu (89%), mrkvu (88%), paradajz (87,5%), papriku (86%) i kupus (83,5%). Druge kulture koje su u značajnom postotku navedene kao kulture uzgoja su: kukuruz (67%), pšenica (60,5%), voće (55,5%), cvijeće (53,5%). 37% ispitanika naveli su da uzgajaju neke druge kulture, osim ponuđenih u odgovorima, a to su uglavnom ječam i djetelina.
Na pitanja o visini prosječnih godišnjih prinosa po kulturi i prosječnoj godišnjoj prodaji po kulturi odgovorio je zanemarljivo mali broj ispitanika, ispod 5%, stoga ove podatke ne uvrštavamo u analizu.
U prosjeku, stalno angažovana u poljoprivrednoj proizvodnji nije niti jedna osoba. Ovi podaci iznenađuju, s obzirom da 55,5% ispitanika navodi da je poljoprivreda glavno zanimanje u njihovom domaćinstvu i 52,5% navodi da niti jedan član domaćinstva nije zaposlen negdje drugo osim u njihovoj poljoprivrednoj proizvodnji. Također, veoma mali broj ispitanika za poljoprivrednu proizvodnju angažuje sezonske radnike, tako da u prosjeku to ne iznosi niti
jednu osobu. Pored toga, 93% ispitanika navodi da su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi domaćinstva/kućanstva.
Mali procenat ispitanika posjeduje plastenike (3%). Traktor posjeduje velika većina ispitanika (66,5%), freze 5,5% ispitanika, itd.
23% ispitanika izjasnilo se da trenutno koristi neki sistem navodnjavanja poljoprivrednih površina. 34,8% ispitanika koji koriste neki sistem navodnjavanja, koriste ručne pumpe, a 30,4% ispitanika navode da koriste sistem „kap po kap“. (Tabela 3.) U prosjeku, sistem navodnjavanja koji trenutno koriste ispitanici poboljšava prinose za 34%. Mjesečni troškovi korištenja sistema navodnjavanja, u sezoni kada je najintenzivnije zaljevanje, iznose u prosjeku 34 KM.
Tabela 3: Koji sistem navodnjavanja koristite?
P15. Koji sistem navodnjavanja koristite?*
N %
Ručne pumpe 16 34,8
Električne/dizel pumpe 6 13,0
Ukopane cijevi 1 2,2
Kap po kap 14 30,4
Nešto drugo 10 21,8
Total 46 100,0
*Samo ispitanici koji koriste određeni sistem navodnjavanja
Odgovor na pitanje o prosječnoj godišnjoj zaradi dao je zanemarljivo mali broj ispitanika, ispod 5%, tako da podaci nisu uvršteni u ovu analizu.
Najskuplja stavka u poljoprivrednoj proizvodnji je đubrivo. Ova stavka u ukupnim troškovima poljoprivredne proizvodnje učestvuje sa 45%. Nabavka sjemena učestvuje sa 26%, zaštitna sredstva sa 20%, najam mehanizacije 13%, a navodnjavanje iznosi 11% ukupnih troškova. (Tabela 4.) Za ličnu upotrebu poljoprivredne proizvode uzgaja 98% ispitanika. 39,5% ispitanika poljoprivredne proizvode prodaju na lokalnom tržištu.
Na pitanje o problemima koji imaju najviše uticaja na smanjenje poljoprivredne proizvodnje većina ispitanika navodi da je to skupo đubrivo (89%) i suša (81%), a potom u nižem procentu niska otkupna cijena (50%), poplava (35,5%) i nedostatak kvalitetnog sjemena (25,5%). Za 16,5% ispitanika to je nedostatak tržišta za plasman, za 15,5% ispitanika to je nelojalna konkurencija, te za 15% to je skup sjemenski materijal.
48% ispitanika očekuje da će se u narednom periodu, od npr. 5 godina, poljoprivredna proizvodnja donekle pogoršati. 28% ispitanika ne očekuje promjene, a djelimična poboljšanja u poljoprivrednoj proizvodnji očekuje 9% ispitanika. Niti jedan ispitanik ne očekuje da će se proizvodnja jako poboljšati, a 1% ispitanika očekuje da će se proizvodnja jako pogoršati. 41,3% ispitanika misli da na poljoprivrednu proizvodnju najveći uticaj ima ekonomska situacija, 19,2% da je to odnos zvaničnih institucija, a 18,6% ispitanika da je to generalni nedostatak promjena.
15% ispitanika je čulo za Projekat razvoja navodnjavanja. Nizak procenat ispitanika je i nakon upoznavanja s osnovnim informacijama o Projektu naveo da će poboljšano navodnjavanje uticati u velikoj mjeri na njihovu poljoprivrednu proizvodnju. 43,5% ispitanika misle da Projekat neće nimalo uticati na njihovu proizvodnju.
Ispitanici koji su odgovorili da će poboljšano navodnjavanje uticati u velikoj mjeri (1,5%), donekle (33,5%) i malo (17%) na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, odgovarali su na
detaljnija pitanja o ovom uticaju. 41,3% ispitanika ne zna ili nije sigurno na koji način će realizacija Projekta uticati na njihovu proizvodnju. 36,5% ih misli da će rekonstrukcija sistema navodnjavanja na lokaciji Novo Selo pozitivno uticati i na njihovu poljoprivrednu proizvodnju. Kao razlog navode poboljšanje prinosa ili mogućnost saradnje. 20,2% ih je mišljenja da će ovaj uticaj biti negativan, a kao razlog uglavnom navode konkurenciju na tržištu.
Nizak procenat (7,5%) ispitanika je zainteresovano za priključivanje na obnovljeni sistem navodnjavanja, 31% nije zainteresovano, a 60,5% ispitanika nije dalo odgovor na ovo pitanje. Dio ispitanika naveo je i razloge za ovakvo mišljenje, pa navode: da nemaju potrebu za priključivanje, nedostatak finansijskih sredstava, bolji prinosi i povoljniji uslovi, itd.
56% ispitanika vjerovatno ne bi učestvovalo, a 19,5% sigurno ne bi učestvovalo u investiranju u novi sistem navodnjavanja. 57,5% ispitanika vjerovatno ne bi učestvovalo, a 21% sigurno ne bi učestvovalo u troškovima održavanja i korištenja novog sistema navodnjavanja. (Tabela 5.)
Tabela 4: Procentualno učešće troškova u ukupnim troškovima poljoprivredne proizvodnje, srednja vrijednost svih odgovora.
P18. Molimo vas da nam za slijedeće stavke troškova vaše poljoprivredne proizvodnje kažete koliko procentualno učestvuju u ukupnim troškovima!?
N M
Nabavka sjemena 200 26
Zaštitna sredstva 200 20
Najam mehanizacije 200 13
Navodnjavanje 200 11
Dodatna radna snaga 200 14
Đubrivo 200 45
Tabela 5: Koliko je vjerovatno da biste Vi lično učestvovali u pokrivanju troškova održavanja i korištenja novog sistema navodnjavanja?
P31. U slučaju da se od Vas zahtijeva da učestvujete i sami u pokrivanju troškova održavanja i korištenja ovog novog sistema navodnjavanja, koliko je vjerovatno da biste Vi lično učestvovali u tim troškovima?
