platni bilans

Globalna ekonomijaGlobalna ekonomija

Seminarski radSeminarski radTema:PLATNI BILANSTema:PLATNI BILANS

Banja Luka,maj 2008Banja Luka,maj 2008

PLATNI BILANSPLATNI BILANS Platni bilans-je skup svih ekonomskih Platni bilans-je skup svih ekonomskih

transakcija između rezidenata i nerezidenata za transakcija između rezidenata i nerezidenata za određeni vremenski period(uglavnom godinu određeni vremenski period(uglavnom godinu dana)dana)

Pod rezidentima se podrezumijevaju pravna lica Pod rezidentima se podrezumijevaju pravna lica koja imaju svoje sjedište, odnosno fizička lica koja imaju svoje sjedište, odnosno fizička lica koja imaju svoje prebivalište u dotičnoj zemlji.koja imaju svoje prebivalište u dotičnoj zemlji.

Platni bilans predstavlja pregled transakcija Platni bilans predstavlja pregled transakcija zemlje sa inostranstvom za period od godinu zemlje sa inostranstvom za period od godinu dana. Platni bilans se može formirati i za kraće dana. Platni bilans se može formirati i za kraće vremenske periode, npr. kvartalno ili vremenske periode, npr. kvartalno ili polugodišnje. polugodišnje.

Platni bilans se u svakoj zemlji Platni bilans se u svakoj zemlji sastavlja po određenoj metodologiji i sastavlja po određenoj metodologiji i šemi koju preporučuje Međunarodni šemi koju preporučuje Međunarodni monetarni fond. Šeme prikazivanja monetarni fond. Šeme prikazivanja platnog bilansa često su se mijenjale, platnog bilansa često su se mijenjale, a sve u cilju da se u platnom bilansu a sve u cilju da se u platnom bilansu što potpunije prikaže njegova što potpunije prikaže njegova ravnoteža i neravnoteža.ravnoteža i neravnoteža.

DEVIZNI BILANSDEVIZNI BILANS

Devizni bilans predstavlja pregled o svim Devizni bilans predstavlja pregled o svim međunarodnim plaćanjima i naplaćivanjima međunarodnim plaćanjima i naplaćivanjima jedne zemlje sa inostranstvom u određenom jedne zemlje sa inostranstvom u određenom periodu. Devizni bilans je veoma značajan, periodu. Devizni bilans je veoma značajan, jer pokazuje devizni priliv i odliv iz zemlje, jer pokazuje devizni priliv i odliv iz zemlje, kao i stanje likvidnosti zemlje prema kao i stanje likvidnosti zemlje prema inostanstvu.inostanstvu.

Devizni bilans, takođe, iskazuje efektivna Devizni bilans, takođe, iskazuje efektivna međunarodna plaćanja. To znači da nisu međunarodna plaćanja. To znači da nisu uključeni podaci o kretanju robe koja nije uključeni podaci o kretanju robe koja nije plaćena, odnosno naplaćena. plaćena, odnosno naplaćena.

OBRAČUNSKI BILANSOBRAČUNSKI BILANS

Obračunski bilans iskazuje stanje Obračunski bilans iskazuje stanje međunarodnih obaveza i potraživanja međunarodnih obaveza i potraživanja zemlje 31. decembra svake godine. zemlje 31. decembra svake godine. Obračunski bilans sadrži sve važeće Obračunski bilans sadrži sve važeće obaveze i potraživanja, kao i sve zajmove i obaveze i potraživanja, kao i sve zajmove i kredite (u korišćenom, a još neotplaćenom kredite (u korišćenom, a još neotplaćenom iznosu), bez obzira kada je određena iznosu), bez obzira kada je određena obaveza nastala. obaveza nastala.

Obračunski bilans u našoj zemlji pokazuje, Obračunski bilans u našoj zemlji pokazuje, prije svega, finansijske zajmove i robne prije svega, finansijske zajmove i robne kredite, a u nekim zemljama, koje nemaju kredite, a u nekim zemljama, koje nemaju značajne direktne inostrane investicije, značajne direktne inostrane investicije, obračunski bilans, prvenstveno, iskazuje obračunski bilans, prvenstveno, iskazuje različite oblike investiranja.različite oblike investiranja.

STRUKTURA PLATNOG BILANSASTRUKTURA PLATNOG BILANSA

Ekonomske transakcije rezidenata sa Ekonomske transakcije rezidenata sa nerezidentima registruju se u platnom nerezidentima registruju se u platnom bilansu kao debitne i kreditne stavke. bilansu kao debitne i kreditne stavke. Kreditne stavke odnose se na transakcije Kreditne stavke odnose se na transakcije koje utiču na sticanje i formiranje koje utiču na sticanje i formiranje kupovne snage zemlje u inostranstvu, kupovne snage zemlje u inostranstvu, odnosno one stavke koje formiraju odnosno one stavke koje formiraju ukupnu ponudu deviza. Kreditne ukupnu ponudu deviza. Kreditne transakcije znače priliv deviza, dok transakcije znače priliv deviza, dok debitne znače odliv deviza.debitne znače odliv deviza.

U transakcije koje doprinose prilivu U transakcije koje doprinose prilivu deviza ili sticanju kupovne snage u deviza ili sticanju kupovne snage u inostranstvu spadaju:inostranstvu spadaju:

- izvoz robe,- izvoz robe,

- izvoz usluga,- izvoz usluga,

- jednostrani transferi,- jednostrani transferi,

- uvoz kapitala,- uvoz kapitala,

-izvoz monetarnog zlata.-izvoz monetarnog zlata.

