POLA STOLJE∆A DRÆAVNOG ARHIVA U BJELOVARU

CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu podbroje 780852.

ISBN 978-953-99203-6-2

2

POLA STOLJE∆ADRÆAVNOG ARHIVA

U BJELOVARU

3

BJELOVAR, 2011.

1961. — 2011.

POLA STOLJE∆A DRÆAVNOG ARHIVA U BJELOVARU

NAKLADNIK

Dræavni arhiv u BjelovaruBjelovar, Trg Eugena Kvaternika 3

ZA NAKLADNIKA

Æeljko Pleskalt, prof.

UREDNIK

Æeljko Pleskalt, prof.

AUTORI

Senad AuloviÊ, Martina KriviÊ LekiÊ, Æeljko Pleskalt, Tatjana RuæiÊ i Mladen VezmaroviÊ

GRAFI»KA PRIPREMA

Stjepan Horvat

TISAK

»VOR d. o. o. , Bjelovar, Matice hrvatske 24

Listopad 2011.

4

Povijest skrbi o pisanoj baπtini u naπim kraje-vima vrlo je duga te seæe u kasni srednji vi-jek. Burne povijesne okolnosti koje su karak-

terizirali ratovi, pljaËke, pustoπenja, demografskepromjene sveli su do polovice 20. stoljeÊa staru, alii svu drugu pisanu kulturnu baπtinu do kraja Dru-gog svjetskog rata na “ostatke ostataka”. Takvofragmentarno saËuvano arhivsko gradivo veliki jegubitak za zaviËajnu, ali i nacionalnu povijest, jeroteæava izuËavanje proπlosti ovih prostora.

Osnutak arhiva u Bjelovaru prije pedeset godi-na predstavlja prekretnicu u odnosu prema arhiv-skom gradivu kao kulturnoj baπtini i poËetak insti-tucionalne i organizirane skrbi o zapisima u naj-πirem smislu te rijeËi. Dogodilo se to u vrijeme ka-da je zahvaljujuÊi znanju, uplivu i entuzijazmupojedinih hrvatskih arhivskih struËnjaka utemeljennacionalni arhivski sustav koji je gotovo nepromi-jenjen funkcionirao do 90-tih godina 20. stoljeÊa.

U tom razdoblju arhiv je s manje ili viπe uspje-ha skrbio o arhivskom gradivu na podruËju svojemjerodavnosti te je, uz niz drugih aktivnosti koje jeobavljao preuzeo, obradio i pohranio u svoja spre-

miπta preko 3.000 duænih metara arhivskog gradi-va nastalog radom razliËitih institucija i ustanova.

Od samog osnutka arhiv se u svom radu susre-tao s mnogim poteπkoÊama, prije svega nedostat-kom kvalitetnog prostora za rad arhivske sluæbe tenedostatkom spremiπnog prostora za pohranu ar-hivskog gradiva. S vremenom i zalaganjem neko-liko generacija arhivista i ulaganjem velikih mate-rijalnih sredstava arhiv je tek 2004. godine izgrad-njom suvremenog arhivskog spremiπta uspio ri-jeπiti sve poteπkoÊe koje su ga pratile kroz Ëetrdesetgodina rada i djelovanja.

No, okolnosti su htjele da nakon pedeset godinarada moramo krenuti ispoËetka u nastojanjima daponovno stvorimo kvalitetne uvjete za rad usta-nove te da uz pomoÊ, prije svega mjerodavnih in-stitucija i svih onih koji dræe do kulturne baπtineovoga kraja u dogledno vrijeme izgradimo novi ar-hiv za 21. stoljeÊe.

UnatoË nedostatku vlastitog prostora i poteπko-Êama koje iz takvog stanja proizlaze, arhiv je danasjedna od temeljnih gradskih, æupanijskih i regio-nalnih kulturnih ustanova koja sluæi interesima

5

UVODNA RIJE» RAVNATELJA

svojih korisnika — razliËitim institucijama i gra-anima u zemlji, ali i u inozemstvu.

Ovom knjigom æeljeli smo skromno obiljeæitipola stoljeÊa rada Dræavnog arhiva u Bjelovaru, agraanstvo upoznati s djelatnoπÊu ustanove i ar-hivskim gradivom koje Ëuva.

Za izdavanje ove knjige zahvaljujemo Mini-starstvu kulture Republike Hrvatske koje je dalonovËanu potporu za njezino izdavanje.

Æeljko Pleskalt, prof.

6

Arhivska djelatnost na podruËju Republi-ke Hrvatske poËinje se znatnije razvijatitek sredinom 20. stoljeÊa. Donoπenjem

OpÊega zakona o dræavnim arhivima1 1950.godine pravno je utemeljena arhivska djelat-nost te time otvorena moguÊnost za osnivanjenovih arhivskih institucija i razvoj mreæe arhi-va na cijelom podruËju bivπe Jugoslavije. Dotog razdoblja arhivsko gradivo sustavno po-hranjuju, πtite, obrauju i daju na koriπtenjetek arhivi u Dubrovniku, Rijeci, Zadru i Za-grebu koji svoje stvaranje i postojanje dugujunizu povijesnih i druπtvenih okolnosti. Mreæaarhivskih ustanova u Hrvatskoj podrazumije-va osnivanje podruËnih arhiva koji bi bili nad-leæni za Ëuvanje i zaπtitu arhivskog i registra-turnog gradiva na πirem podruËju pojedinihregija sa zajedniËkom krovnom institucijomArhivom Hrvatske. Ovakav princip se odræaodo danas kada u Republici Hrvatskoj postoji18 dræavnih arhiva, osam odjela i sabirnih

centara te Hrvatski dræavni arhiv kao srediπnjimatiËni dræavni arhiv.

