poduzetnik svibanj 2013 najava

Poduzetnik

Tema broja - Društveno odgovorno poslovanje

mjesečnik za poduzetnike i menadžere

PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA

Broj 76 · Godina VII Svibanj 2013.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnička pričaSnježana Solar, Varaždin

Kolumna, Goran Milić Izvrsnost ili prosjek x3

PutopisiAzija kroz zjenice mojih očiju

Prilog: Hoteli i restorani

Vetropack Straža d.d.HR-49231 Hum na Sutli, tel. +385 49 326 326, www.vetropack.hr

nenadmašno, jedinstveno, beskrajno. U staklo pakiramo ono što je Vama važno i dragocjeno – od pjenušca, preko plemenitih vinjaka do mineralne vode, od egzotičnog voćnog ajvara preko tartufa pa sve do hrane za dojenčad. Dragocjenostima treba staklo – a staklu treba Vetropack.

DragocjenoStima treba Staklo.

Poduzetnik | svibanj 2013. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana GlavašOlga Štajdohar Pađen, Ramona Felinger, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Goran Milić, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar, Sanja Horvat

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGrafički studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 16

osnivač magazina, 2007.g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedo-puštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način pre-nošenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoPrije uspjeha bogovi odrediše da se čovjek oznoji.

(Hesiod)

Zeleni poslovi su oduvijek bili stvarna potreba tržišta i uvijek su postojali. Samo se nisu tako zva-

li. Nekada je seljak proizvodio hra-nu i nije koristio pesticide i umjetna gnojiva jer nisu ni postojali, ali se to što je radio nije zvalo „organski uzgoj zdrave hrane“ (kao da je sva ostala nezdrava) jer se tlo obrađivalo ručno ili uz animalnu pomoć i gnojilo staj-njakom. Zvalo se jednostavno - uz-goj hrane! Danas ta djelatnost spada u „zelene poslove“. U naravi su „zele-ni poslovi“ isto kao i „društvo znanja“ floskule i davanje „grandece“ nečemu što se samo po sebi razumije i što jed-nostavno treba raditi. Dakle, ne po-

stoji grana ekonomije koja se zove „zeleni poslovi“. Postoji samo eko-nomija koja je ekološki osviještena i koja koristi tehnologije i metode ko-je ili poboljšavaju stanje okoliša, ili su okolišno neutralne ili koje čine mini-malnu štetu na okoliš, ali ju kompen-ziraju na neke druge svjesno određe-ne načine. To je cijeli sukus zaštite okoliša kao takve. Da bi se to moglo potrebni su ljudi koji se bave regula-tivom, koji ju provode, koji razvijaju metode i tehnologije, koji implemen-tiraju razvijeno, koji uče mlade o sve-mu ovome i na kraju oni koji upozo-ravaju na važnost cijelog tog procesa. Ako govorimo o korištenju obnov-ljivih izvora energije kao o zelenim tehnologijama postavljam vam pita-nje da li je nekad izgradnja hidroelek-trana nosila taj epitet? Danas ga no-si i zapošljava puno ljudi na izgradnji.Pristupanje principima DOP-a je u neku ruku suvremeno pranje savje-sti posljedica neo-liberalnog pristu-pa ekonomiji i poslovanju. Ovo je izjava od koje će mnogima uzavrjeti krv jer je istinita. Odgovornost pre-ma zaposlenima, široj društvenoj za-jednici i okolišu nije ništa novo. Neka politička uređenja iz prošlosti imala su itekako razvijene prve dvije kom-

ponente dok je odnos prema okoli-šu u to doba bio prilično retardiran. U Oikonovom slučaju ovdje nije ni-kada bilo nikakve sumnje u pristu-pu poslu i ponašanju. Mi smo podu-zeće koje se bavi stručnim uslugama što znači da moramo biti „uslužni“ po definiciji, tj. moramo svojim naruči-teljima pružiti onu razinu usluge ko-jom će obaveza biti ispunjena pa i vi-še od toga. Naša djelatnost je iz struč-nih područja koja su upravo predmet treće komponente DOP-a pa samim time tu komponentu u smislu vlasti-tog „otiska“, ali i „otiska“ drugih za koje radimo nam nije teško ispuniti. Na kraju, u Oikonu radi 93% zaposle-nika visoke stručne spreme s kojima se morate „dogovoriti“ oko ciljeva i pristupa, nema tu mjesta klasičnom autokratskom upravljanju. To su lju-di o kojima morate brinuti da bi oni mogli stvoriti tu novu intelektualnu vrijednost koja se traži od nas. Uklo-pljenost svega toga u okruženje jest iskaz cjelovite kulturne razine i ljudi koji upravljaju ovim sustavom te ljudi koji u njemu žive i rade. Većina naših ljudi pored posla koji obavljaju u Oi-konu djeluju i kroz različite strukov-ne udruge ili sudjeluju u radu različi-tih ne-vladinih udruga.

I Z S A D R Ž A J A

U V O D N I K

DOP je u neku ruku suvremeno pranje savjesti

Poduzetnička priča - Snježana Solar - VaraždinBody tehnika je bila moje najbolje i najljepše otkriće ......................4Tema broja - Društveno odgovorno poslovanjeMateja Terek, Hauska&Partner d.o.o. - ZagrebPostupno raste svijest o svim aspektima DOP-a ...............................7Krešimir Malec, Podzemno skladište plina d.o.o. - ZagrebPrirodni plin već dugi niz godina uživa povjerenje gospodarstva i građana .........................................................................................10Mario Grassl, Holcim (Hrvatska) d.o.o. - ZagrebNe prihvaćamo definiranje poslovne uspješnosti samo na temelju ekonomskih pokazatelja ................................................................12Melita Bači, Hartmann d.o.o. - ZagrebKako raditi i biti uspješan, a da pritom nikoga i ništa ne ugrozite? 14Dalibor Hatić, Oikon d.o.o. - ZagrebSvojim znanjima i rješenjima omogućujemo razvoj u suglasju s prirodom .......................................................................................16Tihomir Premužak, Vetropack Straža tvornica stakla d.d. - Hum na SutliSvaki naš projekt znači i korak dalje u zaštiti okoliša ......................18Kolumna - Goran MilićIzvrsnost ili prosjek x3 ...................................................................21Fotoreportaža - Kineski Veleposlanik u OsijekuKina je zainteresirana za gospodarsku suradnju s Hrvatskom ........22Fotoreportaža - Goran Milić u Ivanić GraduVažno je biti prvi i različit ..............................................................23Predstavljamo vam - Dr. sc. Davorin Pezerović, dr. med.Stanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji nije dobro .......................24

Mala škola - Ključ poslovnog uspjehaSposobnost vođenja ......................................................................26Putopisi - Azija kroz zjenice mojih očijuParkovi - omiljena mjesta okupljanja Kineza svih generacija .........27Učeničko poduzetništvo - O.Š. Janka Leskovara - Pregrada170 godina školstva u Pregradi ......................................................28Učeničko poduzetništvo - Komercijalna i trgovačka škola BjelovarRazviti poduzetničke vještine kod učenika ....................................30Projekti za mlade - Savjet mladih OBŽRazviti poduzetnički način razmišljanja kod mladih ......................32Događanja - Svjetski Dan planeta Zemlje - DaljPozitivan duh naših mladih generacija ..........................................33Kontinentalni turizam - Potencijali turizma Slavonije, I dioDoživljaj temeljen na spoju povij., kult. i eno&gastro baštine ........34Prilog - Hoteli i restoraniHotel Art - Slavonski BrodBudite svjedoci jedne moderne slavonske priče .............................36Hotel Vila Ariston - OsijekVaš dom daleko od kuće ................................................................37Turistička zajednica Ivanić Grada - Po čemu smo poznati ................38Događanja - Otvoren City Colosseum - Slavonski BrodMjesto zabave, druženja i shoppinga za sve generacije .................40Događanja - Dani šparuga u Buzetu .............................................41Događanja - Poslovna večera u Osijeku ........................................41Vinski kutak - Vina BeljeSvjetski vinski znalac OZ Clarke oduševljen graševinom .................42

Naslovnica:TZ Ivanić Grada, Jela od buče

Piše: Dalibor Hatić,suosnivač i predsjednik Uprave Oikon d.o.o.

4 Poduzetnik | svibanj 2013.

Body tehnika je bila moje najbolje i najljepše otkriće

Prije oko godinu dana upo-znao sam Snježanu Solar, vlasnicu Pilates studia iz Va-

raždina. Snježana je strastveni za-ljubljenik u pokret i ples, ispriča-la mi je mnogo toga o našem tijelu i kako ga njegovati. Nikada, do sa-da, nisam razmišljao na takav na-čin. Vjerujem da većina nas ne pri-mjećujemo signale naših tijela i ne poduzima ništa do trenutka dok ne osjećamo posljedice. Snježana mi kaže: «Ako znamo kako funkcionira naše tijelo, onda znamo što mu treba pružiti i ka-ko ga njegovati, a najbolje je dje-lovati odmah. Sadašnjost i buduć-nost je jedino vrijeme koje posto-ji. Vježbati i živjeti u sadašnjem trenutku možemo početi tako da svjesno održavamo zdrav odnos prema tjelesnoj aktivnosti. Ne-ki od nas imaju tjelesno ograni-čenje ili se oporavljaju od kronič-ne boli i ozljede. Vjerujemo da se zbog slabog koljena ili gležnja ni-kad nećemo moći sagnuti kako bi-smo opljevili vrt ili bili u čučnju, igrajući se s djetetom, da nećemo moći udobno ležati na trbuhu. Za-strašuje nas i sama pomisao da bi-smo se upustili u neki novi sport jer se bojimo da ćemo pogorša-ti ozlijeđeni dio tijela ili preiste-gnuti mišiće koje nismo dugo ko-ristili. Svakog dana možemo pro-čitati neki novi članak o koristima vježbanja ili o tome pogledati te-levizijsku emisiju. Svjesni smo ka-ko se izvrsno osjećamo nakon du-

ge šetnje. Čuli smo za istraživanja koja tvrde da vježbanje pomlađu-je tijelo koje stari, smiruje stres i napetosti, smanjuje krvni tlak i ri-zik od mnogih bolesti. Tjelesna aktivnost pomaže nam da održa-vamo sposobnost tijela da se no-si i s najtežim izazovima, osigurava nam bolju prokrvljenost koja nam omogućuje zdravlje. A zdravlje je temelj. U zdravom tijelu, zdrav duh. To je uvijek bio moj moto za osobni i poslovni napredak.»

