početak 2. polugodištass-ekonomska-upravna-os.skole.hr/upload/ss-ekonomska... · 2018. 1. 31. ·...
TRANSCRIPT
Z a p o ĉ e l o j e 2 .
polugodište, a u skladu
s tim i nove obveze. Na
samom poĉetku, ţelim
vam puno uspjeha u
radu, da sve negativne
ocjene pretvorite u
pozitivne, da kraj
godine doĉekate bez
stresa i opterećenja.
Uĉenicima završnih
razreda ţelim što bolji
u s p j e h n a k r a j u
školovanja te izvrsne
rezultate na Drţavnoj
maturi kao i upis na
ţeljeni fakultet. Tek tada
moţemo reći da smo svi
ispunili zadani cilj —
pouĉili vas i usmjerili na
nove ţivotne puteve.
vaša Ravnateljica
Lidija Ţaper, prof.
Početak 2. polugodišta
Dragi učenici!
Posebne zanimljivosti:
BOŢIĆNA PRIREDBA NAŠIH
UĈENIKA
TOP 5 KNJIGA PO
PREPORUCI KNJIŢNIĈARKE
MALI JEZIĈNI SAVJET
PRIKAZ KNJIGE — ZOE SUGG
(ZOELLE), CURA NA NETU
JOE SATRIANI: WHAT
HAPPENS NEXT — RECENZIJA
ALBUMA
LIDRANO – REZULTATI
ŠKOLSKE RAZINE SMOTRE
DAN ZAGRLJAJA U NAŠOJ
ŠKOLI
UDRUGA „RIJEKA LJUBAVI― I
NAŠI VOLONTERI
POSJET EKOOTOKU (22. prosinca 2017.)
U ĉ e n i c i 2 . h
razrednog odjela, u
pratnji nastavnice
Marine Bogdan,
posjetili su EKOOTOK
i doznali ponešto o
zaštiti okoliša.
siječanj 2018.
U ovom broju:
RAZGOVOR S JELENOM S.-PROKOPEC 3
PROJEKT „ABECEDA PISMENOSTI― 6
PEDAGOŠKI KUTAK NAŠIH UĈENIKA 8
UĈENIĈKI LITERARNI KUTAK 11
Ne-obiĉna Ivona 19
SIJEĈANJSKA DEPRESIJA 21
EKONOMSKE VIJESTI 23
Svezak I., Izdanje IV.
31. siječnja 2018.
EKOOS Ekonomska i upravna škola Osijek
Dana 22. prosinca 2017. u
prostorijama Ekonomske i
upravne škole u Osijeku
odrţana je boţićna priredba.
Uĉenici Ekonomske i upravne
škole prigodnim programom
obiljeţili su nadolazeće
boţićne i novogodišnje
blagdane. Tako su uĉenici, uz
suradnju i mentorstvo
profesorice Dunje Novak,
pjesmom obiljeţili kraj 1.
polugodišta, a time i kraj
2017. godine.
Vjerujemo kako će se takva
događanja nastaviti odrţavati i
u nadolazećim godinama i
drugim prigodnim trenutcima.
Ĉestitamo prof. Novak i
vrijednim uĉenicima!
Novinarka: uĉenica Ivona Guštin,
2. a
Jaman, kao i prošle godine,
k o s t i m i r a n u D j e d a
Boţićnjaka, uveselio je
mnogobrojnu djecu, a naše
volonterke ukrasile su prostor
i pjesmom uljepšale tu veselu
prigodu. Ĉestitke našim
uĉenicima! Vlasta Svalina, prof. i Jelena
Soudil- Prokopec, prof.
Školski volonterski klub
povodom podjele boţićnih
d a r o v a d j e c i
zaposlenika Ekonomske i
upravne škole Osi jek,
uvjeţbao je i izveo kratak
glazbeni i scenski program, a
darove su uruĉili školski
volonteri. Uĉenik Stjepan
Stranica 2
DJEČJA PRIREDBA — ŠKOLSKI VOLONTERSKI KLUB
Svezak I., Izdanje IV.
sijeĉanj 2018.
BOŢIĆNA PRIREDBA NAŠIH UČENIKA
EKOOS
Tko je i što radi profesor
edukacijske rehabilitacije?
Posljednjih godina sve više
uĉenika s teškoćama
ukljuĉuje se u redovni odgojno
-obrazovni sustav. Ekonomska
i upravna škola Osijek srednja
je škola koju takvi uĉenici
rado polaze. Zašto je to tako,
pokušali smo saznati u
razgovoru s Jelenom Soudil-
Prokopec, profesoricom
edukacijske rehabilitacije u
ovoj Školi.
Defektolog, rehabilitator ili
profesor edukacijske
rehabilitacije
Novinar: Koji je naziv toĉniji:
de fek to log i l i s t ruĉn i
rehabilitator?
Jelena Soudil -Prokopec:
Najtoĉnije bi bilo profesor
edukacijske rehabilitacije, ali
u kraćoj verziji kaţemo
rehabilitator.
Uĉenici s teškoćama u našoj
Školi
N: Koliko naša Škola ima
uĉenika s teškoćama u
r e d o v n o m o d g o j n o -
obrazovnom sustavu?
J. Soudil-Prokopec: Škola
trenutaĉno ima dvadeset i dva
uĉenika s teškoćama
uk l juĉen ih u redovno
obrazovanje. Potrebno je
naglasiti kako je u niţim
razredima, prvima i drugima,
veći broj tih uĉenika. Svakako
primjećujemo rast upisanih
uĉenika s teškoćama.
N: Kakav je odnos ostalih
uĉenika s uĉenicima s
teškoćama?
J. Soudil-Prokopec: Velika
inkluzivnost u osnovnim
š k o l a m a d o n i j e l a j e
upoznatost naših uĉenika s
uĉenicima s teškoćama. Sve
više uĉenika s teškoćama
ukljuĉuje se u redovni
osnovnoškolski obrazovni
sustav, a nakon toga i u
redovni srednjoškolski.
U svakodnevnoj komunikaciji,
uĉenicima je ĉesto nezgodno
prići i ostvariti kontakt s
uĉenicima s teškoćama. No,
tu je upravo struĉna sluţba
Škole da pripomogne u tim
vršnjaĉkim poteškoćama.
Uloga nastavnika u inkluziji
N. Spomenuli ste pojam
inkluzija. Moţete li ga malo
pojasniti?
J. Soudil-Prokopec: Inkluzija je
filozofija prema kojoj svaki
ĉlan društva mora biti
ukljuĉen u zajednicu, bez
obzira na osobine prema
kojima se pojedini ĉlan
razlikuje od drugih.
N: U novim generacijama ima
sve više uĉenika s teškoćama.
Kakva je uloga nastavnika u
odgoju i obrazovanju tih
uĉenika i jesu li nastavnici
spremni na rad s uĉenicima s
teškoćama?
J . Soudi l -Prokopec : S
godinama, naši su nastavnici
stekli puno iskustva u radu s
uĉenicima s teškoćama, iako
tada ti uĉenici nisu bili kao
danas zaštićeni razliĉitim
individualnim programima i
zakonima. Nastavnici su jako
senzibilizirani kada su u
pitanju uĉenici s teškoćama i
uvijek su spremni za dodatni
rad . Na stavn i c im a je
zasigurno teško i komplicirano
prilagoditi nastavni sadrţaj,
no oni to svake godine sve
bolje savladavaju.
Stranica 3
RAZGOVOR S JELENOM SOUDIL-PROKOPEC, profesoricom
edukacijske rehabilitacije u Ekonomskoj i upravnoj školi Osijek
31. sijeĉnja 2018.
Sve se više uĉenika
ukljuĉuje u redovni
srednjoškolski sustav...
Novinar: uĉenik Bruno Ćosić, 4. f
Blaţenka Budimĉić, prof.
N: Postoji li trenutaĉno
edukacija koja se provodi s
nastavnicima?
J. Soudil-Prokopec: Svaka
prilika u našoj Školi koristi se
za dodatnu edukaciju. Tijekom
godine bude nekol iko
radionica u kojima nastavnici
stjeĉu dodatna znanja i
naĉine pouĉavanja. No,
pedagoginja i ja uvijek smo
spremne na razgovor s njima
kako bismo im na svaki upit i
nejasnoću mogle pomoći.
Razliĉite teškoće
N: Koje su najĉešće teškoće
uĉenika u našoj Školi?
J. Soudil-Prokopec: Naši
uĉenici se ne bi mogli svrstati
u jednu skupinu poteškoća jer
većina uĉenika ima, struĉno
reĉeno, specifiĉne teškoće
uĉenja. To podrazumijeva
teškoće u ĉitanju, pisanju i
raĉunanju. Također imamo i
uĉenike koji imaju teškoće
motorike i kretanja i uĉenika s
a u t i z m o m . S v e u k u p n o
gledano, to su prije svega
teškoće uĉenja.
N: Kako se uĉenici s
teškoćama nose s redovnim
o d g o j n o - o b r a z o v n i m
sustavom?
J. Soudil-Prokopec: Za uĉenike
koji su odabrali redovni
odgojno-obrazovni sustav, kao
i za njihove roditelje, to je
veliki izazov. Već prije poĉetka
nastavne godine imamo
obiĉaj upoznati se s
uĉenicima i roditeljima, a i
njih upoznati s novom
oko l inom i po jed in im
nastavnicima.
Roditelje uvijek smirujemo i
ohrabrujemo rijeĉima da
ćemo uvijek njihovoj djeci na
putu do mature i završetka
srednje škole pruţati svaku
vrstu pomoći i podrške. Cilj je
da sustav bude dovoljno
dobar za njihovu djecu, a ne
da djeca budu dovoljno dobra
za sustav. Tu je velika razlika.
Ukljuĉivanje uĉenika s
teškoćama u izvannastavne
aktivnosti
N: Postoje li projekti vezani uz
uĉenike s teškoćama? Jesu li
uĉenici s teškoćama ukljuĉeni
te kakav je odaziv ostalih
uĉenika?
