podloga za nastavu iz kolegija primjenjena … 2.1 crtanje predmeta u ortogonalnoj...
TRANSCRIPT
ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU DRVNOTEHNOLOŠKI ODSJEK
ZAVOD ZA PROCESNE TEHNIKE
PODLOGA ZA NASTAVU
IZ KOLEGIJA PRIMJENJENA TEHNIČKA GRAFIKA
Interna skripta
Pripremili: Izv. prof. dr. sc. Stjepan Risović Izv. prof. dr. sc. Anka Ozana Čavlović
Zagreb, 2012
1
SADRŢAJ
Str.
1. UVOD 2
1.1 Opis kolegija 2
1.2 Tehniĉko pismo 3
1.3 Formati papira 4
1.4 Vrste crta 4
1.5 Mjerila 7
1.6 Neka pravila pisanja u tehnici i znanosti 8
1.7 Previjanje formata papira 9
2. ORTOGONALNA PROJEKCIJA 10
2.1 Crtanje predmeta u ortogonalnoj projekciji-europski raspored projekcija
10
2.2 Crtanje predmeta u ortogonalnoj projekciji-ameriĉki raspored projekcija
12
2.3 Simetrale 13
2.4 Faze skiciranja ortogonalne projekcije 14
2.5 Faze precrtavanja priborom sa skice 16
3. IZOMETRIJA I KOSA PROJEKCIJA 17
3.1 Crtanje predmeta u izometriji 17
3.2 Konstrukcija kružnih bridova u izometriji 18
3.3 Crtanje predmeta u kosoj projekciji 20
4. PRESJECI 20
4.1 Crtanje i oznaĉavanje presjeka 20
4.2 Primjer primjene crta kod crtanja presjeka 22
5. KOTIRANJE 26
5.1 Osnove kotiranja 26
5.2 Vrste kotiranja 27
5.2.1 Redno, paralelno i kombinirano kotiranje 27
5.2.2 Pojednostavljeno kotiranje 28
5.3 Kotiranje kutova 30
5.4 Kotiranje promjera i polumjera 30
5.5 Kotiranje kugle i polukugle 31
6. Uvod u AutoCAD 32
6.1 Korisniĉko suĉelje AutoCAD-a 32
6.1.1 Osnovne vježbe u AutoCAD-u 33
6.1.2 Postavke crteža 33
6.1.3 Ortogonalno crtanje 34
6.1.4 Crtanje mnogokuta i krivulja u AutoCAD-u 35
6.1.5 Ispis 36
7. VJEŢBE 37
Zadaci za vježbu 37
Zaglavlje fascikla 46
Zaglavlje omotnog lista 48
Zaglavlje uložnog lista 50
Uvodna vježba br. 1 51
Vježba br. 2 57
Vježba br. 3 58
Vježba br. 4 67
Zaglavlje omotnog lista za kolokvij s detaljem 68
8. LITERATURA 69
2
1. UVOD 1.1 Opis kolegija
Naziv kolegija : PRIMIJENJENA TEHNIĈKA GRAFIKA
preddiplomski studij Drvna tehnologija, 1P+2V; 5 ECTS
Ishodi učenja: studenti će usvojiti osnove tehniĉke kulture i tehniĉkog crtanja ortogonalnih i prostornih
projekcija; steĉenom vještinom moći će tehniĉki crtati prostoruĉno, priborom i raĉunalom u AutoCADu.
Sadrţaj individualnih vjeţbi:
Izrada uložnog fascikla sa zaglavljem, zaglavlja omotnih i uložnih listova priborim i raĉunalom.
Izrada vježbi:
Uvodna vježba 1: Vrste linija i Tehniĉko pismo Vježba 2: Ortogonalna projekcija
Vježba 3: Dopunjavanje ortogonalnih projekcija i presjeci Vježba 4: Izmjera modela i crtanje projekcija u AutoCADu
Obavezni pribor na nastavi:
Grafitna tehniĉka olovka 0,5 ili 0,7, drvene grafitne olovke (HB, 3H, 3B), rapidograf ili jednokratno UNI
pero za pisanje tušem 0,5 (ili 0,6); 0,7 (ili 0,8) mm, dva trokuta, šestar, krivuljari, gumica za brisanje i šiljilo, USB stick.
Literatura: 1. Koludrović, Ć.: Osnovne vježbe iz tehniĉkog crtanja s kompjutorskim aplikacijama. Udžbenici Sveuĉilišta
u Rijeci, 1990. 2. Opalić, M.: Tehniĉko crtanje. Udžbenici Sveuĉilišta u Zagrebu, 2003.
3. Justinijanović,J.: Nacrtna geometrija 1. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuĉilišta u Zagrebu, 1989.
Dinamika kolegija dostupna kroz e-kolegij na http://merlin.srce.hr
Sadrţaj e-kolegija: Silabus, Interna skripta, podloge za izradu zaglavlja naslovnih stranica vježbi i uložnih listova, podloge za vježbe s uputstvima, materijali s predavanja, animacije, dodatni zadaci za
vježbu, konzultacije, forumi, rezultati kolokvija i druge informacije.
3
1.2 Tehničko pismo Ujednaĉenost, mjere i oblici slova, brojki i znakova normirani su hrvatskim normama za tehniĉko pismo HRN EN ISO 3098-0:2004 Tehniĉka dokumentacija proizvoda — Znakovlje — 0. Dio: Opći zahtjevi (ISO
3098-0:1997) i HRN EN ISO 3098-2:2004 Tehniĉka dokumentacija proizvoda — Znakovlje — 2. Dio: Latiniĉno pismo, brojevi i oznake (ISO 3098-2:2000). Slikom 1.1. prikazan je primjer kosog tehniĉkog pisma tipa B ĉiji su znakovi nagnuti pod 75° u odnosu na
horizontalu. Slikom 1.2 prikazan je primjer kosog grĉkog pisma tipa B prema hrvatskoj normi HRN EN ISO
3098-3:2004 Tehniĉka dokumentacija proizvoda — Znakovlje – 3. Dio: Grĉko pismo (ISO 3098-3:2000).
Slika 1.1 Latiniĉno pismo tip B (HRN EN ISO 3098-0:2004)
Slika 1.2 Grĉko pismo tip B (HRN EN ISO 3098-3:2004)
4
Tablica 1.1. Razmak slova i redova za tip slova B (HRN EN ISO 3098-0:2004)
Visina velikih slova, h 3,5 5 7 10
Visina malih slova, c 2,5 3,5 5 7
Najmanji razmak izmeĊu redova slova, Δb 1,5 2 3 4
Debljina crte, d 0,35 0,5 0,7 1
d = 1/10 h - debljina crte; h =10/10 h - visina velikih slova; c = 7/10 h - visina malih slova; a = 2/10 h - razmak izmeĊu slova u rijeĉi.
hdP c b
Db
Aa
Č j 7/10h
10
/10h
3/10h
3/10h
Primjer: Razmaci izmeĊu reda slova i ruba
zaglavlja za:
h=5 3/10 od 5=1,5 h= 6 3/10 od 6=1,8; h=7 3/10 od 7=2,1; h=10 3/10 od 10=3.
1.3 Formati papira Formati tehniĉkih crteža odreĊeni su normom ISO 5457. Površina osnovnog formata papira A0 ima ploštinu 1 m2 . Slikom 1.3 prikazani su normirani formati papira od A0 do A5 istog omjera stranica x : y =
1 : 2 . Format A1 ima upola manju površinu od formata A0, a format A2 upola manju površinu od
formata A1 i tako redom do formata A6 koji ima upola manju površinu od formata A5.
A0 = 841 x 1189 A1 = 594 x 841
A2 = 420 x 594
A3 = 297 x 420 A4 = 210 x 297
A5 = 148 x 210 A6 = 105 x 148
A0 = 1 m2
x : y = 1 : 2
x y = 1
y = 4 2
x = 4 2
1
Slika 1.3 Formati papira prema ISO 5457
5
1.4 Vrste crta
Norma HRN EN ISO 128-20:2003 Tehniĉki crteži — Opća naĉela prikazivanja -- 20. dio: Osnovne konvencije o crtama ( ISO 128-20:1996) sadrži vrste crta za primjenu u strojarstvu koje se primjenjuju i u
drvnoj tehnologiji.
Normom su odreĊene slijedeće debljine crta: 0,13; 0,18; 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4; 2 mm.
Iz norme su izdvojene najĉešće korištene tri vrste crta:
- puna crta (oznake 01), - isprekidana crta (oznake 02) i
- duga crta-toĉka crta (oznake 04).
Prema normi HRN EN ISO 128-24:2003 debljina crte izabire se iz grupa crta odnosno dviju preporuĉenih grupa crta naziva 0,5 ili 0,7 (tablica 1.2). Na istom crtežu koriste se debljine crta 0,25 i 0,5 iz grupe crta
0,5 odnosno 0,35 i 0,7 iz grupe crta 0,7.
Tablica 1.2 Debljine crta prema preporuĉenoj grupi (HRN EN ISO 128-24:2003)
PREPORUČENA
GRUPA CRTA
DEBLJINA CRTE (d)
01.2 – puna široka
04.2 – duga crta-toĉka široka
01.1 -- puna uska crta
02.1 – isprekidana uska 04.1 – duga crta toĉka uska
0,5 0,5 0,25
0,7 0,7 0,35
Normom HRN EN ISO 128-20:2003 odreĊene su dimenzije prekinutog i punog dijela isprekidane crte i crta-toĉka crte.