U transakcije koje djeluju na U transakcije koje djeluju na smanjenje kupovne snage zemlje u smanjenje kupovne snage zemlje u inostranstvu, odnosno koje vode inostranstvu, odnosno koje vode odlivu deviza spadaju:odlivu deviza spadaju:

- uvoz robe,- uvoz robe,

- uvoz usluga,- uvoz usluga,

- jednostrani transferi,- jednostrani transferi,

- izvoz kapitala, - izvoz kapitala,

- uvoz monetarnog zlata. - uvoz monetarnog zlata.

U okviru tzv. tekućeg platnog bilansa ponuda U okviru tzv. tekućeg platnog bilansa ponuda deviza dolazi od kreditnih transakcija. U deviza dolazi od kreditnih transakcija. U okviru bilansa kapitalnih transakcija ponuda okviru bilansa kapitalnih transakcija ponuda deviza dolazi od debitnih transakcija. Debitne deviza dolazi od debitnih transakcija. Debitne transakcije bilansa kapitalnih transakcija transakcije bilansa kapitalnih transakcija formiraju ponudu deviza zato što uvoz formiraju ponudu deviza zato što uvoz kapitala predstavlja izvoz hartija od kapitala predstavlja izvoz hartija od vrijednosti. Izvoz kapitala predstavlja odliv vrijednosti. Izvoz kapitala predstavlja odliv kupovne snage u inostranstvo, odliv deviza, kupovne snage u inostranstvo, odliv deviza, dok uvoz hartija od vrijednosti predstavlja dok uvoz hartija od vrijednosti predstavlja određenu vrstu potvrde za ustupljenu određenu vrstu potvrde za ustupljenu kupovnu snagu. kupovnu snagu.

Pored podjele na kreditne i debitne stavke, Pored podjele na kreditne i debitne stavke, transakcije koje obuhvata platni bilans mogu transakcije koje obuhvata platni bilans mogu se klasifikovati i na druge načine. Poseban se klasifikovati i na druge načine. Poseban značaj ima podjela na tekuće i kapitalne značaj ima podjela na tekuće i kapitalne transakcije. transakcije.

Tekuće transakcije registruju devizni priliv Tekuće transakcije registruju devizni priliv koji se pojavljuje kao rezultat izvoza tekuće koji se pojavljuje kao rezultat izvoza tekuće nacionalne privrede, odnosno registruju nacionalne privrede, odnosno registruju tekuća plaćanja nacionalne privrede prema tekuća plaćanja nacionalne privrede prema inostranstvu na ime uvoza robe i usluga.inostranstvu na ime uvoza robe i usluga.

Kapitalne transakcije predstavljaju transfer Kapitalne transakcije predstavljaju transfer kupovne snage između rezidenata i kupovne snage između rezidenata i nerezidenata i odražavaju promjene u nerezidenata i odražavaju promjene u dužničkopovjerilačkim odnosima među dužničkopovjerilačkim odnosima među zemljama.zemljama.

Bilans tekućih transakcija obuhvata Bilans tekućih transakcija obuhvata dva podbilansa: dva podbilansa:

-podbilans izvoza i uvoza robe, koji -podbilans izvoza i uvoza robe, koji nazivamo trgovinski bilans i nazivamo trgovinski bilans i

-podbilans izvoza i uvoza usluga koji -podbilans izvoza i uvoza usluga koji nazivamo nevidljivim stavkama nazivamo nevidljivim stavkama platnog bilansa.platnog bilansa.

Trgovinski bilans se povezuje sa Trgovinski bilans se povezuje sa matricom međusektorskih tokova. On matricom međusektorskih tokova. On obuhvata izvoz i uvoz robe. Izvoz obuhvata izvoz i uvoz robe. Izvoz robe predstavlja dio ukupne finalne robe predstavlja dio ukupne finalne potrošnje nacionalne privrede.potrošnje nacionalne privrede.

Trgovinski bilans je jedan od Trgovinski bilans je jedan od najvažnijih stavki platnog bilansa najvažnijih stavki platnog bilansa većeg broja zemalja, a posebno većeg broja zemalja, a posebno zemalja u razvoju.zemalja u razvoju.

Osnovne pozicije bilansa usluga ili nevidljivih Osnovne pozicije bilansa usluga ili nevidljivih transakcija tekućeg platnog bilansa čine:transakcija tekućeg platnog bilansa čine:

- turizam, - turizam,

- transport i - transport i

- osiguranje,- osiguranje,

te stavke tzv. faktorskih usluga u koje te stavke tzv. faktorskih usluga u koje spadaju : spadaju :

-kamate, -kamate,

-dividende-dividende

Bilans jednostranih transfera ili Bilans jednostranih transfera ili unilateralnih plaćanja obuhvata unilateralnih plaćanja obuhvata transakcije koje nemaju kontrastavku. transakcije koje nemaju kontrastavku. Najčešći oblik jednostranih transfera su Najčešći oblik jednostranih transfera su pokloni. Jednostrani transferi mogu biti pokloni. Jednostrani transferi mogu biti zvanični i privatni. Zvanični jednostrani zvanični i privatni. Zvanični jednostrani transferi obuhvataju: penzije, državnu transferi obuhvataju: penzije, državnu pomoć jedne zemlje drugoj zemlji, dok pomoć jedne zemlje drugoj zemlji, dok privatni transferi obuhvataju poklone, privatni transferi obuhvataju poklone, doznake i sl.doznake i sl.

Bilans monetarnih rezerviBilans monetarnih rezervi

Monetarne rezerve predstavljaju jedan Monetarne rezerve predstavljaju jedan od izvora međunarodne likvidnosti od izvora međunarodne likvidnosti nacionalne privrede. Monetarne rezerve nacionalne privrede. Monetarne rezerve zemlje sačinjavaju: zlato, devize, zemlje sačinjavaju: zlato, devize, specijalna prava vučenja i rezervna specijalna prava vučenja i rezervna pozicija zemlje kod Međunarodnog pozicija zemlje kod Međunarodnog monetarnog fonda. monetarnog fonda.