Ljubav prema gimnastici«Rođena sam u Varaždinu, moje djetinjstvo je bilo vrlo lijepo. Vo-ljela sam se igrati sa svojim bra-tom blizancem i sa ostalom dje-com u susjedstvu. Vikendom smo odlazili s roditeljima u vikendicu gdje smo po cijele dane skakutali po šumi i penjali se po voćkama. Posebno sam voljela otići za ljetne praznike kod moje tete u Viroviti-cu. Moji roditelji su me podržavali u gimnastici i ponosili se mnome.Od malih nogu zaljubila sam se u pokret i ples. Kroz ples sam istin-

ski zavoljela gimnastiku i u čemu sam se vidjela, te sam pokazala ve-liki talent za ritmičko - sportsku gimnastiku. Vrlo brzo kao članica gimnastičkog kluba DTO Partizan - Varaždin postižem svoje najbolje rezultate. U gimnastici sam takmi-čarski nastupala za školu i klub te osvojila dosta diploma i medalja. Bila sam u vrhu gimnastike i po-znata gimnastičarka. U ritmičko - sportskoj gimnastici sam osvoji-la treće mjesto u bivšoj državi. Po-slije završetka osnovne škole odla-zim u Zagreb, u pedagošku školu, a onda na Fakultet za fizičku kul-turu u Firenci (Italija).Nakon završetka školovanja vo-dila sam različite rekreativne sa-držaje u Hrvatskoj i inozemstvu. Zbog ljubavi prema sportu, brizi o zdravlju i kulturi tijela otkrila sam dinamičnu, raznovrsnu i terapeut-sku Body tehniku. Kroz edukativ-ne programe završila sam edukaci-ju Body instruktora.»

Italija - HrvatskaBoravak u Italiji ostavio je dubo-

kog traga na Snježanu, prije sve-ga poslovno, ali i osobno. Po čemu smo slični, a po čemu različiti - pi-tam Snježanu.«U sportskom dijelu zaostajemo iza njih. U svom poslu u Italiji su-sretala sam mnogo ljudi različitih dobi koji su brinuli o svom tjele-snom zdravlju. Kod nas još uvi-jek to nije na toj razini. Oni pu-no više posvećuju pažnje eduka-ciji (kroz školu, čitanjem časopi-sa i knjiga), vode brigu i o prehra-ni. Naši ljudi nisu educirani i ne znaju kako treba stajati, čučnuti, kako dizati teret, hodati, okretati se… Sve to učim ljude na svojim treninzima.»A standard? «Sada je i to u pita-

SNJEŽANA SOLAR - VARAŽDIN

poduzetnička priča

*Uporna sam i volim svoj posao *Snježana u pilates studiu pri-mjenjuje svoje inova-tivne sprave koje se koriste za vježbanje i opuštanje

Kontakt: Pilates StudioVl. Snježana SolarI. Kukuljevića 2242 000 VaraždinMobitel: 091 733 6838e-mail: [email protected]: [email protected]: www.pilates-solar.com


Hauska & Partner, društvo za poslovno savjetovanje, u Hrvatskoj posluje od 2000.

g. s timom trenutno sastavljenim od 10 stručnjaka različitih profila. Hrvatski je ured dio međunarodne Hauska & Partner Grupe koja je postala jedna od vodećih konzul-tantskih kuća za organizacijske od-nose u srednjoj i istočnoj Europi.O društvenoj odgovornosti i s njom povezanom odgovornim upravljanjem poslovanja razgo-varali smo s Matejom Terek, mla-đom savjetnicom u tvrtki.

H&P timu ste se pridružili 2009. g. Specijalizirali ste se za odre-đena područja, između ostalog i za implementaciju društveno odgovornog poslovanja. Zašto, je li to bio Vaš osobni odabir?Društveno odgovorne poslovanje u smislu savjetovanja naših klije-nata, ali i našeg poslovnog i stra-teškog usmjerenja privuklo me re-lativno brzo nakon što sam se pri-družila H&P timu. Ovim se po-dručjem bavim ne samo na poti-caj svojih kolega, već je ono i moj osobni izbor.

Radite u Hauska&Partner, druš-tvu za poslovno savjetovanje.Hauska & Partner u Hrvatskoj po-sluje od 2000. g. s timom trenut-no sastavljenim od 10 stručnjaka različitih profila. Hrvatski je ured dio međunarodne Hauska & Par-tner Grupe koja je postala jedna od vodećih konzultantskih kuća za organizacijske odnose u sred-

njoj i istočnoj Europi. Specijalizi-rani smo za savjetovanje u strateš-kim komunikacijama, a naše savje-tovanje obuhvaća različita područ-ja, od reputacije do izgradnje i odr-žavanja odnosa s različitim skupi-nama, rizicima i rizama, odnosima s medijima te strategijama i pro-gramima društveno odgovornog poslovanja te lobiranjem. Našim klijentima pomažemo da uspješ-no rješavaju svoje poslovne pro-bleme, a ti se problemi tiču komu-nikacija i odnosa. Među našim kli-jentima nalaze se velike i ugledne domaće i međunarodne tvrtke iz različitih sektora - financija, tele-komunikacija, energije, infrastruk-ture i građevinarstva, trgovine i ro-be široke potrošnje, a radili smo i na projektima državnih institucija.

Da bi bio konkurentan svaki bi čovjek, poduzetnik,… trebao posjedovati znanja, vještinu, ta-lent, upornost, dosljednost… i naravno biti sretan čovjek. Mož-da je ovo osobno pitanje, ali bih volio da mi odgovorite jeste li osobno zadovoljni svojim posti-gnutim vrijednostima i vrijed-nostima mladih ljudi koji dolaze kao nova generacija Y?Mlade generacije se danas naža-lost nalaze u vrlo teškoj situaciji i u dobroj su mjeri prepušteni sa-mi sebi, a vrlo je moguće da će no-vim generacijama biti još i teže. S druge strane, sigurna sam da upra-vo oni mladi ljudi koji se fokusira-ju na svoj osobni razvoj, svoje ob-razovanje, usavršavanje, trud i spo-

sobnosti, koji imaju dovoljno hra-brosti, ali i pozitivnog stava prema životu i poslu, mogu izgraditi sebe u ozbiljne i odgovorne ljude i tako pronaći svoj put unatoč okolnosti-ma u kojima se nalaze.

Danas se često upotrebljava po-jam održivog razvoja i DOP-a. Održivo je nešto pozitivno, a ra-zvoj je poželjan proces u životu i poslovanju. Objasnite nam ova dva pojma na jednostavan način za naše čitatelje.Pojam održivog razvoja nažalost još uvijek predstavlja svojevrsni oksimoron. Iako sve više raste svi-jest o važnosti održivosti, još uvi-jek se u ime imaginarnog razvoja uništavaju sami temelji mogućno-sti dugoročnog opstanka na Zem-lji. Zaboravlja se da svi živimo na istom planetu, i to samo neko vri-jeme. Nakon nas će doći nove ge-neracije, a naša je dužnost ostaviti im iste ili bolje uvjete života, kao i mogućnosti zadovoljenja svih nji-hovih životnih potreba.

Danas, u vrijeme krize, mno-

ge tvrtke štede, vjerojatno na-laze i opravdanja zašto ne kre-nuti u uvođenje DOP-a. Kako ih potaknuti da uvedu DOP u poslovanje?Ako već nisu potaknute vlastitim vrijednostima, onda tvrtke najče-šće potaknu tuđi uspješni primje-ri. U Hrvatskoj se DOP još uvijek gleda kroz prizmu sponzorstva i donacija, dok su znanja o definira-nju procesa za poslovanje na druš-tveno odgovorni način još uvijek mala. Ali i ovdje se stvari mijenja-ju. Po prvi puta, ove godine se do-dijelila Europska nagrada za DOP koja je usmjerena na uspješne par-tnerske projekte između poslov-nih i neposlovnih organizacija s posebnim naglaskom na progra-me suradnje koji se bave pitanji-

MATEJA TEREK, HAUSKA & PARTNER D.O.O. - ZAGREB

Postupno raste svijest o svim aspektima društveno odgovornog poslovanja

KONTAKT: Hauska & Partner d.o.o. Ilica 246 a, 10000 ZagrebTelefon: 01/4500 222e-mail: [email protected]/hauskai-partner.hrvatska

*Za uvođenje DOP programa nisu potrebna velika sredstva *Još uvijek se u ime imaginarnog razvoja uništavaju sami temelji mogućnosti dugoročnog opstanka na Zemlji

Mateja Terek, mlađa savjetnica u Hauska & Partner

tema broja - društveno odgovorno poslovanje


Krešimir Malec rođen je 1971. g. u Kutini, no od naj-ranijeg djetinjstva živi i ra-

di u Ivanić-Gradu, kolijevci plin-skoga gospodarstva. Diplomira-ni je politolog, oženjen i otac dvo-je djece. Uz dosadašnje, 15-godiš-nje iskustvo uspješnoga gospodar-stvenika na čelnoj poziciji trgo-vačkog društva, obnaša i dužnost dogradonačelnika Ivanić-Grada. Krajem ožujka 2012. g., na prijed-log Vlade RH, imenovan je direk-torom društva Podzemno skladi-šte plina d.o.o.

Tvrtka podzemna skladišta pli-na d.o.o. (PSP) je nacional-ni operator skladišnog susta-va Hrvatske. Važna ste karika u sigurnosti opskrbe prirodnim plinom.Podzemno skladište plina d.o.o. nacionalni je operator skladišnog sustava i najmlađi energetski su-bjekt plinskoga gospodarstva Re-publike Hrvatske. Uz obavljanje svoje osnovne djelatnosti skladi-štenja prirodnog plina u podze-mnom skladištu Okoli, PSP je za-dužen za upravljanje, nadzor i odr-žavanje sigurnoga, pouzdanog i učinkovitog sustava skladišta pli-na, kao i za daljnji razvoj skladiš-nih kapaciteta te skladišnog poslo-vanja. Time je PSP jedna od najja-čih i najvažnijih karika u sigurno-sti opskrbe prirodnim plinom.PSP je likvidna, financijski potpu-no stabilna tvrtka koja podmiru-je sve svoje obveze i nema niti jed-no kreditno zaduženje. Sve svoje prihode ostvaruje na temelju tari-fe za skladištenje plina koja se ni-

je mijenjala još od srpnja 2009. g. Ipak, zahvaljujući kontinuiranoj optimalizaciji poslovnih procesa i smanjenju svih troškova poslova-nja koji nisu u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti, tvrtka PSP uspješno posluje, a sva financijska sredstva kojima raspolaže nami-jenjena su investiranju u projekte koji su iznimno važni za energet-sku budućnost R.H.