Dimenzija
- prekinutog dijela crte iznosi 3d (tri debljine crte)
- toĉke u crti zauzimaju 0,5d.
- punog dijela isprekidane crte (02.1) iznosi 12d
- punog dijela uske i široke crta-toĉka crte (04.1 i 04.2) iznosi 24d.
Za obje grupe crta (0,5 do 0,7) slikom 1.4 prikazane su izraĉunate dimenzije isprekidane crte (02.1), uske
crta-toĉka crte (04.1) i široke crta-toĉka crte (04.2).
3-5
~1
6-8,51,5-2
12-163-4
Slika 1.4 Dimenzije prekinutih i punih dijelova isprekidane (02.1), uske crta-toĉka crte (04.1)
i široke crta-toĉka crte (04.2)
Grafitne olovke razlikuju se po debljini crte i mekoći odnosno intenzitetu traga koji ostavljaju na podlozi. Slika prikazuje olovke oznake B, H i F od najjaĉeg intenziteta do najslabijeg. Olovka HB koristi se za
pisanje dok su se za potrebe crtanja odabiru meke B ili tvrde H olovke potrebnog intenziteta željenoj debljini linije (slika 1.5).
Slika 1.5. Oznake grafitnih olovaka
6
U tablici 1.3 prikazana je najĉešća primjena vrsta crta iz norme HRN EN ISO 128-24:2003 Tehniĉki crteži — Opća naĉela prikazivanja -- 24. dio: Crte na crtežima u strojarstvu ( ISO 128-24:1999).
Tablica 1.3 Primjena vrsta crta za potrebe tehniĉkog crtanja u drvnoj tehnologiji (i strojarstvu)
Oznaka crte
Naziv crte; širina crte
Primjena crte
01.1
Puna uska crta (neprekinuta)
01.1.2 kotne crte (mjernice)
01.1.3 produžene crte (pomoćne konstrukcijske linije)
01.1.4 pomoćne kotne crte
01.1.5. iscrtavanje (šrafure)
01.1.8 korijen navija vijka i matice
01.1.12 zaokruživanje detalja
01.1.18. prostoruĉne crte za šrafure smjera drvnih
vlakanaca, crte loma
01.2 Puna široka crta
01.2.1 vidljivi bridovi
01.2.3 vrhovi navoja
01.2.4 završeci navoja
01.2.8 crte strelica za prikaz presjeka
02.1 Isprekidana crta 02.1.1. zaklonjeni (nevidljivi) bridovi
04.1
Duga crta-toĉka crta uska
04.1.1 simetrale*
04.1.3 diobene kružnice zupĉanika
04.1.4 diobene kružnice provrta ili rupa
04.2 Duga crta-toĉka
crta široka
04.2.2 Položaj ravnina presjeka
*Simetrale su osi koje prolaze sredinom predmeta i predstavljaju tzv. osnu simetriju (prostorna os
simetrije). Simetralom se na crtežu oznaĉava simetriĉnost predmeta koji se ravninom mogu podijeliti na dva jednaka dijela.
Primjena vrsta crta
Primjena vrsta crta prikazana je primjerima na slikama 1.6, 1.7, 1.8 i 1.9. 01.1.18. prostoruĉne crte za šrafure
01.2.1 vidljivi bridovi (odnosno konture 01.2.2)
04.1.1 simetrale
Slika 1.6 Primjena vrsta crta metalnog elementa
7
01.2 široka puna crta
04.1.3 diobene kružnice zupĉanika
Slika 1.7 Primjena vrsta crta kod crtanja zupĉanika
01.1.2 kotne crte (mjernice)
01.1.3 produžene crte (pomoćne konstrukcijske linije) 01.1.4 referentne i pokazne crte
Slika 1.8 Primjena vrsta kotnih crta
01.2 široka puna crta
04.1.3 diobene kružnice zupĉanika 04.1.4 diobene kružnice provrta ili rupa
Slika 1.9 Primjena vrsta crta kod crtanja zupĉanika
1.5 Mjerila Mjerilo predstavlja omjer veliĉina na crtežu prema istim veliĉinama u naravi. Mjerilo se oznaĉava rijeĉju
«MJERILO», skraćenicom «M» ili samo brojkama, npr. 1 : 1. Glavno mjerilo napisano u sastavnici vrijedi za sve projekcije na crtežu kod kojih nije posebno naznaĉeno
mjerilo. Ukoliko se na istom listu nalaze prikazi u razliĉitim mjerilima potrebno je uz svaki prikaz navesti
pripadajuće mjerilo. Bez obzira crta li se u naravnoj veliĉini, povećano ili umanjeno, u crtež se unose uvijek mjere (kotni
brojevi) stvarnog predmeta. U tehniĉkom crtanju za smanjenje i povećanje crteža propisana su i normirana mjerila (ISO 5455) prikazana tablicom 1.4.
8
Tablica 1.4 Najĉešća mjerila koja se rabe u podruĉju drvne tehnologije
PRIRODNA VELIĈINA
1:1
ZA SMANJENJE
1:2
1:20 1:200
1:5
1:50 1:500
1:10
1:100 1:1000
ZA POVEĆANJE 2:1
20:1
5:1
50:1
10:1
-
Neovisno o mjerilu, na crtežu su uvijek upisane stvarne mjere predmeta, kao na slici 1.10.
Slici 1.10 Prikaz istog objekta u razliĉitim mjerilima
1.6 Neka pravila pisanja oznaka u tehnici i znanosti
U nastavku je dan pregled karakteristiĉnih primjera pisanja oznaka i veliĉina u tehniĉkoj i znanstvenoj dokumentaciji prema normi DIN 1338.
Uspravno (normal) pišu se:
- brojevi napisani brojkama (npr. 131053,1 , 21 , r8 , 4a , 21 itd.),
- posebni brojevi (npr. Ludolfov broj π , osnova prirodnog logaritma e, imaginarna jedinica i itd.),
- matematiĉke oznake (npr. d, , D , , lim, sin, cos, tan, log, ln, lg itd.),
- jedinice mjere (npr. mm, cm, m, N, kN, s, μF, W itd.),
- simboli kemijskih elemenata i spojeva (npr. Fe, Cu, H2O, H2SO4 itd.),
- indeksi ako su samo dopunske oznake veliĉina (npr. 1 - odreĊeni kut, dop - dopušteno naprezanje,
maxF - najveća sila, minv - najniža brzina itd.).
Koso ili kurziv (italic) pišu se:
- brojevi napisani slovima - varijable (npr. a , b , x , y , z , n a ,
n
iiz
1
itd.),
- svi simboli fizikalnih veliĉina (npr. m - masa, F - sila, M - moment, - faktor trenja, - normalno
naprezanje itd.),
- matematiĉke oznake funkcija (npr. xf , x , yayayK y 0'
1" itd.),
- indeksi ako oznaĉavaju slovima napisane brojĉane veliĉine ili varijable (npr. nk za ..., 3 2, 1,n y -
naprezanje u smjeru osi y, 11TpV - obujam pri tlaku 1p i temperaturi 1T itd.).
9
Pregled ISO ili HRN EN ISO normi mogu se vidjeti na Internet adresama,
http://www.iso.ch/en/prods-services/, http://www.hzn.hr/ odnosno službenom Internet portalu
International Organisation for Standardisation ili Hrvatskog zavoda za mjeriteljstvo.
1.8 Previjanje formata na veličinu A4
Zbog pojednostavljenja rukovanja formatima papira većim od A4 formata potrebno je listove preklopiti
prema normiranom naĉinu i to tako da konaĉni format bude A4 a sastavnica vidljiva na prvoj stranici (tablica 1.5).
Tablica 1.5 Previjanje razliĉitih formata na veliĉinu format A4 za ulaganje u mapu bez mehanizma.
10
2. ORTOGONALNA PROJEKCIJA
Do sada promatran naĉin projiciranja i pravila ortogonalne projekcije s gledišta nacrtne geometrije primjenjuju se gotovo u cijelom svijetu, izuzev u SAD-u i u nekim europskim zemljama (Velika Britanija,
Nizozemska). U tim zemljama uveden je u tehniĉkom crtanju nešto drukĉiji naĉin projiciranja. Prvi naĉin
projiciranja poznat je prema ISO 5456-2 kao metoda projiciranja 1. kvadranta (prije: europski naĉin projiciranja ili metoda E), a drugi kao metoda projiciranja 3. kvadranta (prije: ameriĉki naĉin
projiciranja ili metoda A). Osnovne znaĉajke jednog i drugog dane su u tablici 2.1.
Tablica 2.1 Znaĉajke metode projiciranja 1. i 3. kvadranta (ISO 5456-2)
Znaĉajka Metoda projiciranja 1.
kvadranta Metoda projiciranja 3.
kvadranta
Simbol na
crtežima
Raspored
projekcija
2.1 Crtanje predmeta u ortogonalnoj projekciji – europski raspored projekcija
Osnovni pogledi na prostornu predodžbu – europski raspored projekcija (slika 2.1):
N: nacrt – pogled sprijeda na vertikalnu projicirajuću ravninu 1;
T: tlocrt – pogled odozgo na horizontalnu projicirajuću ravninu 2;
B- bokocrt – pogled slijeva na vertikalnu projicirajuću ravninu 3;
B1: drugi bokocrt – pogled zdesna; T1: drugi tlocrt – pogled odozdo; N1: drugi nacrt – pogled straga.