Dræavni arhiv u Bjelovaru osnovan je i po-Ëinje s radom 1961. godine pod nazivom Hi-storijski arhiv Bjelovar. Iako su pokuπaji nje-gova osnivanja postojali i nekoliko godina ra-nije, odluku o njegovom osnivanju donosi Na-rodni odbor kotara Bjelovar u lipnju 1961. go-dine nakon usuglaπavanja s Narodnim odbo-rima kotareva Kriæevci i Daruvar. Za osniva-nje arhiva potrebno je bilo dobiti suglasnostokolnih kotareva zbog karaktera buduÊeg ar-hiva i njegove πire teritorijalne nadleænosti.Bjelovar je kao upravno i administrativno sre-diπte bio najpogodnije sjediπte arhiva upravozbog njegovog centralnog poloæaja, uspjeπnesuradnje s arhivskim ustanovama2 te zbog ra-nijeg postojanja ustanova koje su bile zadu-æene za sakupljanje, zaπtitu i objavu arhivskogmaterijala. Arhiv kotara Bjelovar osnovan

7

POVIJEST USTANOVE

1 Sluæbeni list FNRJ 12/1950.2 Autor izvjeπtaja Stjepan BaËiÊ naroËito hvali suradnju s kotarevima Bjelovar, Kriæevci i Sisak u BaËiÊ, S. (1960.), Popis arhivske

i registraturne grae u NR Hrvatskoj u godini 1959. Arhivski vjesnik, Svezak III, str. 211-231.

1957. godine i Komisija za historiju radniËkogpokreta koja je djelovala pri Kotarskom komi-tetu saveza komunista Bjelovar, osnovana go-dinu dana ranije, Ëinili su jezgru novoosnova-nog arhiva. Historijski arhiv u Bjelovaru pre-uzeo je sav inventar i arhivsku grau navede-ne komisije i kotarskog arhiva te dio graeGradskog muzeja3. Sluæbeno je dobio na kori-πtenje pet prostorija u zgradi na glavnom

gradskom trgu koju je dijelio s Gradskim mu-zejom te po jednu prostoriju u zgradama Na-rodnih odbora kotara Kriæevci i kotara Daru-var. Prvi zaposlenici arhiva bili su direktor Sa-vo VelagiÊ, na to mjesto imenovan nakon radau Komisiji za historiju radniËkog pokreta,dvoje arhivista, jedan imenovan za Daruvargdje je i radio, a drugi za podruËje Bjelovara iKriæevaca te tajnica i ËistaËica4.

8

3 VelagiÊ, S. (1962.), Godina i po rada Historijskog arhiva u Bjelovaru, Arhivski vjesnik, Svezak IV-V, str. 454.4 Dræavni arhiv u Bjelovaru, HR-DABJ-550, Dræavni arhiv u Bjelovaru (1961-1992), SjedniËki zapisnici savjeta arhiva (1961-

1977), kutija 25.

Zgrada na Trgu Eugena Kvaternika 3. u kojoj je arhiv djelovao u razdoblju od 1968. do 2010. godine.Sagraena je 1772. godine kao pijaristiËki kolegij.

Dana 27. lipnja 1961. godine donesen je pr-vi statut arhiva koji utvruje karakter arhiva,upravna tijela te organizaciju, zadatke i naËinrada ustanove. Historijski arhiv u Bjelovaruosnovan je kao regionalni arhiv s podruËjemdjelovanja na teritoriju kotareva Bjelovar, Da-ruvar i Kriæevci. Radom arhiva upravlja Ar-hivski savjet sastavljen od sedam Ëlanova, pe-tero imenovanih od strane osnivaËa, jednogËlana arhiva i direktora. StruËni poslovi i za-daci obavljaju se prema statutu u okviru for-miranih odjela i referada: Odjel za stariju ar-hivsku grau i Odjel za noviju arhivsku grausa svojim pododjelima — Referada za vanjskuarhivsku sluæbu, Referada za vanjsku nauËno-kulturno-prosvjetnu djelatnost i Referada zaizdavanje potvrda, prijepisa, uvjerenja i svje-dodæbi.5 Ovakva unutraπnja organizacija do-æivjela je odreene promjene tokom godina,no sami zadaci i poslovi arhiva ostali su ne-promijenjeni gotovo do danas:

— zaπtita arhivskoga gradiva u arhivu,— sreivanje, popis i objavljivanje arhiv-

skog gradiva, te davanje istoga na koriπtenje,— izrada obavijesnih pomagala,— nadziranje, Ëuvanje i odabir arhivskoga

gradiva izvan arhiva,

— preuzimanje javnog i prikupljanje pri-vatno arhivskog gradiva otkupom, poklonomili pohranom,

— konzerviranje i restauriranje arhivskogagradiva.

Naravno prije nego πto su ovakav naËin iorganizacija rada potpuno zaæivjeli protekaoje odreeni period u kojem je bilo potrebnopoveÊati broj zaposlenih i osposobiti ih za rad,te osigurati radne uvjete i viπe spremiπnogprostora. Arhiv Hrvatske kao matiËna ustano-va od samog poËetka sudjelovao je u usmjera-vanju i obuËavanju za rad djelatnika arhivaputem sluæbene korespondencije, prakse u ar-hivu, ali i sudjelovanjem svojih eminentnihdjelatnika dr. Bernarda Stullija i dr. Ivana Beu-ca na sjednicama Arhivskog savjeta6. Broj za-poslenih poveÊavao se tijekom vremena da bipoËetkom 1980-tih dosegao broj od 13 stalnozaposlenih koji se zadræao do danas. Djelat-nici su tijekom godina akumulirali vrlo mno-go znanja i iskustva u arhivskoj struci, radomi kontinuiranim usavrπavanjem, pohaanjemteËajeva i edukacija.