Bilans monetarnih rezervi u Bilans monetarnih rezervi u funkcionalnoj je vezi sa stanjem platnog funkcionalnoj je vezi sa stanjem platnog bilansa.bilansa.

Platni bilans i nacionalna privredaPlatni bilans i nacionalna privreda

Postoji značajna povezanost između Postoji značajna povezanost između spoljne trgovine i nacionalne privrede. spoljne trgovine i nacionalne privrede. Izvoz predstavlja dio finalne potrošnje Izvoz predstavlja dio finalne potrošnje nacionalne privrede, dok na uvoz odlazi nacionalne privrede, dok na uvoz odlazi dio domaće potražnje. Deficit platnog dio domaće potražnje. Deficit platnog bilansa može da bude dopunski faktor bilansa može da bude dopunski faktor razvoja domaće ekonomije, ali isto tako razvoja domaće ekonomije, ali isto tako može da se pojavi i kao limitirajući može da se pojavi i kao limitirajući faktor njenog razvoja.faktor njenog razvoja.

Slučaj zatvorene ekonomijeSlučaj zatvorene ekonomije U zatvorenoj privredi, odnosno privredi U zatvorenoj privredi, odnosno privredi

koja nema ekonomske odnose sa koja nema ekonomske odnose sa inostranstvom, proizvodnja je funkcija inostranstvom, proizvodnja je funkcija raspoloživosti faktora proizvodnje i raspoloživosti faktora proizvodnje i tehničkog progresa. Ukupna tehničkog progresa. Ukupna proizvodnja u zatvorenoj privredi, proizvodnja u zatvorenoj privredi, odnosno njen dohodak (Y) može se odnosno njen dohodak (Y) može se rasporediti na razne oblike potrošnje, rasporediti na razne oblike potrošnje, kao što su: opšta potrošnja (C), kao što su: opšta potrošnja (C), investiciona potrošnja (I) i državna investiciona potrošnja (I) i državna potrošnja (G).potrošnja (G).

Y = C + I + GY = C + I + G

Otvorena ekonomijaOtvorena ekonomija

Za otvorenu ekonomiju je Za otvorenu ekonomiju je karakteristična sledeća jednačina:karakteristična sledeća jednačina:

Y = C + I + G + ( X – M)Y = C + I + G + ( X – M)SlijediSlijedi Y = A + (X – M)Y = A + (X – M)

(X – M) = Y - A(X – M) = Y - A

Ukoliko se domaća apsorpcija kreće Ukoliko se domaća apsorpcija kreće u okvirima domaće proizvodnje i u okvirima domaće proizvodnje i raspoloživih mogućnosti, platni bilans raspoloživih mogućnosti, platni bilans će biti uravnotežen. Deficit platnog će biti uravnotežen. Deficit platnog bilansa pokazuje da zemlja troši više bilansa pokazuje da zemlja troši više od vlastitih raspoloživih resursa, tj. od vlastitih raspoloživih resursa, tj. da živi iznad svojih mogućnosti. da živi iznad svojih mogućnosti.

Zemlja ima deficit platnog bilansa Zemlja ima deficit platnog bilansa kada je apsorpcija veća od kada je apsorpcija veća od raspoloživog dohotka.raspoloživog dohotka.

Ravnoteža platnog bilansaRavnoteža platnog bilansa

Platni bilans primjenjuje princip Platni bilans primjenjuje princip dvojnog knjigovodstva, što znači da je dvojnog knjigovodstva, što znači da je on računovodstveno uvijek u on računovodstveno uvijek u ravnoteži.ravnoteži.

U analizi platnog bilansa značajna je U analizi platnog bilansa značajna je njegova ekonomska ravnoteža ili njegova ekonomska ravnoteža ili neravnoteža sa svim uzrocima i neravnoteža sa svim uzrocima i posledicama.posledicama.

Problem ravnoteže ili neravnoteže u svim oblastima Problem ravnoteže ili neravnoteže u svim oblastima ekonomske analize, pa i analize platnog bilansa, ekonomske analize, pa i analize platnog bilansa, rješava se tzv. presijecanjem bilansa.rješava se tzv. presijecanjem bilansa.

Horizontalno presijecanje platnog bilansa vrši se po Horizontalno presijecanje platnog bilansa vrši se po kriterijumu podjele platnog bilansa na podbilanse u kriterijumu podjele platnog bilansa na podbilanse u cilju traženja odgovora radi ocjene njegove cilju traženja odgovora radi ocjene njegove (ne)uravnoteženosti. Najvažnija podjela po kriterijumu (ne)uravnoteženosti. Najvažnija podjela po kriterijumu horizontalnog presijecanja je podjela na tekuće i horizontalnog presijecanja je podjela na tekuće i kapitalne transakcije. U okviru tekućih transakcija kapitalne transakcije. U okviru tekućih transakcija značajno je presijecanje bilansa po osnovu robnih značajno je presijecanje bilansa po osnovu robnih transakcija, transakcija po osnovu usluga i unilateralnih transakcija, transakcija po osnovu usluga i unilateralnih transakcija.transakcija.