J. Soudil-Prokopec: Prvi
projekt u našoj Školi bio je
projekt Europske unije kada je
naša Škola potp isa la
Ink luz ivni dokument i
obvezala se na ukljuĉivanje
svih uĉenika u Školu. Nakon
toga nismo imali specifiĉne
projekte za uĉenike s
teškoćama, ali trudimo se sve
uĉenike s teškoćama ukljuĉiti
u sve oblike izvannastavnih
aktivnosti. Primjerice, puno
uĉenika s teškoćama ukljuĉilo
je se u školski volonterski klub
gdje su se uĉenici međusobno
upoznali i opustili u hvale
vrijednim projektima.
N: Time uĉenici s teškoćama
zasigurno pridonose razvoju,
ali i prepoznavanju Škole u
široj zajednici?
J. Soudil-Prokopec: Naravno,
svakim napretkom naša Škola
je na idućoj stepenici inkluzije.
To je ujedno prilika našim
uĉenicima da steknu nova
iskustva koja i njima koriste, a
ne samo Školi.
Mali broj struĉnih osoba u
srednjim školama
N: Koju biste poruku poslali
osobama na vlasti kada je
r i j e ĉ o u ĉen ic ima s
teškoćama?
J. Soudil-Prokopec: Osnovne
ško le v r lo su dobro
o p r e m l j e n e s t r u ĉ n i m
osobama koje pomaţu
uĉenicima s teškoćama. U
srednjim školama situacija je
pomalo drugaĉija. Malen je
broj struĉnih suradnika, a
ve l ik broj uĉenika s
teškoćama i obilje nastavnih
sadrţaja. Zasigurno bi veći
broj psihologa, pedagoga i
rehabilitatora trebao raditi u
srednjim školama. Treba
napomenuti kako mnoge
škole nemaju st ruĉne
suradnike, a imaju uĉenike s
teškoćama.
Stranica 4 Svezak I., Izdanje IV.
...puno uĉenika s
teškoćama ukljuĉilo je se u
školski volonterski klub ...
EKOOS
Struĉnost u našoj Školi
N: Na kojoj je razini naš
školski struĉni tim?
J. Soudil-Prokopec: To je
nezahvalno reći budući da
sam osobno ĉlan tog struĉnog
tima. Došla sam prije dvije
godine u ovu Školu i moram
reći da je naša ravnateljica
kao i svi nastavnici i struĉni
suradnici na zavidnoj razini.
N: Budući da je struĉni tim
dobro uhodan, smatrate li da
se uĉenici upisuju u našu
Školu zbog toga? Prenosi li se
dobar glas među roditeljima
uĉenika s teškoćama?
J. Soudil-Prokopec: Prije svega
roditeljima je vrlo vaţno znati
da će njihova djeca dobiti
odgovarajuću podršku u radu.
R o d i t e l j i m e đ u s o b n o
razgovaraju i prenose svoja
iskustva, a usmena rijeĉ
ponekada znaĉi više od
pisane.
Budućnost
N: Kakvi su planovi za
budućnost u Vašem radu?
J. Soudil-Prokopec: Cilj nam je
stvoriti takav sustav podrške,
u kojoj se svaki uĉenik osjeća
dobrodošao i moţe biti
uspješan. Potrebna je i bolja
komunikacija sa Zavodom za
zapošljavanje koji usmjerava
djecu u našu Školu jer
ponekad, zbog vrste teškoća
koju imaju, ne uspijevaju
svladati program naše Škole.
Također, bilo bi potrebno
osigurati bolju struĉnu praksu
jer uĉenici s teškoćama
obavljaju struĉnu praksu u
našoj Školi, a ţeljeli bi vidjeti
kako je na stvarnom trţištu
rada.
N: Kako bi se sve to ostvarilo,
zasigurno je potrebna
financijska pomoć. Na koga
se Škola moţe najviše
osloniti? Je li to drţava ili
postoje i mogućnosti izvan
Hrvatske, kao što su
primjerice Europski fondovi?
J. Soudil-Prokopec: Kad god je
bila potrebna financijska
pomoć, prva je uskakala
Osjeĉko-baranjska ţupanija
kao osnivaĉ Škole. Većih
poteškoća oko financijskih
sredstava do sada nije bilo, a
nadam se da neće ni biti. Što
se tiĉe projekata Europske
unije, uvijek ĉekamo neku
dobru priliku u koju se
uklapaju programi naše Škole.
Trenutaĉno nam je potrebna
tehniĉka oprema, poput
p o s e b n o p r i l a g o đ e n i h
monitora i tipkovnica, koja bi
olakšala rad uĉenicima s
teškoćama.
Zašto baš struĉna
rehabilitatorica?
N: Malo je uĉenika upoznato s
Vama. Kako ste se odluĉili za
rad s osobama s teškoćama?
J. Soudil-Prokopec: U ranoj
fazi ţivota odluĉila sam da
ţelim raditi s ljudima, no tada
nisam bila upoznata s
p o j m o m s t r u ĉ n o g
r e h a b i l i t a t o r a . N a k o n
završetka srednje škole,
shvatila sam da upravo tu
postoje najveće potrebe i da
bih i ja mogla dati svoj
doprinos. Ţeljela sam povećati
ljudska, ali i sva ostala prava
osobama s teškoćama.
Opuštanje i uţivanje s obitelji,
u vrtu, s prijateljima
N: Kada niste u radu s
uĉenicima s teškoćama, ĉime
se bavite? Što vam je hobi?
J. Soudil-Prokopec: Majka sam
dvojice sinova koji pohađaju
osnovnu školu i njima
pridajem najveću paţnju. U
razmacima između obitelji i
posla, volim otići u vrt i
opustiti se uz uzgoj voća,
povrća i cvijeća. Tu su,
naravno, i prijatelji, posebice
prijateljice iz srednje škole s
kojima se volim podruţiti.
Nemam neki hobi kojim se
aktivno bavim, ali imam puno
toga što mi ispunjava dane.
N: Hvala Vam što ste odvojili
dragocjeno vrijeme, pristali na
razgovor i što ste nam
„prosvijetlili― ulogu struĉnog
rehabilitatora, ali i ohrabrili
nas kako bismo lakše
pr istupi l i uĉenicima s
teškoćama! Obiĉno se kaţe
poruka za kraj. Što Vas nisam
pitao, a ţeljeli biste reći?
J. Soudil-Prokopec: Nadam se
da su profesori, uĉenici i
roditelji dovoljno otvoreni da
prihvate uĉenike i osobe s
teškoćama koje su u našoj
Školi i izvan nje, ali i da
zaborave na sve predrasude
koje su ĉuli ili mislili. Ţelim da
svi budemo osjećajni ,
empatiĉni i osjetljivi prema
osobama koje vidimo kraj
sebe, a potrebna ima je naša
pomoć.
Stranica 5
siječanj 2018.
U ĉetvrtak, 18. sijeĉnja s
poĉetkom u 11: 00 sati,
odrţano je predstavljanje
p r o j e k t a „ A b e c e d a
pismenosti― u prostorijama
Ekonomske i upravne škole
Osijek. Predstavljanje projekta
popratili su novinari za koje su
voditelji projekta iznijeli
osnovne podatke o projektu,
njegovom ishodu i cilju koji se
oĉekuje završetkom projekta.
Uvodnu rijeĉ u predstavljanju
vod i la je ravnate l j i ca
Ekonomske i upravne škole,
prof. Lidija Ţaper, koja je
ukratko pojasnila o ĉemu je
rijeĉ i koja je vaţnost tog
projekta za nastavnike i
uĉenike u sadašnjem i
daljnjem obrazovanju. Projekt
se temelji na poboljšanju
kompetencija nastavnog
osoblja i razine pismenosti
u ĉ e n i k a n a p o d r u ĉ j u
m e d i j s k e , d i g i t a l n e ,
financijske te multikulturalne
pismenosti. Od velikog je
znaĉaja za našu školu jer
naţalost Republika Hrvatska
je jedna od zemalja koja
n a j m a n j e i z d v a j a u
obrazovanje i općenito
c j e l o ţ i v o t n o u ĉ e n j e .
Ravnateljica je dodala kako je
projekt financirao Europski
socijalni fond te da mu je
vrijednost 1.478.872,99
kuna. Trajanje je procijenjeno
na dvije godine od 11.
mjeseca 2017. godine do 11.
mjeseca 2019. godine.
Partneri u projektu su
Osnovna škola Vladimir Becić
Osijek i tvrtka Gauss d.o.o.
Ravnateljica Lidija Ţaper
zadovoljna je odabirom
partnera jer kako je izjavila:
„Uz dobre i voljne partnere
brzo su krenuli u realizaciju
projekta.― Koordinatorica
projekta u našoj školi, prof.
Sanda Duk, izjavila je kako se
ne moţe već sada znati sa
sigurnošću što će se
k o n k r e t n o r a d i t i n a
radionicama koje će se
odrţavati u Ekonomskoj i
upravnoj školi kao i Osnovnoj
školi Vladimira Becića Osijek.
Radionice će voditi struĉno
obrazovani i pismeni ljudi.
Naglasak projekta je na
edukaciji nastavnika, koja će
se provesti u prvoj godini
trajanja projekta raznim
predavanjima i struĉnim
posjetima. Tijekom druge
godine u projekt će se ukljuĉiti
40 uĉenika svake škole
kojima će se kreirati korisniĉki
raĉuni za sudjelovanje.
Uĉenici će sudjelovati u
raznim radionicama koje će
im pomoći u poboljšanju
pismenosti za cjeloţivotno
uĉenje. Nastavnica Maja
Gligorov Radić, voditeljica
aktivnosti u Osnovnoj školi
Vladimir Becić, pojasnila je što
će se toĉno uĉiniti s novcem iz
fonda za realizaciju projekta
te plan provođenja aktivnosti
u njihovoj školi. Uĉenici će
dobiti suvremeni kurikul ĉija je
svrha poboljšanje njihove
pismenosti. Škole će se
opremiti laptopima, 3D
printerom i sliĉnim suvremeni
pomagalima kojima će se
moći koristiti tijekom nastave.
Ravnateljica Lidija Ţaper za
kraj je naglasila kako je cilj
postići ono što je zamišljeno
te osigurati bolju budućnost
uĉenicima ne samo naših
dviju škola, već proširiti ideju
tog projekta i dalje. Zahvalila
se svima, posebice uĉenicima
k o j i s u p r i s u s t v o v a l i
predstavljanju projekta u tako
velikome broju te vjeruje da
ćemo zajedniĉkim snagama i
trudom uspjeti u projektu.
