(71 A. . H,.

··~

PoJedini broJ 0.50 Din. POST ARINA PLAĆENA U GOTOVU

Nt. LIST IZLAZI TJEDNO.- GODišNJA REDOVIT ... PRET-PLATA DIN 30, D03ROTVORNA DIN 50. - ZA I 0-ZEMSTVO DI 60. - OGLASI PO NAROCITOJ TAR!fl.

GODIN~ Xl. BROJ 11 . ADRESA UREDNišTVA I UPRAVE: SIBENIK pp. 17.

Veličina čovjeha U predkrlćanski!l vremena, l<ad su

vladali krivi pojmovi o Bogu, nije se nl čovjek, nl čovječja vrijednost pra­vo cijenila. Onda je pravi čovje!< bio saMo vrhovni nosilac vlasti: kralj, car, tiranin. Svi drugi su bill njegovo sred· stvo i roblje, koje je imalo samo to pravo, da po Boiju časti l služi: kra­lja, cara, tiranina.

Kristovim dolaskom na svijet pri­znala se u svakom čovjeku, l najprlpro­stijemu i najslromaln!jemu, njegova prava vrijednost. čovjek je po Kristu postao velik! l otada je svaki, po svo­joj unutarnjoj vrljednosfl, jednakopra­van s vladarima l kraljevima.

čovjek je otkupljen Krlsfovom 'krvlju! Krist je postao čovjekom, trpio l umro - a samo rad! čovjeka! Dosfa )e spomenuti: 'Masllnskl vrt, Pllatovu sudnicu l Kalvariju, pa da upoznamo, s koJom je eljenom čovjek proclje­ftjell.

Sto znači sva zemlja l čitav sve­mir prema vriJednosti jednoga čovje­kal - Na to pifanje pravilno nam od­govara spoznaja, da Krist nije postao najveći Patnik nl radi zemlje, nl radi svemira, već radi čovjeka.

čovjek je besmrtan, u koliko je duhovno biće. l bal po svojoj duhov­nosfl toliko se prlbllfava Bogu, da po­s1aJe Njemu sličan. Po tome su svi lju­di među sobom brata l djeca jedno­ga Istog Oca, jednakovriJedni 1 Je­dnakopravni.

To visoko, uzvileno pojmovanJe o čovjeku, poJmovanJe koje je bitno krltanstvu, sve vile se zaboravlja i lvlfesno se zabacuJe.

Savremeni život i civilizaciJa opet smatraju čovjeka, kao i sfaro pogan-3tv'o, pukim sredstvom, živim predme­'fom l robom.

Eto, na primjer,' iivot tolikih ra­d~tlka flvot je roblja. Prikovani uz strojeve kao sredovječni gallotl po­jjfaju puko sredstvo Izrabljivanja i o­bogaćivanja. l, često pu1a, direktori, tvornica mnogo vile pažnje posvećuju sigurnosti l pravilnom radu strojeva nego zdraviJu l sigurnosti ljudi -radnika. - Kao da sve na sviJetu niJe .radi lovjeka, a čovjek radi Boga!

Sto znači čovJek u očima danal­-njlh vlastodrfaca, koJI uče da se mora sve !rtvovati na oltaru rase, naroda 111 d rfava J - Ko se ogrljell o vrhovno bofanstvo rase 111 driave, taJ mora u 'koncentracione logore 111 ogreznu11 u vlastitoJ krvi pod uboJitim pulčanlm tanetima!

Šlhenlk, 14. oiujka 1940.

Što bliže Njemu! .. Sirite "Katolik"

Niti smo poli tičari niti ratni stru­čnjaci, da bismo mogli o lomu pov i­šenim glasovima govorit i, ali, kol1ko vidimo, sve je u stanju nekog ner­voznog pripremanja; izgleda da se nekima hoće pokazati svijetu i vije­ku: ko je jači, ko slab iji, ko će biti prvi, a ko drugi, a malo im je pri to­me do toga, koliko će života kod toga pod ledinu, što od praha, što od glada.

Zaplelo se klupko, poigrala se kolo, a trka kako svrši.

Od prvih dana ljudske povijesti, pa do najzadnjih časova naših dana, uvijek je bilo borbe i obračuna, puši­la se krv s njiva, koje su dane za hranu i piću ljudima. Glave su padale s pravde i nepravde, s grubijanslva i neuglađenosti, s tiranije i sile i svih nagrda plemenitosti srca. Prvi rat se zametnuo, to treba orkanski jakim gla­sovima povikati, s bogatstva, a ne si­romaštva; nije ga diktirao glad praz­noga želuca, nego obijest bahatost i za još sočnijim pašnjacima. Tako go­vori Sveta Knjiga.

Kažu da više nismo grubi, nego pitomi; da nismo natražni, nego na­predni; da nismo mračni, nego osvi­jetljeni; da nismo uskogrudni, nego socija lni; da nismo nepravedni, nego pravedni. Rat, onda, nije stoga, jer smo surovo nerazumni. Da nije, mož­da, i opet rat radi bogatstva, a ne si­romaštva; iz obilja, a ne oskudice.

Tako je. Ni bogatiji ni obilatiji nikada na­

rodi nisu bili, a kolju se i mrcvare da­nas kao malo dosad. Ako sam gladan ja, ne znači da je sva zemlja gladna, ako sam bos i go ja, ne znač i da zemlja ne može više odijevati i obu­vati djecu svoju. U tomu upravo i jest tragika naprednoga našeg vre­mena, što zemlja pliva u obilju, a mi­lijuni kriču za najnužnijim u životu.

'Cinjenica je jedna, teška i groz­na, čovječanstvo umire od qladi, a kupa se u obilju, jer je zemlja spo­sobna hranili daleko veće milijune ži­vota, nego što ih zemlja danas ima .

. . . . . - . . l . • • ' o ~ • • • • , . . . ' . ~ ·-.: . .

Oglašujte u ,.Katoliku"

čovjek Joi najmanje teil na ko­munističkoJ tezulJI. Na njoj Je on sit­niJI l neznatniJI od makova zrna. Po~­

puno se gubi l nestaje u ogromnoj mrtvoj, hladnoj tvornici, koja se zove: kolektlvlstlčko drultvo. U tom drultvu moral se odreći svoje ličnosti l prava na svetu obiteljsku sretu: na kutu,

Sirotinjske čovječanstvo je razapi­njane na križeve stradanja i uzdisaja . l lo traje s pokoljenja na poko ljenje u većim ili manjim razmacima. Uvi­jek je ono stavljano pod nakovanj p atnja , a još mu fali samo to, da bu­d e orošeno krvlju svoj1h izabranih si­neva.

Znamo da je život borba, al i da o n mora bili ovakva borba, to nije zap isa no u planovima onoga koji je dao temelje zemlj i. Mi znamo za sla­bosti svoje naravi, znamo za pad po grijehu prvih roditelja, mi znamo da kroz trnje imamo prolaziti, da dobi­jemo krunu ž ivota. Ima tih patnja, i­ma lih boli, ima toga trnja u bolesti i uzdisajima kojih nas ne oslobađaju svi socijalni sistemi. Ima smrti brze i nagle, u mladosti i ljepot i. To je ha­rač za pad po Adamu. Ali, jednoga n_ mor.J biti, a, ako dođe nesmotre­no, u tomu je v isina napretka i pro­svijetljenosti da se ukloni i skrati, a lo je rat. Bez njega mogu bili oni ko­ji su pokročili u oplemenjivanju srca i odgajanju naravi čovjekove.

Mir se ne nosi na kopljima i no­ževima. Takav mir može biti samo primirje po volji onoga koji je ostao jači, ali ne mir trajan i svet u komu niču i cvatu plodovi ljudskoga stva­ranja na zemlji, koju je Bog obdario svakim blagom.

Komunisti ka,žu da će biti mir, kada sruše kapitalizam, a kapitalisti, kada sruše komunizam; Englezi kažu da će biti mir, kada nestane Nijemaca, a Nijemci, kada sruše Eng leze; demo­krati, kada bude vladala demokracija, a diktatori, kada bude vladala d ikta­tura, i tako redom. A ko od svih njih govori, da će biti mir samo onda, ako čovjek čovjeku bude brat? Niko. Zato ne vjerujemo u njihov mir. Sta će nama obite lj, koja stanuje pa i u lijepoj kući, za bogatim stolom, ako se braća u toj kući ne ljube, nego mrze; ne pomažu, nego odmažu; dnevno mržnja, srdžba, osveta, prijet­nja, nikada u miru, ni pri radu, ni pri počinku, ni na njivi ni pri zdjeli. Pače i za nožima posižu. Bolje je mir s o­nim »Što Bog i kuća dade«, nego ne­mir s gospodskim objedima. A što tek onda, kada je li jepa kuća i hrana, a u kući b ratska ljubav i suradnja!

ženu l djecu. l na koncu tl ne ostaje

nilta osim krvničkoga biča koji tl sva­ki dan zuji povrh glave.

A Ito je tek čovjek za ratnike l krvofedne osvajače, koji zemlju pre­tvorile u svjetsku klaonlcul - Gdje

je na zemlJI takvo bogatstvo, radi kojega bl bilo vrijedno !rtvovali samo

jedan ljudski !Ivot! Sto znači l nekoli­ko hiljada kilometara zemljine povr­

llne prema trpljenju milijuna ljudi, pre­ma plramidama ljudskih lubanja, koje padole l koje će jol pasti u strahovi­tlm bratoubilačkim borbama za osvo-

RUKOPISI SE E VRAćAJU. BROJ ćEK. RACU A 23.121

Jedan jedini to uči i propovije da: nauka Mučenika Isusa Krista. Sto bli,ži Njemu, to bliži sreći čovjeka. A dru­gi neka g ovore što hoće .