N %
Vjerovatno da 25 12,5
Vjerovatno ne 115 57,5
Sigurno ne 42 21,0
Ne zna/Nije siguran/a 16 8,0
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100,0
89% ispitanika nije spremno ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projekta, odnosno za postavljanje cijevi, kanala, pumpe i sl. Od ovih ispitanika, njih 37,6% zemlju ne bi ustupili ni pod kojim uslovima, 38,8% bi zemlju ipak ustupili uz dogovor/nadoknadu, 23% bi zemlju prodali.
87% ispitanika ne bi pristalo da dio njihovog zemljišta bude predmet eksproprijacije ukoliko bi bilo neophodno za izgradnju sistema navodnjavanja. Od ovih ispitanika, njih 35,3% ne bi pristali ni pod kojim uslovima, a isti procenat (35,3%) bi ipak pristali uz dogovor/nadoknadu.
92% ispitanika ne bi pristalo na privremeno preseljenje ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje sistema navodnjavanja. Od ovih ispitanika, njih 64,6% ne bi pristali ni pod kojim uslovima, a 25,3% bi ipak pristali uz dogovor/nadoknadu.
88% ispitanika ne bi pristalo na trajno preseljenje ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje sistema navodnjavanja. Od ovih ispitanika, njih 71,4% ne bi pristali ni pod kojim uslovima, a 16,3% bi ipak pristali uz dogovor/nadoknadu.
30,5% ispitanika sarađuje sa drugim lokalnim poljoprivrednicima; 2,5% sarađuje sa predstavnicima lokalne vlasti nadležnim za oblast poljoprivrede; sa predstavnicima lokalne vlasti nadležnim za oblast vodoprivrede ne sarađuju; 1% sarađuje sa udruženjima/zadrugama; 20% sa nekim preduzećem za preradu poljoprivrednih proizvoda i samo 0,5% sa PD Semberija. (Tabela 6.)
Tabela 6: Da li surađujete ili ne surađujete sa svakim od navedenih aktera?
P44. Da li surađujete ili ne surađujete sa svakim od navedenih aktera?
Da
Ne Ne zna
Bez
odgovora
N % N % N % N %
Drugi lokalni poljoprivrednici 61 30,5 99 49,5 9 4,5 31 15,5
Predstavnici lokalne vlasti nadležni za oblast
poljoprivrede 5 2,5 149 74,5 15 7,5 31 15,5
Predstavnici lokalne vlasti nadležni za oblast
vodoprivrede 0 ,0 155 77,5 14 7,0 31 15,5
Udruženja poljoprivrednika / zadruge 2 1,0 153 76,5 13 6,5 32 16,0
Preduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda 40 20,0 126 63,0 3 1,5 31 15,5
PD Semberija, Novo Selo 1 ,5 154 77,0 14 7,0 31 15,5
Zanemarujuće mali broj ispitanika odgovorio je i na pitanje koliko su zadovoljni tom saradnjom, stoga ove podatke ne navodimo kao relevantne.
Ispitanike koji su se izjasnili da ne sarađuju s prethodno navedenim akterima pitali smo i zašto ne ostvaruju saradnju s navedenim akterima. Zanačajan procenat ispitanika nije dao odgovor na ovo pitanja (od 20,2–33,3% ispitanika za različite aktere), a ako jesu odgovorili najčešće navode da ne sarađuju sa navedenim akterima jer proizvode za vlastite potrebe ili zbog toga što nemaju koristi od te saradnje.
Lokalne vlasti u veoma maloj mjeri (90% ispitanika) i u prilično maloj mjeri (6,5% ispitanika) uvažavaju zahtjeve poljoprivrednika u vezi sa njihovom proizvodnjom. (Tabela 7.) Gotovo svi ispitanici (99%) navode da ne mogu uticati na odluke koje se donose na lokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu. (Tabela 8.) 49,5% ispitanika mišljenja je da zaposleni u službama
lokalne vlasti za oblast poljoprivrede i vodoprivrede ne trebaju obuku iz upravljanja za optimalno korištenje vode.
21,5% ispitanika koristilo je poticaje ili neku vrstu pomoći za poljoprivrednu proizvodnju. Ovu pomoć najčešće su dobijali s entitetskog nivoa vlasti (74,4%), te od Opštine (27,9%), poljoprivredne zadruge (16,3%), itd. 98,5% ispitanika nisu članovi udruženja ili zadruge poljoprivrednika. Očekivanja ispitanika od udruženja ili zadruge poljoprivrednika su najčeće u zastupanju zajedničkih interesa (78%). Pomoć u sjemenskom materijalu ili novcu očekuje 27,5% ispitanika; 19,5% ispitanika očekuje rješenje otkupa proizvoda, 14% informacije, itd.
Tabela 7: U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom?
P48. U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom?
N %
U prilično značajnoj mjeri 3 1,5
U prilično maloj mjeri 13 6,5
U veoma maloj mjeri 180 90,0
Ne zna/Nije siguran/a 2 1,0
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100,0
Tabela 8: Da li možete uticati na odluke koje se donose na lokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu?
P49. Da li možete uticati na odluke koje se donose na lokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu?
N %
Da 0 ,0
Ne 198 99,0
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100,0
61% ispitanika je mišljenja da bi Udruženje korisnika vode moglo voditi brigu o korištenju i distribuciji vode i održavanju sistema navodnjavanja. Za ispitanike koji su suprotnog mišljenja (34,5%) to bi trebala biti opštinska služba za poljoprivredu (30,8%), ili udruženje poljoprivrednika (30,8%), ili opštinska komunalna služba/preduzeće (21,8%). Za određivanje cijene korištenja vode i održavanja sistema navodnjavanja treba biti zaduženo Udruženje korisnika vode (33,5%), opštinska služba za poljoprivredu (32%), udruženje poljoprivrednika (15,5%), itd. 95,5% ispitanika se izjasnilo da nema potrebu za obukom u vezi sa planiranim sistemom navodnjavanja.
SOCIODEMOGRAFSKI PROFIL ISPITANIKA
U ovom istraživanju 58% ispitanika su muškog spola, a 42% ispitanika je ženskog spola. Prosječna starost ispitanika je 53 godine. Anketirana domaćinstva u prosjeku imaju po 3 člana.
Kada je riječ o obrazovnom profilu, najviši procenat ispitanika je završio srednju školu/gimnaziju (49%), a potom osnovnu školu (28%). Nije zanemarljiv ni procenat od 11%
ispitanika koji su bez osnovne škole ili nisu završili osnovnu školu. 5,5% ispitanika ima više obrazovanje, i isti procenat visoko obrazovanje.
U više od polovine domaćinstava poljoprivreda je glavna aktivnost (55,5%). U 47,5% domaćinstava neko od članova domaćinstva je zaposlen negdje drugo, a ne u poljoprivrednoj djelatnosti. Prosječan broj članova domaćinstva koji su zaposleni negdje drugo je jedan član po anketiranom domaćinstvu.