Presijecanje platnog bilansa po kriterijumu podbilansnih Presijecanje platnog bilansa po kriterijumu podbilansnih transakcija naravno još ne daje odgovor na pitanje transakcija naravno još ne daje odgovor na pitanje ravnoteže platnog bilansa, ali zato pruža informacije o ravnoteže platnog bilansa, ali zato pruža informacije o uzorcima (ne)ravnoteže po pojedinim podbilansnim uzorcima (ne)ravnoteže po pojedinim podbilansnim transakcijama (npr, kretanje salda razmjene robe, transakcijama (npr, kretanje salda razmjene robe, usluga, unilateralnih transakcija) u okviru tekućih usluga, unilateralnih transakcija) u okviru tekućih transakcijatransakcija

Za ocjenu ravnoteže platnog bilansa mjerodavna Za ocjenu ravnoteže platnog bilansa mjerodavna su kretanja transakcija po bilansu kapitalnih su kretanja transakcija po bilansu kapitalnih transakcija. Ove transakcije pokazuju na koji je transakcija. Ove transakcije pokazuju na koji je način pokriven deficit bilansa po tekućim način pokriven deficit bilansa po tekućim transakcijama, odnosno na koji način je plasiran transakcijama, odnosno na koji način je plasiran suficit ostvaren po tekućim transakcijama. suficit ostvaren po tekućim transakcijama. Presijecanje bilansa po kapitalnim transakcijama Presijecanje bilansa po kapitalnim transakcijama radi ocjene njegove ravnoteže vrši se ondje gdje radi ocjene njegove ravnoteže vrši se ondje gdje počinju kretanja kratkoročnog kapitala i počinju kretanja kratkoročnog kapitala i monetarnih rezervi.monetarnih rezervi.

Smatra se, ako je deficit po tekućim Smatra se, ako je deficit po tekućim transakcijama pokriven kretanjem dugoročnog transakcijama pokriven kretanjem dugoročnog kapitala, da je platni bilans u ravnoteži, ali ako je kapitala, da je platni bilans u ravnoteži, ali ako je pokriven kratkoročnim zaduženjem ili izvozom pokriven kratkoročnim zaduženjem ili izvozom zlata. Platni bilans je u neravnoteži.zlata. Platni bilans je u neravnoteži.

U današnjem svijetu neravnoteža platnog bilansa U današnjem svijetu neravnoteža platnog bilansa se najčešće stvara u robnim transakcijama: više se najčešće stvara u robnim transakcijama: više se uvozi nego izvozi.se uvozi nego izvozi.

Vertikalno presijecanje platnog bilansa Vertikalno presijecanje platnog bilansa pruža informacije o oblicima sticanja pruža informacije o oblicima sticanja inostranih platežnih sredstava u jednom inostranih platežnih sredstava u jednom vremenskom periodu (aktiva platnog vremenskom periodu (aktiva platnog bilansa) i o oblicima (načinu) trošenja bilansa) i o oblicima (načinu) trošenja inostranih platežnih sredstava (pasiva inostranih platežnih sredstava (pasiva platnog bilansa). Najvažniji oblici sticanja platnog bilansa). Najvažniji oblici sticanja inostranih platežnih sredstava su: izvoz inostranih platežnih sredstava su: izvoz robe i usluga, unilateralni transferi(pokloni, robe i usluga, unilateralni transferi(pokloni, pomoći, doznake radnika i sl.), priliv pomoći, doznake radnika i sl.), priliv kapitala (dugoročnog i kratkoročnog) i izvoz kapitala (dugoročnog i kratkoročnog) i izvoz zlata.zlata.

Knjigovodstveno gledano, platni bilans je Knjigovodstveno gledano, platni bilans je uvijek u ravnoteži. Ako postoji deficit u uvijek u ravnoteži. Ako postoji deficit u tekućem bilansu, on je pokriven kretanjem tekućem bilansu, on je pokriven kretanjem u bilansu po kapitalnim transakcijama u bilansu po kapitalnim transakcijama (zaduživanjem u inostranstvu ili zahvatom u (zaduživanjem u inostranstvu ili zahvatom u monetarne rezerve). U slučaju suficitarnosti monetarne rezerve). U slučaju suficitarnosti tekućeg bilansa povećaće se kratkoročno ili tekućeg bilansa povećaće se kratkoročno ili dugoročno potraživanje od inostranstva, ili dugoročno potraživanje od inostranstva, ili će se povećati monetarne rezerve.će se povećati monetarne rezerve.

Znači, uravnoteženje platnog bilansa u Znači, uravnoteženje platnog bilansa u tehničkom smislu vrši se kretanjem tehničkom smislu vrši se kretanjem dugoročnog i kratkoročnog kapitala i dugoročnog i kratkoročnog kapitala i monetarnih rezervi.monetarnih rezervi.

Inače neravnoteža platnog bilansa može Inače neravnoteža platnog bilansa može biti privremena i dugotrajna biti privremena i dugotrajna (fundamentalna ravnoteža).(fundamentalna ravnoteža).

Privremena neravnoteža izravnava sePrivremena neravnoteža izravnava se kretanjem kratkoročnog kapitala ilikretanjem kratkoročnog kapitala ili zahvatom u monetarne rezerve. Ako, zahvatom u monetarne rezerve. Ako,

neuravnoteženost duže potraje, ako je neuravnoteženost duže potraje, ako je neravnoteža trajnijeg karaktera, onda ni neravnoteža trajnijeg karaktera, onda ni najveće monetarne rezerve nisu dovoljne najveće monetarne rezerve nisu dovoljne da stalno pokrivaju neravnotežuda stalno pokrivaju neravnotežu

O fundamentalnoj uravnoteženosti govori O fundamentalnoj uravnoteženosti govori se kada postoji sklad između unutrašnje i se kada postoji sklad između unutrašnje i spoljašnje ravnoteže.spoljašnje ravnoteže.