Stranica 6 Svezak I., Izdanje IV.
PROJEKT „ABECEDA PISMENOSTI―
Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloţivotnog učenja
EKOOS
Izjava koordinatorice Sande
Duk o znaĉenju Projekta:
Novinarka: Što ovaj projekt
znaĉi za našu školu?
Nastavnica Sanda Duk:
Projekt „Abeceda pismenosti―
o d n o s n o u na p r j eđ e n j e
pismenosti od velikog je
znaĉaja za našu školu.
Naţalost, Republika Hrvatska
jedna je od zemalja koja
n a j m a n j e i z d v a j a u
obrazovanje i cjeloţivotno
uĉenje što se vidi i na
provedenom PISA istraţivanju
m e đ u u ĉ e n i c i m a .
Ispodprosjeĉn i smo u
d i g i t a l n o j , m e d i j s k o j ,
financijskoj, multikulturalnoj i
ĉitalaĉkoj pismenosti. Da bi
postigl i zadovol javajuće
rezultate, potreban je dodatan
napor vodstva i nastavnika
š k o l e p u t e m o v a k v i h
projekata. U iduće dvije
godine osigurali smo gotovo
1.500.000,00 milijuna kuna
za provedbu ovog projekta koji
će upravo biti utrošeni za
pobo l j šan je naveden ih
pismenosti. U prvoj godini
projekta nastavnici škole
educirati će se putem
predavanja, radionica i
struĉnih posjeta, a iduće
godine zajedno s uĉenicima
kreću u izradu novih
sadrţaja.
N: Tko će sve biti ukljuĉen u
projekt?
S. Duk: Naša škola nositelj je
ovog projekta, a partner nam
je OŠ Vladimir Becić Osijek. U
edukacij i sudjeluje 30
nastavnika obje škole, a u
projekt će biti ukljuĉeno
minimalno 80 uĉenika.
Partner nam je i tvrtka Gauss
d.o.o. iz Osijeka koja će
izraditi program za uĉenje na
daljinu te nam izraditi mobilnu
aplikaciju koja će pomoći
uĉenicima pri uĉenju.
N: Što naši uĉenici imaju od
projekta?
S. Duk: Uĉenici će dobiti
kvalitetan i suvremeni kurikul
koji za svrhu ima poboljšanje
njihove digitalne, medijske,
multikulturne i financijske
pismenosti. Kroz projekt
nabavit će se laptopi, tableti,
3D printer, interaktivni
projektor i druga suvremena
pomagala koja će se moći
kor i s t i t i u nas tav i i
izvannastavnim aktivnostima.
Stranica 7
sijeĉanj 2018. Izvor foto: Glas Slavonije, http://www.glas-slavonije.hr/
Novinarka: uĉenica Ines Jurendić, 2. a
Depresija je teška bolest koja
dolazi od lat. rijeĉi znaĉenja
potištenost. Mnogi ljudi ĉesto
zamijene pojmove depresija i
deprimiranost iako su te rijeĉi
s a s v i m r a z l i ĉ i t e .
Deprimiranost oznaĉava
raspoloţenje usamljenosti,
potištenosti i bezvoljnosti te
odlazi s vremenom, dok
depresija ostaje na duţe
vrijeme i time oteţava
svakodnevni ţivot. Depresija
ne znaĉi samo psihiĉke
promjene, već i fiziĉke kao što
su masivni gubitak energije,
povećanje/smanjenje apetita,
gubitak interesa u aktivnosti i
stvari koje smo voljeli,
suicidalnost te osjećaj manje
v r i j e d n o s t i . I n t e n z i t e t
depresije ĉesto varira tijekom
dana, odnosno neke osobe se
bude rano ujutro i već na
poĉetku dana budu tuţne, dok
se kod drugih depresija javlja
p r e d k r a j d a n a .
Napredovanjem bolest i
depresija moţe postati sve
teţa dok ne prijeđe u trajno
stanje. U tom sluĉaju oboljela
se osoba potpuno povlaĉi u
sebe i moţe dan provesti
„sklupĉana― u svome krevetu.
Depresija moţe biti i
nasljedna ili potaknuta nekim
tragiĉnim događajima, kao
npr. gubitak voljene osobe,
nasilja u obitelji, stres, ali
mogu biti i neki manji vanjski
ĉimbenici, kao što su
nepravilna prehrana, manjak
svjet la, slaba t jelesna
aktivnost itd. Vjerojatno
na jo pa sn i ja po s l j ed ica
depresije je samoubojstvo.
Kod adolescenata je depresija
ĉešća iako mnogi adolescenti
uspiju ostvariti ravnoteţu te
kod njih ne dolazi do „prave―
depresije. Kod adolescenata
su ĉesti poremećaji spavanja i
apetita, razdraţljivost kao i
„iskrivljena― slika o sebi, a
moguće su i suicidalne misli.
Mladi se u depresiji ĉesto
mogu ţaliti na tjelesne bolove,
glavobolju, bolove u stomaku,
a da za to ne postoji
sistematski uzrok. Uzroci
depresije u adolescenata
moţe biti nasljeđe, biološke
promjene u mozgu, stres ili
preopterećenost, poremećeni
obiteljski odnosi, nasilje
(vršnjaĉko, obiteljsko itd.),
gubitak voljene osobe i sl. Vrlo
je vaţno obratiti pozornost na
adolescente koji pate od
depresije ili pokazuju neke
simptome jer posljedice mogu
biti vrlo teške, npr. problemi u
školi, bjeţanje od kuće, štetna
uporaba sredstava ovisnosti,
riziĉna ponašanja, nasilje i sl.
Mlade u depresiji treba
ohrabriti i potaknuti na
razgovor o novonastaloj
situaciji, dati im do znanja da
imaju podršku, trebamo biti
puni razumijevanja prema
njima, a dobro ih je poticati na
druţenje i lijeĉenje. Vaţno je,
ako nam se netko povjerava,
zadrţati kritiku za sebe i
slušati ih te uvaţiti njihove
osjećaje i brige, ĉak i ako nam
se ĉine krajnje nevaţnim ili
b e s m i s l e n i m .
Dijagnosticiranje depresije
kod adolescenata obuhvaća
sveobuhvatan pristup koji
ukljuĉuje rano prepoznavanje
i procjenu suicidalnog rizika te
lijeĉenje. Neki naši naĉini
razmišljanja mogu uzrokovati
d e p r e s i j u , o d n o s n o
disfunkcionalne automatske
misli, koje ukljuĉuju ĉitanje
misli („On misli da sam
gubitnica.―), etiketiranje („Ja
sam neuspješan.―), proricanje
budućnosti („Odbacit će me
zbog…―), dihotomno, odnosno
sve ili ništa mišljenje („Sve
krivo radim―). Depresija u
adolescenata moţe, ali ne
mora biti teška oblika te se
moţe riješiti ako se rano
dijagnosticira. Kada smo
mladi i najmanje se stvari ĉine
kao kraj svijeta, a kada dođu
veći problemi postaje još gore
i teţe. Zato je dobro obratiti se
odraslima ili ĉak specijalistima
koji nam mogu pomoći. Ako
imate bilo kakve znakove
depresije, ĉak i najmanje, ili
sumnjate da ste depresivni,
potraţite pomoć!
Stranica 8 Svezak I., Izdanje IV.
PEDAGOŠKI KUTAK NAŠIH UČENIKA Adolescentska depresija i anksioznost
Izvor foto: https://www.pinterest.com/pin/328833210272394455/?lp=true
Novinarka: uĉenica Laura Novotni, 2. a
Izvori: https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/simptomi-depresije-i-kako-ih-prepoznati
https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/25/Depresija.html
http://djecja-psihijatrija.hr/depresija-u-djecjoj-i-adolescentnoj-dobi/
ttps://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/29606/Depresija-i-mladi.html
EKOOS
1. Niccolo Ammaniti:
Nek zabava poĉne
roman slatko-
gorkog okusa i
f a n t a s t i ĉ n e
a t m o s f e r e
odvest će vas u
Italiju i tjerati na
s m i j e h i a k o
dobro znate da
biste t rebal i
p lakat i . Nek
zabava poĉne ne
silazi s ljestvice
n a j ĉ i t a n i j i h
k n j i g a v e ć
godinama!
2. Marc Levy: Kad bi
to zbilja bilja…
ljubavna priĉa
koja se ĉita u
jednom dahu,
p o s v e
o r i g i n a l n o g
z a p l e t a i
n e o ĉ e k i v a n o g
završetka koji
n ikoga neće
o s t a v i t i
r a v n o d u š n i m .
Prema ovom
romanu snimljen
je i film Samo
nebo zna (2005.)
3. Harper Lee: Idi,
postavi straţara
knjiga o mudrosti,
toleranciji i strasti
koja će vam
pribliţiti ameriĉki
Ju g i u v i j e k
prisutne rasne
probleme. Glavna
junakinja ovog
romana teško se
n o s i s
u z n e m i r u j u ć i m
istinama o svojoj
obitelji i ljudskim
p r a v i m a
Afroamerikanaca.
Zabavno, buntovno
i dirljivo!
4. Ruta Sepetys: Soba
puna snova
izvrstan roman koji
nam doĉarava ţivot
u ozloglašenoj
Francuskoj ĉetvrti
New Orleansa.
Sedamnaestogo
dišnja Josie je, kao
kći prostitutke,
djetinjstvo provela
u javnim kućama.
Budući d a o d
ţivota ţeli puno
više, sanja o
upisu na prestiţni
koledţ. Taj san je
mogao postati
stvarnost, a l i
m a j k a s v o j u
nevinu kći uvlaĉi u
središte istrage o
ubojstvu... Ovo je
priĉa s velikom
poukom: odluke u
ţivotu moramo
donositi iskljuĉivo
sami.
5. Mary Higgins Clark:
Sjeti se
kada se mlada
ţena utopi nakon
samo par tjedana
braka, na obalu
C a p e C o d a
uvukao se nemir.