Slika 2.1 Osnovni pogledi na prostornu predodžbu – europski raspored projekcija
11
Slikom 2.2 prikazana je ortogonalna projekcija modela sa slike 2.1 i to europskim rasporedom projekcija.
Slika 2.2 Prikaz ortogonalne projekcije – europski raspored projekcija
Primjer projekcije nacrta, tlocrta i bokocrta sa smjerovima projiciranja na projecirajuće ravnine prkazane su slikom 2.3.
Slika 2.3 Projekcije nacrta, tlocrta i bokocrta sa smjerovima projiciranja na projecirajuće ravnine
12
2.2 Crtanje predmeta u ortogonalnoj projekciji – američki raspored projekcija
Osnovni pogledi na prostornu predodžbu – ameriĉki raspored projekcija (slike 2.4 i 2.5): N: nacrt – pogled sprijeda; T: tlocrt – pogled odozgo; B- bokocrt – pogled zdesna;
B1: drugi bokocrt – pogled slijeva; T1: drugi tlocrt – pogled odozdo; N1: drugi nacrt – pogled straga.
Slika 2.4 Osnovni pogledi na prostornu predodžbu – ameriĉki raspored projekcija
Slika 2.5 Prikaz ortogonalne projekcije – ameriĉki raspored projekcija
13
2.3 Simetrale
Simetrale se crtaju tako da se presijecaju na punim dijelovima. Pravilno presijecanje simetrala prikazano je slikom 2.6.a a nepravilno slikom 2.6.b.
Slika 2.6 Pravilno (a) i nepravilno (b) presijecanje simetrala
Kod ĉesto rabljenih geometrijskih tijela simetrala po visini se ne crta (slika 2.7.a), već se crta samo simetrala po duljini i širini (slika 2.7.b).
Slika 2.7 Crtanje simetrala s obzirom na oblik presjeka predmeta
Slika 2.8 Simetrale rotacijskih (a) i ĉetvrtastih predmeta (b)
Simetrale kod rotacijskih predmeta mogu biti kružne i radijalne (slika 2.8.a) a kod ĉetvrtastih predmeta
horizontalne i vertikalne (slika 2.8.b). Crtanje simetrala trostruko simetriĉnog predmeta prikazano je slikom 2.9.
14
Slika 2.9 Trostruko simetriĉan predmet
2.4 Faze skiciranja ortogonalnih projekcija
U drvnotehnološkoj struci ĉesta je potreba za vještinom skiciranja. Brzina komuniciranja tehniĉkim crtežom potrebna je pri izražavanju ideja kada crtež ne mora nužno biti nacrtan raĉunalom ili priborom. Slika 2.10
prikazuju faze skiciranja kružnice koje znaĉajno pomažu kod poboljšanog prikazivanja kružnice
prostoruĉnim crtanjem.
Slika 2.10 Faze skiciranja kružnice
Slika 2.11 Faze skiciranja stošca i piramide
Pri skiciranju predmeta crtamo slobodnom rukom i tako da faze rada, skiciranja jedna drugu nadopunjuju u jednoj slici.
Slika 2.12 Model prostorno predoĉen izometrijom
15
Slikom 2.13. prikazano je 5 faza prostoruĉnog skiciranja predmeta
1. faza: UtvrĊuje se potreban broj projekcija i
površina na koje će se te projekcije crtati; zatim
se crtaju linije simetrala.
2. faza: Crta se vidljive bridove i
nevidljive bridove predmeta uskim punim linijama.
3. faza: Istiĉe se konture predmeta ovim redoslijedom: male kružnice, velike kružnice,
male lukove, velike lukove i nepravilne linije.
4. faza: Istiĉe se sve vodoravne linije odozgo prema dolje; okomite linije
slijeva udesno;kose linije i nevidljive
bridove.
5. faza: Crta se pomoćne kotne i kotne linije,
ispisuje se kotne brojeve i oznake , R, M,
specifiĉne naznake itd
Slika 2.13 Prikaz faza skiciranja predmeta prikazanog modelom na slici 2.12. Primjer prostoruĉnog skiciranja s objašnjenjima vrsta crta prikazuje slika 2.14.
16
Slika 2.14 Primjer prostoruĉnog skiciranja s objašnjenjima vrsta crta
2.5 Faze precrtavanja skice uporabom pribora
Nakon što je skica nacrtana prostoruĉno potrebno je precrtati priborom i to toĉno odreĊenim redoslijedom
prema fazama prikazanih slikom 2.15.
Skica
1. faza: Punom tankom linijom 0,35 odreĊuje se osnovne obrise predmeta
2. faza: Unosi se isprekidane linije 0,5 za
nevidljive bridove; simetrale 0,35, zaobljene rubove, kružnice i lukove
3. faza: Punom širokom linijom 0,7 podebljava se vidljive bridove
17
4. faza: Uskom punom linijom 0,35 unosi se
pomoćne i glavne kotne linije te dodatne oznake i td.
5. faza: Upisuje se kotne brojeve, dodatne
oznake, uskim linijama o,35 pokazne linije i dr.
Slika 2.15 Prikaz faza precrtavanja priborom sa skica
3. IZOMETRIJA I KOSA PROJEKCIJA 3.1 Crtanje predmeta u izometriji
Odnos dimenzija u prostornoj predodžbi i u ortogonalnim projekcijama je x: y: z = 1:1:1. Gornji i donji
bridovi kocke s vertikalom zatvaraju kut od 60 a s horizontalom 30.
Slika 3.1 Kocka u izometriji
Slika 3.2 prikazuje koordinatne osi i ravnine izometrijskog projiciranja, ravninu tlocrta, nacrta i bokocrta.
Slika 3.2 Koordinatne osi i ravnine izometrijskog projiciranja
18
3.2 Konstruiranje kruţnih bridova u izometriji
Slika 3.3 prikazuje konstruiranje kružnice u izometriji pomoću dirnog paralelograma elipse, a slika 3.4 faze
konstruiranja elipse.
Slika 3.3 Konstruiranje kružnice u izometriji crta se pomoću dirnog paralelograma elipse
Slika 3.4 Faze konstruiranja elipse
Na slici 3.5 prikazano je konstruiranje tijela kružnih zaobljenja u izometriji, a na slici 3.6 konstruiranje
kružnog valjka u izometriji.
19
Slika 3.5 Konstruiranje tijela kružnih zaobljenja u izometriji
Slika 3.6 Konstruiranje kružnog valjka u izometriji
Konstruiranje krnjeg stošca u izometriji prikazano je na slici 3.7.
Slika 3.7 Konstruiranje krnjeg stošca u izometriji
20
3.3 Crtanje predmeta u kosoj projekciji
Omjer dimenzija u prostornoj predodžbi kosom projekcijom je x: y: z = 1: 0,5: 1 (Slika 3.8). Bridovi su
kocke u smjeru osi x horizontalni dok bridovi u smjeru osi y s vertikalom zatvaraju kut od 45. Dimenzije u
smjeru y osi crtaju se s prikratom dy = 1/2dx odnosno u mjerilu 1: 2.
Kocka u kosoj projekciji: Slika 3.8 Omjer velike i male osi elipse - projekcije kružnice u kosoj projekciji
4. PRESJECI 4.1 Crtanje i označavanje presjeka
Slika 4.1 prikazuje presjek drvenog predmeta trima projekcijama u pogledu (nacrtom, tlocrtom i
bokocrtom) i nacrtnim, tlocrtnim i bokocrtnim presjekom, a slika 4.2 dimenzije i oblik strelica za oznaĉavanje presjeka.
A-A Vertikalni boĉni presjek ili bokocrtni presjek
B-B Horizontalni presjek ili tlocrtni presjek
C-C Vertikalni ĉeoni ili nacrtni presjek
21
Slika 4.1 Presjek drvenog predmeta; prikaz osim trima projekcijama u pogledu (nacrtom, tlocrtom i
bokocrtom) još i nacrtnim, tlocrtnim i bokocrtnim presjekom
Slika 4.2 Dimenzije i oblik strelica za oznaĉavanje presjeka
Oznaĉavanje presjeka prema ISO 128-40 prikazuje slika 4.3.
Slika 4.3 Oznaĉavanje presjeka prema ISO 128-40
Na slici 4.4 prikazan je presjek metalnog predmeta; prikaz nacrtnim presjekom i tlocrtom, a na slici 4.5 presjek metalnog predmeta; prikaz bokocrtnim presjekom, nacrtom i tlocrtom.
Slika 4.4 Presjek metalnog predmeta; prikaz nacrtnim presjekom i tlocrtom
22
Slika 4.5 Presjek metalnog predmeta; prikaz bokocrtnim presjekom, nacrtom i tlocrtom
4.2 Primjer primjene crta pri crtanju presjeka
Pri crtanju presjeka upotrebljavaju se razliĉite vrste crta (slika 4.6). Slika 4.7 prikazuje primjenu prostoruĉne crte pri šrafiranju presjeĉenih drvenih predmeta.