Pod unutrašnjom ravnotežom Pod unutrašnjom ravnotežom podrazumijeva se takvo stanje nacionalnog podrazumijeva se takvo stanje nacionalnog dohotka pri kojem nema ni opšte dohotka pri kojem nema ni opšte nezaposlenosti ni inflatornih tendencija nezaposlenosti ni inflatornih tendencija porasta cijena, a pod spoljnom ravnotežom porasta cijena, a pod spoljnom ravnotežom podrazumijeva se stanje uravnoteženosti podrazumijeva se stanje uravnoteženosti platnog bilansa bez stalne potrebe za platnog bilansa bez stalne potrebe za prilagođavanjem deviznog kursa ili pak za prilagođavanjem deviznog kursa ili pak za deviznom kontrolom.deviznom kontrolom.

Fundamentalna neravnoteža platnog Fundamentalna neravnoteža platnog bilansa definiše se kao neravnoteža takvih bilansa definiše se kao neravnoteža takvih razmjera i tolikog trajanja da odražavanje razmjera i tolikog trajanja da odražavanje zadovoljavajućeg nivoa zaposlenosti, zadovoljavajućeg nivoa zaposlenosti, cijena i uravnoteženog platnog bilansa ne cijena i uravnoteženog platnog bilansa ne može uspjeti bez prilagođavanja deviznog može uspjeti bez prilagođavanja deviznog kursa ili devizne kontrole.kursa ili devizne kontrole.

Fundamentalna ravnoteža platnog bilansa Fundamentalna ravnoteža platnog bilansa definiše se kao ravnoteža platnog bilansa definiše se kao ravnoteža platnog bilansa koja postoji duži rok i koja se odražava koja postoji duži rok i koja se odražava sama po sebi bez opšte nezaposlenosti, sama po sebi bez opšte nezaposlenosti, inflacije i bez potreba stalnog inflacije i bez potreba stalnog prilagođavanja deviznog kursa ili devizne prilagođavanja deviznog kursa ili devizne kontrole. kontrole.

U teoriji platnog bilansa razlikuju se statička U teoriji platnog bilansa razlikuju se statička i dinamička ravnoteža platnog bilansa.i dinamička ravnoteža platnog bilansa.

Smatra se da je platni bilans u statičkoj Smatra se da je platni bilans u statičkoj ravnoteži kada su uvoz i izvoz jednaki, ravnoteži kada su uvoz i izvoz jednaki, dakle – kada nema kretanja dugoročnog dakle – kada nema kretanja dugoročnog kapitala, a kretanje kratkoročnog kapitala i kapitala, a kretanje kratkoročnog kapitala i monetarnih rezervi su mala.monetarnih rezervi su mala.

Dinamička ravnoteža se javlja kada se izvoz Dinamička ravnoteža se javlja kada se izvoz i uvoz razlikuju za iznos autonomnog i uvoz razlikuju za iznos autonomnog kretanja dugoročnog kapitala iz zemlje sa kretanja dugoročnog kapitala iz zemlje sa nižom u zemlju sa višom kamatnom stopom nižom u zemlju sa višom kamatnom stopom (tj. kretanja koje nije u zavisnosti od stanja (tj. kretanja koje nije u zavisnosti od stanja platnog bilansa). platnog bilansa).

Po uzorcima nastajanja, neravnoteža Po uzorcima nastajanja, neravnoteža platnog bilansa najčešće se svodi na platnog bilansa najčešće se svodi na sledeće neravnoteže:sledeće neravnoteže:

-ciklična neravnoteža,-ciklična neravnoteža,

-strukturna neravnoteža i-strukturna neravnoteža i

-inflaciona neravnoteža platnog -inflaciona neravnoteža platnog bilansa bilansa

CIKLIČNA NERAVNOTEŽA CIKLIČNA NERAVNOTEŽA PLATNOG BILANSAPLATNOG BILANSA

Smatra se da ciklična neravnoteža Smatra se da ciklična neravnoteža nastaje usljed nejednakog toka nastaje usljed nejednakog toka ekonomskog ciklusa u svjetskim ekonomskog ciklusa u svjetskim okvirima. Neravnoteža ove vrste može se okvirima. Neravnoteža ove vrste može se liječiti zahvatom u monetarne rezerve liječiti zahvatom u monetarne rezerve (ukoliko ih ima), ali i preduzimanjem (ukoliko ih ima), ali i preduzimanjem mjera protiv tzv. uvoza nezaposlenosti. mjera protiv tzv. uvoza nezaposlenosti. To su najčešće mjere usmjerene na To su najčešće mjere usmjerene na investicione aktivnosti, zatim mjere investicione aktivnosti, zatim mjere kreditne i fiskalne politike. kreditne i fiskalne politike.

Prema nekim mišljenjima, otklanjanju Prema nekim mišljenjima, otklanjanju neravnoteže može poslužiti i devalvacija, neravnoteže može poslužiti i devalvacija, eventualno i mjere ograničenja uvoza. Za eventualno i mjere ograničenja uvoza. Za zemlje u razvoju koje i inače pate od zemlje u razvoju koje i inače pate od platnobilansnih teškoća uspješno rješenje platnobilansnih teškoća uspješno rješenje može biti i primjena deviznih ograničenja može biti i primjena deviznih ograničenja

Strukturna neravnoteža platnog Strukturna neravnoteža platnog bilansabilansa

Strukturna nertavnoteža javlja se u Strukturna nertavnoteža javlja se u slučajevima kada do neravnoteže dolazi slučajevima kada do neravnoteže dolazi usljed različitih kretanja dohotka među usljed različitih kretanja dohotka među zemljama. Ova neravnoteža stoji u vezi s zemljama. Ova neravnoteža stoji u vezi s procesom privrednog razvoja i dugoročnog procesom privrednog razvoja i dugoročnog je karaktera. je karaktera.

Uzrok deficitarnosti leži u tome što domaća Uzrok deficitarnosti leži u tome što domaća štednja ne pokriva u cjelosti (domaće) štednja ne pokriva u cjelosti (domaće) investicije.investicije.