PSP je najmlađi energetski su-bjekt plinskog gospodarstva Hrvatske. O kvaliteti i uspješ-nosti tvrtke PSP govore i dvi-je nagrade u 2012. g.: Zlatne bi-lance FINE i Indeksa DOP-a za svoje društveno odgovorno poslovanje?O kvaliteti i uspješnosti tvrtke Podzemno skladište plina (PSP) možda ponajviše govori poda-tak da je samo u 2012. g. dobit-nik dvaju vrlo vrijednih prizna-nja: Zlatne bilance koju dodjeljuje FINA te Indeksa DOP-a za svoje društveno odgovorno poslovanje. Naravno, svi su ti uspjesi ostvareni ponajprije zahvaljujući njezinim

zaposlenicima: vrsnim i marljivim stručnjacima rudarsko-geološ-ko-naftne, ali i ostalih struka, ko-ji intenzivno rade na pouzdanom i učinkovitom upravljanju posto-jećim podzemnim skladištem pli-na, izvršavanju ugovornih obveza, ali i na razvoju budućega skladiš-

nog sustava Hrvatske kao jamstva veće sigurnosti i fleksibilnosti cije-loga plinskog sustava naše zemlje.Najbolja potvrda kvalitete poslo-vanja jest činjenica da je Podze-mno skladište plina d.o.o. jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki koja je nositelj čak tri certifikata - ISO 9001:2008, ISO 14001:2004 i OHSAS 18001:2007.

Važnost plina za energetsku sta-bilnost većine europskih ze-malja, pa tako i Hrvatske, sva-kog dana je sve veća. Njemač-ka bi trebala do 2020. g. ugasi-ti svoje nuklearne elektrane. I opet će preživjeti ovaj energet-ski udar. Ali isto tako ona gradi

KREŠIMIR MALEC, PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA D.O.O. - ZAGREB - I DIO

Prirodni plin već dugi niz godina uživa povjerenje gospodarstva i građana*Svi uređaji i postrojenja pogona PSP Okoli opremljeni su sigurnosnim dojavljivačima *Plin je energent koji izgaranjem stvara najmanje stakleničkih plinova od svih fosilnih goriva, najmanje zagađuje okoliš te ne stvara otpad

PSP - društveno odgovorna tvrtkaPodzemno skladište plina (PSP) d.o.o. društveno je odgovorna tvrtka koja je u svoje poslovne aktivnosti uspješno ugradila skrb za društvena pitanja i zaštitu okoliša. Od svog osnutka krajem 2008. g., PSP svakodnevno primje-njuje vrhunske poslovne norme, optimizaciju uporabe prirodnih i ljudskih resursa te razvija suradnju s lokalnom zajednicom u kojoj djeluje. Poslova-nje tvrtke PSP d.o.o. provodi se u skladu s brojnim hrvatskim i europskim zakonima, pravilima, direktivama i preporukama iz područja energetskih djelatnosti, ali i internim pravilima i smjernicama koji obuhvaćaju etički kodeks odnosa prema radu, suradnicima, poslovnim partnerima, ali i zašti-ti zdravlja, sigurnosti te okoliša.

KONTAKT: Podzemno skladište plina d.o.o.Ivana Lučića 2a, 10000 ZagrebTelefon: 01/60 53 111Fax: 01/60 53 112e-mail: [email protected]


Krešimir Malec, direktor PSP d.o.o., Zagreb


Mario Grassl rođen je 6. kolovoza 1962. g. u Beču gdje je i magistrirao na Ekonom-skom fakultetu. U Holcimu radi dulje od

20 godina, a na sadašnjoj poziciji predsjednika Uprave Holcima u Hrvatskoj već gotovo 4 godine.

Holcim Hrvatska dio je Holcim Grupe. Glavni cilj Grupe je održivo stvaranje vrijednosti.Holcim u Hrvatskoj dio je Holcim Grupe, jednog od vodećih svjetskih proizvođača cementa, agre-gata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak), betona i usluga vezanih uz gradnju. Holcim Grupa osnova-na je 1912. g. u Švicarskoj gdje je izgrađena prva

tvornica cementa. Danas posluje u više od 70 ze-malja na svim kontinentima i zapošljava oko 90000 ljudi. Holcim u Hrvatskoj posjeduje jednu tvorni-cu cementa, dva terminala za cement, sedam tvor-nica betona i tri kamenoloma. U prosincu 2011. g. broj zaposlenih iznosio je 330, raspoređenih na 13 lokacija.U skladu sa svojom usmjerenosti prema održivom razvoju, Holcim u Hrvatskoj uvijek kod planiranja novih projekata u obzir uzima okolišne, društvene i ekonomske aspekte. Isto tako Holcim je preuzeo aktivnu ulogu u razmjeni najboljih učinaka kako bi se hrvatska poslovna zajednica motivirala da po-stane predana održivom razvoju.

Djelatnost kojom se bavite zahtjeva poštivanje

najstrožijih zahtjeva u zaštiti okoliša. Činjenica je da je zaštita prirode i okoliša temelj uspješ-nog gospodarskog razvoja svake zemlje i podlo-ga za strateško promišljanje. Što Holcim čini na ovom području?Cjelokupno Holcimovo poslovanje počiva na na-čelima održivog razvoja. Stoga su sva tri aspekta poslovanja - okolišni, socijalni i gospodarski uklju-čeni u našu poslovnu strategiju.

S jedne strane korist od učinkovite zaštite pri-rode je velika, a s druge može biti štete za gos-podarstvo zemlje u slučaju njenog neoprav-danog predimenzioniranja. Kako uspostaviti ravnotežu?Proizvodnja cementa i agregata ovisi o dugoročnoj dostupnosti sirovine u kamenolomima. Stoga pa-žljivo i dugoročno planiramo svaku fazu u uprav-

ljanju i korištenju sirovina. Uključujući i revita-lizaciju, koja se planira već sad, dok kamenolomi još rade, te se planiraju financijska sredstva, kako bi ostvarenje revitalizacije bilo osigurano. U ljeto 2006. g., nekoliko mjeseci nakon što smo kupili ka-menolom u Očuri, započeli smo revitalizaciju di-jela kamenoloma koji se više nije koristio u proce-su proizvodnje - na nekoliko je etaža posađeno vi-še od 1.000 stabala crnog bora, kulture odabrane u suradnji s Hrvatskim šumama. S obzirom da oko kamenoloma nema crnog bora, a Holcim u svije-tu potiče bioraznolikost, rodila se ideja da postavi-mo test. Naravno, na stručan način. Zajedno sa Šu-marskim institutom iz Jastrebarskog surađujemo

MARIO GRASSL - HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. - ZAGREB

Ne prihvaćamo definiranje poslovne uspješnosti samo na temelju ekonomskih pokazatelja*Naš strateški pristup usmje-rava naše aktivnosti na de-finirane dionike, područje djelovanja i resurse potrebne za ostvarenje zacrtanog plana

Green Super brands 2012. g.Superbrands je globalna nagrada za najbolje brandove na tržištu i dodjeljuje se u više od 90 zema-lja svijeta, temeljem glasovanja potrošača - predstavnika opće javnosti. U Hrvatskoj je, u konkurenci-ji 1.200 ocjenjivanih brandova najviše ocjene dobilo njih 78, među kojima je i Holcim. Kriteriji prema kojima su birani najbolji u Hrvatskoj bili su kvaliteta, pouzdanost, razlikovnost i emocionalni naboj, a ove je godine po prvi put uveden i kriterij ekološke odgovornosti. Holcimu je dodijeljen znak Green Su-perbrands 2012., koji na nov i inovativan način određene marke preporučuje kupcima koji su sve vi-še osviješteni u pogledu očuvanja okoliša i društvene odgovornosti. Izuzetno nas veseli činjenica da je Holcim prepoznat kao tvrtka koja zadovoljava navedene kriterije, budući da cjelokupno svoje poslova-nje temelji na postavkama održivog razvoja, svakodnevno donoseći odluke koje uravnotežuju zahtjeve za stabilnim poslovnim rezultatom s društveno odgovornim poslovanjem i skrbi o okolišu.

Mario Grassl, CEO Holcim Hrvatska


KONTAKT: Holcim (Hrvatska) d.o.o.Karlovačka cesta 2E, 10020 ZagrebTelefon: 01/659 11 00, Fax: 01/659 11 10www.holcim.hr

Poslovne organizacije, odnosno tvrtke i korporacije definitivno dobivaju na značaju, međutim

donošenje odluka i zakona i dalje je ipak u političkoj sferi


Melita Bači, naša sugovorni-ca iz Hartmanna Hrvatska nam kaže: «U Hartmannu

sam zaposlena od 1992. godine. Pri-je toga, 12 sam godina radila u Po-dravki, gdje sam se uz rad školova-la i diplomirala na FOI u Varaždi-nu. Cijeli život proveden u Koprivni-ci, poslovno u dvije kompanije, rad-no na cijeloj regiji jugoistočne Euro-pe. Trenutno sam regionalni direk-tor tržišta jugoistočne Europe i glav-ni direktor Hartmann Hrvatska, ko-ji objedinjava proizvodnu i prodajnu organizaciju.»

Hartmann započinje s radom dav-ne 1917. g. Danas je Hartmann važna međunarodna korporacija, veliki proizvođač i dobavljač am-balaže od oblikovanih papirnih vlakana proizvedenih na osnovu

recikliranog papira.Hartmann Hrvatska djeluje od 1999. g. kao dio kompanije Brodrene Har-tmann. Proizvodnja podložaka zapo-čela je 1970. g. u sklopu kombinata Bilokalnik, da bi s vremenom, šire-njem tvornice i njenog tržišnog utje-caja, rastao i interes danske kompa-nije Hartmann za preuzimanjem po-duzeća. Ratna zbivanja u Hrvatskoj utjecala su na dugogodišnju odgo-du investicije. Preuzimanje tvrtke od strane danske kompanije, koja je 100%-tni vlasnik, bitno je iz više ra-zloga: zbog tehnološke povezanosti s matičnom firmom i zbog moguć-nosti razvoja kapaciteta, automatiza-cije i modernizacije, razvoja proizvo-da. Kombinacija stranog vlasništva i lokalnog managementa i radnika po-kazala se kao dobitna kombinacija za sve dionike.

Danas se često koristi pojam DOP-a, možda čak i kao marke-tinški trend. Što se pod tim poj-mom podrazumijeva?DOP ima vrlo široko značenje, to je način života i rada, jedini održiv i ispravan, kako za kompanije i njiho-ve zaposlene, tako i za njihove obite-lji i cjelokupnu društvenu zajednicu. DOP je filozofija života - kako raditi i biti uspješan, a da pritom nikoga i ni-šta ne ugrozite.

