POJAM POLITIKE

Politika je vjetina obavljanja drutvenih

i dravnih poslova usmjerena na

postignue najveih rezultata radi opeg

dobra.

Razlikujemo: opu politiku

( lokalnu, dravnu i meunarodnu) i

posebne politike ( socijalnu,

obrazovnu)

Vlast su sustavi, mehanizmi koji provode zakone. Postoje 3 tipa legitimne vlasti: 1) racionalna 2) tradicionalna 3) karizmatska Mo je sposobnost da se nametne vlastita volja usprkos moguim protivljenjima. Politika utakmica sukobljavanje, saimanje i doraivanje politikih opcija s

ciljem ostvarivanja ideala i osvajanja vlasti. Politiki govor ima za cilj oblikovati ponaanje ljudi i njihova politika, socijalna i

ideoloka gledita . Vrste: ekskluzivni rabi se u krugu politiara, pun je argonizama, demokratski jezik tolerancije i dijaloga te totalitarni karakteristian za totalitarne sustave

NAROD Narod je zajednica ljudi koji ive na odreenom dravnom teritoriju, komuniciraju istim jezikom i njeguju iste tradicijske obiaje. Moemo ga promatrati kao demos (stanovnitvo), etnos (zajednica) i puk (sociopolitika kategorija) Nacija je stabilna globalna zajednica koja se moe konstruirati kao politiki suveren narod na odreenom podruju. Ona ima prepoznatljivu kulturu i autonomni gospodarski ivot. Vaan je osjeaj pripadnosti. Pojam nacije javio se u 19. st.

GRAANIN

Graanin je subjekt privatne sfere unutar graanske zajednice koji zbrinjava vlastitu egzistenciju. Kao graani smo svi razliiti u pogledu svojih sposobnosti, interesa i zalaganja.

DRAVLJANIN

Pojam dravljanin oznauje pripadnika odreene dravne zajednice. Dravljanin je nositelj prava i u odreenoj dravnoj zajednici predstavlja subjekt

javne sfere. Status dravljanina priznaje se na osnovi roenja i pretpostavke da je ta osoba sposobna razumno prosuivati o dravnom boljitku. Osnova pojma dravljanin je da smo svi jednaki pred zakonom MANJINA je skupina koja ini manji dio stanovnitva odreene drave iji lanovi imaju etnike, vjerske i druge znaajke razliite od ostalog dijela stanovnitva. Naini rjeavanja pitanja manjine: asimilacija (prilagoavanje modelu ponaanja etnike veine),melting pot (mijeanje kulture veine i manjine pri emu nastaje novi kvalitet te kulturni pluralizam (priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih etnikih skupina)

KAKO SE STJEE HRV. DRAVLJANSTVO?

Stjee se podrijetlom, roenjem na teritoriju RH, priroenjem i meunarodnim ugovorima. Podrijetlom: - ako su oba roditelja u trenutku roenja djeteta dravljani RH

- ako je jedan roditelj dravljanin RH i dijete je roeno u RH - ako je jedan od roditelja dravljanin RH a dijete je roeno u

inozemstvu Priroenjem (vrijedi za strance, lanak 8): - strana, punoljetna, radno sposobna

osoba ima ili e dobit otpust , boravi u RH, zna jezik i latinicu te potuje zakone

- iseljenici, njihovo potomstvo ne mora zadovoljit te uvjete kao i stranac u braku sa dravljaninom RH, stranac od posebnog znaenja za RH

KAKO PRESTAJE HRV DRAVLJANSTVO? Prestaje otpustom, odricanjem i po meunarodnim ugovorima.

Otpust: - ako osoba dobije 2. dravljanstvo moe zatraiti otpust od dravljanstva RH (mora biti punoljetan, podmiriti vojne obaveze, obitelj, raune, donijeti potvrdu da e dobiti drugo dravljanstvo)

TIPOVI POLITIKIH POREDAKA Politiki poredak je oblik organiziranja vlasti i moi. To je oblik organiziranja

drutvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i ureen odnos izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Svojstvena mu je procedura biranja ili imenovanja vritelja vlasti.

Demokracija (vladavina naroda) javila se u antikoj Grkoj u Ateni - atenska demokracija (Periklovo doba) robovi, ene i mlai od 30 ne glasaju. Temelji se na diobi vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku te ima odgovarajui ustav u kojem moraju biti i temeljne slobode. Politiki sustav se mora temeljiti na suglasju politikih subjekata o vanim dravnim pitanjima.Tipovi demokracije : direktna (svi odluuju, danas ostvariva putem referenduma ) i predstavnika (biraju se zastupnici).

Republika ope dobro je vladavina vie subjekata za ope dobro sviju. Prema odnosu izvrne i zakonodavne vlasti razlikujemo: predsjedniku (izvrna neovisna o zakonodavnoj vlasti SAD) i parlamentarnu (izvrna vlast odgovorna parlamentu Njemaka). Kako u republici vlada vie subjekata razlikujemo demokratsku (nositelj suvereniteta je cijeli narod) i aristokratsku (nositelj suvereniteta je dio izabranih), predsjedniku (vlast podijeljena izmeu predsjednika i parlamenta) i parlamentarnu (vlast proizlazi iz parlamenta - HR).

Diktature klasina diktatura, totalitarizam, tiranija razlikuju se kroz povijest tiranija je najstariji oblik

Tiranija samovlast, samovolja na vlast se dolo silom. Vladar niti je izabran niti mu je priznato nasljedno pravo.