U okolnostima, ako ima dovoljno priliva U okolnostima, ako ima dovoljno priliva kapitala iz inostranstva, takvo stanje kapitala iz inostranstva, takvo stanje platnog bilansa neće izazvati ozbiljne platnog bilansa neće izazvati ozbiljne poteškoće u privredi zemlje.poteškoće u privredi zemlje.

Jedno od rješenja problema koji nastaju iz Jedno od rješenja problema koji nastaju iz strukturne neravnoteže sastoji se u strukturne neravnoteže sastoji se u aktiviranju odgovarajućeg mehanizma aktiviranju odgovarajućeg mehanizma međunarodnog finansiranja, i međunarodnog finansiranja, i preduzimanje mjera monetarne i fiskalne preduzimanje mjera monetarne i fiskalne politike na formiranje povoljnog odnosa politike na formiranje povoljnog odnosa štednja:investicije. štednja:investicije.

Inflaciona neravnoteža platnog Inflaciona neravnoteža platnog bilansabilansa

Neravnteža platnog bilansa usljed Neravnteža platnog bilansa usljed inflatornih kretanja nastaje u slučajevima inflatornih kretanja nastaje u slučajevima kada je ukupno trošenje veće od kada je ukupno trošenje veće od nacionalnog dohotka.nacionalnog dohotka.

U novije vrijeme zapaža se da poremećaji u U novije vrijeme zapaža se da poremećaji u platnim bilansima mnogih zemalja imaju platnim bilansima mnogih zemalja imaju svoj korijen upravo u inflatornim procesima svoj korijen upravo u inflatornim procesima u zemlji.u zemlji.

Pošto je razvojni proces zakonito praćen Pošto je razvojni proces zakonito praćen izvjesnom inflatornošću, tako da se često izvjesnom inflatornošću, tako da se često ova vrsta neravnoteže miješa sa strukturnom ova vrsta neravnoteže miješa sa strukturnom neravnotežom platnog bilansa.neravnotežom platnog bilansa.

Jedno od efikasnijih rješenja za liječenje ove Jedno od efikasnijih rješenja za liječenje ove vrste neravnoteže svodi se na dezinflaciju, tj. vrste neravnoteže svodi se na dezinflaciju, tj. na otklanjanje uzroka inflacije- svođenjem na otklanjanje uzroka inflacije- svođenjem efektivne tražnje na nivo ostvarenog dohotka efektivne tražnje na nivo ostvarenog dohotka

U teoriji kretanja kratkoročnog kapitala, pored ova U teoriji kretanja kratkoročnog kapitala, pored ova dva uticaja stabilizujućeg i špekulativnog, navode dva uticaja stabilizujućeg i špekulativnog, navode se još uticaj na dohodak i monetarni efekat.se još uticaj na dohodak i monetarni efekat.

Kretanje dugoročnog kapitala koje, po pravilu, nije Kretanje dugoročnog kapitala koje, po pravilu, nije izvedeno u vezi sa stanjem platnog bilansa kao izvedeno u vezi sa stanjem platnog bilansa kao kretanje kratkoročnog kapitala, nego je kretanje kratkoročnog kapitala, nego je autonomnog karaktera (odnosno nezavisno je od autonomnog karaktera (odnosno nezavisno je od stanja platnog bilansa, a cilj mu je izvoz kapitala stanja platnog bilansa, a cilj mu je izvoz kapitala radi postizanja više profitne stope) – ima dva radi postizanja više profitne stope) – ima dva drugačija efekta: efekat privredne ekspanzije i drugačija efekta: efekat privredne ekspanzije i efekat ponovnog preusmjeravanja proizvodnih efekat ponovnog preusmjeravanja proizvodnih resursa.resursa.

FINANSIRANJE I PRILAGOĐAVANJE FINANSIRANJE I PRILAGOĐAVANJE PLATNOG BILANSAPLATNOG BILANSA

- Metode za uravnoteženje i prilagođavanje platnobilansnog - Metode za uravnoteženje i prilagođavanje platnobilansnog debalansa su:debalansa su:

a)a) deflacija deflacija

b)b) devalvacijadevalvacija

c)c) trgovinska i devizna kontrolatrgovinska i devizna kontrola

d)d) finansiranje platnog bilansa zaduženjem u inostranstvufinansiranje platnog bilansa zaduženjem u inostranstvu

e)e) finansiranje deficita platnog bilansa vlastitim monetarnim finansiranje deficita platnog bilansa vlastitim monetarnim rezervamarezervama

- Deflaciju, devalvaciju i deviznu kontrolu možemo nominovati- Deflaciju, devalvaciju i deviznu kontrolu možemo nominovati

kao metode platnobilansnog prilagođavanja, dok finansiranjekao metode platnobilansnog prilagođavanja, dok finansiranje

deficita zaduženjem u inostranstvu ili vlastitim rezervamadeficita zaduženjem u inostranstvu ili vlastitim rezervama

možemo nominovati kao metode finansiranja platnobilansnog možemo nominovati kao metode finansiranja platnobilansnog debalansa.debalansa.


- Finansiranje i prilagođavanje kao metode korekcije stanja - Finansiranje i prilagođavanje kao metode korekcije stanja eksternog računa se razlikuju po tome “što svako eksternog računa se razlikuju po tome “što svako prilagođavanje ipak zahtijeva određenu realokaciju resursa, prilagođavanje ipak zahtijeva određenu realokaciju resursa, promjene u strukturi proizvodnje, izmjene u strukturi izvoza promjene u strukturi proizvodnje, izmjene u strukturi izvoza i uvoza, stimulisanje i destimulisanje određenih subjekata i uvoza, stimulisanje i destimulisanje određenih subjekata privređivanja, dok finansiranje predstavlja na neki način privređivanja, dok finansiranje predstavlja na neki način odlaganje stvarnog prilagođavanja, dobijanja u vremenu, do odlaganje stvarnog prilagođavanja, dobijanja u vremenu, do koga će doći ranije u slučaju kratkoročnih poremećaja ili koga će doći ranije u slučaju kratkoročnih poremećaja ili kasnije kod dugoročnih poremećaja.kasnije kod dugoročnih poremećaja.