Organizacija arhivske sluæbe u smislu teri-torijalne nadleænosti pojedinih arhiva, na razi-ni republike prvi je put utvrena 1963. godineod strane Izvrπnog vijeÊe Sabora SR Hrvatske.7

9

5 Ibid., Statuti (1961-1992), kutija 31.6 Ibid., SjedniËki zapisnici savjeta arhiva (1961-1977), kutija 25.7 Odluka o utvrivanju podruËja na kojima arhivi vrπe arhivsku sluæbu, NN broj 28/1963.

Historijski arhiv u Bjelovaru prema toj odlucidjeluje na podruËju opÊina Bjelovar, »azma,Daruvar, –urevac, Gareπnica, Grubiπno Po-lje, Kriæevci, Pakrac i Vrbovec. Do prve pro-mjene dolazi veÊ 1967. godine. Naime, nakonduæe komunikacije s Arhivskim savjetom Hr-vatske i razmatranja nadleænosti arhiva, odlu-Ëeno je da od 1. sijeËnja 1967. godine opÊinaPakrac prijee u sastav Historijskog arhiva uSlavonskom Brodu. Ukidanjem kotara Bjelo-

var iste godine sva prava i duænosti osnivaËaprelaze na Skupπtinu opÊine Bjelovar, a suos-nivaËi postaju gore navedene opÊine.8

U svome dugogodiπnjem radu arhiv je naj-viπe problema imao sa skuËenim i neadekvat-nim prostorom, kako radnim tako i spremiπ-nim. Prvih godina zaposlenici spremiπta bilisu zaduæeni za zaπtitu i nadzor nad graomokolnih opÊina — spremiπte Kriæevci za Kri-æevce i Vrbovec, Daruvar za Daruvar, Pakrac,Gareπnicu i Grubiπno Polje i Bjelovara za Bje-lovar, »azmu i –urevac, no u stvarnostispremiπta su imala vrlo ograniËen prostor po-hrane gradiva. Iako su u poËetku pojedinaspremiπta imala struËne djelatnike, takva or-ganizacija rada nije nikada potpuno zaæivjela,pa je nadzor nad gradivom na terenu obavljaniskljuËivo iz Bjelovara. Godine 1967. arhiv do-biva na koriπtenje spremiπte u »azmi i proπi-ruje spremiπne prostore u Kriæevcima, da bido poËetka 80-tih ostalo samo sa spremiπtem uSv. Ivanu Æabnu i naravno Bjelovaru. Samomarhivu, prvotno smjeπtenom u zgradi muzeja,zbog potrebe za spremiπnim prostorom,Skupπtina opÊine Bjelovar 1967. godine dodje-ljuje na koriπtenje nekoliko prostorija u susjed-noj zgradi na glavnom gradskom trgu. VeÊiduÊe godine arhiv dobiva u trajno koriπtenjecijelu zgradu zajedno s tri dvoriπne zgrade.Zgrada, jedna od najstarijih u gradu bila je u

10

8 Dræavni arhiv u Bjelovaru, HR-DABJ-550, Dræavni arhiv u Bjelovaru (1961-1992), Godiπnja izvjeπÊa o radu (1961/1990), kuti-ja 39.

Karta teritorijalne nadleænosti Dræavnog arhiva uBjelovaru nakon posljednje promjene 2008. godine.

derutnom stanju, a u pojedinim dijelovimaimala je stanare. Krajem 1969. godine, nakonadaptacije pet radnih prostorija, stubiπta, hod-nika i sanitarnog Ëvora arhiv se uselio u svojuzgradu i raspolagao s oko 180 m2 spremiπnogprostora.9 Ureivanje same zgrade potrajalo jedo 1984. godine kada je njena adaptacija kon-aËno dovrπena. Ostao je samo problem uree-nja dvoriπne zgrade najviπe zbog nedostatkafinancijskih sredstava, no prvenstveno zbognemoguÊnosti iseljenja preostalih stanara.Posljednji stanar odselio se 1994. godine iz

dvoriπne zgrade kada je najzad sav prostordodijeljen arhivu doπao u njegov stvarni pos-jed.

Bez obzira na stalne probleme sa spremiπ-nim i radnim prostorom arhiv je redovno i us-pjeπno obavljao sve svoje zadaÊe pohrane, pri-kupljanja, preuzimanja i zaπtite gradiva uspremiπtima. KoliËina gradiva preuzetog uarhiv poveÊavala se s 80 duænih metara 1961.godine10 na 823 d/m 1971. godine11, 1.400 d/m1981. godine12, da bi krajem 2005. godine dose-glo koliËinu od 2.620 d/m13. Jednako tako po-

11

9 Ibid., SjedniËki zapisnici savjeta arhiva (1961-1977), kutija 25.10 VelagiÊ (1962.) str. 455.11 Æeljko Pleskalt, 40 godina bjelovarskog Arhiva, Bjelovar, 2002., str. 12.12 Historijski arhiv Bjelovar, Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima SFRJ:SR Hrvatska, Beograd, 1984., str.

113.13 Pleskalt, Æ.; AuloviÊ, S. (2006.) Dræavni arhiv u Bjelovaru, u: KolanoviÊ J. (ur.) Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike

Hrvatske Svezak 1, Zagreb, Hrvatski dræavni arhiv, str. 173.