Što se primjenom DOP-a potiče i koja su glavna područja DOP-a u Hartmannu?DOP u Hartmannu kreće već od sa-mog proizvoda- podloška za jaja - za čiju se proizvodnju koriste najvi-ši standardi u održivom upravljanju okolišem, a čija je sirovina otpadni papir koji se prerađuje i u potpuno-sti ugrađuje u novi proizvod. Ničime

ne onečišćujemo zemlju, zrak ili vo-du, što je rezultat sustavnih ulaganja i fokusa na ekologiju. DOP je u pot-punosti integriran u sve aktivnosti i u poslovnu politiku poduzeća - od brige za okoliš i održivi razvoj pa sve do ljudskih i radnih prava, uz primje-nu 4 certifikata: ISO 9001, SA 8000, ISO 14001 i OHSAS 18001. Posje-dovanje navedenih certifikata upu-ćuje na povezanost kvalitete, odgo-vornosti prema zaposlenicima, eko-logije i zaštiti i zdravlju zaposlenika.

MELITA BAČI - HARTMANN D.O.O. - ZAGREB

Kako raditi i biti uspješan, a da pritom nikoga i ništa ne ugrozite?*DOP je način života i rada, jedini održiv i ispravan, kako za kompanije i njihove zapo-slene, tako i za njihove obitelji i cjelokupnu društvenu zajednicu

Hartmannovi principi održivostiHartmann podržava, od 2003.g., UN Global Compactovih 10 principa odr-živosti. Principi opisuju našu predanost u zaštiti okoliša, društvenog dopri-nosa kao i doprinosa održivom razvoju kroz vrijednosni lanac.U osnovi principi definiraju djelovanje poduzeća Hartmann prema pravi-ma čovjeka, primjerice kroz provođenje aktivnosti koje povećavaju dobro-bit zaposlenika i njihovih obitelji, osiguravanje pošteno plaćenog rada, osi-guravanje zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, suradnju s lokalnom za-jednicom te neiskorištavanje prava čovjeka.Principi vezani uz radno pravo govore o tome da svi zaposlenici imaju pra-va organiziranog i kolektivnog pregovaranja o plaćama i uvjetima rada, ne-prihvaćanje prisilnog rada, nezapošljavanja djece, sprečavanja praksa dis-kriminacija i osiguravanja jednakih šansi i mogućnosti napretka.Principi vezani uz okoliš nastoje štititi, poštivati i čuvati vrijednosti okoli-ša kroz sistematično i proaktivno djelovanje na području zaštite okoliša. Hartmann se suprotstavlja mitu i korupciji kroz transparentnost obavlja-nja svih poslova s poslovnim partnerima kao i suradnjom s poduzećima ko-ja provode slične politike. Za više informacija posjetite našu Internet stra-nicu www.hartmann-packaging.com

KONTAKT: Hartmann d.o.o.Dravska bbHR-48000 KoprivnicaHrvatska/Croatia Telefon:++385 48 65 88 00Fax:++385 48 65 88 08E-mail: [email protected]://www.hartmann-packa-ging.com


Melita Bači, regionalni direktor tržišta jugoistočne

Europe i glavni direktor Hartmann

Hrvatska


Dalibor Hatić je suosnivač i predsjednik Uprave Oikon d.o.o. Instituta za primje-

njenu ekologiju posljednjih 14 go-dina. Pored navedenog, Dalibor je i direktor u sestrinskim poduzeći-ma Oikon-a Prosilva d.o.o. i Geo-natura d.o.o. Dalibor je ovlašteni inženjer šumarstva i inspektor Vi-jeća za nadzor šuma (FSC-"Forest Stewardship Council"). Dalibor ima 46 godina i ima 28 godina rad-nog staža od čega 25 u zaštiti pri-rode i okoliša te u upravljanju pri-rodnim resursima. Dalibor je iskusni poduzetnik i me-nadžer čiji je rad prepoznat u široj zajednici te nagrađivan po više kri-terija (Poslovna Hrvatska, HGK - DOP, Gazele Business.hr) gotovo svake godine od osnivanja Oikon-a. Ima dvojno državljanstvo (hrvat-sko i australsko) i radio je u Hrvat-skoj (Gisdata d.o.o.; Oikon d.o.o.; Prosilva d.o.o. i Geonatura d.o.o.). i Australiji (NSW, Sydney - Forest re-search and development division). Nemoguće je nabrojati sve institu-cije, udruge… u kojima je Dalibor aktivan.Pored poslovnih aktivnosti u koji-ma doista pronalazi osobno ispunje-nje uživa u svim slobodnim aktivno-stima vezanim uz prirodu poput ski-janja, planinarenja i plovidbe. Ože-njen je za Mariju i otac je Damja-na. Svoju karitativnu ulogu u druš-tvu Dalibor ispunjava kroz Rotary

klub Zagreb Kaptol koji je nositelj programa „Korak u život“ (pomoć osamostaljenju djece bez roditelja putem financiranja školovanja) ko-ji je ocijenjen kao najuspješnija Ro-tary inicijativa u RH više godina za redom.

Oikon d.o.o. je Institut koji djelu-je u području primijenjene ekolo-gije i specijalizirao se za veliki ras-pon stručnih područja (znanja).Širina portfolia usluga koje danas In-stitut pokriva je doista velika, a još je i veća kada se tome pridruže i usluge i radovi koje pruža cijela Geonatura grupa koje je Oikon član. Ovakvu ši-rinu omogućuje nam veliki diverzi-tet stručnih područja naših zaposle-nika i visoka razina njihove naobraz-be. Pored toga, Oikonova mreža su-radnika (nacionalnih i međunarod-nih) i to: fizičkih i pravnih osoba je iznimno velika i stalno raste. Ovakav ustroj omogućuje mogućnost prila-godbe i izvršenja najrazličitijih za-dataka. Ukratko, područja koja po-krivamo su: upravljanje projektima, zaštita prirode i okoliša, upravlja-nje prirodnim resursima, krajobra-zna arhitektura, industrijska ekolo-gija, obnovljivi izvori energije, oko-lišna medicina, IT, GIS, daljinska istraživanja i telemetrija te okolišno modeliranje.

Krajem 90-tih vizija je bila stvori-ti konzultantsko poduzeće koje bi

«proizvodilo» rješenja koja zna-čajno doprinose izgradnji održi-vog ljudskog društva razvijenog u suglasju s prirodom.U prvoj fazi djelovali smo prven-stveno u području ekologije šuma i zaštite prirode te sudjelovanja u izra-di studija utjecaja na okoliš u pozici-ji podizvršitelja. Od samog početka inzistirali smo na kvantifikaciji i ma-tematičkim obradama fenomeno-logije koju smo obrađivali. Ovakav stručno-znanstveni pristup omogu-ćilo nam je (osnivačima) iskustvo rada u znanstveno-istraživačkim in-stitucijama (nacionalnim i među-narodnim) i visoka razina informa-tičke pismenosti i tehničke zrelosti. Nismo se zamarali administrativnim problemima nego smo odmah zapo-slili iskusnu osobu koja je pokriva-la ta područja. U vrlo kratkom roku bilo nas je već pet zaposlenih. Ljudi

su bili zadovoljni s našim radom i vr-lo brzo su počeli dolaziti brojni po-slovi. Poduzeće je brzo raslo. Nakon pet godina napustili smo poslov-ni prostor (50 m2) u kojem smo sve počeli s brojnim stanjem od 15 za-poslenih i preselili se u znatno veći prostor od 250 m2. Mogao bih reći da je tada počela druga razvojna faza jer smo stekli uvjete da budemo uvr-šteni među znanstveno-istraživač-ke organizacije pri Ministarstvu zna-nosti i jer smo već tada (od 2002.g.) počeli imati značajna sudjelovanja u međunarodnom financiranim pro-jektima (Oikon prema međunarod-noj bazi Assortis je hrvatska firma

Svojim znanjima i rješenjima omogućujemo razvoj u suglasju s prirodomtema broja - društveno odgovorno poslovanje

DALIBOR HATIĆ, OIKON D.O.O. - ZAGREB

Ideja potekla iz «garaže»Teorija kaže da svaki poduzetnički pothvat ima pet razvojnih faza. Činjeni-ca je međutim, da je u našem slučaju Oikon već davno prestao biti „podu-zetnički pothvat i postao nešto puno više od toga. Ukratko nadrastao je kla-sičnu poduzetničku ideju i preuzeo važno mjesto i ulogu onoga koji doista omogućuje svojim znanjima i rješenjima razvoj u suglasju s prirodom. Na-še je mjesto u većini slučajeva upravo onaj prostor koji postoji između re-gulative/regulatornih organa i nositelja pojedinih investicijskih zahvata ili razvojnih planova. Mi smo u biti već sada u cijelosti ostvarili viziju s kraja 90-tih. Dakle, Oikon je doslovno ideja koja je potekla iz „garaže“ s vlastitim kapitalom (dugom na kreditnim karticama).

KONTAKT: Oikon d.o.o.Trg senjskih uskoka 1-210000 ZagrebTelefon: 01/550 71 00Fax: 01/550 71 01e-mail: [email protected]

Dalibor Hatić, suosnivač i predsjednik Űprave Oikon d.o.o.


O poslovanju tvrtke, zaštiti oko-liša, principima DOP-a, pro-jektima koje provodi… razgo-

varali smo s Tihomirom Premužak, generalnim direktorom tvrtke.«Vetropack Straža tvornica stakla d.d. iz Huma na Sutli jedini je proi-zvođač staklene ambalaže u Hrvat-skoj. U tvornici se na 3 staklarske pe-ći i 11 linija godišnje proizvede oko 250.000 tona staklene ambalaže - ra-znovrstan asortiman, koji obuhvaća standardne i ekskluzivne oblike bo-ca i staklenki u standardnim (bijeloj, zelenoj, smeđoj) i specijalnim boja-ma (olive, cuvee). Uvođenjem no-ve tehnologije (bojanja stakla u fee-deru) od lipnja 2003. možemo proi-zvesti i staklenke u raznim nijansama drugih boja. Vetropack Straža svoje proizvode isporučuje proizvođači-ma hrane i pića na domaćem hrvat-skom tržištu te u države regije (bivše Jugoslavije). Preko sestrinskih stakla-na prodajemo i u zemlje zapadne Eu-rope. U 2012. prodano je 894 miliju-na staklenih jedinica, od čega 32% na hrvatskom tržištu, dok je 68% plasi-rano na izvozna tržišta. Ostvaren je ukupni prihod od 720 milijuna kuna.