01.2.8 Crte strelica za prikaz presjeka (široka puna crta)
04.1.1 Simetrala (uska crta-točka crta) 04.2.2 Položaj ravnina presjeka (široka crta-točka crta)
Slika 4.6 Primjena vrste crta pri crtanju presjeka
01.1.18. prostoruĉne crte (šrafure za presjeke predmeta od drva i to u smjeru vlakanaca- uska puna)
Slika 4.7 Primjena prostoruĉne crte pri šrafiranju presjeĉenih drvenih predmeta
23
01.2.3 Vrhovi navoja (široka puna)
01.2.4 Završeci navoja (široka puna)
01.1.5. šrafure za presjek metalnog predmeta (uska puna) 01.1.8. korijen navoja vijka i matice (uska puna)
Na slici 4.8 prikazane su vrste crta pri crtanju navoja.
Slika 4.8 Primjena vrsta crta pri crtanju navoja
U tablicama 4.1 do 4.6 navedene su oznake presjeka za razliĉite vrste masivnog drva, ploĉaste materijale, metalne elemente, obloge od furnira i folija.
Tablica 4.1 Oznake presjeka za razliĉite vrste masivnog drva
PRIKAZIVANJE I OZNAČAVANJE MASIVNOG DRVA
MEKO DRVO TVRDO DRVO
BO Bukovina BU Bukovina
JE Jelovina HR Hrastovina
JS Jelovina-smrekovina OR Orahovina
LI Lipovina TR Trešnjevina
JO Johovina TI Tikovina
TO Topolovina MA Mahagonijevina
širina / visina elementa
popreĉni uzdužni presjek
širina / visina elementa
popreĉni uzdužni presjek
24
Tablica 4.2 Oznaĉavanje furnirane površine
OZNAČAVANJE FURNIRANE POVRŠINE
Fu bu 0,7 Obloga od bukovog furnira debljine 0,7 mm
Fu hr 0,7 Obloga od hrastovog furnira debljine 0,7 mm
Fu bu x Obloga od bukovog furnira s naznaĉenim smjerom presjeĉenih vlakanaca
(popreĉni presjek)
Fu bu → Obloga od bukovog furnira s naznaĉenim smjerom presjeĉenih vlakanaca (uzdužni presjek)
Tablica 4.3 Oznaĉavanje oplemenjene površine folijama
OZNAČAVANJE OPLEMENJENE POVRŠINE FOLIJAMA
Fo Folija
La Laminat
La hr Laminat s teksturom hrastovine
Tablica 4.4 Oznaĉavanje metalnih elemenata
OZNAČAVANJE METALNIH ELEMENATA
Primjeri:
Remenica za klinasti remen i spoj dviju cijevi
Tablica 4.5 Oznaĉavanje ploĉastih materijala
OZNAČAVANJE PLOČASTIH MATERIJALA
IT 16 Iverica troslojna debljine 16 mm
SP 18 ( → ili x ) Stolarska ploĉa debljine 18 mm (s oznakom smjera presjeĉenih vlakanaca
srednjice)
FP 8/3 Furnirska ploĉa, debljina/ broj slojeva furnira (šperploĉa)
VT 6 Vlaknatica tvrda debljine 6 mm (lesonit)
VM Vlaknatica meka, izolacijska
VM (MDF) Vlaknatica medijapan
25
Tablica 4.6 Primjeri oznaĉavanja ploĉastih materijala
PRIMJERI OZNAČAVANJA PLOČASTIH MATERIJALA
Iverica troslojna neoplemenjena debljine 16 mm
Iverica troslojna debljine 18 mm jednostrano
oplemenjena melaminformaldehidnom (MF)
folijom debljine 0,4 mm i bukovim furnirom debljine 0,7 mm
Stolarska ploĉa naznaĉenog popreĉnog smjera presjeka srednjice, debljine 18 mm, obostrano
furnirana mahagonijevinom, s nalijepljenom rubnom bukovom letvicom dimenzija 10/18
(širina/visina letvice)
Furnirska ploĉa 8/5 (šperploĉa) debljine 8 mm iz 5 slojeva i naznaĉenim uzdužnim smjerom
vlakanaca vanjskih slojeva furnira
Vlaknatica tvrda (lesonit) jednostrano obložena
MF folijom debljine 0,2 mm s naznaĉenim smjerom dekoracije teksture
26
5. KOTIRANJE
5.1 Osnove kotiranja
Elementi kote prikazuje slika 5.1 a dimenzije elemenata kota slika 5.2. Strelice kao završeci mjernica crtaju
se unutar granica mjernice u sluĉajevima da postoji dovoljno velik prostor. Gdje je taj prostor ograniĉen,
strelice se mogu crtati s vanjske strane predviĊenih granica mjernice, koja je u tu svrhu produljena (slika 5.3). Kotiranje promjera i polumjera prikazuje slika 5.4. Vrijednosti na kosim mjernicama moraju biti
orijentirane kao na slici 5.5.
Slika 5.1 Elemeti kote: a) kotni broj; b) kotna crta; c) pomoćna kotna crta; d) kotna strelica
Slika 5.2 Dimenzije elemenata kotiranja
Slika 5.3 Kotne strelice i kotni brojevi kada
je malo prostora
Slika 5.4 Kotne strelice pri kotiranju
polumjera i lukova
Slika 5.5 Orijentacija vrijednosti na kosim
kotnim linijama
27
Simetrala se ne koristi umjesto kotne crte ali njen produžetak može poslužiti kao pomoćna kotna crta
(slika 5.6). Nevidljivi rubovi se ne koriste za kotiranje osim ako nema bolje mogućnosti; predmet se radije
nacrta u presjeku (slika 5.7). U sluĉaju kada kotni broj prelazi preko simetrale ili šrafure, potrebno je prekinuti crte da ne prelaze preko broja i potom ih nastaviti (slika 5.8). Skraćeno crtanom predmetu
kotiramo njegove prave dimenzije (slika 5.9).
Slika 5.6 Kotiranje i uporaba simetrala Slika 5.7 Kotiranje i nevidljivi bridovi
Slika 5.8 Pozicija kotnog broja
Slika 5.9 Kotiranje skraćeno crtanog predmeta
5.2 Vrste kotiranja
5.2.1 Redno, paralelno i kombinirano kotiranje Kotne linije mogu biti postavljene u nizu kod rednog ili slijednog kotiranja ili paralelno kod paralelnog
kotiranja (slika 4.10 i 4.11). Redno i paralelno kotiranje može se kombinirati (slika 4.12).
Slika 5.10 Redno kotiranje Slika 5.11 Paralelno kotiranje
Slika 5.12 Kombinirano kotiranje
28
5.2.2 Pojednostavljeno kotiranje A) Kotiranje iz ishodišta Jedna od mogućnosti pojednostavljenog rednog kotiranja je iz ishodišta kumulativnim zbrajanjem
dimenzija. Kotni brojevi tako prikazuju dimenziju u odnosu na ishodište 0 (slika 5.13).
Slika 5.13 Pojednostavljeno kotiranje iz ishodišta u jednom pravcu
U pojedinim sluĉajevima pogodna je primjena rednog kotiranja iz ishodišta u dva pravca. Tada oznake
poĉetka kotiranja moraju biti prikazane kao na slici 5.13.
Slika 5.13 Pojednostavljeno redno kotiranje iz ishodišta u dva pravca
B) Koordinatno kotiranje Koordinatno kotiranje je pojednostavljeno redno kotiranje pri kojemu kote izaberemo iz tablice (slika
5.14).
Slika 5.14 Koordinatno kotiranje
29
C) Zdruţeno kotiranje
Združeno se kotira dijelove objekata jednakih dimenzija koje se ponavljaju u nizu, bilo da se predmet crta
neskraćeno odnosno skraćeno (slika 5.15).
Slika 4.15 Združeno kotiranje neskraćenog odnosno skraćenog predmeta
Ako je moguće definirati veći broj elemenata iste veliĉine tako da se izbjegne ponavljanje istih dimenzijskih vrijednosti oni mogu biti prikazani kao na slici 5.16.
Slika 5.16 Združeno kotiranje niza istovjetnih elemenata
D) Kotiranje simetričnog predmeta Zbog pojednostavljenja crta se i kotira polovica (ĉetvrtina) simetriĉnog predmeta (slika 5.17).
Slika 5.17 Kotiranje simetriĉnog predmeta.
30
5.3 Kotiranje kutova
Pri kotiranju kutova kotna crta je luk, a kotni broj treba imati znak º. Kotni brojevi mogu se pisati na tri
naĉina - na luk (slika 5.18.a), u prekinuti dio luka (slika 5.18.b) ili uspravno s vanjske strane luka (slika 5.18.c).
a)
b)
c)
Slika 5.18 Pisanje kotnih brojeva pri kotiranju kutova
Vrijednosti dimenzija kutova moraju biti orijentirane kao na slici 5.18. Kada nema dovoljno mjesta za kotni
broj i strelicu, stavlja ih se izvan pomoćnih kotnih crta (slika 5.19).
Slika 5.19 Kotiranje kutova kada nema dovoljno mjesta na kotnom luku
Slika 5.20 prikazuje kotiranje skošenih rubova a slika 5.21 proširenja provrta.
Slika 5.20 Kotiranje skošenih rubova Slika 5.21 Kotiranje proširenja provrta
5.4 Kotiranje promjera i polumjera
Polumjer se kotira s pola kotne crte i slovom R ispred kotnog broja, a promjer s cijelom kotnom crtom i
oznakom ispred kotnog broja. Isto tako pri kotiranju kvadratiĉnog presjeka u projekciji kada nije jasno
vidljiv oblik objekta ispred kotnog broja upisujemo znak □ (slike 5.22 do 5.24). U sluĉaju kada je oblik
jasno prikazan, simboli za promjer i kvadrat mogu se izostaviti.