Zgrada arhivskog spremiπta u KaËiÊevomprolazu sagraena je 2004. godine. U njojsu radni prostor i dva spremiπta u koja je

moguÊe pohraniti oko 4.200 duænih metaraarhivskog gradiva. Danas je u vlasniπtvu

Bjelovarsko-kriæevaËke biskupije, a arhiv jemoæe koristiti do 2025. godine.

veÊavao se i broj registratura, odnosno imate-lja nad kojima arhiv ima nadzor.

Promjenom druπtveno-politiËkog sustavapoËetkom 1990-tih godina dolazi do odree-nih novina koje su viπestruko utjecale na Hi-storijski arhiv u Bjelovaru. Ubrzo dolazi dopromjene pravnog statusa regionalnih arhivau dræavne ustanove pod upravom Ministar-stva kulture. Novim ustrojem Republike Hr-vatske14 1992. godine i kasnijim izmjenama, te-ritorijalna nadleænost arhiva ostaje ista, no po-druËje koje obuhvaÊa administrativno je dru-gaËije ureeno. U nadleænosti arhiva nalazi sepodruËje Bjelovarsko-bilogorske æupanije u ci-

jelosti i pojedini gradovi i opÊine KoprivniË-ko-kriæevaËke, VirovitiËko-podravske i Zagre-baËke æupanije. Do zadnje promjene u teritori-jalnoj nadleænosti dolazi 2008. godine osni-vanjem novih arhiva u Kriæevcima i Virovitici.Odmah je napravljeno razgraniËenje gradiva,stvaratelja i imatelja s Dræavnim arhivom uVirovitici i odreeni fondovi predani su nabrigu novoosnovanog arhiva. Iako osnovan,Dræavni arhiv u Kriæevcima joπ nije ustrojen,stoga Dræavni arhiv u Bjelovaru nastavljaobavljati redovnu djelatnost na podruËju Ko-privniËko-kriæevaËke æupanije.15 Tako je danasarhiv nadleæan za gradove Bjelovar, »azma,

12

14 Zakon o podruËjima æupanija, gradova i opÊina u Republici Hrvatskoj, NN 90/1992 i NN 10/1997.15 Podaci preuzeti iz Pleskalt, Æ. (2009.), IzvjeπÊa o radu za 2008. godinu, Dræavni arhiv u Bjelovaru, str. 8.

Suvremeno opremljeno arhivskospremiπte s pokretnim regalima i

odvlaæivaËima zraka.

Daruvar, Gareπnica, Grubiπno Polje i Vrbovecte opÊine Berek, Dubrava, Deæanovac, –ulo-vac, Farkaπevac, Gradec, Hercegovac, Ivan-ska, Kapela, KonËanica, Nova RaËa, Preseka,Rakovec, RoviπÊe, Severin, SiraË, ©androvac,©tefanje, Velika Pisanica, Veliki Grevac, Ve-lika Trnovitica, Veliko Trojstvo i Zrinski To-polovac. Slijedom druπtvenih promjena dolazii do izmjene naziva svih arhiva, pa tako Hi-storijski arhiv u Bjelovaru mijenja naziv u Po-vijesni arhiv u Bjelovaru.16 Posljednja prom-jene naziva dolazi ubrzo donoπenjem novogzakona17 1997. godine kada arhiv dobiva nazivDræavni arhiv u Bjelovaru pod kojim i danasdjeluje. Donesen je i novi statut 1998. godinekoji nalaæe odreene promjene i u unutraπ-njem ustroju ustanove. Formirani su: OpÊiodjel, Odjel za obradu i sreivanje arhivskoggradiva, Odjel za zaπtitu arhivskog i regis-traturnog gradiva izvan arhiva i Dokumenta-cijsko-informatiËki odjel, koji su ostali do da-nas sastavni dijelovi arhiva.

U 21. stoljeÊe Dræavni arhiv u Bjelovaruuπao je s projektom izgradnje novog arhiv-skog spremiπta. Naime, veÊ krajem 1980-tihuoËena je potreba za proπirenjem spremiπnogprostora zbog poveÊanja koliËine preuzetoggradiva, no tek 2000. godine projekt je uπao usrednjoroËni program financiranja javnih po-treba u kulturi. Ubrzo su Ministarstvo kulture

13

16 Prema Naputku Ministarstva kulture od 21. 1. 1993. godine.17 Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN 105/1997.

Nacrt zgrade na Trgu Eugena Kvaternika 6. iz 1911.godine (HR DABJ 291 — Zbirka nacrta i planova,

Inv. br.A-19).Zgrada je graena poËetkom 19. stoljeÊa za vojne

potrebe. Kasnije je mijenjala namjene, a danas je uprizemlju zgrade smjeπtena uprava arhiva.

i djelomiËno Bjelovarsko-bilogorska æupanijaosigurali sredstava pa 2002. godine poËinjegradnja. VeÊ 2004. godine prvo suvremeno inamjenski graeno arhivsko spremiπte u Hr-vatskoj, kapaciteta 800 m2 povrπine sa smje-πtajnim kapacitetom preko 4,000 d/m gradi-va, bilo je dovrπeno i spremno za useljenje. Unovom spremiπtu su danas pohranjeni svi ar-hivski fondovi i zbirke, uz koje se nalazi i ne-sreeno gradivo, Ëitaonica te radne prostorije.

Tijekom 2008. godine poËele su pripremeza osnivanje nove Bjelovarsko-kriæevaËke bi-skupije, kojoj Êe biti potreban dodatan pros-tor. Kako se zgrada arhiva nalazi upravo uzCrkvu sv. Terezije Avilske, Vlada RepublikeHrvatske odluËila je darovati zgradu arhiva inovo spremiπte za potrebe biskupije.18 Iseljenjesvih radnih prostora i gradiva iz spremiπta uglavnoj zgradi dovrπeno je krajem 2010. go-dine.19 Novo spremiπte ostaje na koriπtenje ar-hiva iduÊih petnaest godina do kada treba iz-graditi novu arhivsku zgradu sa spremiπnimprostorom na novoj lokaciji. Radni prostoritrenutno su izmjeπteni na dvije odvojenelokacije koje su arhivu dodijeljene od stranegrada na koriπtenje.