Sustavna zaštita okoliša započe-la je 1996. g., a nastavljena krajem 90-tih. Na koji način?Od 1996., otkako nas je preuzeo Ve-tropack, u našu je tvornicu u razne projekte vezane uz unapređenje pro-izvodne tehnologije, infrastrukture i organizaciju uloženo preko 1 milijar-de kuna. Važno je istaknuti da svaki naš projekt znači i korak dalje u za-štiti okoliša.U tvornici je uspostavljen cjelovit sustav gospodarenja otpadom, koji je integriran u sustav kvalitete i opi-san procesom zbrinjavanja. Cilj su-stava je optimalizirati korištenje siro-vina, energije i drugih materijala ko-

ji se koriste u našem proizvodnom procesu, a nastali otpad kad je god to moguće, izdvojiti i ponovo upotri-jebiti. U proteklih 5 godina to je re-zultiralo smanjenjem ukupne količi-

ne komunalnog otpada na 1/4 ne-kadašnjih količina. Izgrađena je pra-onica strojnih dijelova s potrebnim uređajima za pročišćavanje otpad-ne vode te zatvoren sistem distribu-

cije maziva, koje se organizirano pri-kuplja u posebne spremnike i zbri-njava u suradnji s ovlaštenim ekster-nim ustanovama. Ovih dana završa-vamo dogradnju i modernizaciju po-

Tihomir Premužak, generalni direktor Vetropack Straža

tvornica stakla d.d.


Svaki naš projekt znači i korak dalje u zaštiti okolišaTIHOMIR PREMUŽAK - VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. - HUM NA SUTLI

*Zašto staklo? Zato jer je za prirodu i ljude najzdravija ambalaža * Vetropack Straža je krajem travnja dobila nagradu Indeks DOP-a u kategoriji velikih poduzeća

KONTAKT: Vetropack Straža d.d.49231 Hum na SutliTelefon: +385 (0)49 326 326Fax: +385 (0)49 341 041www.vetropack.hrwww.recikliranje-stakla.com


Davno je prošlo vrijeme ka-da su fakultetska diploma, znanje jednog „svjetskog“

jezika (to je mogao biti i talijan-ski, i ruski) i potvrda o nekažnja-vanju jamčili pristojan život sred-nje klase. Tako je u Hrvatskoj bi-lo desetljećima, otprilike do kra-ja 90-tih prošloga stoljeća. A onda se sve promijenilo! Fakultet, strani jezik, znanje računala, koga je bri-ga? Malo je danas politologa, soci-ologa, ekonomista, pa čak i prav-nika (a da nisu odvjetnici) ma-lo je novinara, profesora stranih jezika, pedagoga, psihologa, ko-ji mogu bez stresa uzdržavati su-prugu (supruga) i dvoje djece. Sa-mo ako su u samome vrhu, među 4-5 posto najboljih ili najsnalažlji-vijih, smiješi im se stabilan, mate-rijalno podmiren, obiteljski život. Svi ostali, malo iznad prosjeka, na prosjeku ili ispod njega, nekako preživljavaju. Minusi na računima, bankarski zajmovi, prodaja vrijed-ne imovine u bescjenje, dovode ih do očaja. Oni (one) priznaju da je globalizacija praćena globalnom krizom promijenila svijet oko nas, ali nemaju odgovor na ključno pi-tanje: Zašto uz više rada, manje si-gurnosti, s mačem otkaza nad gla-

vom, tako veliki broj pismenih, školovanih ljudi, mnogi s fakultet-skim diplomama, sve teže živi?

Zašto se sve teže živi?Pa, evo, probat ću objasniti. Ako pristojno znate engleski i hrvatski jezik, ili njemački i španjolski, ko-liko možete zaraditi? Kao nastav-nik u školi, oko 5000 kuna na mje-sec. Honorarno prevođenje plaća se 20 - 50 kuna po stranici. Podu-čavanje je desetak eura na sat kada izvolite doći učeniku doma. Da-kle, nije neka sjajna perspektiva. Ali, ako završite intenzivni tečaj za simultanog prevodioca u Švi-carskoj (uz simboličnu cijenu od 20.000 eura) imat ćete posao s ho-norarom od 400 eura na dan. Ra-dit ćete u Bruxellesu, New Yorku, na Baliju, Sejšelima, uz tri mjese-ca zajamčenog godišnjeg odmora. Nemojte kupiti golfa, pripremite se za tečaj, budite izvrsni, izađite s diplomom i - uživajte u najljep-šim svjetskim destinacijama i ve-likoj zaradi. E, da. Ali od pol mi-lijuna Hrvata koji relativno dobro poznaju jedan svjetski jezik, jedva ih je 0,3 % odabralo biti simulta-nac. Skup im je tečaj, radije će ku-piti golfa.

Biti u samome vrhu u svome zani-manju, to je recept za uspjeh u da-našnje vrijeme. Što fali Stevi Kara-pandži biti sjajan kuhar? Reklame na TV, vlastiti restauranti, primaju ga predsjednici, ministri, velepo-slanici... Zašto je loše biti vrhun-ski frizer? Fizioterapeut o kojem se priča i koji masira nogometne i estradne zvijezde? Somelierka Danijela broj je jedan u Hrvatskoj. Ja bih se odmah mijenjao s njenim životom, ali nemam njen dar i rad-nu energiju. Majstor za nadgrobne spomenike? Najbolji automehani-čar? Slastičar? Proizvođač kulena? Vješt trgovac?Vjerujte mi, najbolji odlično pro-laze u svim sustavima i svim gos-podarskim stanjima. Moja je po-uka - ne bojte se i ne podcjenjuj-te nijednu profesiju. Svako je zani-

manje sjajno ako ste izvrsni ili bli-zu izvrsnosti. Naravno, priznajem, ne mogu svi biti u vrhu. Većina je ljudi prosječne darovitosti, znanja i energije. Zato toj većini preporu-čujem prosječno poznavanje vje-ština u najmanje tri komplemen-tarna zanimanja. Prosječan TV novinar danas će teško do posla, još teže do pristojne plaće ako nije „zvijezda“ TV Dnevnika ili show emisije. Ali, prosječni novinar, ko-ji zna snimati digitalnom kame-rom i montirati na laptopu, te po-slati tako dovršenu TV priču pre-ko Interneta, ima posve solidne izglede. Običan zidar puno radi, a nesigurno zarađuje. Ima li spo-sobnosti za organizatora, marke-tinško predstavljanje i okupljanje ljudi, materijalni će mu i društve-ni status zacijelo poskočiti.

GORAN MILIĆ, DIREKTOR VIJESTI I PROGRAMA AL JAZEERA BALKANS

Izvrsnost ili prosjek x 3kolumna

Čovjek i tovar vrijede više od čovjekaStara dalmatinska mudrost kaže kako čovjek i tovar vrijede više od čovje-ka. Ja bih dodao - ako su i ljudi i tovari prosječni. Ako je tovar izvrstan, mo-že vrijediti koliko dva (neupotrebljiva) čovjeka. I nemojte mi sada, kao što su znali nepravedno razvlačiti Ivana Milasa, pripisati riječi da je tovar pa-metniji od čovjeka ili da „mozak vrijedi dvije marke“. Ulazimo u EU. Milas, zvani „Žan“, rekao bi - tek ćemo vidjeti koliko vrijedi vaš!

*Biti u samome vrhu u svome zanimanju, to je recept za uspjeh u današnje vrijeme *A prosječnoj većini preporučujem prosječno poznavanje vještina u najmanje tri komplementarna zanimanja


fotoreportaža

GORAN MILIĆ U IVANIĆ GRADU

Poznati novinar, urednik i direktor Goran Milić odr-žao je tribinu o «Mladima

i poduzetništvu». Tribina je odr-žana na inicijativu članova Savje-ta mladih Grada Ivanić-Grada u suradnji s magazinom Poduzet-nik, a u organizaciji članova Puč-kog otvorenog učilišta te Grada Ivanić-Grada. Više od 200 posje-titelja pozorno je slušalo preda-

vanje koje je trajalo nešto više od dva sata. Milić je prisutnima poja-snio značenje diplome, očekivanja od Europske unije te osobine po-željne poslodavcu. Također ista-knuo je kako je važno biti prvi i ra-zličit. Naglasio je kako mladi mo-raju biti uporniji, hrabriji, samo-stalniji, spremni na uspjeh jedna-ko kao i poraz.Milić smatra kako su brojni mla-

di još uvijek sustegnuti, suzdržani, da i dalje postoji strah od kolek-tiva. U pogledu školovanja, pro-sječni osnovnoškolac i srednjoš-kolac u Hrvatskoj napredniji je

od onih u Sjedinje-nim Ame-r i č k i m Državama te državama Europske unije. Ipak, u pogledu visokog ob-razovanja zaostatak hrvatski stu-denata daleko je veći ističe Milić. U raspravu se uključila i publika. Predsjednik Savjeta mladih Gra-da Ivanić-Grada Zdravko Leško-vić zapitao se jesu li hrvatski gra-đani razmaženi za Europsku uniju. S tom konstatacijom Milić se nije složi već je istaknuo sve pozitivne karakteristike hrvatskog mentali-teta. Nakon tribine brojni posje-titelji pokušali su doći do Milić i izvući još koje iskustvo i savjet.

Matea Miljan

Važno je biti prvi i različit

Prije početka tribine Milića je primio Boris Kovačić, gradonačelnik Ivanić Grada uz nazočnost Dražena Maleca, ravnatelja POU Ivanić-Grad

I na kraju, Milića je na ugodnoj večeri ugostio Hotel SportNakon tribine brojni posjetitelji pokušali su doći do Milića

i izvući još koje iskustvo i savjet

Više od 200 posjetitelja pozorno je slušalo predavanje koje je trajalo nešto više od dva sata

Pučko otvoreno učilište Ivanić-GradOsnovna zadaća Pučkog otvorenog učilišta Ivanić-Grad je otvaranje mo-gućnosti promjenama za izgradnju suvremene ustanove za učenje i obra-zovanje, kreativni rad i sudjelovanje u kulturnoj i umjetničkoj praksi gra-đana te mogućnosti da se na iskustvima u Hrvatskoj i Europi, a u skladu sa zakonima o Pučkim otvorenim učilištima, stvore pretpostavke za razvitak ustanove koja bi bila kompatibilna sa sličnima u Europi. Prije svega, nagla-sak u razvoju kulture je na odnosu opće-globalne kulture s jedne strane te očuvanje kulturnog identiteta zavičaja s druge. U okviru organizacijskog ustroja Pučkog otvorenog učilišta Ivanić-Grad djeluju Centar za kulturu i obrazovanje, Škola stranih jezika, Knjižnica i čitaonica i Osnovna glazbena škola Milka Trnina. Ravnatelj Učilišta je Dražen Malec.