31
Slika 5.22 Kotiranje
promjera
Slika 5.23 Kotiranje polumjera Slika 5.24 Kotiranje
kvadratiĉnog presjeka
Pri kotiranju promjera na projekciji presjeka kotira se izvan projekcije kako kota ne bi bila zaklonjena
šrafurom ili se šrafura na mjestu kotnog broja prekida (slika 5.25).
Slika 5.25 Kotiranje promjera: a) nepravilno; b) i c) pravilno
Središte polumjera može biti izvan prostora crtanja pri ĉemu je središte na simetrala (slika 5.26) ili odmaknuto od simetrale (slika 5.27).
Slika 5.26 Kotiranje iz središta koje je na
simetrali i izvan prostora crtanja.
Slika 5.27 Kotiranje iz središta koje nije na simetrali
i izvan prostora crtanja.
5.5 Kotiranje kugle i polukugle
Kuglu kotiramo tako da ispred kotnog broja dodamo S a za polukuglu SR.
Slika 5.28 Kotiranje polukugle (SR – polumjerkugle -sferiĉni polumjer)
Slika 5.29 Kotiranje kugle (S –
promjer kugle - sferiĉni promjer)
32
6. UVOD U AutoCAD 6.1 Korisničko sučelje AutoCAD-a Traka s izbornicima ili Traka padajućih izbornika (Menubar)
Datoteka (File) služi za kreiranje novih ili otvaranje postojećih crteža (New), spremanje (Save),
ispisivanje (Print / Plot). UreĊivanje (Edit) služi za izmjene u crtežu i kopiranje objekta (Undo, Cut, Copy, Paste, Clear). Pogled (View) služi za podešavanje parametara prikaza crteža, promjenu pogleda (View), povećanje ili
umanjenje dijela crteža (Zoom), pomicanje unutar crteža (Pan), odabir „okvira― kroz koji je odreĊen prikaz nacrtanog na papiru (Viewport). Umetanje (Insert) služi za umetanje razliĉitih objekata u crtež (Block, Layout), Oblikovanje (Format) je izbornik u kojem se mogu naći naredbe za ureĊivanje slojeva crteža (Layer), vrste linija (Linetype), ureĊivanja teksta (Text Style), odabir mjernih jedinica (Units) postavljanja podruĉja crtanja (Drawing Limits). Alati (Tools) su naredbe za pokretanje aplikacija, ukljuĉivanje/iskljuĉivanje traka s alatima, optimiranje
izbornika i traka s alatima. Crtanje (Draw) sadrži alate za crtanje linijskih segmenata (Line), zraka tj. pramenova polupravaca
(Ray), konstrukcijskih linija odnosno pravaca (Xline), multilinija odnosno paralelnih linija (Mline), polilinija
složenih od ravnih i zakrivljenih segmenata (Pline), pravilnih mnogokuta (Polygon), pravokutnika
(Rectangle), kružnica (Circle), lukova (Arc), elipse (Ellipse), krivulja (Spline), kružnog prstena (Donut), toĉke (Point). Isti izbornik nudi mogućnosti šrafiranja (Hatch).
Kotiranje (Dimension) sadrži alate za kotiranje crteža, promjene položaja i izgleda kotnih linija i
strelica (Lines and Arrows), kotnih brojeva (Text) te općenito za upravljanje stilovima kota (Dimension < Style < Dimension Style Manager < Modify Dimension Style) Preoblikovanje, modificiranje (Modify) s alatima za preoblikovanje objekata, dimenzija, promjena
postojećih znaĉajki objekata (Properties). Naredbe su za brisanje (Erase), kopiranje (Copy), pomicanje
objekata (Move), zrcaljenje objekta (Mirror), rotaciju (Rotate), paralelno kopiranje (Offset), uniformno smanjenje ili uvećanje objekta (Scale), rastezanje objekta pomicanjem referentnih toĉki (Stretch), rezanje
objekata na sjecištima s drugim objektima (Trim), produljenje objekta do prividnih sjecišta (Extend), prijelom (Break), zaobljavanje vrha dviju linija ili dvaju lukova novim kružnim lukom (Fillet), skošenjem
spoja dviju linija spoja dviju linija (Chamfer), stvaranje višestrukih kopija odabranih objekata složenih
prema pravokutnom ili kružnom rasporedu (Array). Prozor (Window) za rukovanje s prozorima.
Trake s alatima
Standardna traka s alatima (Standard toolbar): Novi prazni dokument (New), otvori (Open), spremi
(Save), ispis (Print = Plot), izreži (Cut), kopiraj (Copy), zalijepi (Paste)…
Traka s alatima svojstava objekta (Object Properties toolbar) koji se ureĊuju pomoću slojeva (Layer). OdreĊuju se debljine linija (Lineweight) i vrste linija (Linetype) koje se razlikuju pomoću boja (Color Control). Traka s alatima za crtanje novih objekata (The Draw toolbar) Traka s alatima za modificiranje (The Modify toolbar) Traka s alatima za text (The text toolbar) Traka s alatima za kotiranje (The dimension toolbar) Odabir traka s alatima: (Menubar) Tools < Customise<Toolbars… Moguće je mijenjati pozicije trake s
ikonama.
Zapovjedna linija Skraćenice služe davanju naredbi preko zapovjedne linije (Command). Npr. Circle (c), Copy (co,cp), Ellipse (el), Erase (e), Explode (x), Insert (i), Line (l), Offset (o), Move (m), Trime (tr). Neke naredbe u zapovjednoj liniji daju upute korisniku za unos željenih vrijednosti tipkanjem npr. pri
odreĊivanju granica crteža potrebno je upisati koordinate toĉke Command: Specify lower left corner; ili pri
33
crtanju linije Command: specify first point…Koordinate se odvajaju zarezom a decimalni zarez zamijenjen
je toĉkom ( npr. 2.2 , 3.5).
Upiti u naredbama mogu biti za unošenje koordinata toĉke (point), za unošenje udaljenosti ili razmaka
izmeĊu toĉaka ili pravaca (distance), duljine polumjera i promjera (radius, diametar), brida ili ruba odnosno selektiranja postojećeg objekta (pravca, kružnice) koji će poslužiti kao rub za odsijecanje ili
produljivanje (edge), željenog kuta u odnosu na os x (angle).
Kartice Model - Layout (prostor modela-prostor papira)
Kartice služe za prebacivanje naĉina; iz naĉina za crtanje (Model) u naĉin za organizaciju crteža i ispis (Layout1, Layout2).
Traka stanja (statusna linija)
Prikazuje koordinate, trenutno stanje programa i pomoćnih alata. Ukljuĉivanje kretanja miša u skokovima
SNAP (F9), prikaza pomoćne mreže toĉaka na zaslonu GRID (F7), ograniĉenja kretanja miša samo na x odnosno y osi ORTHO (F8), ukljuĉivanje polarnog naĉina zadavanja koordinata i kretanja miša
POLAR (F10), crtanje linije u nastavku na prethodnu toĉku krajeve, sredine i presjecišta linija, kružnica ili lukova, središta, toĉke umetanja itd.) OSNAP; Object snap (F3), zadavanje relativnih koordinata u odnosu
na već kreirane objekte OTRACK (F11), prikazivanje debljina crta onako kako su odreĊene u slojevima LWT, prostor ureĊivanja izgleda ispisa Layouta, npr. crtanje ili pozivanje sastavnice s okvirom iz Templat-a, ureĊivanja viewporta birajući izmeĊu PAPER-MODEL.
6.2 Osnovne vjeţbe u Auto CAD-u 6.2.1 Postavka crteţa
U prostoru crtanja Modela crta se model predmeta pri ĉemu se ujedno kotiranjem unose dimenzije za prirodnu veliĉinu predmeta. S obzirom da se prostor za crtanje na zaslonu može po želji povećavati i
smanjivati (za razliku od crtanja na papiru i priborom za crtanje te olovkom) kao i zbog jednostavnosti pri kasnijem kotiranju, za mjerilo crteža se odabire prirodna veliĉina (M 1:1), a tek kasnije prije ispisa
podešava veliĉina i odabire mjerilo. Mjerilo u svakom sluĉaju treba odrediti tijekom crtanja zbog
podešavanja visine slova i upisivanja mjerila uz crtež.
Prostor Modela može biti i u drugim bojama. Promjene boje moguće su na traci s izbornicima Tools< Options < Display < Colors < Color <
Crtež se postavlja odreĊivanjem granice crteţa i postavljanjem mjernih jedinica (mm). Granica crteža
može se zadavati proizvoljno, tijekom crtanja ona se može mijenjati, a najĉešće se odabire normirani
format papira A4, A3 i sliĉno.
ZADATAK:
Samostalno odredite granice crteža A4 formata papira 210 mm x 297 mm. Odaberite za mjernu
jedinicu mm te za preciznost opciju 0. Menubar <Format< Drawing Limits; Command:specify lower left corner or (0.0, 0.0) odaberite i unesite
coordinate u poĉetni donji kut granice (prostora) crteža 0,0 i odaberite enter < command: specify upper high corner; odaberite koordinate za gornji desni kut granice (prostora) crteža 210, 297, odaberite zatim
Enter.
Prostor omeĊen granicom crteža ispunite mrežom toĉaka meĊusobnog razmaka 10 mm.
Statusna linija < GRID < Settings < Grid x spacing upišite 10 < Grid y spacing upišite 10 < odaberite opciju za pravokutni raspored mreže (Rectangular snap).