Većina anketiranih domaćinstava (66,5%) imaju i druge prihode osim poljoprivredne proizvodnje. Ispitanici koji su naveli da njihovo kućanstvo ima i druge izvore prihoda, naveli su i strukturu tih prihoda: 60,2% domaćinstava ima nekog zaposlenog člana i na osnovu toga prihode po osnovu plate; u 30,8% domaćinstava neko od članova prima penziju.
35% ispitanika navodi da je poljoprivreda osnovni izvor prihoda njihovog domaćinstva. Najčešći odgovori o prosječnim mjesečni prihod domaćinstava su: za isti procenat ispitanika, po 18% u rasponu od 301 do 500 KM, i u rasponu od 501 do 700 KM. Za 17,5% ispitanika prihod je u rasponu od 101 do 300 KM, a za 9,5% ispitanika u rasponu od 701 do 900 KM. 13% ispitanika navodi da su im prihodi u rasponu od 901 do 1500 KM, a najniže prihode do 100 KM ima 4% ispitanika.
PODACI PRIKUPLJENI PUTEM KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA
Tabela P1. Da li ste vlasnik, posjednik ili zakupac parcele na lokaciji Novo Selo (ili u neposrednoj blizini)?
P1. Da li ste vlasnik, posjednik ili zakupac parcele na lokaciji Novo Selo, Bijeljina?
N %
Vlasnik 195 97,5
Posjednik 2 1,0
Zakupac 2 1,0
Bez odgovora/Odbijanje 1 ,5
Total 200 100,0
Tabela P2. Da li ste zemlju naslijedili ili kupili?
P2. Da li ste zemlju naslijedili ili kupili?*
N %
Naslijedio/la 148 75,5
Kupio/la 43 21,9
Bez odgovora/Odbijanje 5 2,6
Total 196 100,0
*Samo ispitanici koji su vlasnici parcela, ili nisu dali odgovor.
Tabela P3. Pod koji uslovima koristite zemlju kao zakupac, na koji period, po kojoj cijeni godišnje?
P3. Pod koji uslovima koristite zemlju kao zakupac, na koji period, po kojoj cijeni godišnje?*
N M
Period (godine) 0 .
Godišnja cijena (KM) 2 1470 *Samo ispitanici koji su zakupili zemljište
Tabela P4. Navedite površinu zemljišta u vlasništvu/posjedu/pod zakupom? Kolika je površina zemljišta u upotrebi za poljoprivrednu proizvodnju? (u m2)
P4. Navedite površinu zemljišta u vlasništvu/posjedu pod zakupom? Kolika je
površina zemljišta u upotrebi za poljoprivrednu proizvodnju? (u m2)
N M
Površina zemljišta u vlasništvu/posjedu/pod zakupom
160 30863
Površina zemljišta u upotrebi za poljoprivrednu proizvodnju 190 27035
Tabela P5. Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za poljoprivrednu proizvodnju?
P5. Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za poljoprivrednu proizvodnju?
N %
Jedna parcela 59 29,5
Više parcela 141 70,5
Total 200 100
Tabela P6. Možete li navesti broj parcela?
P6. Možete li navesti broj parcela?*
N M
Prosječan broj parcela 141 4
*Samo ispitanici koji imaju više parcela
Tabela P7. Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti zemljišta u KM po m2 koje je u Vašem vlasništvu, posjedu?
P7. Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti zemljišta u KM po m2 koje je u
Vašem vlasništvu, posjedu?
N %
0‐10 KM 3 1,5
Više od 20 4 2,0
Ne zna/Nije siguran/a 184 92,0
Bez odgovora 9 4,5
Total 200 100
Tabela P8. Koje sve od navedenih kultura uzgajate?
P8.Koje sve od navedenih kultura uzgajate?
N %
Kukuruz 134 67,0
Pšenica 121 60,5
Mrkva 176 88,0
Paprika 172 86,0
Vinova loza 2 1,0
Krompir 184 92,0
Luk 186 93,0
P8.Koje sve od navedenih kultura uzgajate?
N %
Salata 178 89,0
Paradajz 175 87,5
Kupus 167 83,5
Duhan 6 3,0
Jagodičasto voće 12 6,0
Voće 111 55,5
Cvijeće 107 53,5
Nešto drugo 66 33,0
Total 200 100,0
Tabela P11. Koliko osoba radi na zemlji?
P11. Koliko osoba radi na zemlji?
N MStalno 154 ,5
Sezonski 200 ,5
Tabela P12. Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi Vaseg domaćinstva/kućanstva?
P12. Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi Vaseg domaćinstva/kućanstva?
N % Da 186 93,0
Ne 1 ,5
Bez odgovora 13 6,5
Total 200 100,0
Tabela P13. Šta od navedene poljoprivredne opreme i mehanizacije posjedujete?
P13. Šta od navedene poljoprivredne opreme i mehanizacije posjedujete?
N % Plastenik 6 3
Motokultivator 4 2
Kombajn 2 1
Traktor 133 66,5
Freza 11 5,5
Nešto drugo 12 6
P13. Šta od navedene poljoprivredne opreme i mehanizacije posjedujete?
N % Bez odgovora 54 27
Total 200 100
Tabela P14. Da li trenutno koristite neki sistem navodnjavanja?
P14. Da li trenutno koristite neki sistem navodnjavanja?
N %
Da 46 23,0
Ne 151 75,5
Bez odgovora 3 1,5
Total 200 100,0
Tabela P15. Koji sistem navodnjavanja koristite?
P15. Koji sistem navodnjavanja koristite?*
N %
Ručne pumpe 16 34,8
Električne/dizel pumpe 6 13,0
Ukopane cijevi 1 2,2
Kap po kap 14 30,4
Nešto drugo 10 21,8
Total 46 100,0
*Samo ispitanici koji koriste određeni sistem navodnjavanja
Tabela P16. Koliko po Vašoj procjeni sistem navodnjavanja koji trenutno koristite poboljšava Vaše prinose, izraženo u procentima?
P16. Koliko po Vašoj procjeni sistem navodnjavanja koji trenutno koristite poboljšava
Vaše prinose, izraženo u procentima?*
N M
43 34
*Samo ispitanici koji koriste određeni sistem navodnjavanja
Tabela P17. Koliko Vas mjesečno košta korištenje sistema navodnjavanja, u sezoni kada je najintenzivnije zaljevanje?
P17. Koliko Vas mjesečno košta korištenje sistema navodnjavanja, u sezoni kada je
najintenzivnije zaljevanje?*
N M
Prosječni iznos mjesečno (KM) 33 34
*Samo ispitanici koji koriste određeni sistem navodnjavanja
Tabela P18. Molimo vas da nam za slijedeće stavke troškova vaše poljoprivredne proizvodnje kažete koliko procentualno učestvuju u ukupnim troškovima!?
P18. Molimo vas da nam za slijedeće stavke troškova vaše poljoprivredne proizvodnje kažete
koliko procentualno učestvuju u ukupnim troškovima!?
N M
Nabavka sjemena 200 26
Zaštitna sredstva 200 20
Najam mehanizacije 200 13
Navodnjavanje 200 11
Dodatna radna snaga 200 14
Đubrivo 200 45
Nešto drugo 200 21
Tabela P20. Gdje sve plasirate/prodajete svoje poljoprivredne proizvode?
P20. Gdje sve plasirate/prodajete svoje poljoprivredne proizvode?