Je li se zaista
utopila ili joj
suprug nije htio
pomoći? Kamo je
nestao vrijedan
smaragdni prsten
koji je imala na
ruci? U isti se
grad doseljava i
mladi par ĉije je
dijete u opasnosti.
Je li to doista
tako? Ili majka
gubi razum? Sjeti
se je još je jedan
vrhunski triler ove
p o z n a t e
spisatelj ice –
napet i uzbudljiv!
prof. Kurtović
Stranica 9
sijeĉanj 2018.
TOP 5 KNJIGA PO PREPORUCI KNJIŢNIČARKE :)
Vrlo se ĉesto mogu ĉuti
pogrješke naših uĉenika
tijekom usmenog odgovaranja
ili u pisanju školskih zadaća,
eseja, prikaza i sl. Svi
ponekada griješimo, ali dobro
je znati toĉno i ispravno
upotrebljavati pojedine rijeĉi.
1. Prva je ĉesta pogrješka
pisanje glagolskoga
pridjeva radnog — vidio
(m.r.). Ijekavski oblik
glagola vidjeti glasi: vidio
-vidjela-vidjelo-vidjeli-
vidjele-vidjela. To znaĉi
da m.r. ne moţe glasiti
vidjeo, već vidio, dok
ćemo u ţ.r. reći vidjela.
2. I n s t r u m e n t a l j e
p o s l j e d n j i
padeţ u hrvatskom
jeziku, a odgovara na
pitanje: (s) kim(e)?, (s)
ĉim(e)? Ĉesto je
nepravilna upotrjeba
instrumentala društva
kao ins t ru menta l a
sredstva. Da pojasnimo:
Instrumental sredstva
oznaĉava radnju koja se
događa uz pomoć nekog
p r e d m e t a : V o z i o
se autom. Ĉistila sam
m e t l o m . M o ţ e m o
zami jet i t i kako u
izricanju instrumentala
s r e d s t v a n e m a
prijedloţne upotrjebe s
metlom, s autom, već
autom i metlom. Stoga,
n e p r a v i l n o j e z a
instrumental sredstva
koristiti instrumental
društva: Putovao sam s
vlakom. → Putovao sam
vlakom. Jeo sam s
vilicom. → Jeo sam
vilicom. Instrumental
društva pak glasi: Bio
sam s prijateljima u
gradu. Iz primjera je
v i d l j i v a u p o t r j e b a
prijedloga s(a) za ţivo.
3. P o s l j e d n j a ĉ e s t a
pogrješka jest pisanje
zanaglasnica ili enklitika.
Zanaglasnice ili enklitike
nenaglašene su rijeĉi
koje se vezuju za rijeĉi
koje im prethode te s
njima ĉine naglasnu
cjelinu. Zanaglasnice
mogu biti zamjeniĉke
(nenaglašeni obl ic i
osobnih zamjenica i
p o v r a t n e
zamjenice sebe/se: me,
te, ga, ju/je...), glagolske
(sam, si, je, smo, ste, su;
ću, ćeš, će, ćemo, ćete,
će; bih, bi, bi, bismo,
biste, bi) ili je rijeĉ o
ĉestici li. Zanaglasnica
stoji iza prve naglašene
rijeĉi u reĉenici, npr.
Marulić je napisao
„Juditu―. Problem je
kada subjektu prethodi
atribut ili apozicija.
Zanaglasnice u takvim
sluĉajevima ne moraju
biti na drugome mjestu
u reĉenici, ali se moraju
nasloniti na naglašenu
rijeĉ. Ispravna je stoga i
reĉenica: Splićanin
Marulić napisao je
„Juditu―, ali nikako:
Splićanin Marulić je
napisao „Juditu―.
prof. Glumac
Stranica 10 Svezak I., Izdanje IV.
Mali jezični savjet
sijeĉanj 2018.
Izvor foto: http://knjige.ihjj.hr/knjiga/hrvatski-jezicni-savjetnik/87/
EKOOS
Vječni ples
U dvorani veličanstvenoj
Pod svjetlima zlatnim,
Balerina bijela poput snijega
Započinje svoj ples.
Uzvanici zastanu
Kao hladni kipovi na mjesečini srebrnoj.
Šarene maske padnu.
O tužnog li prizora!
A ona laka poput pera
Lepršavo se uvija
Kao kakva silueta golubice.
O predivnog li prizora!
Svaki okret postaje jedinstven
Kao kakva čarolija.
Svi uzvanici stanu plesati.
O čudnog li prizora!
Uvija se balerina
Uvija se dvorana cijela
Kao kakvo jato lastavica.
O čarobnog li prizora!
Vrijeme se mijenja.
Uzvanici nikada ne prestanu
A balerina bijela nastavlja svoj ples vječni.
O strašnog li prizora!
Stranica 11
Učenički literarni kutak
31. sijeĉnja 2018.
Poezija „na dlanu―...
Ivona Martinĉević, 4. f
I keep your name in my heart
But you're not there for a while.
In my head there's a sound
And it reminds me of your voice,
But you're not around.
You're always there in my head,
Right now I wish that you were here.
I tell myself I don't care that much,
But I feel like I'd die till I feel your touch.
Say I wouldn't care if you walked away,
But every time you're there I'm begging you to stay.
Karla Milinković, 2. b
Stranica 12 Svezak I., Izdanje IV.
Dama i stranac, 2. dio
Nastavak chick lita
sijeĉanj 2018.
Sati… sati su je odvajali od njezine sudbine. Bila je odluĉna iako je znala da će nakon
tog pothvata visjeti kao i sve bludnice, ubojice i ţene koje se ogluše na zapovijed svojih muţeva,
roditelja i vlasti. Visjeti… odzvanjalo joj je u glavi 'ko stari sat u njezinoj prostranoj sobi. Klavir u
centru i knjige sa svih strana kreveta. Gledala je kroz prozor koji nadzire raskošni vrt, u kojem je
ona zadnji put kroĉila nogom kada je bila mlada, toĉnije mlađa. U to vrijeme roditelji su joj
nadjenuli pogrdni nadimak „Dama― koji su ĉak usvojile i sluge, zapravo robovi, ali to je bila
jedna od tajni koju je njezina obitelj ĉuvala od ostale aristokracije kako Kraljica ne bi saznala.
Dama je uvijek bila buntovna i rjeĉita. Znala je manipulirati ljudima. Ugledala se na
majku, svirala je klavir i bila jedna od najobrazovanijih ţena u ĉitavom Londonu, ali na sramotu
svojih roditelja jer se uvijek „miješala― u stvari koje ţenu nisu trebale zanimati. Zato je bila
zakljuĉana u svojim odajama, a nakon jednog pokušaja bijega, okovali su prozore njezine sobe,
nakon drugog zazidali kamin, a nakon juĉerašnjeg, postavili straţu i strogo zabranili izlaske i
ulaske u njezine odaje.
EKOOS
Sramotu koju je Dama nanijela te veĉeri svojim roditeljima bila je prevelika jer je priĉala s
muškarcem javno. Puk ju je prepoznao – bila je to Cassandra Adelaid Ellesmer. Rijetko se mogla
vidjeti izvan zidina dvorca. Ĉak se nagađalo kako joj i sama Kraljica zavidi, ĉuli su da je visoka,
vitka, da ima jedinstvene neviđene oĉi koje su razliĉite boje i dugaĉku snjeţno-bijelu kosu. Svaki
poţeljni Londonĉanin htio ju je za ţenu. Ona je bila „javna tajna―, djevojka za koju se ne smije
priznati da postoji dok ju roditelji ne otkriju. Ljudima se „posrećilo― juĉer kada su ju vidjeli u tom
parku, samu i previše uplašeni da joj priđu, ne od straha nego od poštovanje i oĉaranosti.
Cassandra je zamišljeno, kao i obiĉno, hodala po krevetu i ĉekala da netko, bilo tko, dođe
po nju. Razmišljala o licima svih ljudi koji su ju ugledali i onom muškarcu kojim je oĉarana. Nitko
nikada nije bio toliko iskren prema njoj, bila je zaintrigirana, htjela je pobjeći i biti slobodna, no
nije znala kako. Imala je ideju, o prijateljstvu s tim bezimenim muškarcem. Nije htjela imati
muţa i biti vezana brakom do kraja ţivota, barem ne sada dok je još bila tako mlada i neiskusna.
Iznenadno, vrata su se širom otvorila i desetak sluškinja, skupa s njezinom najdraţom
prijateljicom i suradnicom, umarširalo je u njezinu sobu. Ira je bila ropkinja iz Indije koju je Cass
dobila kao poklon za peti rođendan. Ona joj je postala jedna od najbliţih i najiskrenijih
prijateljica. Bilo je vrijeme veĉere. Cassandru su tiho i paţljivo oblaĉili u dugaĉku crnu haljinu s
zlatnim korzetom prema najnovijoj engleskoj modi, a kada je naĉas ostala sama s Irom, brzim je
korakom skoĉila na krevet i zapoĉela priĉu o velikim planovima i bijegu. Ira bi joj se uvijek
smijala jer pola toga nije mogla razumjeti. Ĉesto je govorila Cassandri da diše i predahne jer
prebrzo priĉa. Znale su da nemaju puno vremena prije nego li pođu na veĉeru s roditeljima,
nakon koje će biti bal u ĉast nove Kraljice. Rekla je Iri kako namjerava pobjeći kada sat otkuca
pola dvanaest. Nadala se kako će svi biti zaokupljeni novom kraljicom pa će imati priliku
nezamjetno pobjeći. Ira se nadala da će ju Cassandra povesti sa sobom. Zamolila je Iru za
pomoć. Straţa je otvorila vrata i ispratila Cassandru, ne znajući za veliki i posljednji pokušaj
bijega. „Vrijeme za veliku igru.― – rekla je Cass šaptom, a Ira se pritajno nasmiješila.
Kraj 2. dijela…
Lana Zubak, 2. a
Stranica 13
sijeĉanj 2018.
Izvor foto: https://pixabay.com/en/british-english-fashion-girl-human-2023201/
Stranica 14 Svezak I., Izdanje IV.
Sudbina?, 2. dio
Polako izlazimo iz lifta dok mi srce ubrzano tuĉe s njegovom rukom oko moga struka.