Junior

Rat u finskoj prestao PosliJe 104 dana junačkog ot pora Flo-

ka je btla prisiljena sklopiti mtr sn So­v je tima, jer je strana po mo dijelom izostala, a dijelom bilu pre porn i nedovoljna. Fin­ci su razočarani držanjem zapadnih sila, koje nije ·u htjele pravodobno poslati Fi n-koj pomoć, kao i držanjem jedinjenib merlčkih Država, koje nakon tri mjese­

ca deklamiranja o simpatijama odobravaju istom sada zaJam, ali ne za vojničke svr­he. a roči to su razočarani držanjem !h•ed­ske, od koje u odmah na početku očeki­

vali vojničku pomoć.

Finsko-sovjetski sporazum potpisan je 13. t. mj. u 3 i po sata ujutro. porazum predviđa, da se 13. ožujka u 12 sati obu­stave neprijateljstva. Do 15. ožujka u l O sati prije podne moraju trupe da se po­vuku na novu granicu. Ugovor predviđa,

da odmah otpočnu privredni pregovori. U­govor o miru potpisali su Molotov, pred-jednik odbora za vanjske poslove Zda­

nov i komandant brigade Vasiljev ki. Od strane Finske ugovor su potpisa li pred­sjednik vlade Rytti, Paasikivi, general Valden i poslanik Finske Vojtoma.

Prema ovom ugovoru ovjetska nija dobi ja cjelokupnu Karelijsku prevlaku, cje­lokupnu obalu jezera Ludoga i poluotok Ribnji i Sredni u oblasti Petsamo. Polu­otok Hangoa i okolno podrućje izdaje se

ovjet koj Uniji pod zakup za trideset godi na. Zakupnina iznosi 5 milijuna fin­ski h maraka godišnje. ovjetska Unija u­potrebit će ovaj poluotok kao pomorsku bazu. Finska se obvezuje, da u arktičkim

vodama neće držati ratne brodove, pod­mornice ili avione izuzev manjih brodova. Jo§ se ovjetskn nija obvezuje, da će

evakuirati Petsamo. koji ostaje Finskoj. ovjetska nija dobija slobodni robni

tran it preko područja Petsama iz l orve­ške i u orve ku, i to bez carine i kon­trole. Dalje se predviđa izgradnja. ako je morruće, još tečajem 1940 .. željezničke pru­ge, koju će vezivati gradove Kandnlakau i Kemijiirvl.

Finskoj vlada velika potišteno t . .M.i­nistar vojske i pro vjete, nezadovoljni klopljenim mirom, predali su o tavke. U­

vjeti moskov ko!!a mira prešli su i najcr­nja očekivanja .

jenje no većih pokrajina l gospodar­sku prevlast u svijetu.

Kako Krist sa svog uzvlfenog pri­jestolja, poprskanog krvlju, gleda sa­milosno - bolno na ovo pakleno svjetsko komelanjel Onaj čovjek za kojega je On do dna Ispio čalu gor­čine, postao je kao uzorak bez vri­jednosti, hrpa mesa, obični materiJal i sredstvo.

Gledajući Krista na krlfu, postani­mo svijesni velike vrljednosfl svakoga čovjeka; l poltujmo u sebi l u drugo­me: ljudsko dostojanstvo.

lg.

l

SliRANA 2.

Općenito sc znklj u čcnjc ovoga ·ovjet­

sko-fin koga mim zn Fngle ku i Fran u­

sk u oznnčuj kao nepovoljnn ~vur. Pre­

tiž njihov u knndin tlviji, nn Balkanu i

kod o t11ih oeutrala a Llltltno će opa ti.

Privremeni proračun banovine Hrvatske Zagrebački »1-Irvatski Dnevnik« od H.

t. mj. ju,·lju iz S'eogroda :

»Prema sv mu sc čini, dn će fi nnnci­

julnu sum talno t Hrvat ke biti u veli­

koj mjeri ostvnrenu već J. travnja, ali dn

će potpuna finuneiju lnn samostalno t biti

zbog tehničkih razloga ostvarivana poste­

pena. Da sc prihvntilu želju predsjednika

dru Mačka te dn o odmah na vrijeme

po'lo na skupšfin ke izbore, postoja lo bi

danas znkonodnvno tijelo, koje je do no­

~e proračunske godine, t. j. do l. travnja

moglo ubrzanim po tupkom kao i prošle

!Odine donijeti novi ddnV'ni proračun, ko­

ji bi bio su tuvljcn tako, da u njemu bu­

dc proved na sporazumom znjumčcnn fi ­

nancijnlna amostulnost banovine Hrvat-

ke. Drža,•ni će p roračun medutim biti

ada dvanaestinama produžen, te će biti

n tuvljen i po ebnn privremeni prornčun

banovine Hrvatsko u obliku samostaln ih

dvanaestinu. Nakon isticanja ,·nžnosti ro­

ka t ih privremenih proračuna donijet će

se pravi dr~nvni proračun za 1940./1941.

godinu, kud bi e istodobno imnln i prove­

sti potpuna fionncijn lna samostalno t ba­

novine Hrvatske. P redsjednik dr 1aček,

ministar financija dr utej i odjelni pr d­

stojnik zn financijalne po love dr Frnnolić

rade ustrajno na poslu tvnra'njn financija l­

ne nmostalnosti banovine Hrvat ke - ko­

ji posao nije lak, jer su svi najosjetl jivij i

baš, kad e radi o novcu, što napose vTi­

jedi za ljude u Beogradu. Povodom toga

održana je sinoć u prcdsjcdni tvu vlade

konferencija, kojoj su s hrvat ke tnine

prisustvovali uz dra 1nčkn ministri dr :'u­

tej i dr ndres. n sn rpske trane mini­

stnr d r Konstanti nović i pomoćnik mini­

strn traovine Obra dović. t o,·oj e kon­

ferenciji uz gornja financijalna pitanja ras­

pravljalo i O nekim aktuelnim !lO podaT­

skim pitanjima. novom će se državnom proračunu

provesti štednja. Onn bi bila znatno veća,

nego 'to će biti, da nisu na tale 'nove po­

trebe, o kojima se mora voditi računa ob­

zi rom na medunarodnu političku situaciju.

lpak. se misli, da bi novi dr.tavni prora­

čun mogao biti za nekoliko stotina miliju­

na d. manji od do ada'njcga. Danas je u ka­

bi netu ministra d ra šuteja odr/.nno dugo

vijećanje izmed u mini tro. dra šuteja, o­

djelnog predstojnika dra Franolića s vi-

m clnovmcJmn, tručnjaeima, kako mini­

starstvo. financija, tako i nekih drugi h mi ­

nistarstava. Predstojnik dr F ranoli ć polazi

po svoj prilici večera iz Bcor radn u Za­

greb. Povodom ovog pitanja sutraiSnja »Prav­

da« donosi uz ostalo slijedeću zanimljivu

vijest: " vima članovimn vlade već su izda­

ne upute, dn izrade prijedloge .GR četiri

dvanac tine proračuna svoji h r orn . Već

tokom narednih dana pojedini mini tri s

ministrom financija drom utejom ra -

pro.vljnt će nacrte četiriju dvanae tion vo-

Poezrja Vinka Kosa*) (U povodu knjige ))VODOPAD«. Vla-

stita naklada. Zagreb 1939.)

Poezija vreo. kao vodopad,

u p je ·nik je prolaznik,

koji ll\·ata vječno t.

(1. ležnarić u Pogovoru)

Tko je redovno pra tio naše rev i­je, časopise i lis tove, već je odavna naišao na pjesme V inka Kosa. Raza­sute tu i tamo, one nam nisu mogle dat i pravu sliku vri jednosti Kosove poezi je. Pravu sliku vr ijednosti nje­gove poezi je poče li smo dobivati, kad smo p ročitali Kosove p jesme obje lo­danjene u kolek tivno j zbirci »Lirika hrvatskih sveučilištaraca«. U toj zbi rci Kos je zauzimao posebno m jesto. l već smo tada ustvrd ili , da je Kos pje­snik, koj i će mnogo dati.

Ta naša tvrdnja obis tinila se iz-

•) Vinko Kos: »Vodopad« Zn greb

(Kaptol 21) . ijena Din 20.

• KATOUKcc

ZIVOT ~ Cl~KVOM Crk'v0ni kalellldar

edjcljo., 17. lll. : Cvj !nico, pomcn­

dan Isusova ula ku u Jeruza lem. - Sv.

Pat ricij, biskup. Rodcn je g. 377. u Skot­

skoj. azvun je apo to! Irske, jer je bio

j udan od prvih cvnndco.slcih v je nika u

tamo njim stranama. Kn nije postao je bl­

skup. mro je g. -!60. u olfamdesctoj go­

dini ~ivota snv shrvan i istrošen u vino­

gradu Gospodoj m. Ponedjeljak. 18. Ill. : Sv. ći ril , blskuj).

Rodcn je u Jcruznlemu g. 315. Kao bi­

skup jeruzalemski bio je neu trnšivi potlor­

nl k prnvovjerjn . n vojom učen 'ću nu ­

daleko je prosio vio v. rkvu.

torak, 19. 111. : Sv. Josip, zaručnik

Bl. Dj. Marije. Po Božj oj od red bi bio je

s\1. Josi? ču var i hronitelj najsvetije obi­

telji, što je ikada opstojala na zemlji. Bio

je ru dn ik, i na tnj način znrn<.livu je

kruh vngdanji. Svi radnici slave sv. Jo-

ipa kao svoga za tih1ika. Papa Pio IX pro­

glasio je v. Josipn zn ..r.aš titnikn cijele

Crkve. rijeda, 20. 111.: Sv. iceta, bi kup i

veliki bora zn štovanje sv. liku. Radi to­

gn bio je prognan i u progon tvu predao

t vor i telju svoj u ispaćenu dušu. "etvrtak, 21. Lli. : Veli ki če tv rtak,

spomendan usta novljenja presv. Euharisti­

je, naj e cg otaj tvn Božje ljubavi. - Sv.

Benedikt, ustn.novitcl j znamenitog bene­

di k tinskog reda.