Dræavni arhiv u Bjelovaru doËekao je pede-setu godiπnjicu svoga postojanja u pomalo ne-obiËnoj situaciji, bez vlastitog prostora, dislo-

ciran na tri lokacije te u oteæanim uvjetima ra-da. Moæda upravo ta situacija donosi joπ boljui svjetliju buduÊnost, jer ostaje nada i obeÊanjeo izgradnji nove, namjenski graene, zgradearhiva za 21. stoljeÊe.

Martina KriviÊ LekiÊdipl. povjesniËar i etnolog, arhivist

14

18 Zgrada arhiva datira iz 1772. godine kada je izgraena za potrebe pijaristiËkog kolegija i πkole.19 Sporazum o donaciji Vlade RH, Dræavnog arhiva u Bjelovaru, ZagrebaËke nadbiskupije i Æupe sv. Marka KriæevËanina iz

Zagreba, klasa 940-01/09-03/01.

PeËatnjak Kriπke satnije –urevaËke graniËarskepjeπaËke pukovnije (HR DABJ 297 — Zbirka peËata).

15

16

Sajmovna povelja Izidoru JankoviÊu od Daruvara iz 1837. godine (HR DABJ 694 — Zbirka isprava, Inv. br.1).

Odjel za obradu i koriπtenje arhivskog gra-diva najveÊi je odjel Dræavnog arhiva uBjelovaru. Osnovna mu je djelatnost ar-

hivistiËko sreivanje, zaπtita, pohrana i kori-πtenje arhivskih fondova i zbirki nastalih dje-lovanjem pravnih i fiziËkih osoba.

U odjelu radi 8 djelatnika s poloæenimstruËnim ispitima za zvanja u arhivskoj struci1

— arhivist, viπi arhivski tehniËar i viπi restau-rator. Poslovi odjela podijeljeni su u tri kate-gorije — obrada i sreivanje, rad sa strankamai istraæivaËima te restauriranje i konzerviranje.Arhivisti uglavnom obrauju fondove stva-ratelja srodnih djelatnosti kako bi se na taj na-Ëin specijalizirali na pojedina podruËja kao πtosu uprava, sudstvo, πkolstvo, privreda i sliË-no. Za sreene arhivske fondove i zbirke arhi-visti izrauju obavijesna pomagala — sumar-ne inventare, regesta i analitiËke inventare.Jedan arhivist zaduæen je za rad sa strankamai istraæivaËima. Strankama se prema njihovim

17

ODJEL ZA OBRADU I KORI©TENJEARHIVSKOG GRADIVA

1 Pravilnik o polaganju struËnih ispita u arhivskoj struci, NN 93/04.

Sreivanje i obrada arhivskog gradiva.

zahtjevima pronalaze i izdaju preslike traæenedokumentacije, dok je istraæivaËima gradivodostupno za koriπtenje u Ëitaonici arhiva. Viπirestaurator zaduæen je za restauriranje i kon-

zerviranje manje oπteÊenog arhivskog gradi-va, te povremeno uvezivanje i preuvezivanjeknjiga.

18

Katastarski plan Bjelovara iz 1892/93. godine (HR DABJ 384 — Kartografska zbirka).

19

Stanje izgraenosti cestovnemreæe u Bjelovaru 1896. godine(HR DABJ 384 — Kartografska

zbirka).

Odjel skrbi o arhivskom gradivu, koje pre-ma Zakonu o zaπtiti i oËuvanju kulturnih do-bara2 ima svojstvo kulturnog dobra, a nastaloje u razdoblju od 1685. do 2009. godine uukupnoj koliËini od 3.378 duænih metara. Ar-hivski fondovi i zbirke nastali su djelovanjem

najznaËajnijih regionalnih i lokalnih tijela vla-sti, javnih ustanova i drugih institucija, tvrtki,privatnih organizacija i drugih stvaratelja napodruËju ovog dijela sjeverozapadne Hrvat-ske.

20

2 NN 69/1999.

Memorandumi Tvornice keksa idvopeka Dragutina Wolfa i sinova

(kasnije Koestlin) i jednog dimnjaËarskog obrtnika poËetkom20. stoljeÊa (HR DABJ 1313 —

Zbirka memoranduma).

Arhiv posjeduje fondove koji svojim znaËa-jem nadilaze regionalni i lokalni karakter, jersadræe arhivsko gradivo o politiËkim, prav-nim, kulturnim i drugim zbivanjima bitnim zaopÊu i nacionalnu povijest. Takvih je fondovaukupno 12 sa 66,85 duænih metara gradiva izrazdoblja od 1685. do 1996. godine nastalih ra-dom graniËarskih vojnih vlasti, vjerskih orga-

nizacija, obrazovnih institucija te jugoslaven-skih i hrvatskih vojnih pravosudnih tijela.Najstarije gradivo pohranjeno u arhivu su ma-tiËne knjige roenih i vjenËanih Æupe ©tefanjenedaleko od Bjelovara, a potjeËu iz 1685. go-dine. Knjige su dio vrlo vrijedne Zbirke mati-ca razliËitih konfesija koja broji viπe od 500matiËnih knjiga.