Onaj mali glasić u glavi viĉe da je ovo loša ideja i da bih trebala otkazati sve i otići, ali u isto
vrijeme svaki mišić u mome tijelu protivi se tome.
Ima nešto u dodiru njegove ruke koji mi šalje trnce po cijelome tijelu i time oteţava svaku
radnju. Trenutno sve što radim, hodam i priĉam, sve je na autopilotu. Jednostavno ne mogu
maknuti misli s njegove ruke… Nastala je neugodna tišina otkako sam pristala otići na kavu i
ĉini se da nijedno od nas ne planira to prekinuti. Nemojte me krivo shvatiti, uţivam u njegovoj
prisutnosti, ali toliko toga me zanima. Što ako on sve tako zove? Što ako ţeli da budemo
prijatelji? Što ako se uopće ne zanima za mene na naĉin na koji bih ja htjela? Što ako se
zaljubim preko ušiju u njega, a on ne u mene? Što ako je on… ne, nemoguće! Zar ne? On?
Sumnjam… ali ipak..? Ne mogu ga to baš pitati, ispala bih jako neugodna. Moţda bih to mogla
ubaciti u razgovor nekako? Ili da jednostavno završim s ovim pa istraţujem kada se vratim
kući… „Gđice Anamarija? Je li sve u redu?― Ali mogla bih i… što? Priĉa mi nešto! Opet sam se
iskljuĉila! „Oh, oprostite, što?― „Je li sve u redu? Ĉinite mi se nekako odsutni.― „Ma sve je u redu,
samo… Zašto ste mi dali taj posao ako me niste ništa ni pitali, nikakav intervju, ništa?―
„Vjerujem svojoj procjeni. A ĉinite mi se kao netko dostojan ovog posla. I mislim da moţemo
preskoĉiti formalnost i obraćati se s „ti―, što kaţeš?― Oh moj Boţe. Ovo se ne događa! Sanjam li?
„Uh, da, moţe, naravno. Ali ipak, ne moţeš baš znati kakva sam na samo jedan pogled. Mislim,
mogla bih biti serijski ubojica ili prevarantica?― Na ovo se nasmijao. Kriste, ima tako lijep i
izrazito zarazan osmijeh. „Uvijek postoji ta mogućnost, da. Ali draţe mi je misliti da se iza
prelijepog lica krije još ljepša osobnost.― Rekao je to ozbiljnim tonom, ali s nekim sjajem u oĉima
i naglaskom smješka na licu. Ovo se ne događa. Stalno mislim da ću se probuditi i shvatiti da
već kasnim na razgovor i da se ovo nije dogodilo. Ajme, sada sam se sjetila da mi je i kupio onaj
šal. Zašto? Da ga pitam? Moţda bih ispala preizravna ili… Joj ne, opet sam se zamislila. „Zašto
si mi kupio onaj šal? Stvarno nije bilo potrebno, mislim, ni ne poznaješ me.― „Nema veze što te
ne znam, a imala si onaj sjaj u oĉima dok si gledala taj šal. Nisam baš mogao otići iz dućana, a
da ništa ne napravim.― Je li on to stvarno sada rekao? Moja podsvijest, koja mi kuje snove, ima
baš dobru maštu. „Pa hvala, ali stvarno nije bilo potrebno.― „Stigli smo.― Reĉe dok mi rukom
pokazuje put unutar profinjenog kafića, dok mu je druga ruka i dalje oko mog struka. Polako
ulazim i on me prati. Mislim, nije baš da se bunim, njegov dodir je stvarno nešto… Ali znamo se
svega sat vremena. Pronalazimo mjesto i sjedamo jedno preko puta drugoga. Opet ne priĉamo
već si gledamo u oĉi cijelo vrijeme. Kafić ispunjavaju razni mirisi kave, a njegov je pogled
opojan. Krajiĉkom oka primijetim da dolazi konobarica i miĉem pogled. Nisam to htjela i stvarno
je trebala sva snaga koju imam da to uĉinim. Jason naruĉuje kavu s mlijekom, a ja crni ĉaj s
mlijekom i medom. Opet se gledamo, ali ovaj put on zapoĉinje razgovor. „Ne piješ kavu?―
„Pijem, samo sam već pila danas.― „Reci mi nešto o sebi. Ţiviš blizu?― „Nema se puno za reći,
ţivim samo desetak minuta odavde, jesi li ti blizu?― „Ne.― Zašto uvijek koristi tako kratke
odgovore? Moţda ne voli razgovarati? Taman sam krenula nešto reći kada se konobarica vraća
s našim napitcima. Zahvalimo i krenem otpiti malo. Au! Nisam oĉekivala da je ovako vrelo i
podcijenila sam svoju smotanost…Brzopleto sam pokušala spustiti šalicu kada se malo ĉaja
izlilo preko ruba i opeklo me. Ruka mi se trznula i sve sam prosipala! I po Jasonu!! Ajme meni.
Sve je postalo usporeno i sljedeću je sekundu i on vikao da je prevruće. Uzela sam ubrus i
pokušala upiti sve, ali samo sam pogoršavala situaciju.
sijeĉanj 2018.
EKOOS
Zbunjeno sam se ispriĉavala i tapkala mu po košulji i hlaĉama kada sam primijetila da se on
smije. Molim? „Stvarno mi je ţao, platit ću kemijsko ĉišćenje, nije prob…„ „Anamarija, u redu je.―
Rekao je to veselim tonom kroz smijeh. Laknulo mi je kada sam vidjela da se smije i da nije ljut
na mene. Ovo je moţda jako loš potez, ali svejedno sam to rekla: „Ako hoćeš, moţemo ići kod
mene u stan da ti operem sve i osušim, nemoj hodati takav.― „Znamo se svega sat vremena i
već me pozivaš k sebi? Moram priznati, to me fascinira. Radiš li to sa svima?― – reĉe i namigne.
Ostala sam bez rijeĉi i samo gledam u njega dok osjećam kako mi se licem širi osmijeh. „Ja… ne
samo…„ „Ana, smiri se. Samo te zadirkujem. Nema problema, hajdemo.―
Krenemo izlaziti i njegova se ruka opet nađe oko moga struka, ali ovaj se put pribliţim k
njemu. I dalje igram jako opasnu igru koja postaje sve opasnija, ali sviđa mi se i ne planiram
prestati.
Kraj 2. dijela…
Laura Novotni, 2. a
Stranica 15
Izvor foto: http://jillianne-hamilton.com/feminism-and-chick-lit-can-they-be-friends/
31. sijeĉnja 2018.
U obilasku jedne knjiţare, prvo
što me privuklo knjizi bila je
sama naslovnica. Nakon toga
naslov – „Cura na netu―,
nakon što sam odmah
pomislila da se radi o
anonimnom pisanju bloga
jedne tinejdţerice koja se po
mojoj pretpostavci krije u
sjeni, ali ipak ţeli progovoriti.
Preporuĉujem i smatram da
knjige ove trilogije sa
suvremenom tematikom,
svakako vrijedi proĉitati.
Napomenula bih da su ipak za
osobe s posebnim knjiţevnim
ukusom.
Cura na netu
Penny je obiĉna srednjoškolka
iz Brightona. Povuĉena cura
koja svoje srednjoškolske
dane provodi u sjeni
prijateljice Megan, talentirane
i najpopularnije cure u školi.
Ono što nitko u školi ne zna o
Penny jest da piše anoniman
blog – Cura na netu. Jedina
osoba koja za to zna njezin je
najbolji prijatelj Elliot. On je i
jedina osoba kojoj se moţe u
potpunosti povjeriti i reći mu
sve o svojim napadajima
panike koje ne moţe
kontrolirati te o neugodnim
događajima u školi. Malo je
reći da se Elliotu Megan ne
sviđa i da je mrzi, ali svejedno,
Penny pokušava spasiti staro
prijateljstvo koje se s
godinama razrijedilo.
Kada su događaji u školi
izmaknuli kontroli i kada
Penny više nije znala kako
dalje nastaviti, majka dobije
p o s l o v n u p o n u d u d a
organizira vjenĉanje u New
Yorku i cijela obitelj mora poći.
Penny to putovanje doţivljava
kao bijeg od dobro poznate
okoline, putovanje na kojemu
će uz pomoć najboljeg
prijatelja pokušati pronaći
sebe. Tada upoznaje Nou,
„pokretaĉa radnje―, s kojim
provodi zimske praznike.
Nakon povratka u Brighton,
sve teĉe uobiĉajenim tijekom,
sve do dana kada je uoĉena
njezina slika s Noom i otkriven
njezin tajni identitet pod kojim
je pisala o „deĉku iz
Brooklyina―.
Cura na netu – na turneji
Kada su zadnji ispiti završili,
ljetni praznici mogli su poĉeti.
Ovoga puta Penny ih provodi s
Noom na turneji Europom.
Kada je u javnost izašla vijest
o tome kako je poznati
glazbenik u usponu, Noa
Flynn, viđen s „Curom na
netu―, podigla se velika
medijska prašina. Penny je
cijelu zbrku riješila na svoj
naĉin – na netu. Napravila je
veliku stanku za javnost u
pisanju bloga, no kako ne bi
prestala pisati, omogućila je
uvid u blog samo sebi
najbliţim osobama – Elliotu,
profesorici Mills (koja ju je
ohrabrila da nastavi s
pisanjem) i curi s korisniĉkim
imenom „Pegazova krila―.
Na prvom koncertu u
Brightonu, Penny ponovo
proţivljava napadaj panike. U
tom trenutku ju spašava
Megan i odvodi kući. Megan
se ispriĉala za događaj kada
je javnosti otkrila za „Curu na
netu― i ponovo zadobiva
Pennyino povjerenje. Na
turneji Noa i Penny ne
provode previše vremena
zajedno kako su planirali. S
vremenom, Penny postaje sve
teţe samoj provoditi vrijeme,
stoga je odluĉila otići u
obilazak grada sa svojim
v j e r n i m f o t o a pa r a t o m.
Obilazeći grad, susreće Leah
Brown s kojom vremenom
postaje vrlo dobra prijateljica.
Nakon uspjele prevare koju je
izmislio menadţer benda,
Penny ĉvrsto odluĉi vratiti se
kući…
Stranica 16 Svezak I., Izdanje IV.