Petak, 22. Il l. : Veliki petak . Tuž<ni

pomendan Kri tove muke i smrti na kri­

iu. 3 s. popodne prekini rnd i sjeti e,

da je u 3 na Veliki petak za tebe

Krist no. križu izda hn uo.

ubota, 23. II I. Velika subota. - Sv.

Ni kon, mučenik . Pret rpio je mučeni čku

mrt u Cezareji Palestinskoj zajedno sa

99 drugova.

CVJETNA EDJELJA

čiT NJE blaženoga

Pav in A postola Filipljani ma (2, ll ): -

13ru 'o l Ovo osj~ćnjtc u e bi ku ko i u Kri­

stu Isusu, koji budući u obličj u Božjem

nije držao otimačinom dn je jednak Bogu,

nego je ebc poništio uzev · i obličje sluge

posta v'i ličan ljudi mn i vanjštinom nade

e kao čovjek. Ponizi sam cbc po tavši

po lu an do mrti no. križu. Radi čega i

Bog 1 jega uzvisi i duro n Mu imc koje

je nad vakim imenom (ovdje se pokle­

kne), dn e u Trne I u ovo pokloni svako

koljeno na nebu, nn zemlji i pod zemljom,

i S\·nJ...i jezik dn prizna dn je Gospodin

I u Kri t u Javi Boga Oca.

t LIJEDl EV . ĐELJE (pri

bl agoslovu palama maslina) po Mateju

(21, 1- 9). - ono vrijeme: Kad sc pri­

bliži I tl k Jerusalćmu i dođe u Betfagu

k maslin koj gori, po ln dva svoja učeni­

ku govoreći im: Po<.litc u selo, •to je pre­

mn vama i odmah ćete naći o licu pri''e­

zunu i oslića s njome 1 Od vežite i dovedi­

te k meni! J ako vam ko što reče, kažite,

da trebaju Go podu, i odmah će ih pu titi.

ovo sc ve dogodi lo, dn sc i puni, što

~~ ........ ~~

jib resornih proračuna. Na ist i će e

način vr iti i budgctirnnjc banovine Hr­

vatske.«

!azom prve Kosove samostalne zbir­ke, koja je nedavno objelodanjena pod naslovom »VODOPAD« .

Kos je katolički pjesn ik i kao ta­kav on je čovjek tople duše i dobra srca, a takove ob i čno život progon i na svakom koraku . A kad nas progo­ni ži vot , bezdušan živo t, što ćemo mi? Zar mu se možemo suproliv iti , zar možemo bi ti j ači od njega? Ne l Tre­ba ispred njega b ježal i, samo b ježati ... Tako je od njega i Kos b ježao i lutao, t raž eći sreću . Ali s reća je bi la daleko . . . Ostadoše tek slutn je i lu­tanja, beskrajna lutanja, ko ja pjesnika tako strašno peku, pa se pjesnik pita:

»Kad će doći utjeha svih !utnja, kraj sv ih smutnja i svršetak slutnja?"

(»Još uvijek isti šum«)

Ali lo je samo p ilanje bačeno u v is ine, ko je ostaj e samo pitanje i ništa v iše. l kad pjesn ik uvid i, da će teško doć i kra j lim beskrajnim lutanjima, onda želi:

» oti ć i onamo gdje svakidašnjost nije i iz čaše samoće vel ik sm isao p iti .c<

(»Još uvijek isti šum<<) jer misl i, da će jedino tamo utjehu naći .

je kazao prorok govot'eć\: Rccito kćeri

ion koj : Evo kralj tvoj ide k tebi krotak,

sjedeći na osllci i nu osllću, mladetu pod­

jarniljcnicc. A učenici otišavši uči niše, ku­

ko lm je zapovjedio Isus. r dovedoše osli­

cu i oslića i staviše nn nj ih ha lj ine svo-­

je, tc gn postaviše sjesti. A ' 'ell ko mno-

tv p rostrije halji no svoje, po putu; u

drugi od ijecuhu grune od stabu ln i stera­

hu po pu tu; a mnoštvo, koje idaše pred

njim i zu nj im. klicaše govoreći: H osana

sinu Da vidovu! Bla~sJovl jc o, koj i do hu i

u ime Gospodnje!

MOLITVE KR~ĆANIMA xv.

OCE N AS

»Ne uvedi nas u napasti «

l. Odakle dolaze napas ti? Otia.j, koj i

nas u prvom redu napastuje, je dava .

On, koj i je jednoć uspio da navede na

gri jeh Adama i Evu, trul1 i, da bi takoder

i nas ot o ljuba vi Gospodi novoj. o pri

tom našem nu.pastovanju služi se oo s

mnogim pomuga ' ima i su rnd nicima. Prvi

medu tima je svijet, to jest lj udi, u koli­

ko u protivni 'načelima sv. evanđel ja. Slu­

ži sc s nusludnma ovoga svije a, štampom,

kinima, vjctskim zabavama, da upropast i

nevine. Služi e još s našom trostrukom

pohotom, koja je uvijek sklona na zlo: o­

holo u života, pohotom tijela i škrtošću.

Pamtimo to uvijek, dn n ajk rvoločnijega

nep rija telja nosimo u sebi samima, u na-

im strastima, slabo ukroćenim : pamtimo.

da. po r i j ečima Apos tolovim, veliko bla­

go milosti nosimo u krhkim posudama.

Bog nas ne napastuje i ne može napasto­

vati, jer je sama s, etost. o dopu~ ta, da

budemo napnstovnni, da nas uzdrži poniz­

ne i svije 'ne na'c skra jne sl a b oće; da nas

navede dn osjetimo potrebu molitve, sa­

mozata je, budno ti; da nas pouči, da pod­

nosimo voj u braću. Knd govorimo Gospo·

dinu : » e uve di nas u napast«. kanimo

tim reći: Go podine, nemoj dozvoliti, da mc

iznenade napasti, za koje ti zna·. dn iz

njih ne bih uspio izaći pobjednikom.

2. Koko se držati u napastima? U na­

pa tima moramo razli kovati tri faze: u­

gestiju, odnosno prikazu opasnoga pred­

meta; imp resiju, to jest nebotični ut i ak,

51:o g n tn napa t vrši na na· duh. 'i jed­

na ni druga nije gri jeh. Griješi se sam a

onda, kad osoba hot imice prihvati ovu

imp resiju, izazvanu ko jom mišlju, riječju,

pogledom. ko je dakle prihvati, napas t

prelazi u treći ra di j, koji sc zovo pris ta­

nak. Oh je grijeh. ko je pak odbije. na­

pa t za njega postaje još zaslužno djel

zn raj.

. akon ove potrebite di tinkeije, čujmo,

koja su sredstva, da uvijek os tanemo po­

bjednicima u na im na pa tima: 1ikad ih

tražiti. Tko lju bi pog ibao, u njo će i propu­

sti. Ako same dodu, nčuvnj m1r du e i ne

uzbu<.luj e. zbudenjc če to čini napast

jačom i dosadnijom. ostalom, ako ti nije­

si tružio napa t, možeš biti više negoli si­

guran dn će ti ospodin pomoći u tom ča u

vojom mogućom milosti. Ima j dak le od­

važno ti i pouzdanja l moj nikadn tu­

pi ti u pregovore s đn lom, ne zaustavljaj

e u napasti, već odbij j u odmah, ne prihva-

ćajući ni ono, što je samo laki grijeh.

potrijcbi i naravna sred tvn, o obito ne-

Kos je dobro upoznao ljude. Do­bro je v id io svu bi jedu i nei maštinu, koj e ih okružuju. Pjesn ika »bol i nemi­ran pog led radničke d jevojke i kriva peta na nogama njenim.<< Boli ga »ko­rak žene iz predgrađa i vraćanje muža pjanog asfa ltom kroz noć«. Sve to p jesnika boli, ali se ipak t ješi, jer:

»Za sve iz dola imade mjesta na visu, na zeml ji nije jedno nego su mi li joni .<<

(»Još uvijek isti šum«)

Pjesnik nije našao nikakovu slast u životu. 2.ivol ga je samo proganjao i bičevao svojim strašnobolnim bičem; jednom ri ječju: pjesnik je samo pat io. Uza sve to, pjesnik nije zapao u pesi­mizam. Naprotiv, on je veliki optimi­sta, jer zna, da će gorka prošlost otić i ,

a budućnost nova doći A pjesnik se nada, da budućnost neće biti tako gorka, kao što je bila prošlost.

Sto ga je život više progonio, on ga je više volio. Teško je i ramisliti, da jedan čovjek, koji nije našao nika~ kove slasti u životu, može ipak voljeti život i vjerovati u nj. Ali u Kosu se ne javlja nikakova insurekcija na život. Naprotiv on vjeruje u nj, iako je gar-

BROJ 11.

pre tano zaposlerljć, koje ne daje dnvlu

vromerta, du nils napas tuj e; razbori ta bri­

gu z 1 vlasti to :zdravlje, jer živčano oslab­

ljeoju je često gni jezdo bezbro jnih napa­

s ti. Tako, upo t rebom naravni h i vrhunn­

ravnih sredshtva, ntLpast će sama povećati

tvoju butl u u slavu i u tYTditi te u ljubavi

nap rama Bogu.

UUesnik Društva su. ]Qronlma »G O Pl. PLAC•c. U mnogim k rojevi­

mn llrvntske orr!lljeli je običaj naroda da

u koriz mi , n na pose u Velikom tjednu,

pjeva i recitira u s tilu narical jke, sta rinsku

pjesmu »Gospin plač«. Stari tekst uredio

je svećenik D. Cezner, a četiri razna na­

pjeva zabilježio dr B. Siro1n. Knjižicu je

izdalo već u trećem izdanju Društvo ·sv.

J crO'tlima u zbirci s...-o jih knj ižica po dina.r.

SVETO Pl MO O VOGA Z A V JE-

TA . Potpuno, u prijevodu s grčkog izvo r­

n ika i s kra tkim tumačem sveu č. prof.

dra Fr. Z a g o d e izdaJo je Društvo SY.

