POČETNICE I OBRADA SLOVA

OPĆI PODATCI

MJESTO OBJAVLJIVANJA

19. ST. 20. ST.

ZagrebBeč

Pešta (Budim)KarlovacOsijekTrst

VenecijaZadar

Zagreb

JEZICI

19. ST. 20. ST.

HRVATSKI –NJEMAČKI

HRVATSKI –TALIJANSKI

HRVATSKI

HRVATSKI

POHRANA

19. I 20. ST.

HŠM

NSK

Početnica za obće pučke škole. Sastavio Ljudevit Modec, Zagreb, 1877.

Učila i igračkeSoba i kuhinja

Jela i pilaNaše ruho

Sgrade i vozilaTravožderi i mesožderi

...

OBAVIJESNI TEKST O TEMI

POSLOVICE

ZAGONETKE

BASNE

PJESME ZA DJECU

POUČNE PRIČICE IZDJEČJEG ŽIVOTA

SADRŽAJ TEKSTOVA

NAGLAŠENA POUČNOST

ŠTIVA IZ DJEČJE SVAKODNEVICE, KRATKE PRIČE I PJESME, POSLOVICE, ZAGONETKE, BASNE, ABECEDA U PJESMI

POČETNICA ZA I. RAZRED OSNOVNIH ŠKOLA U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA

PRIREDILI:FRAN BAF I RUDOLF SARŠON

ZAGREB, 1927.

SADRŽAJ TEKSTOVA

Bežen – Budinski: Prvi koraci, 2000.

na na ni na ne vu ne mir nuPočetnica Frana Bafa iRudolfa Saršona, 1927.

DRUGA POLOVICA 20. ST.POSTUPNO OSLOBAĐANJE OD DIDAKTICIZMA

KRITERIJ KNJIŽEVNOUMJETNIČKE VRIJEDNOSTI, IGRIV ODNOS PREMA JEZIKU

NAGNUTOST SLOVA

Početnica za pučke škole u Hrvatskoj i Slavoniji, 1892.

NAGNUTOST SLOVA

Edo Vajnaht: Dobro jutro, 1981.

VJERNI DRUGOVI, 1962., VIKTORA CVITANA I EDE VAJNAHTA

ODSTUPANJE OD TRADICIJE KOSOG NAGIBA RUKOPISNOG PISMA

PREDVJEŽBE

Početnica za obće pučke škole, Zagreb, 1877.

PRVA POLOVICA DRUGA POLOVICA

ČITANJE ČITANJE I PISANJE

SRICANJE

ABECEDNI

SLOGOVNA METODA

POJEDINAČNA SLOVA

VIZUALNO UPORIŠTE

RAZNOVRSNIJI TEKSTOVI TEMATSKI PRIMJERENIJI

DJECI

NEDIJAKRITIČKA GRAFIJA

DIJAKRITIČKI ZNAKOVI

19. ST.

POČETNICE

NAMJENA

METODE

POREDAK SLOVA

SLOVOPIS

KRITERIJI REDOSLIJEDA

OBRADE SLOVA

FONETSKI

GRAFIJSKI

ČESTOTNI

FONETSKI KRITERIJ

• Prije se obrađuju ona slova kojima su označeni glasovi lakši za izgovor:

• OTVORNICI (a, e, i, o, u)

• ZVONAČNICI (m, n, nj, j, l, lj, r, v)

• ŠUMNICI (p, t, k, b, d, g, s, š, z, ž, č, ć, dž, đ, f, c, h).

GRAFIJSKI KRITERIJ

• Prije se obrađuju ona slova koja su grafijski jednostavnija:

- JEDNOSLOVI (MONOGRAFI)

- DVOSLOVI (DIGRAFI).

ČESTOTNI KRITERIJ

• Prije se obrađuju ona slova koja se češće javljaju u tekstu.

• Najčestotniji grafemi: i, a.

• Najmanje čestotan: f.

LAKI ZA IZGOVOR

GRAFIČKI JEDNOSTAVNI

NAJČESTOTNIJI

OTVORNICI

frekventan

grafički složen

LJ

Obrada tiskanih slova

monografska obrada slova

istodobna obrada jednoga velikog i malog tiskanog slova

skupna obrada slova

istodobna obrada dvaju ili više slova

Bežen – Budinski: Prvi koraci

Ii Aa Oo Ee Uu

Žž LJlj NJnj Đđ DŽdž

Prije se uče grafički jednostavnija, a potom složenija slova.

Prije se obrađuju slova čija je učestalost veća.

Samoglasnici se obrađuju prije suglasnika po kombiniranom načelu grafičke i fonetske složenosti.

Monografska obrada slova

Držimo da je u početnici potrebno slova pokazati odvojeno i ravnopravno jer svako slovo ima podjednaku vrijednost za funkcioniranje hrvatskoga jezika i pisma.

Centner-Peko-Pintarić: Moji zlatni dani

A I U O E

Hh LJlj NJnj DŽdž Đđ

Vodile smo računa o fonetici, grafici, frekvenciji.

Prvo se obrađuje 13 samo velikih tiskanih slova, a zatim istodobno veliko i malo tiskano slovo.

Razlog je taj što je nastava pisanja tiskanih slova samo jedan element cjelovite nastave jer izlazi iz srodnih aktivnosti (crtanja), a mala slova zahtijevaju i veću preciznost u pisanju.

Štanger-Velički – Jakovljević-Roglić: Početnica knjiguljica

I A U O E

Hh LJlj NJnj DŽdž Đđ

Prvo se obrađuje 10 velikih tiskanih slova, a zatim slijedi skupna obrada tih istih malih tiskanih slova (po dva i po tri slova).

Sljedećih 20 slova obrađuje se monografski u paru.

RAZLOZI• Većina djece u školu dolazi sa sposobnošću

prepoznavanja velikih slova što dovodi do smanjenja nesigurnosti u djece na početku školovanja.

• Djeca koja uopće ne poznaju slova lakše će usvajati pojedinačne grafeme nego više njih odjednom.

• Mala tiskana slova uvode se u nastavu tek onda kad većina djece bude mogla izvesti glasovnu analizu i sintezu riječi od 4 do 6 glasova.

USPOSTAVLJENI STANDARDI – KONAC 20. ST.

ISTODOBNO SVLADAVANJE ČITANJA I PISANJA(PRVO TISKANA POTOM PISANA SLOVA)

GLASOVNA ANALITIČKO-SINTETIČKA METODAGLOBALNA METODA

FONOMIMIČKA I METODA PRIRODNIH GLASOVA

POREDAK SLOVA: SAMOGLASNICI I SUGLASNICIKOMBINIRANJE FONETSKOGA, GRAFIJSKOG I ČESTOTNOG KRITERIJA

ZASTUPLJENOST VIZUALNOG UPORIŠTA, CRTOVLJA, PREDVJEŽBA

KOSI NAGIB RUKOPISNOG PISMA UDESNO

ŽANROVSKA I TEMATSKA RAZNOVRSNOST TEKSTOVAVAŽNOST KRITERIJA KNJIŽEVNOUMJETNIČKE VRIJEDNOSTI

UVRŠTAVANJE JEZIKOSLOVNIH SADRŽAJA