N % Proizvodim samo za ličnu upotrebu 196 98,0
Na lokalnom tržištu 79 39,5
Na širem tržištu BiH 0 0
Na inostranom tržištu 1 ,5
Ne zna/Nije siguran/a 1 ,5
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100
Tabela P21. Koji od navedenih problema, ili neki drugi ima najviše uticaja na smanjenje prinosa u Vašoj poljoprivrednoj proizvodnji?
P21. Koji od navedenih problema, ili neki drugi ima najviše uticaja na smanjenje prinosa u Vašoj
poljoprivrednoj proizvodnji?
N % Suša 162 81,0
Poplava 71 35,5
Nedostatak radne snage 7 3,5
Skupo đubrivo 178 89,0
Nedostatak tržišta za plasman 33 16,5
Niska otkupna cijena 100 50,0
Nelojalna konkurencija 31 15,5
Nedostatak kvalitetnog sjemena 51 25,5
Nešto drugo 30 15,0
Bez odgovora/Odbijanje 1 ,5
Total 200 100,0
Tabela P22. Kakva su vaša očekivanja od poljoprivredne proizvodnje u narednom periodu, od npr. 5 godina?
P22. Kakva su vaša očekivanja od poljoprivredne proizvodnje u narednom periodu, od npr. 5
godina? N %
Jako će se poboljšati 0 0
Donekle će se poboljšati 18 9,0
Ostati će približno ista 56 28,0
Donekle će se pogoršati 96 48,0
Jako će se pogoršati 2 1,0
Ne zna/Nije siguran/a 25 12,5
Bez odgovora/Odbijanje 3 1,5
Total 200 100
Tabela P23. Zbog čega tako mislite?
P23. Zbog čega tako mislite?*
N %
Nema promjena, generalno 32 18,6
Ekonomska situacija 71 41,3
Nezainteresovanost mladih 5 2,9
Odnos zvaničnih institucija 33 19,2
Optimističnost 15 8,7
Ostalo 1 ,6
Ne zna/Nije siguran/a 14 8,1
Bez odgovora/Odbijanje 3 1,7
Total 172 100,0
*Samo ispitanici koji imaju određena očekivanja od poljoprivredne proizvodnje u narednom periodu
Tabela P24. Da li ste čuli nesto o Projektu razvoja navodnjavanja u RS, koji će se implementirati na nekoliko lokacija? Jedna od predloženih lokacija je i lokacija Novo Selo, Bijeljina.
P24. Da li ste čuli nesto o Projektu razvoja navodnjavanja u RS koji će se implementirati na nekoliko lokacija? Jedna od predloženih lokacija
je i lokacija Novo Selo, Bijeljina. N %
Da 30 15,0
Ne 163 81,5
Ne zna/Nije siguran/a 2 1,0
Bez odgovora/Odbijanje 5 2,5
Total 200 100,0
Tabela P25. U kojoj mjeri će poboljšano navodnjavanje na lokaciji Novo Selo, Bijeljina, uticati na Vašu poljoprivrednu proizvodnju?
P25. U kojoj mjeri će poboljšano navodnjavanje na lokaciji Novo Selo, Bijeljina, uticati na Vašu
poljoprivrednu proizvodnju?
N %
U velikoj mjeri 3 1,5
Donekle 67 33,5
Malo 34 17,0
Nimalo 87 43,5
P25. U kojoj mjeri će poboljšano navodnjavanje na lokaciji Novo Selo, Bijeljina, uticati na Vašu
poljoprivrednu proizvodnju?
N %
Ne zna/Nije siguran/a 9 4,5
Total 200 100,0
Tabela P26. Na koji način mislite da će poboljšano navodnjavanje na navedenoj lokaciji uticati na Vašu poljoprivrednu proizvodnju?
P26: Na koji način mislite da će poboljšano navodnjavanje na navedenoj lokaciji uticati na
Vašu poljoprivrednu proizvodnju?*
N %
Pozitivno 38 36,5
Negativno 21 20,2
Ne zna/Nije siguran/a 43 41,3
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,9
Total 104 100,0
*Samo ispitanici koji očekuju da će poboljšano navodnjavanje u velikoj mjeri, donekle ili malo uticati na njihovu poljoprivrednu proizvodnju
Tabela P27. Zbog čega tako mislite?
P27. Zbog čega tako mislite?
N %
Nove investicije/saradnja 19 9,6
Bolji prinosi 21 10,7
Konkurencija 30 15,2
Mali proizvođači 14 7,1
Bez interesa 27 13,7
Ne zna/Nije siguran/a 80 40,6
Bez odgovora/Odbijanje 9 4,5
Total 200 100,0
Tabela P28. Da li biste bili zainteresovani da se priključite na ovaj obnovljeni sistem navodnjavanja?
P28: Da li biste bili zainteresovani da se priključite na ovaj obnovljeni sistem
navodnjavanja?
N %
Da 15 7,5
P28: Da li biste bili zainteresovani da se priključite na ovaj obnovljeni sistem
navodnjavanja?
N %
Ne 62 31,0
Ne zna/Nije siguran/a 2 1,0
Bez odgovora/Odbijanje 121 60,5
Total 200 100,0
Tabela P29. Koji su glavni razlozi zašto tako mislite?
P29: Koji su glavni razlozi zašto tako mislite?
N %
Nema potrebe 26 44,1
Povoljnost uslova 8 13,6
Nedostatak finansijskih sredstava 15 25,4
Bolji rod 10 16,9
Total 59 100,0
Tabela P30. Koliko je vjerovatno da biste Vi lično učestvovali u investiranju u novi sistem navodnjavanja, kupovina, instalacija cijevi, prskalica i sl.?
P30. Koliko je vjerovatno da biste Vi lično učestvovali u investiranju u novi sistem
navodnjavanja, kupovina, instalacija cijevi, prskalica i sl.?
N %
Vjerovatno da 30 15,0
Vjerovatno ne 112 56,0
Sigurno ne 39 19,5
Ne zna/Nije siguran/a 16 8,0
Bez odgovora/Odbijanje 3 1,5
Total 200 100,0
Tabela P31. U slučaju da se od Vas zahtijeva da učestvujete i sami u pokrivanju troškova održavanja i korištenja ovog novog sistema navodnjavanja, koliko je vjerovatno da biste Vi lično učestvovali u tim troškovima?
P31. U slučaju da se od Vas zahtijeva da učestvujete i sami u pokrivanju troškova održavanja i korištenja ovog novog sistema
navodnjavanja, koliko je vjerovatno da biste Vi lično učestvovali u tim troškovima?
N %
Vjerovatno da 25 12,5
Vjerovatno ne 115 57,5
Sigurno ne 42 21,0
Ne zna/Nije siguran/a 16 8,0
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100,0
Tabela P32. Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projekta, odnosno za postavljanje cijevi / kanala / pumpe i slično?
P32. Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projekta, odnosno za postavljanje cijevi / kanala / pumpe i slično?
N %
Da 10 5,0
Ne 178 89,0
Ne zna/Nije siguran/a 9 4,5
Bez odgovora/Odbijanje 3 1,5
Total 200 100,0
Tabela P33. Pod kojim bi uslovima pristali da date na korištenje dio svoje zemlje za ove potrebe? Šta biste tražili zauzvrat?