Jeronima u vrlo ukusnom džepnom form a­

tu sn slikama. Cijena je popularnu, uve­

zana knjigo. stoji 40 d in . pa je to naj ljep;;

dar svakome za Uskrs. DV IJ E K J I:2:.E E AG RADE iz

zaklada, kojima upravlj tt Hrv. k.nj iŽC\'.

društvo v. Jeronima, podijel jene su ovo

godine za ključkom od bora ovako : Književ­

na nagradu zakl ade prof. Ferde Hefflera,

za najuspjelije djelo hrYatskog ka to!. pi-

ca (Di n 450) dana je Antunu M a t a s o ­

v i u, za n jegov roman iz eljackog ži o­

tu »Bartol i Bara«, "to je izdan među jero­

nim kim izdan jima za g. 1940. (Cijena JO

d in). - Knj ižeYnu nagradun zaklade Lju­

bice Balzer r. Lončar, za djelo, koje obra­

đuje hrvatsk; k:ršć. obiteljski život (od

400 din) dobio je Velimir D e ž e l i ć sin .

za pripovijes t »Sitna sreća«, izdanje Knjiž­

nice D obrih Romana (('ijena 20 din.).

AZ .E ODL KE VLADE. Na jed­

nici J\linistar kog vi j eća od 7. t. mj. do­

nešene su razne od luke, medu koje padu

i ta, da so prinudJcžnosti pensionera pri­

bližno izjednače. Pozna to je, da su pri­

nadležnosti pensioneru pod tarim zako­

nom bile manje od prioadležnosti pensi­

oncra, koji u pen ioni rn.ni pod novim

za konom. Pošto su :. t ručnjaci mni tar tvn

fi nanci ja stali na stanovište, da se ov<>

pitanj e no može riješiti jednostavno i

skupno, to je d e'en zak l j učak, d!! e

pcnsionerima, koj i su peosionirani p<>

tarom zakonu, do dijeli dodatak i da e

tako njihoYe prinadlcžnosti približe pcn­

ioncrima po novom zakonu. Ovaj d -

dntnk počet će oni primati već 1. trnYnja

ove godine. - Odlučeno je takoder, da

e odmah držaV'ni m činovnicima , koj ima

je oduzimao bio novac za l!nsmaske, taj

novac vrati. D ržn ,·a će se već pobri nuti.

da im ona amo. nabavi ga maske. -

rcdba o odkupu toke u slučaj u mobilizaci­

je dopunjena je ta ko, du onaj , koj i neće

stoku dn proda, može da je dade u za­

kup. - U na em vojnom zakonu popu­

njena je jedno. praznina, jer je donešcnn

uredba o pri jekim udovi ma , koji predvi­

đaju organizaciju, sastav i postupn.k kao

i djelu. zn koja su nadležni prijcki vojni

sudovi.

činu ispio IZ svakog već dna«, le kli­če:

»Vjerujem u život izvan ovih gesla, vjerujem u dane izvan ovih dana vjerujem u ljubav, srca i u pravdu

u pod i gnuće pogaženih trava .c< (nSkropi rosa .. . «)

T o je veoma karakteristično za Kosovu poeziju. Ali glavna karakteri­stika Kosove poezije je mist i cizam ~

Kol iko je lo karakteristično za samu Kosovu poezi ju, toliko je karakteristič­no i za mladu hrvatsku liriku, jer se mistici zmu u naSOJ mladoj lirici ne posvećuje gotovo nikakova pažnja.

Sve su pjesme lijepe i na dostoj­nom knj iževnom nivou, ali među svi­ma ipak olskaču: »Tvoj dan Rembran­te«, »Još uvijek isti šumcc, n:lena sa u­gla«, »Ribar«, >>Magle<< i t. d.

Na koncu još i ovo: Prva Kosova zbirka ugodno nas

je iznenadila, jer ipak nismo očekivali, da će biti ovako lijepa. Kosova zbir­ka je jedna od najboljih, koje su nam, u posljednje vrijeme, dali naši naj­mlađi pjesnici.

Pjesme su obučene u krasno ru­ho (platneni uvez i najfiniji papir).

Dren

U Liegeu

, ~tatara

yerrir!lll pr

Prcnsde DO

bro~ra. tt ,\tAD2

Grof Telek dimptšti re DJ na srt.

ov J prilikom su ove guH ljac!. !'llnje yjetsl:o rrl odlučilo. d ju u bolni izbjeglo l

do spo sjednik rl izjarom: ,1 a. je u pi nut spo~

vlade. Urr~ slih vl!sti, lima, ds pn·og oiu DJ3, ds Ćt

li potpl!ti sporazumu. rtrum r la d čs.nstra p ' dore, kop vlads Sl

je potrebo dora 1 O!ll

jim broda~

terdtmt. . 1

zadoroljoi moiemo gorori iz lAburisti l i na, da li skrbljirati Ilin je od prrometom

IZGR; Prema uja dliu lašis radon na p ama,

,\\

Sibeoil'U:

ia (33 g.). rina Ro · ~o iz Bili ll Krap Zdrarka ,,,,

J

lslOJ ft.

Širom svijeta GODISNJICA KRUNIDBE PAPE PI­

JA XU. 12. t . mj ., povodom ~odišnjlcc krunidbe vctog Oca Pape Pija Xll., u bazilici Svetog Petra održnnn je svečunn

Misa u prisutnosti samoga Sv. Ocu, kardi-nain, visokih crkvenih dostojanstvC'nlkn, diplomatskog zbora , rimsko~ plem tvn i o­grwnnog mn o ~'h•n svijeta. P apn je usa o u baziliku Svetog Petru praćen sjajnom prn.t­njom. Veliko mnoštvo vjernika je vc-tom Ocu priredilo mnnifestncij e. Ocislužc­on jo imfanijskn Misa u četiri gln~;n. ko­ju je zn ovu priliku sastavio maestro Lo­renzo Perosi i posvetio Papi . - Ovom pri­likom, medu ostalima, brzojavno je čest i ­

tao Papi i voda Reicha Hitler. PROGON KOMU ISTA BELGIJI.

U Liegeu je unp"eno pet komunističkih

agito.tora pod optužbom, dn su vršili sub­'t'~rzivnu propngandu. Prilikom premctnči­

no pronadeno je mnogo letakn, listova i brorurn, štampanih u Sovjetskoj Ru iji .

MAD2ARSKA SPREMNA NA SVE. Grof Teleki na kongresu gradova u Bu­dimpešti rekao je, dn je Madžarska sprem· na na sve.

SOVJETSKI GUBTCT. Sovjetske čete,

prilikom svoje ofenzive u Finskoj, imale su ove gubitke: 21 hiljndu mrtvih, 50 hi ­ljada ranjenih i 3 hiljade zarobljenih. o­Tjetsko vrhovna zapovjedništvo bilo je odlučilo, dn se sovjetski ranjenici otprema­ju u bolnice Baltičkih zemalja, kn.ko bi se izbjeglo lošem u tisku, koji ima s ov jetsko pučanstvo J!ledajući svakoga dann otpre­me ranjenika s bojišta .

ENGLE KO-TALIJA SKJ POR -ZUM. Izmedu Engleske i Italije došlo je do sporazuma, koji je u parlamentu pred­sjednik vlade Chamberlain najnvio ovom izjavom: »Radujem se, što mogu saopćiti,

da je u pitanju talijanskih brodova postig­nut sporazum između talijan ke i nn e vlade. Utvrdeno je, da su naredbe tnlijn'n­skih vlasti, izdane nekim njihovim brodo­vima, da isplove iz Rotterdama i poslije

. prvog ožujka, usprkos britanskog saopće­

nja, da će poslije toga dntuma svi brodo­vi potpasti kontroli, bile osnovano nn ne­sporazumu. Uzimajući u obzir ovaj 'nespo­razum vlada jegovog britanskog Veli­čanstva pristala je pustiti talijanske bro­dove, koji su bili zadržani. Talijanska vlada a voje strane poduzela je sve, ~to

je potrebno, a 'to. se tiče talijanskih bro­dova i ona ne će u buduće dozvoliti svo­jim brodovima., da prevoze ugljen iz Rot­terdama. Ne sumnjam u to, da će svi biti zadovoljni ovim rješenjem. Poslije toga mCY.lemo se nadati, da će se nastaviti pre­govori između obiju zemalja.« - Jedan laburistički poslnnik upitao je Chamberlai ­na, da li je britanska vlada spremna op­skrbljivati rtaliju ugljenom? - Chamber­lain je odgovorio, dn će ovo pitanje biti predmetom daljnjih razgovora.

IZGRAĐENA LlK.TORSKA LINIJA. Prema izjavi drž. podtajnika generala Sad­du u fašističkoj komori, završeni su svi radovi na izgradnji utvrđene linije u Al­pama, ni17.Vane »Liktorskom liniJom«.. O­vom linijom su samo popunjene na tali­janskim granicama utvrde, koje čine Alpe.

KUST ENOVA VLAD l TER I-RANA. Kako jav lj aju novi ne, Kusinen i ostali članovi njegpve mnrioetske finske vlade internirani su zato, što su kritizi­rali sovjetsku n.kciju za otvaranje mirov­nih pregovora s Finskom.

U lRLI. Od 8.-14. t. mj. umrli su u Sibcniku: M i l a n o v Ante pk. Ive iz Žir­ja (33 g.), K i m er Elvira (81 g.). G u bc­r i n a Roko (lO g.), M i k u l a n cl r a Gr­go iz Bi lica (nedonošće), T a n f n r n Tvo iz Krapnja (nedonošće) i P e t k o v ić Zdravka Ivanova (4 g.). - P. u m. ! ----

javna zahvala Dne 17 februara t. g. po,žar je

uništio mnoge dragocjenosti naše lupske crkve i nanio nam ogromne štete.

Crkva je sa namještajem bila osi­gurana kod Uzajamno Osiguravajućeg Dru~tva u Ljubljani i ono je preko svo­je podr1,1žnice u Splitu odma·h nakon požara štetu najsaVjesnije procjsnllo i najkulantnije isplatilo što mu ovim putem priznajemo i najtoplije zahva­ljufemo.