Organizirajte crtež pomoću slojeva (Layers). Svakom sloju pridružite zasebnu vrstu linije (takoĊer
zasebno kote i tekst). Postavite slojeve za široku punu liniju, usku punu, isprekidanu, crta toĉka usku (simetrala), crta toĉka široku, kotne crte, crta loma te tekst (ukupno 8 slojeva). Upišite puni naziv sloja,
proizvoljno odaberite boje slojeva te zadajte debljine linija (koje trebaju biti na papiru) prema popisu:
Široka puna (0,7); Uska puna (0,35); Isprekidana (0,5); Uska Crta-toĉka (0,35); Široka crta-toĉka (0,7); Prostoruĉna (0,35); Tekst; Kote (0,35).
34
MeĊu ponuĊenim linijama treba odabrati liniju simetrale: ACAD ISO 10W100 – ISO dash dot.
Ĉesto je potrebno prilagoditi liniju simetrale veliĉini crteža kako bi razmaci oko toĉke bili primjereni. Dvostrukim klikom na liniju otvorimo prozor sa svojstvima svih dijelova crteža; Select < Properties < Linetype Scale, za umanjenje upišite 0.5 enter. Odaberi Layers < dijaloški okvir Layer Properties Manager < New < Upišite puni naziv sloja; Select Color; Select Line type < ukoliko nije puna linija (Continuous) klikni Load i odaberite ponuĊenu vrstu linije. Za
svaki sloj ucrtajte zaseban objekt zbog provjere slojeva pri ĉemu bi se na dijaloškom alatu trebala prikazati svojstva upravo tog sloja. S Esc se prekida svaka naredba.
Prebacivanje iz Layera u Layer: selektiraj liniju tj. objekt i na popisu slojeva (layera) odaberite postojeći layer u koji se smješta.
Spremite podatke i saĉuvajte ih na USB-u za pregled od strane nastavnika. File < Save. Nazovite file
―postavka crteža-prezime.dwg‖. TakoĊer u nekom od direktorija otvorite New Folder na svoje ime kako bi samo jednom na kraju vježbi s raĉunala spremali podatke na USB.
6.2.2 Koordinatni sustav
Crteži u AutoCAD-u crtaju se u trodimenzionalnom (3D) pravokutnom (kartezijevom) koordinatnom
sustavu. Kod dvodimenzionalnog (2D) crtanja položaj toĉke odreĊen je svojom udaljenošću od ishodišta 0,0 i ima zapis x,y koordinatama.
Polarne koordinate predstavljaju položaj toĉke odreĊen s udaljenosti od ishodišta (R) i kuta u odnosu na x
os (). Forma polarnog zapisa je R. Polarne i pravokutne koordinate mogu se zadavati u svom
apsolutnom (u odnosu na ishodište, nulu) ili relativnom obliku (u odnosu na prethodnu toĉku).
ZADATAK: Pri ispisu svaki se crtež pomoću viewporta može smještati na papir prema želji, meĊutim za vježbu crtanja
pomoću koordinata u prostoru Modela svaki crtež treba smjesti na sredinu A4 formata prema drugoj gornjoj ĉetvrtini visine. Zadajte granice crteža i mrežu (Grid) radi lakšeg uoĉavanja podruĉja crtanja i
ispravno smještenog crteža. Inaĉe, ukoliko crtež nije na zadovoljavajućem mjestu na papiru moguće ga je
jednostavno pomaknuti odabirom i povlaĉenjem. Samostalno nacrtajte kvadrat 100 mm · 100 mm u mjerilu 1:1 na tri razliĉita naĉina.
apsolutnim koordinatama pravokutnog koordinatnog sustava:
odaberite alat za crtanje linije (Line) na zapovijednoj liniji (Command): line specify first point: 60,120;
specify next point: 160,120; specify next point: 160,220; specify next point: 60,220; specify next point: 60,120, prekinite naredbu s Esc. relativnim koordinatama pravokutnog koordinatnog sustava:
line 50,50; @100,0; @0,100; @-100,0; @0,-100, prekinite naredbu s Esc. Znak @ se u većine tipkovnica upisuje s Contr + Alt + V, ponegdje Alt + (64 na numeriĉkoj tipkovnici).
apsolutne i relativne polarne koordinate (jednostavnije su i ĉešće se koriste relativne):
line 50,50; @100<0, @100<90, @100<180, @100<270. Kutovi koji se zadaju u zapisu polarnih koordinata u odnosu na x os mogu se pisati dvojako
0° = - 360°; 90° = -270°; 180° = -180°; 270° = -90°. Isto tako su smjerovi vektora u koordinatnom
sustavu pozitivnog predznaka (x, y) prema desno i gore a negativnog prema lijevo i dolje (-x, -y). Spremite podatke i saĉuvaj ih na USB-u. File < Save.
Nazovite ih: ―apsolutne koordinate-prezime.dwg‖, ―relativne koordinate-prezime.dwg‖ i ―polarne koordinate-prezime.dwg‖.
6.2.3 Ortogonalno crtanje
Ortogonalno crtanje u AutoCAD-u moguće je na više naĉina. Alat za crtanje pravaca (Construction Line) nudi šest vrsta crtanja pravaca. Na zapovjednoj liniji (Command) Specify a point or
35
[Hor/Ver/Ang/Bisect/Offset] pomoću naredbe Specify a point zadaje se toĉka na pravcu i odreĊuje središte
pramena pravaca, horizontalni pravac (Hor) ili vertikalan pravac (Ver). Za crtanje pravca paralelnog sa zadanom linijom (Offset) treba zadati udaljenost pravca od linije, zatim zadati liniju i odrediti s koje strane linije treba crtati pravac.
Za pravac pod kutem (Ang) potrebno je zadati kut u odnosu na x i jednu toĉku na pravcu. Simetrala kuta (Bisect) dobije se zadavanjem vrha kuta (Angle vertey point), toĉke na prvom kraku kuta
(Angle start point) i drugom kraku kuta (Angle and point). ZADATAK: Svakite crtež smjestite na sredinu A4 formata, zadajte granice crteža i mrežu (Grid) zbog uoĉavanja
podruĉja crtanja i položaja crteža. Nacrtajte kvadrat 100 mm · 100 mm u mjerilu 1:1 na tri razliĉita naĉina:
Pomoću vertikalnih i horizontalnih linija:
Ukljuĉite ORTHO na statusnoj liniji. Za crtanje pomoću vertikalnih i horizontalnih linija odaberite alat (Construcion Line). Na zapovjednoj liniji (Command): XLINE Specify a point or [Hor/Ver/Ang/Bisect/Offst] potrebno je odabrati opciju za crtanje horizontalnih pravaca, upišite skraćenicu od horizontalno h ,enter, zatim (specify through point) zadajte toĉku kroz koju pravac prolazi. Za zadavanje koordinata
horizontalnog pravca vrijednost na x osi nema znaĉaj, koristimo 0. Upišite 0,120, enter, zatim (specify through point) za drugi horizontalni pravac, zadajte 0,220, prekinite naredbu s Esc.
S Enter se ponovo poziva isti alat: XLINE Specify a point or [Hor/Ver/Ang/Bisect/Offset]. Potrebno je
odabrati opciju za crtanje vertikalnih pravaca. Za zadavanje vertikalnog pravca vrijednost koordinate na y osi nema znaĉaj, pišemo 0. Upišite skraćenicu od vertikalno v, enter, (specify through point) 60,0 , enter, 160,0 ,enter, Ecs. Potrebno je iz skupine Modify pokratiti pravce, odrezati viškove, alatom Trim. Modify < Trim < select cutting edges mišem odaberite sve nacrtane pravce koji će poslužiti kao oštrice za rezanje viškova
pravaca, kliknite desnom tipkom miša u neodreĊeni prostor ekrana (odvajanje dviju naredbi), < select objects odaberite i tako odrežite viškove pravaca. Esc.
Crtanje pomoću zadavanja paralelnih pravaca:
Na isti naĉin kao u prethodnom zadatku ucrtajte samo po jedan horizontalan i jedan vertikalan pravac kroz toĉku 60,120. Odaberite alat za crtanje pravaca (Construcion Line). Na zapovjednoj liniji (Command):
XLINE Specify a point or [Hor/Ver/Ang/Bisect/Offst] potrebno je odabrati opciju za crtanje paralelnih pravaca. Upišite skraćenicu za Offset, o, enter, zatim specify distance or through, zadajte razmak izmeĊu
paralelnih pravaca, upišite 100, enter, select a line object selektirajte prvu liniju za crtanje njoj paralelnog
pravca, select a side to offset i oznaĉite stranu s koje strane želite paralelan pravac, select a line object selektirajte drugu liniju za crtanje njoj paralelnog pravca, select a side to offset i oznaĉite stranu za crtanje
paralelnog pravca za drugu liniju, Esc. Iz skupine alata Modify pokratite pravce alatom Trim.