P33. Pod kojim bi uslovima pristali da date na korištenje dio svoje zemlje za ove potrebe? Šta
biste tražili zauzvrat?
N %
Uz nadoknadu 4 18,2
Po dogovoru 6 27,3
Ne zna/Nije siguran/a 9 40,9
Bez odgovora/Odbijanje 3 13,6
P33. Pod kojim bi uslovima pristali da date na korištenje dio svoje zemlje za ove potrebe? Šta
biste tražili zauzvrat?
N %
Total 22 100,0
*Samo ispitanici koji navode da bi pristali ustupiti dio svoje zemlje, ne znaju/nisu sigurni ili nisu dali odgovor.
Tabela P34. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da date na korištenje dio svoje zemlje za potrebe Projekta razvoja navodnjavanja?
P34. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da date na korištenje dio svoje zemlje za potrebe Projekta
razvoja navodnjavanja?
N %
Ni pod kojim uslovima 67 37,6
Uz dogovor/nadoknadu 69 38,8
Prodaja zemlje 41 23,0
Bez odgovora/Odbijanje 1 ,6
Total 178 100,0
*Samo ispitanici koji navode da ne bi pristali ustupiti dio svoje zemlje
Tabela P35. Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude predmet eksproprijacije (izuzet uz nadoknadu) ukoliko bi bilo neophodno za izgradnju sistema navodnjavanja?
P35. Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude predmet eksproprijacije (izuzet uz nadoknadu) ukoliko bi bilo neophodno za
izgradnju sistema navodnjavanja? N %
Da 10 5,0
Ne 174 87,0
Ne zna/Nije siguran/a 9 4,5
Bez odgovora/Odbijanje 7 3,5
Total 200 100,0
Tabela P36. Pod kojim bi uslovima pristali da Vaše zemljište bude predmet eksproprijacije? Šta biste tražili zauzvrat?
P36. Pod kojim bi uslovima pristali da Vaše zemljište bude predmet eksproprijacije? Šta biste
tražili zauzvrat?* N %
P36. Pod kojim bi uslovima pristali da Vaše zemljište bude predmet eksproprijacije? Šta biste
tražili zauzvrat?* N %
Dogovor 3 30,0
Novčana naknada 7 70,0
Total 10 100,0
*Samo ispitanici koji bi pristali da njihovo zemljište bude predmet eksproprijacije
Tabela P37. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da Vaše zemljište bude predmet eksproprijacije?
P37. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da Vaše zemljište bude predmet eksproprijacije?
N %
Ni pod kojim uslovima 67 35,3
Po dogovoru/nadoknada 67 35,3
Prodaja zemljišta 40 21,1
Ne zna/Nije siguran/a 7 3,7
Bez odgovora/Odbijanje 9 4,7
Total 190 100,0
*Samo ispitanici koji ne bi pristali da njihovo zemljište bude predmet eksproprijacije, ne znaju/nisu sigurni ili nisu dali odgovor.
Tabela P38. Da li biste pristali na privremeno preseljenje, ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje sistema navodnjavanja?
P38. Da li biste pristali na privremeno preseljenje, ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje sistema
navodnjavanja?
N %
Da 2 1,0
Ne 184 92,0
Ne zna/Nije siguran/a 8 4,0
Bez odgovora/Odbijanje 6 3,0
Total 200 100,0
Tabela P39. Pod kojim bi uslovima pristali da se privremeno preselite? Šta biste tražili zauzvrat?
P39. Pod kojim bi uslovima pristali da se privremeno preselite? Šta biste tražili zauzvrat?
N %
Po dogovoru 2 100,0
P39. Pod kojim bi uslovima pristali da se privremeno preselite? Šta biste tražili zauzvrat?
N %
Total 2 100,0
*Samo ispitanici koji bi pristali na preseljenje
Tabela P40. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da se privremeno preselite?
P40. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da se privremeno preselite? N %
Ni pod kojim uslovima 128 64,6
Uz dogovor/nadoknadu 50 25,3
Prodaja zemljišta 6 3,0
Ne zna/Nije siguran/a 4 2,0
Bez odgovora/Odbijanje 10 5,1
Total 198 100,0
*Samo ispitanici koji ne bi pristali na preseljenje
Tabela P41. Da li biste pristali na trajno preseljenje, ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje sistema navodnjavanja?
P41. Da li biste pristali na trajno preseljenje, ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje sistema
navodnjavanja? N %
Da 4 2,0
Ne 176 88,0
Ne zna/Nije siguran/a 9 4,5
Bez odgovora/Odbijanje 11 5,5
Total 200 100,0
Tabela P42. Pod kojim bi uslovima pristali da se trajno preselite? Šta biste tražili zauzvrat?
P42. Pod kojim bi uslovima pristali da se trajno preselite? Šta biste tražili zauzvrat?
N %
Po dogovoru 3 75,0
Prodaja zemljišta 1 25,0
Total 4 100,0
*Samo ispitanici koji bi pristali na trajno preseljenje
Tabela P43. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da se trajno preselite?
P43. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da se trajno preselite?
N %
Ni pod kojim uslovima 140 71,4
Uz dogovor/nadoknadu 32 16,3
Prodaja zemljišta 11 5,6
Ne zna/Nije siguran/a 8 4,1
Bez odgovora/Odbijanje 5 2,6
Total 196 100,0
*Samo ispitanici koji ne bi pristali na trajno preseljenje
Tabela P44. Da li surađujete ili ne surađujete sa svakim od navedenih aktera?
P44. Da li surađujete ili ne surađujete sa svakim od navedenih aktera?
Da
Ne Ne zna
Bez odgovora
N % N % N % N % Drugi lokalni poljoprivrednici
61
30,5 99 49,
5 9 4,5
31
15,5
Predstavnici lokalne vlasti nadležni za oblast poljoprivrede
5 2,5 149
74,5
15
7,5
31
15,5
Predstavnici lokalne vlasti nadležni za oblast vodoprivrede
0 ,0 155
77,5
14
7,0
31
15,5
Udruženja poljoprivrednika / zadruge
2 1,0 153
76,5
13
6,5
32
16,0
Preduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda
40
20,0
126
63,0 3 1,
5 31
15,5
PD Semberija, Novo Selo
1 ,5 154
77,0
14
7,0
31
15,5
Tabela P47. Zbog čega ne sarađujete? Možete li navesti razlog!
P47. Zbog čega ne sarađujete? Možete li navesti razlog!