Preporučamo pak' svakomu ovaj naš domaći zavod.

U Sinju, dne 3 marta 1940. Fra Venceslav Dr Nakić, v. r.

Samostanski Starešina

•KATOLih

Ban dr Natlačen o komunizmu kod nas Bnn dravske banovine dr Marko N n­

tlnčcn na početku zasij edunja bunskog vi­jeća poslije Izvje-hija o gospodnrsk m l kulturnom stunju slovenske bnnovinc upo­zorio je i nn komunističku opasno t ovim riječima :

Inko razorne ukcije ne spudnju nu dnevni red ovog bunskog vijcćn, ipak smn­trnm svojom dužnošću du sc dotaknem nnjopnsni je takvo akeiJ!J rndi togu, jer za 'njeno uspješno pobijanje ni su do tntnn su­mo dr-.i:nvnn sred tvn, to jest držnvni opa­mt sa svi mn represivnim mjernma koje su mu na raspolngnnju, nego mu mora po­moći l snmoobrnnn ljuds tva . To je komu­nizom.

U početku godine 1939 opazilo e je popuštnnje komunističke akcij e, i to u vc­zi sn neuspjehom komunizma u Spnniji i jnčnnjem narodnog socijalizmu u rcdnjoj Evropi . nro či to priključenjem Austrije Njemačkoj tvnrnnjcm Cesko-momvskog protektorntn su posve popustile veze ov­dašnjih komunista s inostrnnstvom. dru­goj polovici prošlog ljeta komunistička akcija je nešto ojačala, i to kod je izbio ro.t, a nnročito poslije klapnnja saveza između jemnčkc i Rusije i podjele Polj­ske, kada su sc bolj šcvici pojavili na Kar-pati mn.

. Zna~tjnn je zn jačnnje komunističkog djelovanja kod nos činjenicu, dn e komu­nist i više ne skrivaju u tajnim dru tvima i u tajnoj štnmpi, već nastupaju i formalno na posve znkonit način . Sudjeluju pri raz­nim revijama i izdaju samostalne knjige - vc u skladu formnlnim propisimn za­konu o štampi. Poznati letak "V sem u de­lnvskemu ljudstvu« i »Kaj hoćemo«, u ko­jimo se medu ostalim zahtijeva izmjenu društvenog i go podar kog poretka sa oslo­nom n n ov jete bio jo tn m pan n n posve zakonit način. To je metoda koja sili na razmišljanje. Svakako to je znak da tre­ba u većoj mjeri nego do sada nastupiti proti kom unizm u idejnom borbom. lnša javnost je premalo vjesna te svoje dužno-ti. » loveneca:, »Sloven ki Dom«, »Domo­

ljub« i »Straža v vihnrju a- u li tovi, koji imadu pobijanje komunističke propagande u svom programu. Iz njihovog kruga izla­ze brošure protiv komunizma i nedavno je izišla knjiga, u kojoj je na pučki na­či n prikazan čovjek i dru tvo pod komu­ni zmom i otkrivaju e njegovi pravi ci­ljevi. Dio štampe šuti kao da ga se ne ti­če akcija koja upropaštava državu i na­rod. eću se prevariti ako knžem, da veli­ki dio naše inteligencije naročito mlad() u tom pogledu je pn ivnn ne radi toga •to nije svijestan opnsnosti, nego jer je za po­liti čko življ en je gluh, ili radi toga ~to neće »kvariti« dobre odnose komunizmom za slučaj, ako bi taj do"ao na via t. To ne­načelno oportunistička stanovi "te, koje ra­čuna »za sve s lu čajeve« je ono, što naAoj borbi protiv komuni zma oduzimlje snn{!u i uspjeh. Pomislite samo da ljudi s ova­kovim mišljenjem uzgajaju omladinu, vo­dc tečajeve, vode društva, zahvatnju u javno miš ljenje govorima i štampom: ka­k.-vi moraju biti plodovi takvog rada?

To su tako zvani »fl lokomunisti«, ko­jih ćete naći u svim slojevima pučanstva.

u svim staležima. u mnOI!im in11če vrlo dobrim druytvimn, u f.!radu i na elu, i ko­ji okužuju zdrnvu okolicu, gdje(!od se po­javljuju. Trna družbi, koje takove ljude među sobom ne trpe. Trn a društava koja su svoje redove odlučno prcčisti l a. Ima u-

Korizmene poslanice naših bisku a

stll'novn, koje niti osa ne bi dopusti le sumnju, da žele u to j stvo ri ostati ncopre­clijclj ne. Istinu, to su samo počeci. i to lnhi počeci. .Moida je do sadu još nnjbo­

ljc uspjelo akademskoj omludinl, dn u svom krugu osvijetli j:!ibunjc i o udi !; to je osude vrijedno. vudn nns urugdjc če­

kn mn ogo posla. Ako sc ne budemo sn­ml svnko zn sc i svi sku pa oprli toj bo­lesti, ono će nom podrovati zdrnvlje, ko­je num sc više nikada ne će vrutiti. e zaboravimo dn dr-lava uz najbolju volju ne može drugo.ćijc postupati nego po za­konu, n znkO'nom se takova bolest ne h­ječi.

ijo čudo da se je komunističko ~Z i ba­nje, idca.lizirnno, nnročito raširilo medll školskom omlndinom. Imamo dokaza što ih je dnlo. istraga o većem broju naših srednjoškolskih mjcstll, dn su rednjoškol­cl naprosto stupali u tužbu prctstnvnika Kominterne, radili po njihovim uputnmn, sa birali pristaše, dopisivali se g jednnko­mišljenicima i s talcvimn, koji ne pokazuju dovoljno otpora, širili ilegalnu propagand­nu litern turu i uređivali i raspačavali ra z­ne propagandne lisfovc i listiće, koji si če­

sto daju oznake nacionalnih aspiracija., da bi ostali mnskirnni . Dvoje je značajno pri tim pojavama. Najprije to. dn sc u stano­vima takovih srednjoškolaca nalaze za li­hc sveg o talog opozicionog ilega lnog šti ­va, kno da su ti daci no ioci srednjo§kol­sko komunisti čke akcije pravi cen tri zn vu o talu opozicijsku nkciju. Dru!'p pn.k

dn takove clnke nalazimo jedno ljeto na jednoj srednjoj školi, drul{o lj eto nn dru­goj . Ako ispitamo uzroke te selidbe, vi­djet ćemo da su bili na prvom zavodu i -ključeni radi sumnje zbog komunizma.

Srednja škola je danas uzgojna ško­la i po zakonu. a ne samo po našoj tra­diciji i po nnšem htijcttju. Dužnost rcd­njoškolskog profesora ne iscrpljuje se sa­mo tim, du sc rnJade glnve napune zna­njem, nego je njegova dužnost, dn daka vodi kroz život i da ga priprnvi zn čas. kada vi še ne bude imao vodi ča. \edu­tim imn li medu nama proFesora, koji se zanimaju gdje i kako dak stanuje, s kim e druži i čime se bavi u !obodno vrije­

me? Da li ima profe ora medu nama., ko­ji se zanimaju zn đake u izvan ·kol ko vrijeme, dn bi ih i trgli iz ruku ne vjes­nib političkih n.kvizitera? Ako ima tako­vih profesora, znamo ih. jihov broj je tako malen, dn se gubi u mnoštvu onih, koji e đak tiče samo kao objekt nauč­nog brusa. Takvi su proFe ori u koliko ra­de po.htvovno, n esebično i tiho mnogo puta i neprocjenjiv6 vrijedn i, nli što je pored sveg tog njihovog rada n moral­nim razvojem naše omladine?

Preko vas gospodo čl anOtvi Ban kog vijeća upućujem poziv svim !ajevima naroda: Pazite što se dešava u društvima, u javnosti, u školi, u uredima, u industrij­skim radionicama i u podzemnim skrovi­štima, da vos najednoć ne iznenadi svijet, kojemu će kršćanstvo biti samo cilj za pijane dosjetke a ruševine višestoljetne narodne kulture temelj na kojem će iz.. graditi svoje bezdušno materijalističko car­stvo. Ovaj moj poziv upućujem napose svim uzgojiteljima omladine, svemu našem nižem i višem učiteljstvu: Najdrngocjenije što imamo povjereno je vašoj skrbi. Za deset godina bit će slovenski svijet takav, kakvog vi danas polnžete u mlade duše. Teško v-ama, ako se pokaže da na njih ni­ste pazili, ili da ste sami sijali otrovi

Potreba moralne obnove (Jz poslanice našega biskupa dra Jeronima t--1 i I e te)

Vječni moralni zakon

Pita se što je moro!? To je prnvilo po kojemu č ov jek moro. dn djeluje u živo­

tu e dn postigne svoju posljedn.ju svrhu, n to je vječno spasenje. ~ral dnkle mo­ra da usklađuje svo ljudska !obodno dje­la prama vrhovnom cilju za koji je čovjek od Boga stvoren.

Za ovo je potrebit zakon. koji će

biti ovaj zukon? Bog je premuclri Stvori ­telj svih stvari i svih bića, a ova vn ima­ju po svojoj 'nnravi cilj određen od Bo­ga. Stoga je Volja Bo~ja prvi zakon i;t ko­jeg izviru i počinju svi zakoni i njemu su ovi podložni. Razum i Volja Božja to je vječni zakon, komu sc čovjek mora uvijek u svakoj prigodi i djelovanju životn po­koravnti. To j e učio i poganski fil ozof Plato kad je kazao : »Mi moramo izvr§ivati

Volju Vrhovnog Razuma kao sveti i ne­prekosnovnni zako,n«. I to je pripoznnvno Fi lozof i govornik icero: »Ovo je prvi i s tariji zakon od svih naroda i carstva. On je vječan kao Vrhovni Suveren koji vlada nebom i zemljom. On je izvor svih dru­gih zakona n to je Božanski Razum koji znpovij'eda dobro a zabranjuje zlo«. (Dc lcgibus Lib. If. cap. IV.) Pn i ti nadoda­va: ))Tolika je snago ovog zakona dn ga poznavaju i oni koji počinjaju zločinstva i opakosti« (Dc legibus Lib. 1. cop. 15).