Predsjednik HDSSB-a Vuko-varsko-srijemske županije dr. sc. Davorin Pezerović, dr.

med, bit će kandidat te stranke na predstojećim lokalnim izborima za mjesto gradonačelnika Grada Vin-kovaca. Dr. sc. Pezerović specija-list je interne medicine - gastroen-terolog iz Vinkovaca, rođen 1957. g., u Vrbanji. Nakon što je sa samo šest godina otišao s roditeljima u Za-greb, gdje je završio Medicinski fa-kultet opet se vratio u Slavoniju i Vinkovce jer je želja za povratkom i ljubav prema Slavoniji bila jača od svih drugih. Danas radi u vinkovač-koj bolnici i može se zaista pohvaliti da je Odjel kojeg je on svojevreme-no vodio jedini tada poslovao s mili-jun kuna plusa godišnje i tako deset godina, za razliku od ostalih odjela, a zahvala od aktualne vlasti bila mu je da je jedini voditelj odjela u bolni-ci koji je smijenjen. U politiku je, ka-ko kaže, ušao zato što je želio pomo-ći radniku, seljaku i običnom, ma-

lom čovjeku.

Stanje u županiji nije dobro«Situacija u Vukovarsko-srijem-skoj županiji nije dobra, nalazimo se na pretposljednjem ili posljednjem mjestu u Hrvatskoj po većini poka-zatelja i to se mora promijeniti», na-glašava Davorin Pezerović.«HDSSB ima niz programa po svim područjima, od gospodarstva do ob-razovanja i uz pomoć njih želimo našoj županiji vratiti mjesto koje je imala prije Domovinskog rata jer to svojim potencijalima ona zaslužu-je», kazao je Pezerović. U programu HDSSB-a je i izgradnja bioenergana, povećanje navodnja-vanih površina, izgradnja veletržni-ca i hladnjača, te osnivanje moder-nih poljoprivrednih zadruga. Nagla-šava kako je veliki problem nezapo-slenost te kako je potrebno otvoriti nove proizvodne pogone. «Nekada smo imali i proizvodnju građevin-skog materijala, obradu metala, pre-

radu voća, proizvodnju stočne hra-ne i mlinarsku proizvodnju, i sve to možemo ponovno imati», naglasio je Pezerović. «Treba ulagati i u tu-rizam jer i u toj gospodarskoj grani imamo velikog potencijala, kazao je. Ukoliko se sanira upropašteno gos-podarstvo i aktiviraju naše moguć-nosti koje su neiskorištene možemo pokrenuti novi investicijski ciklus i otvoriti nova radna mjesta», kaže nam HDSSB-ov kandidat za grado-

načelnika Vinkovaca.

Gospodarstvo Grada Vinkovaca«Vinkovci su jedno od najstarijih naselja u Europi, a nekada Grad s ra-zvijenom kožarskom industrijom, poljoprivredom, drvnom industri-jom, graditeljstvom, obućarskom proizvodnjom, trgovinom i ugosti-teljstvom i važno željezničko čvori-šte kroz koji je dnevno prometova-lo 350 teretnih i putničkih vlakova

Stanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji nije dobro

predstavljamo

DR. SC. DAVORIN PEZEROVIĆ, DR. MED. KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA VINKOVACA

Strateško opredjeljenje GradaStrateško opredjeljenje Grada je dio njegove strategije razvoja i ona obuhvaćaju:- Prerađivačka industrija*prerada drveta do finalnih proizvoda - Spačva, mali obrtnici*proizvodnja građevinskog materijala - Dilj, mali obrtnici*obrada metala - Unidal*prerada voća i povrća do finalnog proizvoda - Vinka*proizvodnja sjemenske robe*mlinarska industrija*proizvodnja stočne hrane.- Turizam i ugostiteljstvo*bogate riječne i šumske resurse treba maksimalno iskoristiti za razvoj lo-va i ribolova što bi uz kulinarsku ponudu privuklo više stranih i domaćih posjetitelja.- Usluge*pokretanjem gore navedenih djelatnosti oživila bi se i djelatnost usluga: izrada narodnih nošnja i rukotvorina, suvenira, konjičkog sporta, malo ugo-stiteljstvo, trgovina, tradicionalna alkoholna pića, proizvodnja kulena, šun-ke, kobasica… - Proizvodnja toplinske i električne energije*u Industrijskim zonama Zalužje i Jošine poticati postojeće vlasnike na is-korištavanje njihovih krovnih površina za instaliranje sunčanih elektrana, postojeću biomasu iz okolnih područja iskoristiti za proizvodnju toplinske i električne energije.


'Mjesto Pregrada broji se da-nas među najljepša mje-sta i okolice našega divno-

ga Zagorja. No, ako se zaviri u njezi-nu sasvim mladu prošlost, naći će se da je to mjesto bilo prije kakovih šest - sedam decenija skroz i skroz zabit-no i neznatno mjestance, bez svake umjetne ljepote i krasote", zapisano je u Školskoj spomenici godine 1875. "Osim župnoga stana ne bijaše u Pre-gradi do godine 1842. nijedne zida-ne kuće", stoji u nastavku. Te je godi-ne, naime, sagrađena prva pregradska škola "s jednom školskom sobom i stanom za jednoga učitelja". Obuka u školi započinje 1843. g., a prvi je uči-telj bio Mato Majer, "ovomjestni or-guljaš i pojac".

Duga tradicija školovanja u PregradiDa je tradicija školovanja u Pregradi još i duža, potvrđuje Antun Cuvaj u knjizi Građa za povijest školstva Kra-ljevine Hrvatske i Slavonije od najsta-rijih vremena do danas gdje je nave-deno kako u Pregradi 1793. g. školu polazi jedno dijete. Isti podatak do-nosi i Julije Janković 1898. g. u knji-zi Pabirci po povijesti Županije varaž-

dinske. Tada se, međutim, gubi svaki pisani trag o razvoju školstva u Pre-gradi zbog čega razdoblje od nared-nih 50 godina ostaje nepoznanica do danas. Prvi sljedeći pisani trag govo-ri o gradnji škole 1842., stoga tu go-dinu uzimamo kao početak organizi-ranog školstva u gradu Pregradi. Ove godine slavimo upravo 170. obljetni-cu tog važnog događaja.

Vijest o uspješnom početku još jed-ne školske godine u lijepoj novoiz-građenoj pregradskoj školi objavlje-na je 8. studenog 1845. u Novina-ma horvatsko-slavonsko-dalmatin-skima gdje se, između ostalog, spo-minje kako školu pohađa 64 učeni-ka. "Smelo se kazati može, da slične sgrade za navedenu sverhu u svoj do-movini neima", stoji u nastavku tek-sta. Gotovo dvadeset godina kasni-je, točnije 1864., na školskoj je zgradi podignut i drugi kat sa stanom za još jednog učitelja. Spomenica navodi da u to doba školu pohađa 240 dječa-ka i djevojčica, a opetovnicu 20 uče-nika. Godine 1865. za stalnu učitelji-cu dolazi Ružica Bosnar koja će s uči-

teljem Franjom Cvjetkom, nasljedni-kom Mate Majera, u Pregradi službo-vati preko 40 godina. Zbog sve većeg broja učenika, početkom školske go-dine 1894./95 školski je odbor odlu-čio urediti još jednu učionicu i zapo-sliti još jednog učitelja. Tako je do ta-da četverorazredna škola dobila peti

OSNOVNA ŠKOLA JANKA LESKOVARA - PREGRADA

170 godina školstva u Pregradiučeničko poduzetništvo

Dva stoljeća povijesti, kulture i baštineOd školske godine 1946./47. škola je po odobrenju Ministarstva prosvje-te od 11. veljače 1947. počela raditi kao sedmoljetka, a točno deset godi-na kasnije počinje raditi kao osmogodišnja škola kakva postoji i danas. Od značajnih događaja iz povijesti pregradske škole važno je još spomenuti i školsku godinu 1959./60. kada su se dotadašnje samostalne škole iz Sopo-ta, Stipernice i Kostela pripojile školi u Pregradi i na taj način postale njene područne škole. Pripajanjem područnih škola broj razrednih odjeljenja po-većan je na 25, a broj učenika na 924. Škola nosi naziv Osnovna škola "Edo Leskovar" prema narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata.Dana 12. studenog 1983. g. svečano je otvorena nova, moderno izgrađe-na i opremljena školska zgrada koja još i danas svakodnevno otvara vrata novim generacijama pregradskih osnovnoškolaca. Od 27. lipnja 1991. g. škola nosi ime Osnovna škola Janka Leskovara, u čast velikom ovdašnjem književniku Janku Leskovaru. 170. obljetnica školstva u Pregradi izuzetno je važna, ne samo za školu, već za sve građane grada Pregrade te cijelu lo-kalnu zajednicu. Ona je dokaz i svjedočanstvo povijesti, kulture i baštine koja se u ovome gradu brižno njeguje već gotovo dva stoljeća.

Podizanje zelene zastave KONTAKT: Osnovna škola Janka LeskovaraDragutina Kunovića 849218 PregradaTelefon: 049/376 114Faks: 049/377 522e-mail: os-pregrada-001@skole.t-com.hrwww.os-janka-leskovara-pre-grada.skole.hr

DONATOR

Projektni dan - oslikavanje pročelja škole


Svijet u kojem živimo postaje sve složeniji i raznovrsniji. Prvi ko-rak, u pravom pravcu, uvijek je

najvažniji. Poduzetništvo nije ni zna-nost ni umjetnost, već praksa teme-ljena na znanju koja počiva na potre-bi stalnih promjena gospodarske ak-tivnosti. U toj funkciji je izrađen i pro-vodi se nastavni program kojim se ra-zvija poduzetništvo kao ključna kom-petencija kod mladih ljudi - učenika strukovnih škola. Vježbenička tvrtka je virtualna učenička tvrtka koja pri-donosi razvijanju poduzetničkih vje-ština kod učenika radeći na principu stvarne tvrtke koja posluje na virtu-alnom tržištu s ostalim vježbeničkim tvrtkama.Sadržaji programa Vježbenička tvrt-ka povezuju sve nastavne sadržaje s posebnim naglaskom na gospodar-sku grupu predmeta u logički osmi-šljenu cjelinu pa učenici pod vod-stvom nastavnika uvježbavaju radne operacije i simuliraju poslovne situ-acije. Istraživačkim radom, demon-striranjem i igranjem uloga učenici prenose teoretska znanja u praktič-ne vještine. Učenici na taj način uče slušati, promatrati, razmišljati, raz-govarati, razvijaju kreativnost, moti-

vaciju, spremnost snalaženja u neo-bičnim i neočekivanim situacijama, spoznaju što znači poslovno riskira-ti i preuzimati odgovornost za svo-je odluke.Učenici odabiru djelatnosti svoje vježbeničke tvrtke, njezine proizvode ili usluge i osnivaju je kao trgovačko društvo. Nastavnik prenosi odgovor-nost i radne zadatke na učenike rad-nike u vježbeničkoj tvrtki koji tije-kom rada postaju samostalniji, sigur-niji i vještiji u izvođenju pojedinih radnih zadataka uz uporabu opreme i potrebne dokumentacije.