Drugi lokalni
poljoprivrednici
Predstavnici
lokalne
vlasti nadležni za oblast
poljoprivrede
Predstavnici
lokalne
vlasti nadležni za oblast
vodoprivrede
Udruženja poljoprivrednika / zadruge
Preduzeća za
preradu
poljoprivrednih proizvoda
PD Semberija, Novo Selo
N % N % N % N % N % N %Nisu zainteresovani
4 4,0
10
6,7
12
7,7
12
7,8
10
7,9
12
7,8
Nema koristi
18
18,2
20
13,3
21
13,5
21
13,7
20
15,9
21
13,6
Neprofesionalni su
1 1,0
2 1,3
2 1,3
2 1,3
2 1,6
21,3
Nedostatak informacija
5 5,1
13
8,7
14
9,0
14
9,2
12
9,5
14
9,1
Nemam im šta ponuditi
38
38,4
40
26,7
40
25,8
40
26,1
40
31,7
40
26,0
Nemam potrebu/Ostalo
13
13,1
14
9,3
15
9,7
14
9,2
15
11,9
15
9,7
Ne zna/Nije siguran/a
0 ,0 0 ,
0 1 ,6 1 ,
7 1 ,8 1 ,
6
Bez odgovora/Odbijanje
20
20,2
50
33,3
50
32,3
49
32,0
26
20,6
49
31,8
Total
99
100,0
149
100,0
155
100,0
153
100,0
126
100,0
154
100,0
*Samo ispitanici koji ne sarađuju sa prethodno navedenim akterima
Tabela P48. U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom?
P48. U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom?
N %
U prilično značajnoj mjeri 3 1,5
U prilično maloj mjeri 13 6,5
U veoma maloj mjeri 180 90,0
Ne zna/Nije siguran/a 2 1,0
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100,0
Tabela P49. Da li možete uticati na odluke koje se donose na lokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu?
P49. Da li možete uticati na odluke koje se donose na lokalnom i višem nivou vlasti vezano za
poljoprivredu? N %
Da 0 ,0
Ne 198 99,0
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100,0
Tabela P51. Mislite li da zaposleni u službama lokalne vlasti za oblast poljoprivrede i vodoprivrede trebaju obuku iz upravljanja za optimalno korištenje vode?
P51. Mislite li da zaposleni u službama lokalne vlasti za oblast poljoprivrede i vodoprivrede trebaju obuku iz upravljanja za optimalno
korištenje vode? N %
Da 88 44,0
Ne 99 49,5
Ne zna/Nije siguran/a 9 4,5
Bez odgovora/Odbijanje 4 2,0
Total 200 100,0
Tabela P52. Da li ste koristili poticaje ili neku vrstu pomoći za poljoprivrednu proizvodnju?
P52. Da li ste koristili poticaje ili neku vrstu pomoći za poljoprivrednu proizvodnju?
N %
Da 43 21,5
P52. Da li ste koristili poticaje ili neku vrstu pomoći za poljoprivrednu proizvodnju?
N %
Ne 156 78,0
Bez odgovora/Odbijanje 1 ,5
Total 200 100,0
Tabela P53. Od koga ste dobili taj poticaj ili pomoć, s kog nivoa vlasti ili od nekog udruženja?
P53. Od koga ste dobili taj poticaj ili pomoć, s kog nivoa vlasti ili od nekog udruženja?
N %
Opština 12 27,9
Entitet 32 74,4
Poljoprivredna zadruga 7 16,3
Udruženje poljoprivrednika 1 2,3
Total 43 100,0
*Samo ispitanici koji su koristili poticaje ili neku drugu vrstu pomoći za poljoprivrednu proizvodnju
Tabela P54. Da li ste član udruženja poljoprivrednika ili poljoprivredne zadruge?
P54. Da li ste član udruženja poljoprivrednika ili poljoprivredne zadruge?
N %
Da 3 1,5
Ne 197 98,5
Total 200 100,0
Tabela P55. Šta očekujete od udruženja poljoprivrednika ili zadruge?
P55. Šta očekujete od udruženja poljoprivrednika ili zadruge?
N % Pomoć u sjemenskom materijalu ili novcu 55 27,5
Donaciju mehanizacije ili stočnog fonda 6 3,0
Rješenje otkupa proizvoda 39 19,5
Izgradnju skladišnih objekata 4 2,0
Informacije 28 14,0
Zastupanje zajedničkih interesa 156 78,0
Nešto drugo? 6 3,0
P55. Šta očekujete od udruženja poljoprivrednika ili zadruge?
N %
Bez odgovora/Odbijanje 4 2,0
Total 200 100,0
Tabela P56. Mislite li da bi Udruženje korisnika vode moglo voditi brigu o korištenju i distribuciji vode i održavanju sistema navodnjavanja?
P56. Mislite li da bi Udruženje korisnika vode moglo voditi brigu o korištenju i distribuciji vode
i održavanju sistema navodnjavanja?
N %
Da 122 61,0
Ne 69 34,5
Ne zna/Nije siguran/a 7 3,5
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100,0
Tabela P57. Ko bi, po vašem mišljenju, trebao biti najprije zadužen za distribuciju vode i održavanje sistema navodnjavanja?
P57. Ko bi, po vašem mišljenju, trebao biti najprije zadužen za distribuciju vode i održavanje
sistema navodnjavanja? N %
Opštinska služba za poljoprivredu 24 30,8
Opštinska komunalna služba/preduzeće 17 21,8
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS 2 2,6
Udruženje poljoprivrednika 24 30,8
Udruženje korisnika vode 5 6,4
Ne zna/Nije siguran/a 3 3,8
Bez odgovora/Odbijanje 3 3,8
Total 78 100,0
*Samo ispitanici koji smatraju da Udruženje korisnika vode ne bi moglo voditi brigu o optimalnom korištenju i distribuciji vode, ili održavanju sistema navodnjavanja, ne znaju/nisu sigurni ili nisu dali odgovor na prethodno pitanje.
Tabela P58. Ko bi, po vašem mišljenju, trebao biti najprije zadužen za određivanje cijene korištenja vode i održavanja sistema navodnjavanja?
P58. Ko bi, po vašem mišljenju, trebao biti najprije zadužen za određivanje cijene korištenja
vode i održavanja sistema navodnjavanja? N %
Opštinska služba za poljoprivredu 64 32,0
Opštinska komunalna služba/preduzeće 16 8,0
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS 17 8,5
Udruženje poljoprivrednika 31 15,5
Udruženje korisnika vode 67 33,5
Ne zna/Nije siguran/a 3 1,5
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100,0
Tabela P59. Da li imate potrebu za obukom u vezi sa planiranim sistemom navodnjavanja?
P59. Da li imate potrebu za obukom u vezi sa planiranim sistemom navodnjavanja?
N %
Da 5 2,5
Ne 191 95,5
Ne zna/Nije siguran/a 2 1,0
Bez odgovora/Odbijanje 2 1,0
Total 200 100,0
Tabela P60. Iz kojih od navedenih oblasti, ili nekih drugih biste najprije voljeli imati obuku?
P60. Iz kojih od navedenih oblasti, ili nekih drugih biste najprije voljeli imati obuku?*
N %
Optimalno planiranje navodnjavanja vaših parcela 1 20,0
Optimalno korištenje vode za navodnjavanje 3 60,0
Zastupanje zajedničkih interesa vezano za navodnjavanje 2 40,0
Total 5 100,0
*Samo ispitanici koji imaju potrebu za obukom u vezi s planiranim sistemom navodnjavanja
Tabela D01. Spol ispitanika
D01. Spol ispitanika
N %
Muški 116 58,0
Ženski 84 42,0
Total 200 100,0
Tabela D02. Koliko imate navršenih godina?
D02. Koliko imate navršenih godina?
N M
200 53
Tabela D03. Možete li reći koji je Vaš najviši završeni stepen obrazovanja?