Prvi dakle mornlni zn.kon, koji čovjek

mora dn izvršuje, je naravni zakon koji je upisan. kako kože. sv. Puvno. u nutrini ljudskog sreo , a proklamirnn jo nn inaju. To su deset npovijedi Božjih koje su vječne. Nnjveće pravilo, i nepromjenljivo.

STRANA 3.

Ci m ćov jek odstupa od dcku.luga ili deset znpovsjcds Uo:lJlh prouzrokuje nered 1 ra­d! proli v Voljb Yrhovnoun Gospoda ra.

Pio XII u svojoj prvoj divn oj J:.ncskls­ci ))Summ! Poatlfieotus« Istiće ovu neospo­rivu istsnu učeći koko je korij en svih zn­ln odstupunje od moralnog naravnoga za­kona : »Ljudi sadašnjega vremeno. dodajući

starim idejnim znbludama nove pogreške, dotjerali su ib do skrajnosti, od kojih nije moglo niAta doći nego lulnnje i rul!cnje. Prije svega je sigurno dn je duboki l po­sljednji korl.i'en zola, kojo priti§tu inoder-11b društvo, pbriconj'e i odbiJanje zakona općeg m.oraln, bilo u životu pojedihaca bl­lo u životu društva l međunarodnih od­nosti. Pače se ruši i zaboravlja sam nara v­ni zakon. A ovaj naravni zakon nalazi svoj temelj u Bogu, Svemogućem Stvoritelju l Ocu svih, apsolutnom i najvišem zakono­davcu, sveznajućemu i pravednomu sucu ljudskih djela. Kad se niječe Boga ujedno se drma i svaki temelj morala, guši se ili se barem u velike oslabljuje glas naravi, koja čak i neuke kao i necivilizirana ple­mena uči , lito je dobro, o §to je zlo, što je dozvoljeno, a što nije dozvoljeno. Na­rav i njih opominje, da će jednom pred najvišim Sucem polagati račun za svoja do­bra i zla djela.«

Osim naravnog moralnoga zakona Bog je izričito čovjeku dao i zapovijedi i na­redio dn ih izvršuje jer su i one jegovn Volja. To je pozi ti vni zn.kon koji je dno

vevišnji ljudima prije lsusovn dolaska na ~vij t i zakon pozitivni koji je Tsus donio na svijet sn svojim dolaskom, a to je Za­kon Evanđelja.

Kako je divan moralni zakon koji na­lazimo u Kristovu Evanđelju l !vl ože li se zamisliti ne-·to lj epšeg nešto dubljeg a istodobno pri tupnčnijega ljudskoj du"i? Oni koji niječu i Boga i Njegovu Provid­ne t i neumrlo t ljudske duše bez okoli­šanja pri znavaju uzvišeno t morala koji uči

Evanđelje tc tvrde da je za dobro ljud­. ke n jednice. Oni hvale i uzvisuju kre­pa t, poštenje, ćudoredno t, ali pri tomu htj eli bi dn se moral Evandcljn može pri ­lagođivati duhu nemena, potrebama zajed­nice, n če to i volji i interesima čovjeka,

da ga e mCY.ČC i promjenjivoti. ovom je ona sudbonosnu zabluda koja je pari­jetlo mnogih zala naših dana.

Morat Evanđelja je vječan jer ga je Vječna istina dala. On je netaknjiv, čvrst,

nepokolebiv, stalan, pače nego najjači stup granita. Ne mogu ga ljudi ni preinačivati ni modi[icirati. crna ljud kog zakona da ga moie ukinuti. erna interesa dl"'inva dn m<r.te PTeko njega proći . erna nnprcdka čovječan tva: da može umanjiti 'Dje~''U

vrijednost. ije li 1 je~ov božnnski Zako­noša jasno kazao: nNebo će i zemlja pro­ći, a riječi moje ne ee proći<<- (Luka 21.

33.) On je jednako ustvrdio: »Dok ne pro­đe nebo i zemlj'a, neće nestati ni jedne jote ili jedne čr kn je iz zakona. dok se sve ne izvrši. Ko dakle prestupi jednu od o­vih najmanjih zapovijedi i nauči tako lju­de, najmanji će se zvati u kraljevstvu ne­beskom, a ko izvrši i nauči taj će se velik nazvati u kraljevstvu nebesko:mu. (Mat. -, 18- 19)

Kad bi e svi tačno držali kršći!Jlsko<~

morala nestali bi iz dru tva neredi n vla­dao bi sn krepostima mir. »Oni koji tvrde - govorio je v. ugustin za svoje vri­jeme i to i za na· e dane - da kršćan­

ska nauka ne koristi ljudskoj zajednici ne­ko nam dadu takvi h vojska, časnika, vla­sti, muževa, žena, gospodara i sluga kakve hoće Kristovo Evanđelje: neka nam dadu ljude to.čne u isplaćivanju svojih dugova, sav j esne i revne u upravljanju javnih po-ala kao što su pravi kršćani a onda neka

slobodno reku da je moral, koji uči Evan­đelje suvišan zn ljudsku zajednicu ili ne­ka priznaju dn pas društva ovisi o pošti­vanju i op luživ'anju morala Evanđelja«

(Epistulac 138) .

'n,·cšću i riječi bezbo~nika Rous cau: »Kad bi ljudsko društ o opsluživnlo kr­šća nski moral svaki bi onda izvršivao svo­ju dužnost, narod bi se pokoravao zako­nima , poglavari bi bili praved ni i uviđav­

ni, vlasti poštene i nepodmltljlve; ne bl bilo više ni ispraznosti, ni preveć gizde, da­kle ne više prestupakn ni mann. Ovakva zajedn ica bila bi najsavršenija što se da zami liti«. (Pro pekt vječnog mira) .

U prvom redu moramo kazati, dn u naše dane osjećnmo nnjveću potrebu ob­nove krv ,n n kog morala u obitelji. o­voj treba dn moral vlada, jer je obitelj prva i najvažnija stanrca naroda i uopće

čitave ljudske znjednice. Ona je najjočn

STRANA 4.

tvrdavn, koja kad sc sru"ii ondu ztwlndt1JU potpuno rusulo i mornlno ru evine.

' to moi e spust ti nu~ h rvulski n urod, to N kr 'un ka obitelj. Oml mora du bude svetište u kojem

, 1 člruloYi Bogu ~lu.'i<.:, gdje sc uzgu jnju "i tc kćeri 1 mornlnu jnkt smov i, gdje sc uviJek inr~uj<.: BožJi zukon i poštuju Bo­

žj:J pruvn. Treba dnklc da nnšc obitelJi budu ču ne, , . .._h ke i S\'et ·. • togn mornju sc morulno podignuti ll: ih ponatimo či-

tam kršćnnskom moralu. Dn sc ovo postil!nc treba m n j k u

ponatiti llll onu vi inu na koj u j e nju postavilo kr·ću n, t vo. M ajka j e stup obi­te lji, ona j e ono rcdište koje da va život čitavoj obitelji. Pokvari li sc čovj ek, nje­ga može uvijek da pridigne k reposna i pa­metna že na. A li ako je žena pokvarena, ona srl ja od z la na gore i upropa ćuje svo­ju po rodi cu, je r je riječ Božja: » mu li re ini quitas viri« (Crkv. 42. 13). »Od žene je opakos t čovj eka«.

Naši dopisi OLJB

Tjedan proti p osti. , u !'\ovu odi nu vl l'. župnik je i ov' godine objuvio nu­

rodu taj tjedan od H .-21. l. urod sc o du7\'llO pozivu župnika uza \ ' U veltku studen, ko ja je bilu tih dann, tc je vnki d an kroz tjedan dolazio k pobožnosti ma, ko­je su se održava le u žup koj crk vi ujutro i uvečer. Tri propovij edi proti psosti odr­žao je v l č. župni k. K roz cijeli tjedan na­rod je pri tupno k v. ispovijedi i sv. P ri­če t i. Zadnji dan, u ned jelju 21. I. po lij podne završi lo sc s bl ago lovom s Presve­tim , Gospinom kru nicom i litanijama, li­tani jama Pre v. Imena r usova i » miluj e m eni ... « T oga dana dru tva Kat. kcij e, Kri žari i K rižarice, kao i kćeri Ma riji'ne i škol ka djeca pris tupili su zaj edn ičkoj v. Pri čes ti .

Proslava »Papina Dana«. nedjelju 3. t . mj . naša župa proslavila je prvu go­dišnjicu vladanja sv. O ca Pape Pija XTI. Već u četv rta k 29. TL slavlj en je zvona n ajavi lo je ova j dan. la sami dan u ne­dj elju uju t ro pristupila u dru tva Kat. Akcije, Kri žari, Križarice i Kćeri 1arijine sv. Pričesti kao i veliki broj drugib vjer­nika. Svečanu sv. Misu pjevao je vlč. žup­nik. preko koj e je održao propovijed o Papinstvu . Iza sv. Mise bio je blagoslov s Presvetim i »T ebe Boga hvalimo« tc mo­litvom za Papu. - Poslije podne pred ve­čer došao je k nama pozvan zato od vlč.

žtrpnika vlč. D o n Petar V l a s a n o v i ć

iz Velog Rata. tc je u dvorani dobrotvor­nog društva sv . ikoJe odr.lao skioptičko

predavanje »Muka fsusova«. Prije pak sa­moga prikazivanj a odr-.lno je govor o sv. Ocu Papi . Dvorana je bila dupkom punn naroda. koji je pažlj ivo slušao i pratio go­vo r o Papi ka o i ski opti čko predavanj e o »Muci Isusovo i«. tc se zadovoljan i veseo razišao svoji m kućama .