Međužupanijski sajam vježbeničkih tvrtkiU svrhu poboljšanja kvalitete obra-zovanja u strukovnim školama, koje provode program Vježbenička tvrt-ka, Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar i Ekonomska i birotehnič-ka škola Bjelovar 13. ožujka 2013. organizirale su 6. Međužupanijski sajam vježbeničkih tvrtki. Na saj-mu, održanom u auli škole, sudje-lovalo je 25 vježbeničkih tvrtki s 80 učenika u pratnji 25 mentora i go-stiju, s područja 4 županije. Uz škole domaćine na sajmu su sudjelovale:

Ekonomska i trgovačka škola Čako-vec, Srednja škola Dugo Selo, Sred-nja škola Tina Ujevića Kutina, Eko-nomska i turistička škola Daruvar i Ekonomska škola Velika Gorica. Na svečanom otvorenju sajma bi-la je i delegacija iz Republike Polj-ske te pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport Andrea Prugovečki Klepec, a svečano ga je otvorio direktor Bjelovarskog sajma, Zlatko Salaj koji je zvonom ozna-čio početak sajma. Bjelovarski sajam pružio je tehničku podršku održa-

vanju sajma posuđivanjem izložbe-nih štandova. Na otvorenju je sveča-no promoviran i logo sajma kojeg je izradila učenica Zlatka Subotičanec.Iznimno smo ponosni što svojim učenicima možemo pružiti priliku i mogućnost da se pripreme za aktiv-no uključivanje u svijet rada. Dru-ženja, nova poznanstva, razvijanje poduzetničkih vještina, dobar po-slovni uspjeh dio je onoga što su učenici pokazali i ponijeli sa sobom u život.

Lovrić Kristina, mag. oec.

Razviti poduzetničke vještine kod učenikaučeničko poduzetništvo

KOMERCIJALNA I TRGOVAČKA ŠKOLA BJELOVAR

Simuliranje poslovanjaProgram Vježbenička tvrtka provodi se u učionici koja je opremljena kao ured. Simulira se poslovanje poslovne organizacije raspodjelom radnih mjesta po odjelima: Administracija i tajništvo, Nabava i skladište, Prodaja i marketing i Financije i računovodstvo. Tijekom pohađanja programa uče-nici trećih i četvrtih razreda rade u grupi od 15 do 16 učenika (razredi se dijele u dvije grupe) kako bi simuliranje poslovanja bilo praktičnije i bli-že stvarnosti.

Što radi «konkurencija»?Učenici tijekom sajma predstavljaju svoju školu, vježbeničku tvrtku, poslu-ju međusobno, sklapaju kupoprodajne ugovore, upoznaju se i proučavaju što radi njihova „konkurencija“. Na taj način potiče se međusobna suradnja i razvijaju se poslovni i prijateljski kontakti između učenika tj. zaposlenika vježbeničkih tvrtki. Sudjelovanje na sajmu učenicima pruža priliku za razvi-janje sposobnosti timskog rada, izražavanja vlastitog mišljenja, kreativno-sti, samostalnosti, poduzetničkog duha, prezentacije te boljeg razumijeva-nja poslovnih situacija u stvarnom poslovnom svijetu.

KONTAKT: Komercijalna i trgo-vačka škola BjelovarPoljana dr. Franje Tuđmana 9Telefon: 043/241-920Fax: 043/[email protected]

Autorica loga Sajma Zlatka Subotičanec, direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj, ravnatelj EBB Vojislav Kranželić i ravnateljica KTŠ Nataša Vibiral (slijeva)

Pogled na izložbene štandove

Poslovanje vježbeničkih tvrtki na sajmu


HT malim tvrtkama i obrt-nicima omogućuje uklju-čivanje privremenih i se-

zonskih zaposlenika u poslovnu obitelj.- U novom konceptu Plan za po-slovnu obitelj od sad se poslov-nom timu mogu priključiti privre-meni zaposlenici koji koriste pri-ključke na bonove- Korisnici priključaka na bonove sa svim ostalima članovima tima razgovaraju besplatno, bez nakna-de za uspostavu poziva- Korisnik sam određuje visinu mjesečne nadoplate za priključke na bonove.Plan za poslovnu obitelj jedini na tržištu nudi mogućnost uključe-nja privremenih i sezonskih zapo-slenika, bez ikakvih dodatnih na-knada ili ugovornih obveza, pri če-mu svi članovi koriste sve poslov-ne pogodnosti. Kao i svi ostali, i članovi tima koji koriste bonove s ostalima razgovaraju besplatno, a ukoliko imaju potrebu i za ko-munikacijom putem e-maila, mo-gu uključiti Internet opcije po po-voljnijim cijenama. Na ovaj način, svi zaposlenici su uvijek dostupni - kad je to potrebno i gdje god se nalazili. Ovaj je koncept idealan za sve male tvrtke i obrte koji se bave turizmom, ugostiteljstvom, građe-vinom i sličnim sezonskim djelat-nostima. Svaki priključak na bo-

nove nadoplaćuje se automatski, jednom mjesečno, a visinu nado-plate određuje vlasnik tvrtke ili obrta. Ukoliko žele, korisnici tih priključaka uvijek mogu bonom sami nadoplatiti svoj račun za pri-vatne svrhe.„Hrvatski Telekom sve usluge nu-di prema praćenju potreba naših poslovnih korisnika. Tako će u-nutar koncepta Plan za poslovnu obitelj omogućiti malim tvrtkama i obrtima uključivanje apsolutno svih zaposlenika u svakom trenut-ku i to uz minimalni trošak. Na taj način su svi uvijek dostupni tako da tvore pravi poslovni tim i mogu brzo reagirati u bilo kakvoj situaci-ji", rekla je Antonija Gulam, direk-torica Odjela za upravljanje ponu-dom i cijenama malih i srednje ve-likih poduzeća.Svi ostali zaposlenici unutar Pla-na za poslovnu obitelj imaju na raspolaganju inovativne Plan za posao tarife koje uz neograniče-ne razgovore sa svim mrežama u-nutar Hrvatske, unutar mjesečne

pretplate nude i minute za među-narodno poslovanje te usluge po-put Osiguranja mobilnog uređa-ja, primanja i slanja e-maila pot-puno besplatno, kao i usluge Po-dijeli net koja omogućava korisni-

cima da internetski promet uklju-čen unutar tarife iskoriste na razli-čitim uređajima (mobitel, laptop, tablet) uz surfanje po velikim LTE brzinama. Više na www.hrvatski-telekom.hr

Plan za poslovnu obiteljpromo

«Plan za posao»U sklopu Plana za poslovnu obi-telj, HT svojim poslovnim kori-snicima omogućuje kombini-ranje inovativne poslovne tari-fe Plan za posao s priključcima na bonove. Vlasnici malih tvrtki i obrta tako sada imaju moguć-nost svakom članu tima osigura-ti potrebnu komunikaciju kako bi svoje zadatke mogao obavljati maksimalno učinkovito.


kontinentalni turizam

POTENCIJALI TURIZMA SLAVONIJE - I DIO

Ukoliko se određeno područ-je, neovisno radilo se o po-jedinom selu, gradu ili či-

tavoj regiji, želi proglasiti turistič-kim i nadjenuti mu epitet turistič-ke destinacije, nužno je ispoštova-ti nekoliko uvjeta koje prije sve-ga određuje samo turističko trži-šte. Stoga su na tržištu, turistič-ke destinacije determinirane geo-grafskim, kulturnim, prometnim i prije svega atrakcijskim uvjetima. Atrakcijski su uvjeti oni koji na tr-žištu stvaraju želju i potrebu kod potrošača i ujedno su razlog odlu-ka o pojedinom putovanju. Atrak-cija je motivator, ona u potencijal-nom gostu budi želju za novim ili neistraženim. Ona najčešće znači prepoznatljivost nekog kraja ili je njen zaštitni znak. Nikako ne tre-ba zaboraviti ni ostale uvjete koji određeno područje mogu učini-ti zanimljivom turističkom desti-nacijom, ali potencijal i značaj tu-rističke atrakcije u kreiranju turi-stičkih želja je neosporan i u veći-ni slučajeva prevladava.

Slavonija ima prepoznatljiv turistički profilKada govorimo o Slavoniji u kon-tekstu potencijalnih atrakcija za-ključak je da one svakako postoje

i da na određeni način odgovaraju trenutnim zahtjevima potrošača na turističkom tržištu. U drugom slučaju kada govorimo o Slavoni-ji kao turističkoj destinaciji s kre-iranim turističkim proizvodom, nužno je istaknuti da trenutno, kako na domaćem tako i inoze-mnom tržištu, ne postoji potpuno izgrađeni profil same destinacije, sa svim karakteristikama i značaj-kama koje su nužne i neizostavne u kreiranju takve jedne vrste de-stinacijske prepoznatljivosti. Tre-nutno, atrakcije Slavonije kao tu-rističke destinacije su prepoznate, doduše, najčešće od strane pojedi-naca, ali postoji bogata osnova za uvjerenje kako Slavonija uza sve svoje objedinjene atrakcije može na turističkom tržištu izgraditi je-dan prepoznatljivi profil i model koji će kao takav objedinjen služi-ti za lakše identificiranje samih go-stiju sa samom destinacijom.Ovakve tvrdnje nužno je detalj-nije objasniti. U javnosti Slavoni-ja je percipirana kao glavna žitni-ca i poljoprivredno najrazvijeniji dio zemlje, i eventualno kao regi-ja s vrlo srdačnim domicilom koja gaji prvoklasnu eno&gastro ponu-du. Pretpostavka javnosti je izni-mno točna i upravo tih nekoliko

pridjeva je i nagnalo pojedince da se upute u Slavoniju, i dodatno je istraže stvarajući temelje za orga-nizirane dolaske.