D03. Možete li reći koji je Vaš najviši završeni stepen obrazovanja?
N % Bez osnovne škole ili nezavršena osnovna škola 22 11,0
Završena osnovna škola 56 28,0
Srednja škola/gimnazija 98 49,0
Viša škola (6 stepen) 11 5,5
Fakultet (7 stepen) 11 5,5
Ne želi odgovoriti 2 1,0
Total 200 100,0
Tabela D04. Da li je u Vašem domaćinstvu poljoprivreda glavna ili sporedna aktivnost?
D04. Da li je u Vašem domaćinstvu poljoprivreda glavna ili sporedna aktivnost?
N %
Glavna 111 55,5
Sporedna 85 42,5
Ne želi odgovoriti 4 2,0
Total 200 100,0
Tabela D05. Koliko članova ima Vaše domaćinstvo?
D05. Koliko članova ima Vaše domaćinstvo?
N M
200 3
Tabela D06. Da li je neko od članova Vašeg domaćinstva zaposlen negdje drugo, a ne u Vašoj poljoprivrednoj djelatnosti?
D06. Da li je neko od članova Vašeg domaćinstva zaposlen negdje drugo, a ne u Vašoj
poljoprivrednoj djelatnosti?
N % Da 95 47,5 Ne 105 52,5 Total 200 100,0
Tabela D07. Koliko članova vašeg domaćinstva je zaposleno negdje drugo?
D07. Koliko članova vašeg domaćinstva je zaposleno negdje drugo?*
N M
95 1
*Samo ispitanici koji su naveli da su članovi domaćinstva zaposleni negdje drugo
Tabela D08. Da li osim poljoprivredne proizvodnje Vaše domaćinstvo/kućanstvo ima i druge izvore prihoda?
D08. Da li osim poljoprivredne proizvodnje Vaše domaćinstvo ima i druge izvore prihoda?
N %
Da 133 66,5
Ne 66 33,0
Bez odgovora/Odbijanje 1 ,5
Total 200 100,0
Tabela D09. Koji su to izvori prihoda?
D09. Koji su to izvori prihoda?
N %
Plata/plaća 80 60,2
Penzija/mirovina 41 30,8
D09. Koji su to izvori prihoda?
N %
Više izvora 10 7,5
Ostalo 2 1,5
Total 133 100,0
*Samo ispitanici koji su naveli da njihovo kućanstvo ima i druge izvore prihoda
Tabela D10. Da li je poljoprivredna proizvodnja osnovni izvor prihoda vašeg domaćinstva?
D10. Da li je poljoprivredna proizvodnja osnovni izvor prihoda vašeg domaćinstva?
N % Da 70 35,0 Ne 129 64,5 Bez odgovora/Odbijanje 1 ,5 Total 200 100,0
Tabela D11. Kako biste opisali prosječni mjesečni prihod Vašeg domaćinstva iz svih izvora, znači kada uračunate sve plate, i sva ostala primanja svih članova domaćinstava?
D11. Kako biste opisali prosječni mjesečni prihod Vašeg domaćinstva iz svih izvora, znači kada uračunate sve plate, i sva ostala primanja svih
članova domaćinstava? N %
Do 100 KM 8 4,0
Od 101 do 300 KM 35 17,5
Od 301 do 500 KM 36 18,0
Od 501 do 700 KM 36 18,0
Od 701 do 900 KM 19 9,5
Od 901 do 1100 KM 12 6,0
Od 1101 do 1500 KM 14 7,0
Od 1501 do 2000 KM 3 1,5
Od 2001 do 3000 KM 1 ,5
Ne zna/Nije siguran/a 29 14,5
Bez odgovora/Odbijanje 7 3,5
Total 200 100,0
PRILOG 4. DOBRE GRAĐEVINSKE PRAKSE
Zahtjevi u pogledu dobrih građevinskih praksi koji će biti uključeni u Ugovor o izvođenju radova su slijedeći:
Opći zahtjevi
Izvođači će biti dužni slijediti praksu dobre okolišne gradnje u svim građevinskim djelatnostima, te smanjiti na najmanju moguću mjeru štete nanesene vegetaciji, tlu, podzemnim vodama, površinskim vodama, krajoliku, kao i uznemiravanje naselja i lokalnih komunikacija.
Primjena zaštite okoliša i mjera za ublažavanje, kao i monitoring, provodit će se paralelno s građevinskim aktivnostima. Oni će početi u trenutku kada se radnici, oprema i/ili materijal smjeste na gradilište, a završit će s prestankom građevinskih radova, kada svi radnici, oprema i/ili materijal napuste gradilište i kada okoliš bude vraćen u prvobitno stanje.
Izvođač ima obvezu da imenuje koordinatora za zaštitu na radu i zaštitu okoliša koji će biti odgovoran za osiguranje usklađenosti sa zakonima i ciljevima zaštite okoliša, sigurnosti na radu i zaštite od požara.
Izvođač treba osigurati red, disciplinu i profesionalnu odgovornost svih zaposlenika na gradilištima. Rad i boravak moraju biti ograničeni isključivo na zonu građevinskih radova, a štetu na privatnom vlasništvu, zemljištu i usjevima treba izbjegavati. Treba osigurati redovne kontakte s predstavnicima lokalnih stanovnika (mjesnih zajednica) sa svrhom razmjene informacija ili radi pronalaženja rješenja za eventualne sporove (nastale povredom prava vlasništva, oštećenjima prilikom građevinskih radova, itd.).
Snabdijevanje i prevoz materijala
Prilikom kupovine materijala za izgradnju sistema navodnjavanja i rekonstrukciju rezervoara, Izvođač će odabrati proizvođača/dobavljača koji radi u skladu s važećom okolišnom dozvolom, ukoliko mu je ista potrebna u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine RS („Službeni glasnik RS“ br. 28/07), ili drugim okolišnim standardima koji su priznati u BiH i/ili EU.
U cilju sprječavanja emisije prašine, Izvođač je dužan prevoziti asfalt, šljunak, kamen, zemlju i drugi materijal u kamionima prekrivenim ceradom. Prevoz kamena i šljunka vrši se u vlažnom stanju. Brzina vozila ne smije prelaziti 30 km/h. Izvođač će izbjegavati nepotrebne vožnje.
Organizacija gradilišta
Izgradnja bi trebala početi (ako je moguće) u doba godine kada se mogu koristiti prednosti suhog tla, tj. kada je zbijanje i degradacija kroz korištenje na minimalnoj razini.
Koristit će se odgovarajuće mašine i/ili zaštitne ploče koje bi mogle spriječiti zbijanja tokom uklanjanja zemljišta, npr. korištenjem tračnica ili pneumatika niskog tlaka na mjestima koja ukazuju na mogućnost zbijanja. Koristit će se odgovarajući postupci za odvojeno uklanjanje, rukovanje, skladištenje i zamjenu humusa i podzemlje.
Izvođač će uspostaviti privremeno odlagalište za građevinski materijal, prostor za ispiranje pumpi za beton i miješalica, te prostor za pranje auto‐guma s odgovarajućim sredstvom za čišćenje. Privremena odlagališta za iskopni materijalom (zemlja) bit će smanjen na maksimalno 2m visine, kako bi se spriječilo zbijanje uzrokovano težinom zemlje, a vrijeme čuvanja će se smanjiti na minimum.