SKRA DT Proslava Papina dana

3. t. mj. u našem gradu na najsve­čan i j i nači n prosta vl jen je Papin dan , ka o prva godišn j ica izbo ra Pape P ija X li. za vrhovnog pogla va ra ka toli čke Crkve. Ju­trom rano !a vila su zvona i nnvjcštala veselje ove svečan osti. U l J s. održru1a je s večana s v. M isa s vrl o lij epom pro­povij ed i o v. Ocu Papi i nj egovom radu .

akon v. Mise i pj evan je »T ebe Boga hval imo«, pa k bl agoslov s Presvetim.

Po. lije pod ne u 6 s .. nakon lužbc B -žjc, održa na je aka demija , koju su prire­dile Kri ža rice. a~ kapelan vl č. d on D o­mcnik Hr i b e r n i k o d ržao je sjajan i veoma lij ep govor o Sv. O cu Pap i P ij u XII., koj i j e naišao na opće odobravanj e svih prisutn ih vjern ika. N a to je predsjed ­nica Kri žari ea l va nka B u k i ć održa la ta­kod er lij ep i zano an prigodni govor o Sv. O cu obećava jući na kra ju : vi mi sinovi kato li čke C rkve os tat ćemo vjerni vrh ov­nom poglava ru katoli čke Crkve v. O cu Papi P iju XTT. '\al e Križari ce pod vod­stvo m svoje vod iteljice Lat ifo M a r i n li ­jepo su iz vele jednu si mboli čku igru . Pri zav ršetku aka demi j e uzeo je još rij eč Da-

/ vorin V e s n n o v i ć i pozd ravio v . O ca Papu P ija XTT. kadomija sc zaklju čila

pjevan jem Papin e himne i kli ca nj em : »Zi ­vio Pa pa «

Skradinjanin

PRTC:EST du žan j e da o­bavi svaki katolik pod mr~ni grij eh.

VLMHIIC I ODOO V ORNI l1tUID

»KATOLIKu

........

Zivot Sibenika Obredi Velike nedjelje u našim crkvam ::t

KATEDRA L . J\KO . G vjet- kom.- V e lik i etvrtak: U 7 . pje­

n i e a : U 5.30 s. župski sv. \isti i pj eva s Muka. 10 s. ujutro p rcuzv. bi. kup uz n istcnciju ka noni ku i većcnika bla­gosivlje palme i mu line. Za tim procesi ja po trgu oko klttcdralc. Preku v. J\11se pjcn1 e luku po \ utCJU. - V e l i k i ut(lruk i srijeda: 9.30. ujutro pjcvann S\', 1i a 'lu kom po v. Mar­ku u utora k, a u srijedu s 1ukom po , ,. . Luki. - _ n v e l i k u s r i j e d u u 6

pop dne pjcvunu ».lutn11nj u tmina •<. Tužaljke JeremiJe proroku pjevuće klerici.

\ e 1 i k i č e t ,. r l n k : U 9.30 s. uju­tro pontifikalna sv. lisa i pri če t sveće­

nika. Po većcnjc sv. ulja uz veliku a~i­

stcnciju kr111onika, dvunac t svećenika, da­konu i subdukona. ;\1,1 koncu obavićc

preuzv. bi kup pran je nogu t rinac torici kle ri ka . 6 s. pop dne »Ju turn j u tmi na«. - V c l i k i p tn k : lOs.ujutro»i''\ i­sa prctpo vcćcnih•<. Pjeva sc J\ \ uka po Iva­nu. Zatim otk rivanje kri;la. 6 s. po­podne ."Jutarnjn tmina «. P rije procesije korizm(;ni će propovjednik od ržat i propo­vijed o 1 u ci. Za ti m u .30 s. razvi će sc gradom teoforična proe<' ija. - V e\ i k a s u b o t a : 9.30 ati ujut ro bl agoslov va­t re, svijetl a, uskr ne svi jeće, proročanstva

i bl agoslov k rsne v ode. U l J .45 svečana

sv. '\ i a uz pontifikalnu a istenciju preuzv. bi kupa.

V A R 'K .&UP IV\ RK n i e a: 6 s. ti ha sv. Mi n.

. C. v j e t­lO s.

blago lov maslinu, puk pj evana sv. Misa. 12 s. svečano iz ložcnj e vctotnj tva na

klanja nje za 40 n ti . 6 . p p. propovijed ahra njcnj e. - P o n e d j e l j a k i u t o-

r a k : U 6 li . izlaženje vctotn jstva, pak v. -ti u. Pop dne je u 6 . p ropovijed i ahrnnj enjr, u t or a k, ~ln sve tkovinu

sv . .J o ipa , u JO s. samo tiha sv. Misa. -Velika s r ijc dn : S s. ujutro izlože­nj e vc tota j tva, za tim v. '\isa, a u 12 s. blago lov i sa hranj enj e. - V e 1 i k i č e t ­v rt a k : U 8 s. pj evan a sv. Misa i ?:a jcdni­čka pri če t ; u 6 s. pp . »Gospin pl ač« , za­tim propovij ed. - V e l i k i p e t a k : U 6 s. sv. Misa, J\luka i otkrivanje križa ; u 6 s. pp. »Gospin pla č«. - V e l i k a s u ­b o t a : 5.30 s. blagoslov vatre, pepela i vode, sv. Misa, blag lov jaja i kruha.

DO LACKA t UP KA CRKVA. C v j e t­n i e a : U 7 s. blagoslov maslina, pak pje­vana sv. Misa i Muka. - V e l i k i č e t­vrt a k : U 6.30 s. pjevana sv. Misa i pri­čest vjernika.- V e liki petak: 6.30 s. služba B<Y.l ja i Muka. - V e 1 i k a s u b o t a : 6.30 s. blagoslov vatre, pro­

ročanstva i sv. Misa. CRKVA SV. FRA E. C v j e t n i e a :

Tihe sv. Mise u 6, 7 i 10.30 s., u 8 s. bla­goslov mas lina i pjevana sv. Misa s Mu-

NA VELIKI PETAK u 3 s. p o p o d­n e, t. j . u vrijeme, kad je lsus za nas izdahnuo na kri žu, prekini rad i zn neko­liko časaka odaj počast i zahvalnost Ot­kupite lju v i je ta ! - U crkv i sv. L u e e u 3 s. pp . bit će posebna pobožnost i kra t­

ka propovijed. PROCESIJA V ELIKI PETAK

krenut će iz katedrale u 8.30 . uvečer.

U pozoravaju sc vjernici, da po običaju

nnžgu svij eće na prozorima svojih stanova, kuda će proći procesija, i u što većem

broju sudjeluju u sam j procc iji te tim iskažu čast i ljubav svome Otkupitelju i

Bogu. PO T l 1 • R VELIKOJ ED-

M l I. va ko ga d ttna je samo post bez ne­mrsa, d ok je u p e t a k i s u b o t u post nemrs, · ali u s u b o t u sam o do podne.

PRV1 BROJ OMLADI KOG LT T ."MATOŠ<< izi šao je ovih dann. Tzdavaju ga naši s redn joškolci po d na dzorom kol ­skih vl asti. Li st će izln?:i ti zn vrij eme školske ~odin e. Li jepo j e urcd cn i bo~a­

tog sad ržaja. P retplata izno i god išn ic Din 60, za d nkc D in 40. ovac sc šalj e če­

kovnom upl a tn icom br. 38- 234 (Ti skara »Kačiću - ši benik) . ij cna poj edin om broju D in 6. zn đ a ke D in 4. Urednik mu je ~imn azl j n l nc Stnnko Kal eb .

PRICE T T SAT KLA J NJA KRT­ž RTG . Pozivl ju sc vc Kri žanec i Mn­lc Križa ricc, da u nedj elju 17. t . mj . 11

6.30 s. ujutro prisus tvuju zaj e dn ičkoj v. Misi i sv. Pri čes ti, n popodn e od 4--5 sati satu klanjanja u crkvi sv. L u e e. - Du­hovnik.

AK D E MTJA ZA ZI 1SKU POMOć.

Opći n'! ki Socijaln i Odbor 9. t. mj. priredio

vana sv . M1sn i JH li::.es t v j c rn tka. - e­l i 1-.. i p e t a k: Misa pretposvećen i h, j\·luka i otkrintn je Križa u 7 s.; u 3 s. pp. pj e­vat će sc »Go pin pl1tČ«. - e l i k a s u­b o t a: 7 s . b lagoslov vatre, uskrsne svijeće, proročn'n s tvu i pj cvann sv. J \ i n.

RK A S . LO RE. v j e t n i e u :

T ihe v. Mise u 6, 7, 8 i 10.30 s. , bingo-lov mn:.lma p jevana sv. tisa s Mukom

u 9 s. - - r i j e d a, č e t v r t a k i p c-l a k : 4 pp. "Jutrnjn tmina«. -č e t vrt u k: s. pjevana sv. J\1isa. -

p e t a k crkveni obredi poči n j u u 8.30 s u b o t u: 7.30 s. blugo ' lov va-

tre i drugo .• RKVA D0\\1 , lJKA. C v j a t-

n i e u : 7 s. ti ha sv. tisa, u l O . b la­goslov maslina, pak pjcvanu sv. Misa i \u­ka. . pp. blagoslov, preko koga sc pjevaju sti hovi o 1uci Isusovoj »P rijate­lji moji«. - V e 1 i k i č e t vrt a k : U 8 s. sveča n a sv. 1isn. - V e l i k i p e t ak : U 8 l\ i a pretpo vcćen i h. - V e l i k a

u bo t n: 8 . blago lov vatre i uskr ne S \'ijcćc, a zati m proroča nstva i sv. Misa.