- Dilemu finansiranje ili prilagođavanje, kao i problem - Dilemu finansiranje ili prilagođavanje, kao i problem doziranja finansiranja i prilagođavanja treba posmatrati i u doziranja finansiranja i prilagođavanja treba posmatrati i u svjetlu troškova koje oni izazivaju.svjetlu troškova koje oni izazivaju.


- Troškovi finansiranja određeni su oportunitetnim troškovima Troškovi finansiranja određeni su oportunitetnim troškovima akumuliranja monetarnih rezervi u periodu povoljne akumuliranja monetarnih rezervi u periodu povoljne platnobilansne situacije i mogućnošću njihove produktivne platnobilansne situacije i mogućnošću njihove produktivne upotrebe, na jednoj strani, te u uslovima zaduženja u upotrebe, na jednoj strani, te u uslovima zaduženja u inostranstvu koji uključuju visinu kamatne stope, rok inostranstvu koji uključuju visinu kamatne stope, rok otplate, uslovi pod kojima kreditor stavlja na raspolaganje otplate, uslovi pod kojima kreditor stavlja na raspolaganje debitoru finansijske resurse, na drugoj strani.debitoru finansijske resurse, na drugoj strani.

- Definisanje platnobilansnog problema i platnobilansne Definisanje platnobilansnog problema i platnobilansne neravnoteže je jedan od primarnih i relevantnih faktora od neravnoteže je jedan od primarnih i relevantnih faktora od kojeg treba poći prilikom komponovanja i doziranja kojeg treba poći prilikom komponovanja i doziranja platnobilansnih korektivnih mjera.platnobilansnih korektivnih mjera.

- Posebnu pažnju treba obratiti na uzroke i vrste eksterne Posebnu pažnju treba obratiti na uzroke i vrste eksterne neravnoteže. neravnoteže.


- Privremena ili slučajna platnobilansna neravnoteža u - Privremena ili slučajna platnobilansna neravnoteža u svakom slučaju preferira finansiranje kao jedino adekvatan svakom slučaju preferira finansiranje kao jedino adekvatan metod platnobilansne korekcije.metod platnobilansne korekcije.

- Ukoliko se radi o cikličnoj neravnoteži platnog bilansa, - Ukoliko se radi o cikličnoj neravnoteži platnog bilansa, pogodna terapija biće intervencija monetarnim rezervama, pogodna terapija biće intervencija monetarnim rezervama, koje imaju funkciju amortizera pritiska i koje mogu izolovati koje imaju funkciju amortizera pritiska i koje mogu izolovati nacionalnu ekonomiju od spoljnih fluktuacija.nacionalnu ekonomiju od spoljnih fluktuacija.

- U takvim okolnostima finansiranje platnog bilansa nije - U takvim okolnostima finansiranje platnog bilansa nije alternativno rješenje.alternativno rješenje.

FINANSIRANJE PLATNOG BILANSAFINANSIRANJE PLATNOG BILANSA

-- Mjesto i uloga meMjesto i uloga međunarodne likvidnosti zemlje u funkciji đunarodne likvidnosti zemlje u funkciji

finansiranja eksterne neravnozeže određeno je nizom finansiranja eksterne neravnozeže određeno je nizom faktora:faktora:

* internim privrednim stanjem* internim privrednim stanjem

* pravilnom dijagnozom platnobilansnih poremećaja* pravilnom dijagnozom platnobilansnih poremećaja

* faktorima internacionalnog karaktera, čiji impulsi dolaze * faktorima internacionalnog karaktera, čiji impulsi dolaze sa sa

međunarodnog tržištameđunarodnog tržišta

FINANSIRANJE PLATNOG BILANSAFINANSIRANJE PLATNOG BILANSA

- U slučaju privremene neravnoteže platnog bilansa izazvane - U slučaju privremene neravnoteže platnog bilansa izazvane djelovanjem slučajnog i neočekivanog faktora finansiranje djelovanjem slučajnog i neočekivanog faktora finansiranje monetarnim rezervama je dominantan metod monetarnim rezervama je dominantan metod platnobilansne korekcije.platnobilansne korekcije.

- U slučaju kada se radi o neravnoteži koja je izazvana - U slučaju kada se radi o neravnoteži koja je izazvana asimetričnim razvojem konjunktiranog ciklusa asimetričnim razvojem konjunktiranog ciklusa međunarodnih razmjera, strukturnim disproporcijama međunarodnih razmjera, strukturnim disproporcijama nacionalne privrede, inflacijom troškova ili inflacijom tražnje nacionalne privrede, inflacijom troškova ili inflacijom tražnje funkcija finansiranja, kao metoda platnobilansne korekcije, funkcija finansiranja, kao metoda platnobilansne korekcije, sastoji se u prebrođavanju početnih teškoća, odnosno u sastoji se u prebrođavanju početnih teškoća, odnosno u davanju vremena vlastima da preduzmu odgovarajuće davanju vremena vlastima da preduzmu odgovarajuće akcije prilagođavanja, koje se prije ili kasnije moraju akcije prilagođavanja, koje se prije ili kasnije moraju preduzeti, da ih pravilno komponuju i pravilno doziraju. preduzeti, da ih pravilno komponuju i pravilno doziraju.