Prikaz knjige Zoe Sugg (Zoelle), Cura na netu
sijeĉanj 2018.
Izvor foto: http://www.mvinfo.hr/knjiga/10592/cura-na-netu
Izvor foto: https://fokusnahit.com/proizvod/cura-na-netu-na-turneji/
EKOOS Stranica 17
Joe Satriani: What happens next Recenzija albuma
Cura na netu – nakon prekida
Nakon riješenih nesuglasica s
Noom, Penny ponovo postaje
pr ior i tet kontro la nad
napadajima. Noa se povlaĉi iz
javnosti ne ostvarujući
nikakav kontakt, ĉak ni s
obitelji. Penny se odluĉila
posvetiti fotografiji jer je
postala sigurna da je to ono
ĉime se ţeli baviti i pokušava
pronaći svoj stil. Posjećujući
„Umjetniĉku akademiju u
Londonu―, upoznaje djevojku
Posey, koja je vrlo talentirana i
ima nevjerojatan glas, ali to
sve prikriva njezina trema te
zbog toga planira odustati od
glavne uloge u mjuziklu u
kojemu je Megan njezina
zamjena. Kako bi joj pomogla,
vodi je k Leah, koja je nekoć
isto imala tremu prije
nastupa.
Penny doznaje da Elliotova
obitelj ima ozbiljnih problema i
potrebna mu je više nego
ikada. U trenutku kada
upozna Calluma, deĉka s
kojim dijeli strast prema
fotografiji, pojavljuje se Noa.
Riziĉan potez koji će napraviti
Megan, dovest će do
napetosti događaja u kojemu
će najveća ţrtva ispasti
Posey…
Cura na netu se odjavljuje XXX
Sofija Andrašev, 4. f
Izvor foto: https://www.ekupi.hr/Cura-Na-Netu-Nakon-Prekida-Zoe-Sugg-1244756.aspx
S najnovijim albumom What
happens next gitaristiĉke
legende Joe Satrianija,
slušatelji su dobili priliku
vratiti se u njegov um s
pjesmama koje prikazuju
njegovu ĉistu genijalnost. Po
redu 16 studijski album,
slušatelje privlaĉi zvukom od
poĉetka do kraja. Sastoji se
od 12 pjesama, a traje 50
minuta. Prva pjesma na
albumu zvana Energy,
rokerska je stvar koja
pokazuje Sat r ian i jevu
genijalnost na kojoj je radio
godinama, a traje 3 i pol
minute.
Catbot daje Satrianijevoj
eksperimentalnoj strani da
izađe na vidjelo i vodi
glavnu rijeĉ od poĉetka
pjesme pa sve do njezinog
kraja. Thunder High on the
M o u n t a i n z a p o ĉ i n j e
„riffom― koji se kreće po
vratu gitare, a sastoji se od
njegovog već poznatog
legato sviranja.
Napravljena je baš onako
kako bi album trebao
zapoĉet i . I spunjena
Satrianijevim ekspertnim
„solaţama― preko stisnute
ritam sekcije koja daje
„platno― na kojem Satriani
oslikava svoju viziju i
predstavlja ju slušateljima.
Catbot, druga pjesma po
r e d u , p o d s j e ć a n a
futuristiĉku rock glazbu s
raznim efektima, melodijom
koja podsjeća na dva robota
koji imaju dugi razgovor oko
neĉega neodređenog.
Nakon toga zapoĉinje prava
gozba za uši, kada nakon
nekoliko „power― akorda,
zapoĉinje glavna melodija, a s
njom i prva solaţa, praćena
klavijaturama, bubnjevima i
bas gitarom u pozadini.
Nakon toga se opet vraća na
„riff― s poĉetka koji polako
pribliţava pjesmu kraju.
Cherry Blossoms izvlaĉi iz
Satrianija njegovu njeţniju
stranu. Gitara je praćena
klavirom sve dok ne prelazi u
ĉistu rock senzaciju, kroz
polaganu progresiju koja tada
uvodi ĉitav bend u vrhunac
pjesme. Satriani preuzima
glavnu rijeĉ svojom „whammy
pedalom― i polako pušta da
njegova agresivnija strana
p o ĉ n e v o d i t i p j e s m u
fenomenalno odsviranim
solaţama. Završava ĉistom
agresivnošću i energijom koja
karakterizira njegove starije
pjesme. Looper se sastoji od
„funky bassl inea― koj i
pokazuje slušateljima svu
genijalnost glazbenika koji
s to j i i za te p j esme.
Satrianijevo sviranje podsjeća
na Hendrixovo s dozom
modernog doba. Bubnjevi su
tu da popune prazninu i nisu
toliko glasni. Chad Smith,
bubnjar Red Hot Chili
Peppersa, odrţava stalni ritam
s b a s i s t o m G l e n n o m
Hughesom koji daje Satrianiju
prostor za eksperimeniranje.
Righetous svojim njeţnim i
topl im tonom, po lako
predstavlja slušateljima svoj
svijet i vodi ih na putovanje
koje traje 3 i pol minute, koje
se sastoji od gitaristiĉkih
harmonija, klavijatura koje
prate cijeli bend i nepogrješive
ritam sekcije. Sljedeća
pjesma, Super funky badass,
ujedno je i najduţa pjesma na
albumu. Svojim „grooveom―
opet podsjeća na putovanje,
koje uz pomoć Smitha i
H u g h s a o t v a r a v r a t a
Satr ian i jevoj mašt i . S
prijelazima iz ĉistog funk-
rocka, u već njegov poznati
nepogrešivi stil, jedna je velika
gozba za uši. Forever and Ever
otvara put u drugu dimenziju u
kojoj se lagano slušatelj
izgubi. Pjesma Invisible
cijelom albumu daje „mrvicu―
svjeţine, poĉetkom podsjeća
na Van Halena i uvođenjem
ambijentalnih klavijatura, uz
istaknutu bas-liniju, daje
Satrianiju slobodu da uvuĉe
slušatelja u svoj svijet. Nakon
toga prelazi u ţešću fazu koju
privodi kraju „leadom―, koji
pokazuje da Satriani, usprkos
godinama, još i dalje ima
snagu nap isa t i nešto
fenomenalno. Smooth soul
pjesma je koja odaje poĉast
Santani, ona je oliĉenje snage
i pokazuje koliko ljudi mogu
izraziti svoje emocije kroz
glazbu. Headrusher svojim
brzim tempom jako podsjeća
na Satch Boggie, što se vidi po
njegovom glavnom „riffu―.
Podsjeća na pjesmu koja bi se
lagano uklopila u Surfing with
the Alien, s atmosferom koja
s l u š a t e l j a i s p u n j a v a
energijom. I naslovna skladba
What happens next, ujedno je
i najstarija pjesma na albumu,
izdana 13. prosinca 2017.
Deveta po redu, ne ostavlja
slušatelje „gladnima― za još
vrhunske glazbe i predstavlja
odliĉnu ravnoteţu između
energiĉnog dijela albuma i
onog emotivnog, ona je ĉista
kruna ovog fenomenalnog
albuma.
Za kraj, cijeli je album jedna
velika „poslastica― za uši i
istinske oboţavatelje rocka
neće razoĉarati. Album je
vidljivi prikaz Satrianijeve
svijesti koju nam je opisao u
r a z n i m p j e s m a m a ,
melodijama i pokazuje da je
Satriani još uvijek genijalac
kakav je bio i prije 30 godina.
Zero
Stranica 18 Svezak I., Izdanje IV.
sijeĉanj 2018.
Izvor foto: https://www.space.com/38346-joe-satriani-new-album-all-star-lineup.html
EKOOS Stranica 19
RAZGOVOR S POVODOM Ne-obična Ivona
31. sijeĉnja 2018.
Današnji ĉovjek, u strci i zbrci
u kojoj ţivi, ĉesto nema
vremena. Otuđuje od obitelji,
otuđuje se od prijatelja,
otuđuje se od samoga sebe.
Jer nizašto nema vremena.
Poznajem jednu Ivonu koja za
sve ima vremena. Ma ne
samo da ima vremena, ĉega
god se dohvati, Ivona je
uspješna.
Već ĉetvrtu školsku godinu
idem u razred s kolegicom i
p r i j a t e l j i c o m I v o n o m
Martinĉević. Radoznala je i
vrlo ambiciozna djevojka koja
je odluĉila sa mnom podijeliti
dio svog ţivota i slobodnog
v r e m e n a . P r i o n o m
uobiĉajenom i pomalo već
staromodnom pitanju kada
sugovornik treba nešto reći o
sebi, Ivona je nakon osobnih
podataka naglasila da je dio
jedne od najvećih svjetskih
organizacija: Međunarodnog
pokreta Crvenog kriţa i
Crvenog polumjeseca. Osim
humanitarnog rada, Ivona u
slobodno vrijeme piše knjige i
pjesme koje objavljuje na
popularnoj društvenoj mreţi
Wattpad. Ako ţelite o Ivoni
saznati više, jer ovo nije sve,
nastavite ĉitati tekst.
„Ab ovo―
Kako krenuti s priĉom?
Naravno, od poĉetka! Upitao
sam Ivonu zašto je upisala
baš Ekonomsku i upravnu
školu Osijek, a ona mi je
najiskrenije odgovorila da se
dvoumila između medicine i
ekonomije. Kako su je više
zanimale društvene znanosti,
Ivona je odabrala upravo našu
školu. Nije se pokajala.
Humanitarka
Još prije nego je upisala
ekonomsku školu, Ivona se
zaljubila u humanost. Ţeljela
je pomagati unesrećenima.
Sve je poĉelo u sedmom
razredu osnovne škole.
Nastavnica biologije i kemije,
Andreja Dorić, savjetovala je
Ivon i da se pr idruţ i
natjecateljskoj ekipi prve
po moć i k o j a je b i la
organizirana u njezinoj školi.
Danas je Ivona predsjednica
terenske jedinice CK Darda.
Ivona je zaduţena uglavnom
za praktiĉni dio. Ponosna
Ivona istaknula je realistiĉni
prikaz ozljeda (RPO) u kojem
šminka struĉno prikazuju
ozlijede, koje se ĉesto, na prvi
pogled, ne razlikuju od pravih
ozljeda.