21

Zbirka matiËnih knjiga sadræi matice roenih,vjenËanih i umrlih nastale radom crkvenih vlastirazliËitih vjerskih zajednica na naπem podruËju

do 1949. godine. Zbirka ima 381 maticu rimokatoliËkih æupa, pet matica grkokatoliËkihæupa, 122 matice srpsko-pravoslavnih parohija,

20 matica æidovskih bogoπtovnih opÊina, πest evangelistiËkih i jednu maticu kalvinistiËkih

æupa.

Cjelokupan fundus arhiva Ëine 1.282 fondai zbirke koji su klasificiran prema stvarnomdjelokrugu rada stvaratelja. Da bi dobili uvidu sadaπnju strukturu arhivskih fondova i zbir-ki donosimo podatke o broju fondova premadjelatnosti stvaratelja:

Uprava i javne sluæbe — 273 fonda; obu-hvaÊa ustroj i djelovanje tijela uprave i javnihsluæbi æupanijske, oblasne, okruæne, kotarske,opÊinske, gradske i mjesne razine u razdobljuod 1825. do 1993. godine.

22

Plakat iz 1861. godine kojim je obznanjen povratak ustavnog stanja u Hrvatskoj nakon ukidanja apsolutizma.(HR DABJ 292 — Zbirka letaka i plakata)

Pravosue — 85 fondova; obuhvaÊen jeustroj i djelovanje pravosudnih tijela (sudbe-nih stolova/okruænih sudova, kotarskih/op-Êinskih sudova, tuæilaπtva, trgovaËkih sudo-va, pravobraniteljstva, zatvora i sliËno) u raz-doblju od 1859. do 1991. godine.

Vojne postrojbe, ustanove i organizacije —20 fondova; obuhvaÊene su vojne postrojbe,ustanove i organizacije od Vojne krajine 1773.godine, pa sve do Hrvatske vojske 1996. go-dine.

23

Plakat koji je izdalo Gradskopoglavarstvo u Bjelovaru

povodom atentata na zastupnike Hrvatske seljaËke

stranke u Beogradskojskupπtini 20. 6. 1928.

godine (HR DABJ 292 —Zbirka letaka i plakata).

24

Fotografije iz NarodnooslobodilaËkograta.

Zemunica na Papuku, travanj 1944.godine.

Radna brigada prilikom obrade zemlje— ©panovica, lipanj 1944. godine.

Zarobljene pripadnike vojske NDHsprovode na Vojni sud u Virovitici,

kraj 1944. godine.

(HR DABJ 293 — Zbirka fotografija,Narodno-oslobodilaËki rat).

Odgoj i obrazovanje — 318 fondova; obu-hvaÊeno je gradivo cjelokupnog πkolstva unadleænosti arhiva od viπih πkola, srednjih iosnovnih πkola, aËkih domova do dopun-skog obrazovanja u razdoblju od 1843. do1990. godine.

Kultura, znanost i informiranje — 10 fon-dova; obuhvaÊene su sve kulturne ustanove

kao πto su: arhiv, knjiænice, Ëitaonice, kazali-πta, kinematografi, znanstvene institucije i dr.u razdoblju od 1874. do 1991. godine.

Zdravstvo i socijalne ustanove — 4 fonda;obuhvaÊene su zdravstvene i socijalne ustano-ve kao πto su bolnice, ljeËiliπta, uboæiπta, vete-rinarske ustanove i dr. u razdoblju od 1896. do1990. godine.

25

Poloæajni nacrt grada s pripadajuÊim naseljima poËetkom 20. stoljeÊa (HR DABJ 384 — Kartografska zbirka).

Gospodarstvo i bankarstvo — 309 fondo-va; sadræi fondove koji su nastali radom stva-ratelja u gospodarstvu i bankarstvu u vreme-nu od 1868. do 2009. godine.

PolitiËke stranke, druπtveno politiËke or-ganizacije i sindikati — 170 fondova; gradi-vo je nastalo radom politiËkih stranaka i dru-πtveno-politiËkih organizacija i sindikata urazdoblju od 1941. do 1995. godine.

Druπtva, udruge, udruæenja — 50 fondova;fondovi su nastali radom strukovnih, dobro-tvornih, kulturno-prosvjetnih, umjetniËkih,sportskih i ostalih druπtava i udruæenja u raz-doblju od 1771. do 1994. godine.

Vjerske ustanove — 5 fondova; sadræi gra-divo vjerskih ustanova u razdoblju od 1783.do 1921. godine.

26

Dionica Daruvarske pivovare iz1911. godine (HR DABJ 973 —

Zbirka tiskovina).

Obveznice tvrtke “Sjedinjeni paromlini” d.d.Bjelovar poËetkom 20. stoljeÊa

(HR DABJ 973 — Zbirka tiskovina).

27

Vlastelinski, obiteljski i osobni arhivskifondovi — 1 fond; obuhvaÊen je jedan osobnifond za razdoblje od 1902. do 1943. godine.

Zbirke izvornog arhivskog gradiva — 24zbirke; sadræe zbirke isprava, grbovnica i ro-doslovlja, matiËnih knjiga, karata, planova inacrta, fotografija, razglednica, tiskovina,tematske i ostale zbirke za razdoblje od 1685.do 2000. godine.

Zbirke dopunskih preslika arhivskog gra-diva — 2 zbirke; obuhvaÊene su zbirke presli-ka gradiva iz inozemnih arhiva i iz ustanovaRepublike Hrvatske za razdoblje od 1942. do1945. godine.

ZvuËni zapisi — 1 zbirka; jedna zbirka na-stala u razdoblju od 1967. do 1987. godine, asadræi magnetofonske snimke sjednica tijelaupravnih vlasti i druπtveno-politiËkih organi-zacija.

Skica rasporeda 16. pjeπaËke pukovnije Austro-Ugarske vojske 5. kolovoza 1914. godine na Drini(HR DABJ 430 — Osobni fond Rudolfa Fingerhuta).