Jednostavno ortogonalno crtanje:
Na statusnoj liniji ukljuĉi ORTHO. Odaberite alat za crtanje linijskih segmenata (Line). Na zapovjednoj
liniji (Command): line (specify first point), upišite poĉetne koordinate toĉke 60,120; mišem usmjerite liniju desno, upišite 100, enter, usmjerite gore, 100, enter, lijevo, 100, enter, dolje, 100, enter , prekinite
naredbu s Esc. Uz svaki crtež upišite kraći tekst kojim se opisuje naĉin crtanja jednostavnog kvadrata. Text < specify first corner, mišem i „lasom― odredite podruĉje u kojem će biti upisan tekst, u dijaloškom okviru podesite stil i
veliĉinu slova. Visina slova i debljina crte ovise o mjerilu u kojem će crtež biti ispisan. Font najbliži tehniĉkom pismu je Simlex. Naginjanje slova za 75º: Format < Text style< Oblique Angle
pomoću te opcije upisuje se nagib od 15º ali ovaj put u odnosu na vertikalu. Crteže spremite i nazovite:
―okomiti pravci-prezime.dwg―; ―paralelni pravci-prezime.dwg― ;„ jednostavno-prezime.dwg―
6.2.4 Crtanje mnogokuta i krivulja u AutoCAD-u
Traka s alatima za crtanje (The Draw toolbar) te traka s padajućim izbornicima (Draw) sadrži alate potrebne za crtanje mnogokuta (polygon), pravokutnika (rectangle), lukova (arc), kružnice (circle), elipse
(ellipse) i kružnog prstena ili vijenca (donut). Dodatnim crtanjem ili korištenjem alata za modificiranje
36
moguće je dobiti kružne isjeĉke i odsjeĉke, isjeĉke kružnog vijenca kao i kružne te eliptiĉne lukove
(elliptical arc). Naredbe koje se pojavljuju na zapovjednoj liniji za crtanje mnogokuta i krivulja odnose se na odabir ili definiranje središta (center), brida (edge), promjera (diameter), polumjera (radius), osi (axis), tetive
(length of chord), krajnje toĉke brida ili stranice, tjemena elipse (endpoint), tangente (tangent) te kutova (angle). Svaki crtež smjestite na sredinu A4 formata, zadaj granice crteža i zadavanjem mreže (Grid)
uoĉite ispravnu smještenost crteža u podruĉje crtanja.
ZADACI: Nacrtajte pravilni sedmerokut poznate stranice 40.
Odaberite alat za crtanje pravilnih mnogokuta (Polygon). Na zapovjednoj liniji (Command): polygon enter nuber of sides unesite broj stranica mnoogokuta, upišite 7, enter, specify Center of polygon or Edge, s obzirom da zadajemo mnogokut samo pomoću poznate stranice odabiremo skraćenicu za Edge, upišite e,
enter, specify first endpoint of edge odredite poĉetnu toĉku brida mnogokuta, upišite 80,140, enter, specify second endpoint of edge odredite drugu toĉku na bridu mnogokuta, umjesto koordinate upišite 40, enter.
Nacrtajte deveterokut upisan u kružnicu polumjera 50.
Odaberite alat za crtanje pravilnih mnogokuta (Polygon). Na zapovjednoj liniji (Command): polygon enter nuber of sides unesite broj stranica mnoogokuta, upišite 9, enter, specify Center of polygon or Edge, s
obzirom da zadajemo mnogokut samo pomoću upisane kružnice odabiremo skraćenicu za Center, upišite c enter, specify center of polygon (or edge) odredite središte (kružnice) mnogokuta, za crtež na sredini
formata A4 upišite 100,140, enter, enter an option [Inscribed in circle / Circumscribed about circle] s
obzirom da zadajemo mnogokut samo pomoću upisane kružnice odabiremo skraćenicu za Circumscribed, upišite c, enter, specify radius of circle odredite polumjer kružnice, upišite 50, enter, Esc.
Na temelju prethodnog zadatka nacrtajte šesterokut upisan (Inscribed) u kružnicu polumjera 70.
Nacrtajte elipsu velike osi 90, a male 50. Odaberite alat za crtanje elipse (Ellipse). Na zapovjednoj liniji
(Command): specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Cent] unesite prvu toĉku velike osi elipse [ili crtanje luka elipse/koordinate centra elipse], upišite 50,160, enter, specify other endpoint of axis unesite drugu
toĉku velike osi elipse, 140,160, enter, specif distance to other axis or [Rotation] unesite polovicu male osi
(ili omjer velike i male osi u rasponu od 0° do 90°), upišite 25. Spremite datoteke: „sedmerokut-prezime.dwg―, „deveterokut-prezime.dwg―, „šesterokut-prezime.dwg―,
„elipsa-prezime.dwg―
6.2.5 Ispis
Prethodno nacrtane sastavnice s okvirima spremaju se kao predlošci (Template Files) s extenzijom .dwt kako bi se mogle koristiti pri ispisu crteža jednostavnim umetanjem u prostor papira (Layout) prije ili
nakon izrade crteža: Insert Layout from Template. Potrebno je izraditi predloške tj. sastavnice uložnih i
omotnih listova uporabom AutoCAD-a te ih spremiti s ekstenzijom dwt. Kada je u Layoutu sastavnica, u
prostor papira moguće je smjestiti crtež koji se ispisuje. Na traci stanja ili statusnoj liniji PAPER-MODEL mijenja se naĉin tj. prostor u kojem se može crtati ili pomicati kao i u Modelu (MODEL) te Layout (PAPER)
ili se samo vidi izgled budućeg ispisa. Umetanje „okvira kroz koji se na papiru vidi prostor modela― Viewport se poziva s ikone koja nudi opciju (Scale to fit) za odreĊivanje mjerila u kojem će se ispisati
crtež. Crtež ili dio crteža moguće je kopirati i zalijepiti iz prostora Modela (MODELl) u prostor papira Layout-a (PAPER). Ikona za poziv viewporta otvara se desnim klikom miša te se na padajućem izborniku
odabere Viewport.
37
7. VJEŢBE ZADACI ZA VJEŢBU
1. Nacrtaj ortogonalnu projekciju toĉke T(-30,30,40).
2. Nacrtaj prtogonalnu projekciju dužine AB okomite na ravnine projekcije (tada je jedna projekcija dužine
jednaka duljini dužine u naravi a druga njena projekcija nalazi se u toĉci).
38
3. Nacrtaj ortogonalnu projekciju dužine AB kada nije paralelna s ravninama projekcije.
Koordinate dužine AB=A(-50, 10, 15), B(-15, 15, 35).
4. Nacrtaj ortogonalnu projekciju kružnice središta S(-35, 30, 20) i polumjera r=20.
39
5. Nacrtaj ortogonalnu projekciju uspravnog valjka donje osnovke u π1 središta S(-30, 30, 0) i gornje
osnovke središta S1(-30, 30, 50). Polumjer osnovki r=20.
40
6. Nacrtaj oortogonalnu projekciju predmeta zadanih u izometriji
41
7. Nacrtaj ortogonalnu projekciju istog predmeta europskim i ameriĉkim rasporedom projekcija.
METODA PROJICIRANJA 1. KVADRANTA (EUROPSKI RASPORED PROJEKCIJA)
B- desni bokocrt je pogled slijeva, B1-drugi bokocrt ili lijevi bokocrt je pogled zdesna, N1-se smije crtati s desne ili s lijeve strane
42
METODA PROJICIRANJA 3. KVADRANTA (AMERIĈKI RASPORED PROJEKCIJA)
B - lijevi bokocrt je pogled slijeva (kasnije prihvaćen kao B1)
B1 - desni bokocrt je pogled zdesna (B)
43
8. Nacrtaj u perspektivi s jednim odnosno dva nedogleda po jedan zaseban dio namještaja i prostoriju
44
45
46
ZAGLAVLJE FASCIKLA
Ime i prezime
Pregledao Datum Ocjena
Akademska godina:
Paraf
Vježba
100
100
10
83
06
07
13
71
0
30 14
5 5
5
5
5
35
1 2 3 4
1 2 3 4 3
55
5
centrirati tekst u zaglavlju
vanjske crte zaglavlja
debljinom crte 0,7 mm
a nutarnje 0,35 mm
zaglavlje debljinom crte 0,7 mm
ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Zavod za procesne tehnike
DRVNOTEHNOLOŠKI ODSJEK
centrirati tekst u zaglavlju
95
44
100
F
Vježbe iz predmeta
TEHNIČKA GRAFIKA
PRIMIJENJENA
Pr
Im
80
Prva dva slova vlastitog
prezimena i imena, h=7
61
47
DETALJI ZAGLAVLJA FASCIKLA
54
54
54
ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Zavod za procesne tehnike
DRVNOTEHNOLOŠKI ODSJEK 30
3
centrirati tekst u zaglavlju
debljina slova 0,5 mm
centrirati tekst u zaglavlju
Vježbe iz predmeta
44
TEHNIČKA GRAFIKA
PRIMIJENJENA
10
7
10
7
10
debljina slova 1,0 mm
Ime i prezime
Pregledao Datum Ocjena
Akademska godina: 2011 / 2012
Paraf
Vježba F 1 2 3 4
1 2 3 4 3
2
8
***visina slova ovisno o izgledu imena (kvačice, i sl.)
kvačica-iznad 2mm, "repić" ispod 2 mm, bez ičega po 1 mm....