Definirati sastavnice turističkog proizvodaNe treba se zavaravati i pomišlja-ti kako bi kvalitetan turistički pro-izvod Slavonije donio prosperitet cijelom gospodarstvu regije. Ia-ko razvoj turističkog proizvoda ne može jamčiti razvoj gospodarstva na regionalnoj osnovi, on svakako može značiti razvitak manjih pri-vatnih gospodarstava ili čak i ma-njih sredina (selo, grad...). Predu-vjet da bi se postigli napreci u ra-zvoju, kako malih gospodarstava tako i samih sredina, je da se de-finiraju sve sastavnice turističkog proizvoda. Pri tome treba vodi-ti brigu da to budu sastavnice ko-je najbolje opisuju Slavoniju kao destinaciju, privlačnu turistu i da te sastavnice budu prilagođene za-htjevima suvremenog turističkog tržišta.Nakon što postoji turistički pro-izvod temeljen na kvalitetnim sastavnicama nužan je postu-pak brendiranja same destinaci-je kroz sastavnice samog proizvo-da. Brendiranje u turizmu proces

je koji izdvaja određenu destina-ciju po njezinim karakteristika-ma, stvarajući identitet destinaci-je. Pritom se najveći uspjeh posti-že isticanjem autentičnosti, a Sla-vonija u tome ima mnogo poten-cijala. U brend se ugrađuju vrijed-nosti koje trebaju privući pozor-nost domaćih i stranih turista, od-nosno vrijednosti dovoljno pri-vlačne da ih dovedu u posjet de-stinaciji. Primjerice, Slavonija bi u očima potencijalnog gosta treba-la biti percipirana kao tiho i mirno mjesto za odmor vrlo često u tra-dicijskim kućama smještenim bli-zu i neposredno u prirodi, u kojoj se služi vrhunac eno&gastro po-nude regije. Ipak, to je sve još ne-dovoljno. Cjelokupnu priču treba oplemeniti dodatnim sadržajima pri kojima se mora istaknuti povi-jesna i kulturna baština regije, na način da gost vidi primjerice tradi-cionalnu nošnju, da je opipa i na kraju da ju sam obuče. Time smo gostu dopustili da se poistovje-ti sa domicilom i da bude dio kul-ture kraja koji je odlučio posjetiti. Takav način jamči izvornu autoh-tonost, dodanu vrijednost i suvre-meni doživljaj.

Matej Rotim, [email protected]

Doživljaj temeljen na spoju povijesne, kulturne i eno&gastro baštine

Proizvod prema kriterijima suvremenog turističkog tržištaOno što Slavoniju kao turističku destinaciju može približiti gostima je nei-straženost i čista izvornost njene povijesne, kulturne te eno&gastro bašti-ne u kombinaciji s nezanemarivim prirodnim resursima te kvalitetnom tu-rističkom uslugom u koju će biti ukomponirana tradicionalna ljubaznost slavonskog čovjeka. U tome leži atrakcija Slavonije, i ta atrakcija ima veli-ko uporište u suvremenim turističkim trendovima i kretanjima. Slavonija može ponuditi turistički proizvod prema svim kriterijima suvremenog tu-rističkog tržišta jer taj proizvod daje dodanu vrijednost samom putovanju i jamči doživljaj koji je nedovoljno poznat i istražen od strane šire mase, koji je autentičan i koji je kvalitetan, pod uvjetom da su sve njegove sastavnice na razini koja jamči određenu kvalitetu.


Prošli je mjesec u Slavonskom Brodu otvoren najveći shop-ping centar u ovom dijelu regi-

je City Colosseum. Trgovački centar s podzemnom garažom, koji se pro-stire na tri etaže i ima 50.000 kvadrat-nih metara, otvoren je u nazočnosti direktora projekta Nermina Dalipija, centar managera Ivana Kudrića, gra-donačelnika Mirka Duspare i župana Danijela Marušića.

Otvoreno 350 radnih mjestaCity Colosseum će biti mjesto zaba-ve, druženja i kupnje za sve građane , a vrijednost investicije je 53 milijuna eura. Otvorenjem centra, koji je za-mišljen kao središnje mjesto za po-sjetitelje iz cijele regije te susjedne Bosne i Hercegovine, priliku za no-vim zaposlenjem dobilo je 300 oso-ba. Ovaj novi trgovačko-zabavni cen-tar s podzemnom garažom i tri nad-zemne etaže ukupne neto površine od 23.176 četvornih metara koncipi-ran je kao mjesto zabave, druženja i

kupnje za sve generacije. Svojim bogatim i raznolikim sadr-žajima ovaj prvi suvremeni regio-nalni trgovački centar stvorit će no-vi stil života regije. Prestižni i popu-larni brendovi čija ponuda je doskora izostajala u ovom kraju, poput C&A, H&M, Deichmann, Plodina,… do-nose novu kulturu shoppinga. Cine-Star vraća kino-predstave ne samo Slavonskome Brodu već i cijeloj regi-ji, pa se i od njega očekuje privlače-nje brojnih posjetitelja iz drugih gra-dova. Velika dječja igraonica ponudi-ti će potpuno drugačiji sadržaj zaba-ve za djecu, a najveće Plodine u regi-ji omogućiti nabavku namirnica i ku-ćanskih potrepština i najizbirljivijim kupcima.City Colosseum omogućit će bogatu ponudu najrazličitijih roba i usluga, druženje i zabavu građanima Slavon-skog Broda, ali i onima iz cijele regije te mnogobrojnim putnicima koji će sada imati više razloga za zadržavanje u ovom gradu. M.G.

događanja

OTVOREN CITY COLOSSEUM - NAJVEĆI REGIONALNI SHOPPING CENTAR

*Otvorenjem centra priliku za novim zaposle-njem dobilo je 300 osoba *Najveći i najmoder-niji trgovački i zabavni centar središnje Slavonije

Mjesto zabave, druženja i shoppinga za sve generacije

Najveći shopping centar u ovom dijelu regije - City Colosseum

Planet Obuća, najveći hrvatski maloprodajni centar obuće, otvorio je vrata svoje nove, 113. poslovnice u Hrvatskoj

Tvrtka Plodine je u sklopu City Colosseum otvorila svoj 72. objekt veličine supermarketa

Prestižni i popularni brendovi poput C&A, H&M, Deichmann,… donose novu kulturu shoppinga


događanja

Sa ciljem promocije eno-ga-stro ponude Buzeštine i po-štivanja pravila sezonalnosti

u gastronomiji, te slavljenja sezo-ne šparuga, Turistička zajednica Grada Buzeta u suradnji s ugosti-teljima s područja Buzeta, drugu godinu organizirala je „Dane špa-ruga“ koji su trajali od 08. travnja do 12. svibnja 2013., u vrijeme ka-da je ta samonikla biljka prisutna u prirodi.U ovu gastronomsku manifestaci-ju bilo je uključeno dvanaest ugo-stiteljskih objekata koji su mora-li zadovoljiti nekoliko kriterija ka-ko bi ušli u projekt, a to su: da se u pripremi jela koriste svježe špa-ruge (ne zamrznute), da se koriste samonikle a ne uzgojene, da se nu-

de minimalno tri raznovrsna jela sa šparugama (a poželjni su i cije-li meniji), te da u tih mjesec dana šparuge imaju stalno na meniju.Ugostiteljski objekti koji su uš-li u „Dane šparuga“ su: restoran Sandy i Stara oštarija, konobe: Sv. Ivan, Most, Paladin i Đino te bi-stro pizzeria Rušnjak, svi iz Bu-zeta. Restoran Danilea Ročko Po-lje, konoba Volte iz Kozari, kono-ba Vrh iz Vrha i Santa Terra iz So-vinjaka, te restoran Toklarija iz So-vinjskog polja.Zadovoljstvo je konstatirati da se za vrijeme manifestacije moglo kušati raznovrsna jela , vrlo uku-sna, te da se šparugu sljubljivalo s različitim namirnicama. Neka od jela koja su se nudila bila su: po-

pularna ili bolje rečeno najzastu-pljenija fritada sa šparugama i pr-šutom, zatim juha sa šparugama,

slijedile su razne tjestenine kao što su istarski fuži, njoki i pljukan-ci sa šparugama, nudilo se i pu-njena piletina sa sirom i šparuga-ma, ombolo i puretina, a kreativ-niji ugostitelji pripremili su i na-devu, paštetu, sladoled i sorbeto sa šparugama.

Sanja Pincan

U ugodnom ambijentu re-storana Plavi Podrum, 17. 04. 2013. godine održana

je Poslovna večera u Osijeku, pr-va od 5 večera čiji je sponzor Za-grebačka banka d.d., a na kojoj su se okupili poslovni ljudi, (osam poduzetnika, predstavnici Zagre-bačke banke i magazina Poduzet-nik) koji su međusobno razmije-nili kontakte i ideje, razgovarali o planovima za budućnost te raz-matrali načine poboljšanja svo-ga poslovanja. Poslovna večera

je namijenjena svim poslovnim ljudima i mladim poduzetnicima koji žele kroz novi, osvježavaju-ći koncept predstaviti sebe i svo-je usluge/proizvode, odnosno tvrtku u kojoj rade te na taj na-čin upoznati nove poslovne par-tnere ili buduće klijente. Tako-đer, namijenjena je svima onima koji žele uz hranu i piće u opušte-noj atmosferi pronaći ljude sa za-jedničkim poslovnim interesima i ciljevima.U ime redakcije magazina Podu-

zetnik, zahvaljujemo Zagrebač-koj banci i tvrtki Poslovni prija-telj d.o.o. što su nam omogući-li ovo prekrasno druženje. Isto tako, hvala svim poduzetnici-ma, sudionicima večere što su se odazvali te na taj način omogućili još jedno poslovno umrežavanje.

Mirjana Glavaš

Dani šparuga u Buzetu

Održana poslovna večera u Osijeku

Dani šparuga - divlje šparuge na žličiciSlika preuzeta sa stranice:

http://www.istria-gourmet.com/

Poziv poduzetnicimaPozivamo sve zainteresirane poduzetnike neka nam se jave radi dolaska na jednu od Po-slovnih večera u 2013. godini. Molimo Vas, za sve informa-cije javite se na telefon: 091/ 600 80 52 ili 091/ 76 75 999

KONTAKT: TZ Grada Buzeta Šet. Vladimira Gortana 952420 BuzetT/F +385 52 662 [email protected]


Johann Vaillant gründete das Unternehmen 1874 in Remscheid, Deutschland, um innovative Heiztechnik zu entwickeln, die das Leben der Menschen verbessert. An diesem Anspruch hat sich bis heute nichts geändert – und der Erfolg gibt uns recht. Vaillant ist mittlerweile eines der führenden Unternehmen für Heiz-, Kühlungs- und Lüftungstechnik. Und weil wir immer weiterdenken, wird auch in Zukunft jedes unserer Geräte ein Stück Ingenieurskunst sein, das höchsten Qualitätsansprüchen genügt.

Weitere Details unter www.vaillant.de

H10

45

012

· 0

6.0

7.20

11 ·

pt

· Vai

llan

t · S

chlü

ssel

· T

itel

: Gru

ndreinze

ichnung

· E

T: X

X.X

X.2

011

· 2

10 x

29

7 +

5 m

m ·

4c

· IS

O c

oat

ed V

2 ·

Ste

p: 1

210x297_VAIL_Produktk_Schluessel.indd 1 06.07.2011 17:51:12 Uhr

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

product_ad_Schluessel_de.pdf 1 4/18/13 10:35 AM

Jer je kvaliteta kljuË uspjeha.

Zašto Vaillant?

poduzetnik svibanj 2013 najava

Documents