Izvođač će osigurati da je sva građevinska oprema licencirana i odobrena u skladu s lokalnim propisima, i ako je moguće, certificirana u skladu sa standardima EU.
Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji zadovoljavaju okolišne standarde u pogledu emisije štetnih gasova (potpuno izgaranje). Također će koristiti
filtere za smanjenje emisije čestica čađi, i gorivo sa povoljnom hemijskom strukturom (nizak sadržaj sumpora) i učinkovito/sigurno pretakanje.
Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji predstavljaju izvore buke (motor, ispušni sistem). Ovo uglavnom podrazumijeva nabavku novih mašina ili provođenje mjera za ugradnju dodatne zvučne izolacije, kao i njeno konstantno održavanje. Osim toga, preporučuje se da mašine jedino trebaju raditi u razdoblju 07‐17 sati na svim dionicama trase čija udaljenost od najbliže stambene kuće iznosi manje od 60 m.
Izvođač radova dužan je koristiti biorazgradiva maziva i ulja za mjenjače. Održavanje, punjenje i čišćenje mašina mora biti obavljeno izvan gradilišta i izvan područja s površinskom vodom.
Izvođač će odrediti i slijediti kontrolne mjere za prašinu koja nastaje tokom rukovanja s opremom i/ili prilikom radova na obnovi. Izvođač mora dostaviti plan u kojem su predloženi putevi za prevoz materijala, a također treba dati izjave o predloženoj metodi za kontrolu prašine na mjestima gdje se ne može izbjeći prevoz kroz naselja.
Izraditi projekt organizacije gradilišta sa odgovarajućim rješenjima za odvodnju i tretman sanitarnih otpadnih voda, kao i oborinske vode iz zone gradilišta. Odvoditi korištenu vodu sa gradilišta sa odgovarajućim kanalizacionim sistemima, po potrebi sakupljati u vodonepropusnim spremnicima i tretirati na propisani način (bilo na licu mjesta, ili na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent ili sistem gradske kanalizacije.
Izvođač će osigurati da se parkirna mjesta mašina i vozila te smještajni kontejneri radnika ne nalaze unutar šumskih područja, da ne utječu na vodotoke i ne utječu na ugroženu floru i faunu.
Izvođač će osigurati zaštitu područja koja su osjetljiva na eroziju s agentima stabilizacije (privremene brane, ograde, jame) i presađivanje nakon završetka građevinskih radova.
Izvođenje građevinskih radova
Kako se ne bi ugrozila stabilnost tla, na nestabilnim ili uvjetno stabilnim terenima, građevinski radovi će se obavljati u kraćim intervalima.
Tokom izvođenja zemljanih radova, humusni sloj će se odlagati na hrpe koje neće biti više od 2 m i bit će zaštićen od zagađenja kako bi zadržao svoju plodnost.
U cilju smanjenja negativnih uticaja na rijeku i riječne obale na minimum, aktivnosti na izgradnji koje se vrše na ili u blizini površinskih vodnih tijela, trebaju se provoditi u vrijeme sezone malih voda, koja je najčešće u razdoblju od jula do septembra. Preporučuje se da se ovo uzme u obzir prilikom pripreme rasporeda aktivnosti.
Sva rukovanja sa naftom i njenim derivatima u procesu izgradnje i nabavke mašina, obavljaju se uz najveće mjere zaštite radi izbjegavanja prolijevanja. Sva ambalaža za naftu i ostale naftne derivate mora biti sakupljena i odnesena na kontrolirano odlagalište Izvođača, odakle će biti odvezeni od strane ovlaštenog komunalnog poduzeća. U slučaju nesreća, izlijevanja goriva ili maziva u okoliš, potrebne su hitne intervencije u skladu s postupcima za ispuštanje goriva i maziva.
Mašine i vozila se neće prati u zoni radova. Otpadne vode iz WC‐a radnika neće biti ispuštene u zemlju niti u vodotoke. Otpadom će se upravljati u skladu sa Planom upravljanja otpadom (detalji su dati u nastavku).
Odlaganje iskopanog materijala i bilo kakvog drugog čvrstog otpada u vodotoke bit će zabranjeno.
Vožnja mašina u rijekama, potocima, ili na njihovim obalama ne bi trebala biti dozvoljena, osim u situacijama kada se to ne može izbjeći zbog izgradnje neke posebne strukture.
Dna korita rijeka će biti zaštićena i ne smiju biti potpuno blokirana tokom kopanja u cilju zaštite postojećih vodnih koridora za neometanu komunikaciju između živih vrsta koje
žive na dnu i onih koji slobodno plivaju. Restauraciju postojećih obala treba osigurati kroz sadnju odgovarajuće vegetacije na oštećenim terenima.
Izvođač će provesti odgovarajuće mjere kontrole prometa, u skladu sa zakonom, za vrijeme trajanja ugovora, i takve mjere moraju najprije biti odobrene od strane Nadzornog inženjera. Mjere za upravljanja sigurnosti u prometu će uključivati privremenu rasvjetu i odgovarajuću signalizaciju tokom kopanja i radova na rehabilitaciji.
Izvođač treba imenovati stalno osoblje koji će biti angažirano na pitanjima sigurnosti u prometu, te će biti odgovorno za provedbu mjera sigurnosti prometa i provedbu prometnih mjera koje su propisane državnim zakonima, a koje će uključivati: (i) pregled stanja i položaja opreme za kontrolu prometa u upotrebi, (ii) pregled nacrta ‐ dio koji se odnosi na opremu za kontrolu prometa koja je potrebna za osiguranje sigurnog i učinkovitog protoka prometa, (iii) ispravka svih prometnih nedostatka gdje je to primjenjivo, (iv) kontrola radnih zona, rukovanje opremom i skladištenje, rukovanje materijalom i skladištenje vezano uz sigurnost u prometu.
Izvođač ne smije ostaviti iskopane rovove bez nadzora, te mora ograditi i označiti sve otvorene rovove kako bi se spriječile eventualne nesreće.
Organizacija gradilišta nakon završetka radova
Izvođač također mora ukloniti sve posebne objekte i mjesta koja se koriste kao podrška izgradnji uključujući privremene zgrade i njihove temelje, privremene instalacije (elektro, vodne i kanalizacijske instalacije) i opremu (bazen za sedimentaciju), vraćanje privremenih cesta u prvobitno stanje (posebno u šumskom području i na privatnoj imovini), i radnih površina, uklanjanje ograde, znakova i obavijesti.
Izvođač će ukloniti sav građevinski otpad. Sva građevinska područja i ostala područja koja su bila pod uticajem tokom izgradnje, vratit će se u prvobitno stanje, ovisno o budućem korištenju zemljišta.
Aktivnosti na vraćanju u prvobitno stanje će započeti odmah nakon zakopavanja cijevi. Građevinsko područje se mora zasaditi vrstama sačuvanim u tresetu i dopunjeno odgovarajućim materijalom, ako je potrebno.
Poljoprivredne površine moraju se vratiti u stanje koje je prikladno za zemljoposjednika kako bi mogli ponovno saditi vlastite zasade.