KVANTITATIVNI PRISTUP MEĐUNARODNOJ KVANTITATIVNI PRISTUP MEĐUNARODNOJ LIKVIDNOSTI NACIONALNE PRIVREDELIKVIDNOSTI NACIONALNE PRIVREDE

- Optimalni iznos monetarnih rezervi bio je predmet pažnje - Optimalni iznos monetarnih rezervi bio je predmet pažnje teoretičara i praktičara iz oblasti međunarodnih finansija još u teoretičara i praktičara iz oblasti međunarodnih finansija još u XIX vijeku.XIX vijeku.

- H. Thorton je 1802. godine konstatovao:- H. Thorton je 1802. godine konstatovao: * da zalihe zlata jedne zemlje treba da budu na takvom nivou da * da zalihe zlata jedne zemlje treba da budu na takvom nivou da

omoguće finansiranje trgovinskog deficita i time zemlji pruže omoguće finansiranje trgovinskog deficita i time zemlji pruže porencijalnu korist koja se ispoljava u ublažavanju internih porencijalnu korist koja se ispoljava u ublažavanju internih fluktuacija, a koje mogu biti posljedica spoljne neravnotežefluktuacija, a koje mogu biti posljedica spoljne neravnoteže * da zalihe zlata treba da budu u određenom odnosu prema * da zalihe zlata treba da budu u određenom odnosu prema

nivou nivou domaće monetarne ponudedomaće monetarne ponude


- Odnos rezerve/uvoz kao najpodesniji kriterij determinisanja - Odnos rezerve/uvoz kao najpodesniji kriterij determinisanja

adekvatnosti monetarnih rezervi zastupali su:adekvatnosti monetarnih rezervi zastupali su:

* Harrod (1953.)* Harrod (1953.) * Međunarodni monetarni fond (1953. i 1958.)* Međunarodni monetarni fond (1953. i 1958.) * Franks (1958.)* Franks (1958.) * Stamp (1958.)* Stamp (1958.)

- Tokom šezdesetih godina odnos rezerve/uvoz bio je - Tokom šezdesetih godina odnos rezerve/uvoz bio je standardan kriterij prema kojem se utvrđivala adekvatnost standardan kriterij prema kojem se utvrđivala adekvatnost monetarnih rezervi.monetarnih rezervi.


- Johnson i Scitovsky su 1958. god. oživjeli tradicionalni - Johnson i Scitovsky su 1958. god. oživjeli tradicionalni pristup kvantifikovanju adekvatnosti monetarnih rezervi koji pristup kvantifikovanju adekvatnosti monetarnih rezervi koji se zasniva na odnosumonetarnih rezervi prema monetarnoj se zasniva na odnosumonetarnih rezervi prema monetarnoj ponudi. ponudi.

- Nurkse je 1944. god. podvrgao kritici odnos rezerve/uvoz - Nurkse je 1944. god. podvrgao kritici odnos rezerve/uvoz smatrajući ga nepodesnim indikatorom za ocjenu smatrajući ga nepodesnim indikatorom za ocjenu adekvatnosti monetarnih rezervi.adekvatnosti monetarnih rezervi.

KVANTITATIVNI PRISTUP MEĐUNARODNOJ KVANTITATIVNI PRISTUP MEĐUNARODNOJ LIKVIDNOSTI ZEMALJA U RAZVOJULIKVIDNOSTI ZEMALJA U RAZVOJU

- Jedan od malobrojnih pokušaja kvantificiranja optimalnog nivoa - Jedan od malobrojnih pokušaja kvantificiranja optimalnog nivoa monetarnih rezervi u zemljama u razvoju sadržan je u radu J.P. monetarnih rezervi u zemljama u razvoju sadržan je u radu J.P. Argawala “Optimal Monetary Reserves for Developing Countries”Argawala “Optimal Monetary Reserves for Developing Countries”

- Pri formiranju matematskog modela za izračunavanje optimalnih - Pri formiranju matematskog modela za izračunavanje optimalnih rezervi autor je uzeo u obzir strukturne i institucionalne razlike rezervi autor je uzeo u obzir strukturne i institucionalne razlike koje postoje između razvijenih i zemalja u razvoju. koje postoje između razvijenih i zemalja u razvoju.

- Optimalni nivo monetarnih rezervi za zemlje u razvoju je onaj koji - Optimalni nivo monetarnih rezervi za zemlje u razvoju je onaj koji omogućava “da finansiraju, uz dati fiksni devizni kurs, privremeni omogućava “da finansiraju, uz dati fiksni devizni kurs, privremeni i neočekivani platnobilansni deficit i koji istovremeno zemlji i neočekivani platnobilansni deficit i koji istovremeno zemlji obezbjeđuje korist koja je jednaka oportunitetnim troškovima obezbjeđuje korist koja je jednaka oportunitetnim troškovima akumuliranja monetarnih rezervi. akumuliranja monetarnih rezervi.

PRILAGOĐAVANJE PLATNOG BILANSAPRILAGOĐAVANJE PLATNOG BILANSA

- Metode prilagođavanja platnog bilansa mogu se - Metode prilagođavanja platnog bilansa mogu se sistematizovati na:sistematizovati na:

1. metode koje djeluju na principima tržišne zakonitosti1. metode koje djeluju na principima tržišne zakonitosti

- automatske metode- automatske metode

- metode ekonomske politike- metode ekonomske politike

2. metode administrativnog karaktera2. metode administrativnog karaktera

- mjere devizne kontrole i deviznih ograničenja- mjere devizne kontrole i deviznih ograničenja

- mjere trgovinske kontrole - mjere trgovinske kontrole

- administrativnog protekcionizma- administrativnog protekcionizma

platni bilans

Documents