Diktatura vlast jedne ili vie osoba koje monopoliziraju vlast u dravi centralizacija, nema nikakve podjele vlasti. Na vlast se moe doi dravnim udarom, suspenzijom ustavnih prava. Mogu biti cezaristike (manipulira se kolektivnim osjeajima naroda - Hitler) i totalitarne (drava odluuje o svemu ak i o privatnom ivotu pojedinca).

Totalitarizam tal. totalitario sveobuhvatno. Rairena na Kubi i Sj. Koreji. To je moderna diktatura 20. st. Na elu se nalazi jedan voa koji vlada uz pomo velike partije koja odluuje o svemu (mediji, odgoj mladih, vojska...). vri se teror nad stanovnitvom pomou tajne policije.

Monarhija vladavina jednog subjekta za ope dobro sviju. Vlast je u rukama monarha. Razlikujemo vie vrsta monarhija: apsolutne (vladar vlada apsolutno), ustavne (vladar vlada po ustavu) i parlamentarne (parlament je glavni).

LEGITIMNOST prihvaenost od strane podreenih, odnosno uvjerenje da je

vlast dobra LEGALNOST djelovanje u skladu sa zakonom

POLITIKE STRANKE

Politike stranke su interesne organizacije graana formirane radi zajednikih interesa, oblikovanja politike volje i borbe za vlast na izborima. (*To su organizacije koje se putem izbora bore za vlast u dravi.*). Pojavile su se u Engleskoj krajem 17. st., ali ozbiljnije poinju djelovati u 19. st. poveanjem broja sudionika. Prve politike stranke u Hrvatskoj su nastale u 2. polovici 19. i poetkom 20. stoljea (Narodna stranka, Stranka prava i Hrvatska puka seljaka stranka

Na elu stranke su profesionalni politiari, zatim politiki slubenici, aktivisti (volonteri), lanovi i simpatizeri.

Stranke se financiraju iz prorauna (parlamentarne), lanarina, donacija i sponzorstva.

Podjela stranaka: 1) po tipu organizacije: ljevica, desnica, centar 2) po svjetonazorskoj orijentaciji: radnike, seljake, graanske 3) prema programskim ciljevima: konzervativne, liberalne, socijaldemokratske, demokranske, komunistike

Konzervativne stranke se ele ouvati od naglih promjena. Njihovi programi vani i na podruju kulture gdje zastupaju tradicionalistiko miljenje. To je zapravo duhovna ideologija koja priznaje i opravdava postojee te trai drutvenu harmoniju i mir.

Liberalne stranke nastaju kao pokret graanstva protiv sustavnih ogranienja ivljenja i neograniene vlasti vladara. Trai se sloboda i pravo. U programu tih stranaka prisutno je filozofsko, politiko i gospodarsko oitovanje.

Socijaldemokratske stranke utemeljuju svoje politiko djelovanje produbljivanjem politike demokracije i socijalnih sadraja. Ciljeve postiu reformama. Njihov razvoj pratimo kroz njemake socijaldemokratske partije koja se osniva 1848. godine.

Demokranske stranke utemeljene su na socijalnom kranskom nauku. Pojam ljevice, desnice i centra potjee iz doba Francuske Republike a oznaavala je poloaj politikih predstavnika u parlamentu.

Ljevica oznaava razliite struje revolucionara i reformista koje su nadahnute ideologijom oslobaanja radnike klase i stvaranjem besklasne zajednice.

Desnica znai opciju konzerviranja povijesnih vrijednosti, nepromjenjivost u ljudskim naravima, protuliberalno i proturevolucionarno politiko djelovanje.

Centar oznaava politiko djelovanje izmeu ljevice i desnice. To je opcija izbjegavanja krajnosti, nasilja i nestabilnosti.

IZBORI Izbori su postupak pomou kojeg narod povjerava obavljanje funkcija politike

vlasti predstavnikom tijelu u predstavljanju njegova suvereniteta. Oni su time izvor i temelj legaliteta i legitimiteta sustava dravne vlasti. To je proces pomou kojeg narod bira predstavnike u predstavniko tijelo parlament. Kljuni elementi su raspisivanje izbora, utvrivanje sastava birakog tijela, utvrivanje rezultata izbora, odreivanje broja mandata i utjecaj izbornih rezultata na stranaki sustav.

Raspisivanje izbora je uobiajen nain postizanja posredne demokracije. Razlikujemo 3 vrste izbora: 1) kompetitivni osigurano pravo i sloboda izbora

2) semikompetitivni ograniena sloboda izbora 3) nekompetitivni uskraena sloboda biranja

Pri raspisivanju izbora postoji zakonska odreenost raspisivanja izbora, unaprijed utvrena pravila provoenja izbora i nadzor nad njima te mehanizmi provoenja izbornih rezultata.

Utvrivanje sastava birakog tijela tko ima pravo birati. Ope pravo glasa postie se aktivnim birakim pravom graana odreene dobi (18-21 godina). To je pravo dravljanina neke zemlje da bira i bude birano osim osoba koje su sudski liene graanskih prava, graana koji su izgubili poslovnu sposobnost ili su pod starateljstvom odnosno graana s nekim posebnim ogranienjima.

Biraki popisi obnavljaju se za svake izbore jer je potrebno evidentirati sve graane s birakim pravom. U vrijeme izbora su dokument dokazivanja birakog prava i evidencije biraa.

Utvrivanjem izbornih rezultata dolazi da raspodjele mandata ili diobe zastupnikih mjesta