Njezina ekipa ima i „zlatno
pravilo― kojim se uz javno
o b j a v l j e n u f o t o g r a f i j u
naglašava da je ozljeda
umjetna kako ne bi došlo do
uznemiravanja pojedinaca. U
teorijskog dijelu kojim se
Ivona bavi u Crvenom kriţu
preventivne su aktivnosti, a to
su t rgovanje l jud ima,
sigurnost na internetu,
ovisnosti, spolno prenosive
bolesti i sl. Ivona najĉešće
priprema mlađe ekipe i to za
drţavno natjecanje. Bila je na
nekoliko natjecanja, a
istaknula je prošlogodišnje
drţavno natjecanje na kojem
nije izravno sudjelovala, ali je
bila dio praktiĉnog tima RPO.
Pohvalila se da je na tom
natjecanju u Sisku dobila i
svoje prve ĉetiri dnevnice,
mogli bismo reći da je zaradila
svoju prvu plaću.
Uspješna uĉenica
Prema školskom uspjehu,
Ivona je među najboljim
uĉenicima u razredu. Vrlo je
ponosna što je u trećem
razredu jedina imala odliĉnu
ocjenu iz Statistike, bez
ikakvih poteškoća. Ustrajna je
u tomu da ove godine
uspješno poloţi Drţavnu
maturu i upiše ţeljeni fakultet.
Najdraţi predmet joj je Uvod u
poslovno upravljanje. Voljela
bi studirati menadţment. Od
nestruĉnih predmeta najviše
vol i Englesk i jez ik s
dopisivanjem. Poslije srednje
škole ţeljela bi upisati
ekonomiju, smjer Informatika
u poslovanju. Ipak, najveća
ţ e l j a j o j j e u p i s a t i
Komparativnu knjiţevnost. Ne
vjeruje da će to biti njezin
odabir jer smatra da neće
imati velikog uspjeha kada
završi taj studij. Ivona je
otkrila tajnu dobrog uĉenika.
P o t r e b n o j e u ĉ i t i s
razumi jevanjem, a ne
„naštrebati― napamet. Da bi
se usredotoĉila na uĉenje,
potrebna joj je glazbena
p o d l o g a . I v o n i z a
u s r e d o t o ĉ e n o s t u
intelektualnom radu najviše
pomaţe klasiĉna glazba,
posebno valceri.
Knjiţevnica Ivona
Velika Ivonina ljubav i
zanimacija je pisanje. Kaţe da
ne voli javno previše iskazivati
svoje osjećaje, niti naglašavati
svoja razmišljanja, ali smatra
da svatko moţe pokušati
napisati nešto. Prvi poticaj
došao je sasvim spontano.
Jedna latinska poslovica glasi:
Epistula non erubescit (Papir
podnosi sve). Ivona je tako
odluĉila ispuhati se u kratkim
tekstovima. Uslijedio je roman
u kojem je u likovima iskazala
svoja stajališta i razmišljanja.
Ivona je pravi „knjiški moljac―.
Od ţanrova u knjiţevnosti
najviše voli „hororce―, trilere i
znanstvenu fantastiku. Voli
ĉitati i drame, a najdraţi joj je
Hamlet. Oboţava glazbu, a
omiljeni glazbeni ţanrovi su joj
„alternativa― i pop u koji se
pomalo već razoĉarala.
Najviše voli sve ţanrove koji
su vezani uz metal i misli da
se njezin glazbeni ţanr
simboliĉno moţe prepoznati u
njezinim djelima. Gledajući
Ivonin lik, ne bih to
prepoznao!
Što je Ivona napisala?
Ivona već ima tri romana
objavljena na Wattpadu, ali je
j edan dovršen . Naz i v
dov ršenog ro man a je
„Proroĉanstvo―. Smatra da je
njezin ţanr romana „full teška
fantazija― jer ima više od ĉetiri
tisuće ĉitatelja na toj
društvenoj mreţi. Druga knjiga
je „Pali anđeo―.
No to nije tipiĉna knjiga o
anđelima, nego je temeljena
na glazbenog podlozi. Treća
k n j i g a j e n a s t a v a k
„Proroĉanstva― koju je
odluĉila pisati zbog velike
popularnosti prvog dijela, ali
za sada je postavljen samo
uvod romana.
Ivona planira na Wattpadu
izdati i zbirku pjesama te
kra t k ih p r i ĉa . S vo j i m
najdraţim radom proglašava
roman „Pali anđeo―.
Ima li Ivona uopće slobodnog
vremena?
Ivonin uobiĉajeni dan vrlo je
leţeran. S velikom radošću
Ivona je priznala da je prava
„spavalica―. Ponekad ima
poteškoća sa spavanjem zbog
Mjeseĉevog utjecaja. Omiljeni
dio tjedna je vikend koji
posveti pisanju, gledanju
omiljenih filmova i kavama s
prijateljima. Pokušao sam u
tom trenutku izvući iz Ivone
ime njezinog deĉka, ali Ivona
kaţe da je slobodna (nimalo
ne vjerujem u to!). Najdraţa joj
je serija Igra prijestolja zbog
toga što voli kraljevsko
uređenje i kraljevske spletke i
jako ju privlaĉi povijesna
tematika.
Stranica 20 Svezak I., Izdanje IV.
sijeĉanj 2018.
EKOOS Stranica 21
31. sijeĉnja 2018.
Posebno ju je privukla zbirka
pjesama Georgea R. R.
Martina „Pjesma leda i vatre―.
Od najdraţih likova izdvojila bi
Daenerys Targaryen i Jona
Snowa. Kada se umori od svih
dnevnih aktivnosti, osmijeh joj
izmame njezine tri maĉke.
Budućnost...
Ivona razmišlja o odlasku iz
Hrvatske jer misli da će tako
bolje upoznati drugaĉije
kulture i steći dodatno
poštovanje prema razliĉitosti.
Kako je znatiţelja jedna od
n jez in ih osob ina, ţe l i
upoznavati nove ljude.
Posebno voli englesku kulturu
i naĉin ţivota. Ivona mi je
rekla svoj najdraţi citat na
engleskom jeziku:
I know why he burned the
books.
- Why?
Because he wrote them.
To je Ivona. Ako na školskim
h o d n i c i m a s u s r e t n e t e
jednostavnu djevojku, ako vas
okrzne ramenom, to nije zato
jer vas ne vidi, jer je
„zloĉesta―, nego jednostavno
zato što smišlja neki novi
nastavak svojih romana ili
kakvu novu pjesmu!
Dodajemo web stranice na
kojoj moţete proĉitati Ivonine
knjiţevne uratke:
https://www.knjizevnost.hr/ivona-
martincevic-biografija/
https://www.wattpad.com/user/Yvo
nne_lost__dreamer
Novinar: uĉenik Gabrijel Kneţević, 4. f
SIJEČANJSKA DEPRESIJA
Blagdani su iza nas, veselje
koje je vladalo u našoj obitelji,
miris hrane koju je mama
pomno spremala, bor u sobi
koji je strpljivo ĉekao da ga
okitimo, pšenica koja je
ponosna i uspravna krasila
blagdanski stol, doĉek
novogodišnje noći, sve je
prošlo, sreća s lica kriomice
o d l a z i , t a d a n a s t u pa
sijeĉanjska depresija ili
sijeĉanjski blues. Sada kada
se treba okrenuti budućnosti i
vratiti obavezama, zimi
posta je de pr i mi r a juće .
Sijeĉanjska depresija nastala
je na temelju izraza tuţni
ponedjeljak.
Radi se o ponedjeljku zadnjeg
cjelovitog tjedna sijeĉnja koji
je navodno najdepresivniji dan
u godini. Na to utjeĉu zimske
v re me nske ( ne ) p r i l i ke ,
nagomilan novĉani dug nakon
prekomjerne blagdanske
potrošnje, vrijeme proteklo od
Boţića, trenutak kada
poĉinjemo shvaćati da
nećemo biti u stanju drţati se
svojih novogodišnjih odluka,
niske razine motivacije i
osjećaj da bismo morali
poduzeti određene akcije.
Ţelim naglasiti da pad
raspoloţenja u sijeĉanjskim
danima ne mora nuţno biti
znak depresije.
Varijacije su raspoloţenja
n o r ma l n e i o d re đ e n o
povlaĉenje u z imskim
m j e s e c i m a p r i r o d n o .
Sijeĉanjska depresija nas
moţe potaknuti i da malo
zastanemo, razmislimo o sebi,
ţivotu i vr i jednostima.
Sijeĉanjska se depresija ĉesto
povezuje i s društvenim
mreţama, manje smo u
kontaktu s voljenim osobama.
Izvor: http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/upoznaj-sebe/sijecanjska-depresija-prepoznajte-simptome/
Također je vaţno znati da pad
raspoloţenja sam po sebi
potiĉe i negativne misli.
Izvor foto: http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/upoznaj-sebe/
sijecanjska-depresija-prepoznajte-simptome/
Brojna su istraţivanja to
potvrdila: svi se mi, kada smo
neraspoloţeni, prisjećamo
uglavnom negativnih stvari i
skloni smo vjerovati da su te
negativne misli ĉinjenice.
No zapravo kako bismo stali
toj depresiji na kraj, trebamo
se pobrinuti ispuniti sve što
smo sebi u ovoj godini
„zacr ta l i ― , ust ra jat i u
ostvarenju ciljeva, ne ţivjeti u
nerealnim snovima i osvrnuti
se oko sebe te se ne obazirati
na bezrazloţne kritike.
Umjesto da se ţalimo na
prosjeĉno topli sijeĉanj i loše
raspoloţenje nakon blagdana,
moţemo se više baviti
stvarima koje volimo, zimskim
radostima te tako pripomoći
sebi da nas sijeĉanjska
depresija zaobiđe.
Već 27. godinu odrţava se
S m o t r a l i t e r a r n o g ,
novinarskog i dramskog
stvaralaštva uĉenika osnovnih
i srednjih škola u Republici
Hrvatskoj – LiDraNo. Školska
smotra LiDraNo u našoj Školi
odrţana je 19. sijeĉnja.