28

Sreeni arhivski fondovi i zbirke fiziËki suzaπtiÊeni kutijama koje su opisane prema ar-hivistiËkim standardima, te smjeπteni i Ëuvaniu modernim i klimatiziranim arhivskim spre-miπtima s protuprovalnim i protupoæarnimzaπtitnim sustavom.

Od kraja 2010. godine, kada je arhiv iselioiz svog prostora na Trgu Eugena Kvaternika3, Odjel radi na dvije lokacije. Na jednoj seobavlja obrada, sreivanje i restauracija ar-hivskog gradiva, dok se na drugom mjestu, uarhivskom spremiπtu, nalazi korisniËka sluæ-ba s Ëitaonicom za potrebe stranaka.

Alati i strojevi koji se koriste za restauracijuarhivskog gradiva i uvezivanje knjiga.

29

Arhiv je za potrebe stranaka i struËnih dje-latnika do 2010. godine imao knjiænicu s oko3.800 biblioteËnih jedinica — knjiga, broπura,Ëasopisa, novina i rukopisa. Danas je zbognedostatka prostora najveÊi dio biblioteËnogfonda nedostupan javnosti i deponiran.

Tijekom godina Odjel je moderniziran,odnosno informatiziran. Arhivski djelatnici usvom svakodnevnom radu koriste se raËuna-lima za izradu obavijesnih pomagala, te bazapodataka kao πto su graevinske dozvole, po-pisi ærtava drugog svjetskog rata, popisipromjena naziva bjelovarskih ulica i sliËno.

Suvremene informacijske tehnologije, a po-sebice Internet, omoguÊio je razvoj i uvoenjenacionalne arhivistiËke mreæe ARHiNET. Unavedeni registar arhivskih fondova i zbirki

Republike Hrvatske upisani su i svi arhivskifondovi i zbirke Dræavnog arhiva u Bjelovaru.Na internetskoj adresi http://arhinet.arhiv.hr/zainteresirani korisnici sa svojih osobnih raËu-nala mogu pretraæivati podatke o cjelokup-nom arhivskom gradivu Republike Hrvatske,pa tako i o gradivu Dræavnog arhiva u Bjelo-varu.

Senad AuloviÊarhivist-specijalist

Arhivska knjiænica posjeduje zbirku starih knjiga iz18. i 19. stoljeÊa.

Vojne knjiæice (HR DABJ 1294 — Zbirka iskaznica iputovnica).

30

Grbovnica s dodjelom plemstva graniËarskom Ëasniku Michaelu von Tarbuku iz 1853. godine (HR DABJ 504 — Armales, Inv. br.1).

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima1

definirao je arhive kao ustanove za Ëu-vanje, zaπtitu, obradu i koriπtenje arhiv-

skog gradiva, kao kulturnog dobra jedne zem-lje. U koriπtenje spada pregled, prepisivanje,objavljivanje, izlaganje, izrada i izdavanje ov-jerenih preslika i posudba arhivskog gradiva,bez obzira na kojem je nosaËu zapisa saËuva-no, te uporaba obavijesnih pomagala o arhiv-skom gradivu.2

Obavijesna pomagala, koja su rezultat sre-ivanja i opisa arhivskog gradiva, vode koris-nika kroz fond do traæene informacije ili od-reenog dokumenta.

Upravo je koriπtenje arhivskog gradiva naj-bolji pokazatelj svrhe postojanja i uËinkovito-sti rada arhiva kao memorije jednog naroda.

Na sve gore navedene naËine gradivo sekoristi i u Dræavnom arhivu u Bjelovaru3. Po-daci o korisnicima, naËinu koriπtenja i vrsti

31

Koriπtenje arhivskog gradiva

1 Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Narodne novine RH br. 105 iz 1997.2 Pravilnik o koriπtenju arhivskog gradiva, Narodne novine RH br. 67 iz 1999.3 Nadalje u tekstu DABJ.

Odluka Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolo-nizaciju u Kriæevcima iz 1946. godine. Spise o

nacionalizaciji, konfiskaciji i agrarnoj reformi i kolo-nizaciji stranke Ëesto koriste u postupku povrata

imovine.

koriπtenog gradiva upisuju se u Evidenciju okoriπtenju arhivskog gradiva DABJ. Iz nje semogu iπËitati sve promjene u strukturi koris-nika i njihovom interesu za pojedine vrste ar-hivskog gradiva, ali ne samo to. Vidljiva je ipotreba prilagodbe arhiva druπtvenim, eko-nomskim i povijesnim promjenama kojih je upedeset godina postojanja bjelovarskog arhivabilo.

NajËeπÊi korisnici arhivskog gradiva sugraani, nazivamo ih strankama, koji arhivupodnose zahtjeve za izdavanje odreenih po-dataka. Vaæno je napomenuti da je u zadnjihpet godina strankama najviπe izdano preslikadokumentacije vezane uz urbanizam i gradi-teljstvo (graevinske i uporabne dozvole, pro-jektna dokumentacija i sl.). Osim toga traæenisu dokumenti kojim se utvruju prava prois-

32

Nacrt rkt crkve Srca Isusova u Velikoj Pisanici iz 1905. godine (HR DABJ 291 — Inv. br. B-36).

tekla iz radnog odnosa, zatim sudski spisi onasljeivanju imovine, razvodima brakova iutvrivanju oËinstva, izvodi iz matiËnih knji-ga roenih, umrlih i vjenËanih, upravna rjeπe-nja o imovinsko pravnim odnosima te prije-pisi πkolskih svjedodæbi. Nakon 1990., s pro-mjenom druπtveno-politiËkog dræavnog ure-enja i donoπenjem Zakona4 o naknadi zaimovinu oduzetu konfiskacijom, nacionaliza-cijom, agrarnom reformom i kolonizacijom

poslije 1945. godine, velik broj graana zahti-jeva upravo dokumente na osnovu kojihmogu ostvariti svoje pravo na odπtetu. Sampostupak oduzimanja imovine nije bio jedno-stavan i voen je na nekoliko razina dræavnevlasti. Stoga pronalaæenje traæenih predmetaiziskuje struËnost u odreivanju nadleænostistvaratelja po kojem je imovina oduzeta i vri-jeme za pregledavanje Ëesto nepotpunih ioπteÊenih fondova, spis po spis.