2
10
46
224
48
ZAGLAVLJE OMOTNOG LISTA (1.Vjeţba)
55
10
75
20
5
595 4520
10
Uvodna vježba br. 1
Vrste linija i tehničko pismo
centrirati naslov u zaglavlju
92,5
PRIMIJENJENA TEHNIČKA GRAFIKA
Ime i prezime Datum: Ocjena:
49
DETALJI ZAGLAVLJA OMOTNOG LISTA
PRIMIJENJENA TEHNIČKA GRAFIKA
27
1
debljina slova 0,7 mm
Uvodna vježba br. 1 76
7Vrste linija i tehničko pismo
debljina slova 0,7 mm
Ime i prezimeDatum: Ocjena:
2
10
13
2
(Ovisno o izgledu slova vaših lmena i Prezimena, kvaĉica gore 2 mm, „repić― dolje 2 mm, inaĉe po 1 mm gore i dolje)
50
ZAGLAVLJE ULOŢNOG LISTA I DETALJ ISPUNJAVANJA ZAGLAVLJA
Ime i prezime Vježba List
45
5
509020 5
51
0
5
debljina slova 0,7 mm
ovisno o izgledu slova vašeg imena i
prezimena: kvačica gore 2 mm; "repić" dolje 2
mm, bez ičega-može gore i dolje po 1 mm.
51
UVODNA VJEŢBA br. 1 Vrste linija Ime i prezime:
Zadatak: Ucrtaj grafitnom olovkom odgovarajuće debljine crta prema zadanom primjeru; ISO 128-20:1996 (E).
a) usku punu crtu (0,25/0,35):
- - - - - - - -
- - - - - - - -
- - - - - - - - - - - - - - - -
b) široku punu crtu (0,5/0,7):
- - - - - - - - - - - - - - - -
- - - - - - - - - - - - - - - -
c) isprekidanu crtu (0,25/0,35): 3-5
~1
- - - - - - - -
- - - - - - - -
- - - - - - - - - - - - - - - -
- - - - - - - -
d) dugu usku crta-toĉka crtu (0,25/0,35):
6-8,51,5-2
- - - - - - - -
- - - - - - - -
- - - - - - - - - - - - - - - -
- - - - - - - -
e) dugu široku crta-toĉka crtu (0,5/0,7):
12-163-4
- - - - - - - - - - - - - - - -
- - - - - - - -
- - - - - - - - - - - - - - - -
Prostoruĉno
skiciraj kružnicu sa središtem u sjecištu simetrala:
52
UVODNA VJEŢBA br. 1 - Tehničko pismo
2. Zadatak: Popuni crtovlje debljinom crte koja odgovara visini malih i velikih slova.
Ime i prezime:
LATINIČNO PISMO I BROJEVI (HRN EN ISO 3098-0:2004)
h=5
53
Ime i prezime:
h=5
h=7
54
Ime i prezime:
h=7
55
Ime i prezime:
h=7
56
Ime i prezime:
GRČKA SLOVA (HRN EN ISO 3098-3:2004)
h=7
57
VJEŢBA br. 2
Ortogonalna projekcija
1. Zadatak:
ORTOGONALNOM PROJEKCIJOM (model E):
a) nacrtati prostoruĉno na milimetarskom papiru N, T, B, N1, T1 i B1 u mjerilu 1:1, b) priborom precrtati iste predmete (N, T, B, B1) sa prostoruĉnih skica u mjerilu 1:1.
Napomena: Uzeti da jedinica mreže iznosi 10x10 mm. Dimenzija (x, y, z) prvog predmeta iznosi
30x 40x 50, drugog 50x 40x 30, trećeg i ĉetvrtog predmeta 40x 30x 50. Potrebno je kotirati.
1. predmet 2. Predmet
3. predmet 4. predmet
58
VJEŢBA br. 3 Dopunjavanje ortogonalnih projekcija i presjeci
a) Ucrtaj dopune za sve predmete poglavlja od 3.1 do 3.8, olovkom (flomasterom) u bilo kojoj boji osim crne (i
priborom) i priloži svih 8 listova u vježbu.
b) Od svake je skupine zadan po jedan predmet. Popis predmeta zalijepi na omotni list.
Prostoruĉno u mjerilu 1:1 na milimetarskom papiru skiciraj predmet ortogonalnom projekcijom i
presjekom (dvije u pogledu a jedna u presjeku). Odaberi ravnine presijecanja proizvoljno ali tako da predmet bude najzornije prikazan. Uzmi da su predmeti drveni i dodaj oznake za smjer vlakanaca te
šrafuru za drvo. Prostoruĉno u mjerilu 1:1 na milimetarskom papiru predmete poglavlja 3.1. do 3.4. prikaži
izometrijom a predmete poglavlja 3.5. do 3.8. kosom projekcijom.
Ortogonalnu projekciju s presjecima precrtaj sa skice priborom u mjerilu 1:1.
Prikaži zaklonjene bridove te kotiraj.
Primjer:
Zadano: npr. 3.7 Crtanje tlocrta ako je poznat nacrt i bokocrt
Rješenje:
59
3.1 Dopunjavanje projekcije jednim bridom
3.1.1. 3.1.2.
3.1.3. 3.1.4.
3.1.5. 3.1.6.
60
3.2 Dopunjavanje ako su poznate konture projekcija
3.2.1. 3.2.2.
3.2.3. 3.2.4.
3.2.5. 3.2.6.
61
3.3 Crtanje nacrta i bokocrta ako je poznat tlocrt
3.3.1. 3.3.2.
3.3.3. 3.3.4.
3.3.5. 3.3.6.
62
3.4 Crtanje tlocrta i bokocrta ako je poznat nacrt
3.4.1. 3.4.2.
3.4.3. 3.4.4.
3.4.5. 3.4.6.
63
3.5 Crtanje nacrta i tlocrta ako je poznat bokocrt
3.5.1. 3.5.2.
3.5.3. 3.5.4.
3.5.5. 3.5.6.
64
3.6 Crtanje bokocrta ako je poznat tlocrt i nacrt
3.6.1. 3.6.2.
3.6.3. 3.6.4.
3.6.5. 3.6.6.
65
3.7 Crtanje tlocrta ako je poznat nacrt i bokocrt
3.7.1. 3.7.2.
3.7.3. 3.7.4.
3.7.5. 3.7.6.
66
3.8 Crtanje nacrta ako je poznat tlocrt i bokocrt
3.8.1. 3.8.2.
3.8.3. 3.8.4.
3.8.5. 3.8.6.
67
VJEŢBA br. 4 Izmjera modela i crtanje projekcija u AutoCAD-u
Izmjeri dimenzije triju predmeta-modela i to po jedan metalni, iz masivnog drva i iz ploĉastog materijala.
Nacrtaj raĉunalom ortogonalnu projekciju predmeta s tri projekcije od kojih su dvije u pogledu, a
jedna u presjeku. Ravninu presijecanja odredi proizvoljno i to tako da se premet prikaže što zornije,
šrafure odredi prema vrsti materijala.
Prikaži zaklonjene bridove i kotiraj.
ZAGLAVLJE ULOŢNOG LISTA (4. VJEŢBA)
7
748 45
7
Ime i prezime Vježba List
9020
10
7
2
debljina slova 0,7 mm
7
68
ZAGLAVLJE OMOTNOG LISTA ZA KOLOKVIJ S DETALJEM
PRIMIJENJENA TEHNIČKA GRAFIKA
Ime i prezime
55
10
75
20
5
520
1. kolokvijOrtogonalna projekcija
centrirati naslov u zaglavlju
92,5
Datum5
5
Grupa
Zadatak
Ukupno
Bodovi
80
65
Ime i prezimeDatum
Grupa
Zadatak
Ukupno
Bodovi
10
88
821
10
40 40
7
4
debljina crte za slova 0,5 odnosno 0,7 mm
12
69
8. LITERATURA
1. Koludrović, Ć.: Osnovne vježbe iz tehniĉkog crtanja s kompjutorskim aplikacijama. Udžbenici
Sveuĉilišta u Rijeci, 1990.
2. Opalić, M.: Tehniĉko crtanje. Udžbenici Sveuĉilišta u Zagrebu, 2003.
3. Tkalec, S., Prekrat, S.: Konstrukcije proizvoda od drva 1 – Osnove drvnih konstrukcija. Šumarski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu. Tisak d.d. Zagreb, 2000.
4. Justinijanović, J.:Nacrtna geometrija 1. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuĉilišta u Zagrebu, 1989.
5. Döring, P: Perspektivzeichnen für Einrichnungsberater und Innenarchitekten.Augustus Verlag,
1996.
6. HRN EN ISO 3098-0:2004 Tehniĉka dokumentacija proizvoda — Znakovlje — 0. Dio: Opći
zahtjevi (ISO 3098-0:1997)
7. HRN EN ISO 3098-2:2004 Tehniĉka dokumentacija proizvoda — Znakovlje — 2. Dio: Latiniĉno
pismo, brojevi i oznake (ISO 3098-2:2000).
8. HRN EN ISO 3098-3:2004 Tehniĉka dokumentacija proizvoda — Znakovlje – 3. Dio: Grĉko pismo (ISO 3098-3:2000).
9. HRN EN ISO 128-20:2003 Tehniĉki crteži — Opća naĉela prikazivanja -- 20. dio: Osnovne konvencije o crtama ( ISO 128-20:1996).
10. HRN EN ISO 128-24:2003 Tehniĉki crteži — Opća naĉela prikazivanja -- 24. dio: Crte na crtežima u strojarstvu ( ISO 128-24:1999).
11. ISO 5455:19789 Technical drawings—Scales
12. ISO 5457:1999 Technical product documentation-- Sizes and layout of drawing sheets.
13. DIN 1338 Formelschreibweise und Formelsatz.
14. ISO 5456-2:1996 Technical drawings-- Projection methods-- Part 2: Orthographic representations.