Školsko povjerenstvo odluĉilo
je na sljedeću gradsku razinu
uputiti sljedeće uĉenike i
radove te njihove mentorice:
literarno stvaralaštvo:
1. Ivona Martinĉević, 4. f -
prozni tekst „Naviko sam biti
sam― (mentorica Blaţenka
Budimĉić, prof.),
Stranica 22 Svezak I., Izdanje IV.
sijeĉanj 2018.
LiDraNo – REZULTATI ŠKOLSKE RAZINE SMOTRE
Izvor foto: http://likaclub.eu/tmpnew2/wp-
content/uploads/2017/01/pexels-photo-293029-1-730x480.jpeg
2. Marin Topalov, 4. f - prozni
tekst „Medeni kolaĉići―
( m e n t o r i c a B l a ţ e n k a
Budimĉić, prof.),
3. Marko Vidaković, 4. b -
prozni tekst „…ruţa, plava,
lijepa, mirisna― (mentorica
Marija Luc, prof.).
novinarsko stvaralaštvo:
(mentorica Blaţenka
Budimĉić, prof.):
1. Bruno Ćosić, 4. h –
samostalni novinarski rad –
intervju „Tko je i što radi
p r o f e s o r e d u k a c i j s k e
rehabilitacije―,
2. Gabrijel Kneţević, 4. f –
samostalni novinarski rad –
reportaţa „Ustrajni borac―.
dramsko stvaralaštvo:
A ) p o j e d i n a ĉ n i n a s t u p
(mentorica Marija Luc, prof.):
1. Marko Jagustin, 4. e –
kazivanje poezije (Dragutin
Tadijanović: „Prsten―),
2. Gloria Ninković, 4. e –
m o n o l o g ( M . Z u s a k :
„Kradljivica knjiga―).
Novinarka: uĉenica Viktorija Gudelj, 2. b
EKOOS Stranica 23
31. sijeĉnja 2018.
B) skupni nastup – dramsko-
scenska igra „Smiĉiklasova 13―
(mentorica Blaţenka Budimĉić,
prof.):
1. Elena Atanasovski, 3. f
2. Toni Hunjadi, 3. f
3. Bruno Jarabek, 3. f
4. Anamarija Lagator, 3. f
5. Dominik Mršo, 3. f
6. Marko Rešetar Rudić, 3. f
7. Helena Vlaškovac, 3. f
Gradska razina Smotre LiDraNo
odrţat će se 26. sijeĉnja 2018. u
Medicinskoj školi Osijek (literarno
i novinarsko stvaralaštvo) i u
Djeĉjem kazal ištu Branko
Mihaljević u Osijeku (dramsko
stvaralaštvo).
Ţelimo našim uĉenicima i
njihovim mentoricama uspjeh
iako je već i plasman na gradsku
razinu određeni uspjeh budući da
u LiDraNu mogu sudjelovati svi
uĉenici svih srednjih škola.
OBAVIJEST MATURANTIMA
Dragi maturanti,
bliţi se završetak srednje
škole i mnogi od vas su pred
velikom odlukom: Kamo
nakon srednje škole? Hoću li
raditi ili studirati? Ako još
niste odluĉili kamo nakon
srednje škole ili niste sigurni u
svoju odluku, moţete ispuniti
U p i t n i k i n t e r e s a i
kompetencija koji se nalazi na
l i n k u : h t t p s : / / e -
usmjeravanje.hzz.hr/Predanketa
Pomoću ovog upitnika
ocjenjivat ćete svoje interese i
kompetencije. Ispunjavanjem
upitnika doći ćete do liste
zanimanja koja su u skladu s
vašim odgovorima. To vam
moţe pomoći u odabiru
z a n i m a n j a , d a l j n j e g
školovanja i posla. Također,
više informacija o izboru
zanimanja moţete pronaći na
stranici: http://www.cisok.hr/moj-
izbor
Svim maturantima ţelimo
uspjeh na Drţavnoj maturi i u
daljnjem obrazovanju!
Izvor foto: http://emedjimurje.rtl.hr/skolski-kutak/meduopcinska-smotra-lidrano-2018-za-gornje-medimurje-u-os-strahoninec
EKONOMSKE VIJESTI
Izvor foto: https://e-usmjeravanje.hzz.hr/Predanketa
Blaţenka Budimĉić, prof.
Raspored događanja
15. siječnja 2018.— početak 2.
polugodišta i nastave
18. siječnja 2018.— predstavljanje projekta „Abeceda pismenosti“ s
početkom u 11:00 sati
26. siječnja 2018.— Gradska razina Smotre LiDraNo , Medicinska škola
Osijek
26. siječnja 2018.— DAN
ZAGRLJAJA
30. siječnja 2018.— Hrvatsko narodno kazalište—predstava
„Krvavi svatovi“, u 18:00 sati
Stranica 24
2. financijska znanja i
po n a ša n j e t e z a š t i t u
potrošaĉa,
3. elektroniĉko poslovanje.
Uĉenici su slobodno vrijeme
proveli na Adventu u Zagrebu,
koji je proglašen jednim od
najljepših Advenata u Europi.
U ĉetvrtak 14. prosinca
2 0 1 7 . g o d i n e
uĉenici Ekonomske i upravne
ško le Os i jek pos je t i l i
s u Z a g r e b a ĉ k u
burzu i Hrvatsku narodnu
b a n k u u o r g a n i z a c i j i
nastavnica Zore Biuklić,
Jadranke Kristić i mr.sc.
Marije Mesić Škorić, prof.
Uĉenici su upoznali:
1. poslovanje Zagrebaĉke
b u r z e i o s n o v e
financijske pismenosti,
Svezak I., Izdanje IV.
sijeĉanj 2018.
POSJET UČENIKA ZAGREBAČKOJ BURZI i HNB-u
prosinac 2017.
pon. uto. sri. ĉet. pet. sub. ned.
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31
siječanj 2018.
Izvor foto: http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/zagrebacka-burza2
EKOOS
Međunarodni dan zagrljaja
obiljeţava se 21. sijeĉnja.
Obiljeţavanje tog dana
pokrenuo je još 1986.
godine Kevin Zaborney i to u
SAD-u, a s vremenom se
obiĉaj proširio i na ostatak
svijeta. Zaborney je odabrao
datum 21. sijeĉnja jer se
nalazi između boţićnih i
novogodišnjih praznika te
Valentinova. U tom je
razdoblju zagrljaj najpotrebniji
jer to je razdoblje, prema
n e k i m i s t r a ţ i v a n j i m a ,
najdepresivnije u godini.
Svrha je proslave tog dana
potaknuti ljude na ĉešće
grljenje obitelji i prijatelja.
Grljenje je toliko vaţno da od
1992. godine postoji Institut
za istraţivanje dodira na
sveuĉilištu u Miamiju. Grleći
se gradimo povjerenje, osjećaj
s i g u r n o s t i i j a ĉ a m o
povezanost s osobom koju
grlimo. Donosi nam puno
k o r i s t i , a n a j b o l j e
od svega jest to što je
POTPUNO BESPLATAN!
I naši su uĉenici proslavili Dan
zagrljaja te upriliĉili aktivnost
26. sijeĉnja 2018. u Školi.
Uĉenici 2. a i 3. f razrednog
odjela sudjelovali su u izradi
plakata, a središnja se
aktivnost odrţala u petak.
Naši su uĉenici dijelili zagrljaje
srcem i iskrenošću, a
aktivnosti su se pridruţili,
osim uĉenika, i naši
nastavnici. Hvala svima na
VELIKOM srcu i podršci!
U srijedu, 30. sijeĉnja 2018.
naši će uĉenici moći pogledati
prvu od preostale dvije
predstave koje su planirane
za ovu školsku godinu. Rijeĉ je
o drami F. G. Lorce „Krvavi
svatovi―. Predstava poĉinje u
18:00 sati. Ţelimo dobru
zabavu svim uĉenicima i
njihovim nastavnicima!
Stranica 25
Dan zagrljaja u našoj školi
Najava: Predstava u HNK-a, Lorca: Krvavi svatovi
sijeĉanjsko
izdanje 2018. Izvor: http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/medunarodni-dan-zagrljaja
Izvor foto: http://www.hnk-osijek.hr/hnk/index.php?option=com_content&view=article&id=945:krvavi-svatovi&catid=93:gornjidionaslovnice
Trg sv. Trojstva 4
31000 Osijek
Ekonomska i upravna škola
Osijek
Prekrasnim glazbenim i
scenskim programom naši su
uĉenici uljepšali dan djeci i
njihovim roditeljima kojima
blagdani , bez pomoći
sugrađana, ne bi bili tako
radosni. Akciju su vodile
rehabilitatorica Jelena Soudil-
Prokopec i nastavnica Vlasta
Svalina. Na ponos Škole!
Školski volonterski klub, kao i
prošle godine, upriliĉio je
dodjelu darova za djecu-
korisnike humanitarne udruge
„Rijeka Ljubavi―. Dana
20.12.2017. Udruga je
organizirala dodjelu boţićnih
darova za oko 200 socijalno
ugroţene djece grada Osijeka,
a dio slatkiša za djeĉje
paketiće prikupili su i volonteri
Ekonomske i upravne škole
Osijek. Volonteri su nekoliko
tjedana izrađivali boţićne
ukrase te ih na prigodnom
štandu, na Trgu Ante
Starĉevića, razmjenjivali za
donacije građana našeg
grada. U akciji prikupljanja
slatkiša i igraĉaka sudjelovali
su i ostali uĉenici naše škole,
kao i nastavnici.
UDRUGA „RIJEKA LJUBAVI― i NAŠI VOLONTERI
031/212-670
fax: 399-353
e-mail: [email protected]
Web: http://ss-ekonomska-upravna-
os.skole.hr/
sijeĉanj 2018.
Uredništvo:
Doris Glumac, prof.
Recenzentice i lektorice:
Aktiv Hrvatskoga jezika
i
Dunja Novak, dipl. oec.
Maja Kurtović, prof.
Sanda Duk, dipl. oec.
Jelena Soudil-Prokopec, prof. i Vlasta Svalina, prof.
Logo novina: Sanda Duk, dipl. oec.
Internetska stranica: Draženka Galošević, prof.