RK . LUCE. v j e t n i e a: U

6.30 s. sv. M isa s Mukom. 4.30 s. pp. bl ago lo . - V eliki p o n e d j e 1 j a k i u ­t o r a k : Blago lov popodne u 5.30 sati. -V eli ki č e t vrt a k : 6.30 s. sv. M i a i pri čcst. - V eliki p e t a k : 6.30 s. služba Božja. - V elika s u b o t n: 6 s. blago-slov vatre i uskr ne svij eće, za tim proro­

čan tva i sv . 'lisa. OVA C RK A. C vj e tni ca: 7

s. blRgoslov ma li na, pak p roce ija oko cr­kve, v. lisa i pj evanje Muke. - Veliki č e t vrt n k : 7 s. sv . Misa . u 5 s. pp . »Gospin pla Č«. - V eliki p e t a k : 6.30 s. slu žba Božja, u 4 s. pp. »G o pin pla č« .

- Velika s u b o t a : U 6.30 . bl agoslov

vatre i uskrsne svijeće, a zatiru v. Misa. RKV V . IVA A . C v j e t n i e a :

6 s. blago lov maslina, pak v. Misa s pj evanj em Muke Isusove po sv. •\atcju. -Veliki č e t v rt a k : U 6.30 s. pjevana sv. Mi a i zajednička pričest vjernika . - Ve­liki p e t a k : U 6 s. pjevanje Muke Isuso­ve po sv. lva'nu, otkrivanje Križa, Misa prctposvećenih. - Velika s u b o t a: U 5.30 s. blagoslov vatre i uskrsne svijeće, pro­ročanstvu, pjevana sv. Misa.

CRKVA V . DUHA. C v j e t n i e a : U 5.30 s. blagoslov maslina i sv. Misa s p j evanom Mukom. - Veliki č e t vrt a k : U 6 s. pj evana sv. Misa i pri čest v j erni­ka. - Vclil...i p e t a k : U 5.30 s. služba Bož ja. - Velika s u b o t a: 5.30 s. služ­

ba Božja . CRKVA SV. TKOLE. vjetnica:

Sv. Misa u 8 s.- Veliki četvrtak : v.

Misa u 7 s.

je u Gradskom Kazali štu akademiju u ko­ri t zimske pomoći uz sudj elovUJljc grad-kih red njih škola i kulturnih dru štava.

Vrlo lij epi pro lov o ocij a lnom značenju akcije za zimsku pomoć održao je ravna­telj u čitelj ke škole g. Klonimir š k a l k o t c pobrao zaslužan i buran aplauz. Sve to čke glazbenog dijela programa izvedene su uspj ehom, pak su izvnćlači svaki put bili nagrađeni dugotrajnim pljeskom. O ­sobito efektan je bio nastup đaka učitel j­

ske škole u vim njihovim točkama. pak zaslužuju osobito priznanje skupa sa svo­jim vTijednim mac tr m prof. S. Karama­n m. l nastup lnlih Križaricn s •njihovim zbornim pjevanj em dj elovao je ugodno na vc pri sutn e. Da je vi e socijalne i narodne vije ti, a manje trančarstva i zn~ri žcnos ti, Ka zališ te je moglo biti te večeri mnogo bolje po j cćcnol eliki mo­ralni uspj eh nknd cmij e pokvario je jedi­no nemili incid nt pri kraju akademije. Tim povodom Odbor je dno svoju IZJnvu zn jnvrw st, koju donosimo na drugom

mjestu . RACTJ SKIT ICE. Prošlih dn-

na je redars tvo povelo rnciju nu sve grad­sk e kitnicc. tc je tt noćnim lokalima za­tečen 60 dj evojaka umnjivol!n ponaša­'njn . Tc djevojke su dijelom protj rane iz grada, a dij elom mještcnc u bolnicu, jer

su bilo zaražene. VTM CLA ICAMA " UVOGA VI­

JETLA« javljam, da je nnknnn klanjanju zn slij ed ći tjedan (17.-23. ITI.) : z n š t o bolji u s pjeh naše uskrsne pro­p a g a n d e, d a š t o v i š e n a š i h g r a­đana pri s tupi uskrs •noj sv. ispo­v i j e d i i s v. Pr i č e s t i. - Po?:ivl jcm

BROJ 11.

Akcija za zimsku ,

pomoc lZVJESTAJ BLAGAJNIKA O AKA­

DEJ\'llJl. a sjednici užeg radnog odbora od 13. t. mj . blagajnik preč. don Ante R a d ić podnio je ovaj izvje taj o materi. jalnom uspjehu akademije za zimsku po­moć. Čitav utržak j bio Din 5749. Od to­ga palo je dobrovoljnih doprinosa Din 2.024, u D m 3.725 utjcrano je za prodane ulaznice i na j ttm us tupljcnih ložu. Troška je bilo Di n 749. P re ma tom e čista dobit ostaje Din 5000. Medu ostalima zapazili smo ove veće dobrovoljne doprinose: Dr

orrnogy. direkto r t vornice »Ln Dalma­lienn c«, i ta lijanski vicc-konsul d r Fabian' po D in 500, š karica Dane, hrv. na r. za­s tupn ik, i Sa re Frane po Din 200, Vidović Drag ut in, opć. povjerenik, Antić Anton, Antić 'i mc i dr Božidar Stambuk po Din 100. Odbor svi ma ovima, kao i ostalim doprinosn ici ma naj t pli je zah valjuje.

IZJA VA ODBOR POVODO 1 IN-GIDE T TA AK D E?v\.TJ!. Povodom incidentu n n nka dcmiji za zim ku pomoć na is to j sjednici užeg radno~ odb1ora od 13. t. mj. jednoglasno je zaključeno, da Opći nski ocij alni Odbor za zimsku po­moć dade za javn'ost ovu izjavu: » a a­kademiji, priređenoj u Kazali tu dne 9. ov. mj . u kori t zimske pomoći, u posljed­njem dramskom dijelu pao je jedan vrlo n ezgodan izraz i prikazana je jedna nez­godna scena, š to sve nije bilo u skladu sa duhom i dostojanstvom same priredbe, kao ni sa vjerskim i moralnim osjećajima i

uvjeren jima priređivača i ogromnog dijela publike. - Dok Općinski ocijalni Odbor za zimsku pomoć duboko žali, da je do tog nemilog lučaja došlo, mora radi isti· ne i objektivnog prosuđivanja događaja

kategorički izjaviti, da se je sve dogodi­lo posve slučajnom nepažnjom bez ikakve posljednje tendencije sa bilo koje strane, bez sudjelovanja i znanja ovog odbora, kno i bez direktne krivice ogranka Selja­

čke Sloge u Sibeniku.<< SABIR A AKCIJt\. . ostavljamo s is-

kazom doprinosnika, koji su se odazvali na cm pozivu tc svojim novčn'nim dopri­nosom pripomogli našu tako potrebitu i plemenitu akciju. Jo su dakle doprinijeli:

nstavnici i učenici Trgovačke aka­demije i Trgovačke šl2ole Din 398 Mons. Rudolf Pian. kapt. prepozit » 200 Dr Tulio icolctti, posjcdnik " 100

Oi'n 698 Prošli iskazi » 136.203

Skupa Din 136. 901 Dok Odbor najtoplije zahvaljuje svim

gornjim doprinosnicima, još jednom upu­ćuje poziv svima, koji imaju, neka pomogr nu one, koji nemaju i oskudijevaju, i ta­ko izvrše svoju kršćansku, narod:nu i soci­jalnu dužnost te nam preko Gradske šte­dionice doznače svoj što veći doprinos.

DOPRl O TRGOVACKE AKADE-MIJE I TRGOVACK.E SKOLE. Kako smo gore već objavili, nastavnici i učenici (60) Trgovačke akademije i Trg~nčke škole sakupili su m edu sobom za zimsku pomoć Din 398. - Od toga doprinijeli su n a­s t a v n i e i i s 1 u ž i t e l j Din 150, i to: Ing. Boto Ivan, ravnatelj, i Mrduljaš Ladi­slav, profe 'or, po Din 50; Ozretić Marin i Hukavec Zeljka, suplenti, po Din 20; Antica Antan, služitelj, Din 10. - U č e­n i e i I. razreda akademije sakupili su me­đu sobom Din 151, a učenici Il. razreda

Trgovačke škole Din 97.

UREDB O DODACfMA A SKU-POćU ZA KAT. VEćENIKE. a prije-dlog ministra financija proglasilo je mrni­starsko vijeće uredbu, kojom se mijenja dosadašnja uredba o povišenju dodataka na skupoću katoli čkim svećenicima . Prema to j uredbi sc dodatak nu skupoću povisuje aktivnim svećenicima za 40 posto, a umi ­rovljenim i isluženim za 70 posto. Uredba

tupa 'nu snagu l. ožujka. OKRU2 Nl E VKB-A I MĐKZ. Ovih

dana raznslana je ponovno. svim Bratstvi­mn okružnica VKB-a., tc đačkim Križar­skim Bratstvima okružnica Mahnićeve Đa­čko Križarske Zajednice . .Molimo Bratst'Vll, da nastoje provesti izdane upute u okrul­

nici. . ................................... ...... sve članice, da u nedjelju 17. t. mj. u 5 1.

popodne dodu nn nnš redoviti mj~cčni

s ns t a n a k. koji će se održati u Kat Do­mu. - Preporučam članicama. da u ne­djelju 17. t . mj. u što većem broju prisu­stvuju s a t u k l a n j a n j a od 4-5 sati popodne u crkvi sv. Luce. - Don Ante Rodić.

DON ANTE RADić - SHKNIX uuc ~. BL. ~OLE TAVILIOA 117.- TISIL\.RA •KACićc (0 . .aN.AIU>O BULJEVIO).

što ~ gr Sj~

grobne l se jo! lli sli. Sjed okupani dok s~

pro spava dlf118 l !

polja, !u

Od v un je g lika je t

Sto

u ka11enu, ljubio p nebesko f prirod t&nafao

nl~ boj na, okN ~~u l

._Of nav -ga tvrst1 siavlfe 1

To ~etak, n drlje na Ije se F ~robovi ljtlesa

"··-nl llaga le, pllce ~g

"'Ila sv kao

Pretraiu no NJ Iillo I

llam do k "nilo