33

4 Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vladavine, Narodne novine RH br. 92 iz 1996.

Nacrt zgrade na Trgu Eugena Kvaternika 8. iz 1914. godine sagraene poËetkom 19. stoljeÊa za vojne potrebe. (HR DABJ 291 — Inv. br. A-21).

Izrada ovjerenih preslika arhivskog gradi-va ujedno je najËeπÊi naËin koriπtenja i potvrdaopravdanosti upravne mjerodavnosti arhiva.Potvruje to brojka od gotovo 9.000 obraenihpredmeta i isto toliko izdanih preslika traæe-nih dokumenata u proteklih deset godina. Zapronalaæenje odgovarajuÊih podataka bilo jepotrebno pregledati oko 20.000 tehniËkih je-dinica, odnosno knjiga ili kutija spisa.

Osim pojedinaca, naπe su stranke i mnogepravne osobe — tijela dræavne uprave i sa-mouprave, sudovi, odvjetniπtva, poduzeÊa,πkole, sluæba mirovinskog osiguranja, ured zakatastar... koje se arhivskim gradivom koristeu svome radu. Osim izrade preslika traæenihdokumenata njima se pod odreenim uvjeti-ma posuuje originalno arhivsko gradivo. Ve-Êinom je to gradivo koje su njegovi stvaratelji— pojedine institucije i poduzeÊa predale ar-hivu, a naknadno se pokazala potreba za nje-govim koriπtenjem.

Dræavnim institucijama koje imaju potrebeza posudbom veÊih koliËina gradiva, kao πtoje npr. Hrvatski zavod za mirovinsko osigura-nje, izlazi se u susret i dogovaraju se posebniuvjeti posudbe. Na taj se naËin pojednostav-ljuje posao svim zainteresiranim stranama —korisnicima, mirovinskoj sluæbi i arhivu.

34

Nacrt oltara za Æupnu crkvu sv. Terezije.

IstraæivaËi su pak druga vrsta korisnika,koji u arhivskoj Ëitaonici sami pregledavajuarhivsko gradivo vezano uz odreenu temu,razdoblje, predmet, osobu, ... u skladu sa svo-jim interesom. Ovdje je vaæno napomenuti dapostoje zakonom propisana ograniËenja kojapri koriπtenju arhivskog gradiva πtite interespojedinih graana ili dræavni interes. Iako jejavno arhivsko gradivo dostupno 30 godinaod nastanka, osobni podaci dostupni su tek

nakon 70 godina, a gradivo dræavnog znaËaja50 godina nakon nastanka.

Na osnovu istraæivanja u naπem arhivu na-pisano je mnogo diplomskih, magistarskih idoktorskih radnji te znanstvenih i publicistiË-kih radova. Obaveza je svakog istraæivaËa do-staviti arhivu primjerak rada ili knjige nastalekoriπtenjem arhivskog gradiva.

Zanimanje naπih istraæivaËa s vremenomse mijenjao. Od osnutka arhiva po sve do kraja

35

IstraæivaËi u Ëitaonici arhiva.

80-ih godina 20. st. uglavnom je vladalo zani-manje za gradivo o dogaajima i osobama izpovijesti KomunistiËke partije, radniËkog po-kreta i NOB-a 1941.-1945. Nakon demokrat-skih promjena 1990. istraæivaËe poËinju zani-mati razliËite politiËke, gospodarske, kulturnei prosvjetne teme. Od 1992., kada je arhivpreuzeo velik broj matiËnih knjiga svih vjer-

skih zajednica s podruËja svoje nadleænosti,znaËajno zanimanje domaÊih, a posebice stra-nih istraæivaËa, usmjereno je na genealoπka is-traæivanja, uglavnom za osobne potrebe.

Broj istraæivaËa poveÊava se iz godine u go-dinu. U proteklih deset godina 1.404 domaÊa istrana istraæivaËa pregledala su gotovo 6.000knjiga ili kutija spisa te im je izdano oko 5.000preslika traæenih dokumenata.

Osim evidentiranih sluæbenih izvadaka,korisnicima su svakodnevno dostupne infor-macije koje se odnose na arhiv i arhivsko gra-divo, stvaratelje i imatelje arhivskog gradiva,nadleænosti i djelokrugu rada pojedinih up-ravnih, sudskih, kulturnih i prosvjetnih insti-tucija te gospodarskih poduzeÊa itd. Na takveupite odgovara se osobnim kontaktom, tele-fonom, klasiËnom ili elektronskom poπtom.

36

Ured za prijem stranaka s evidencijama o arhivskimfondovima i zbirkama.

Detalji iz zbirke otisaka peËata(HR DABJ 578 — Inv. br. 19).

Koriπtenje arhivskog gradiva kroz objavlji-vanje i izlaganje najviπe se oËituje u kulturno-prosvjetnoj ulozi arhiva. Arhivsko gradivooriginalna je, jedinstvena i neponovljiva kul-turna baπtina jednog naroda i veoma je vaænopodizati svijest o njegovu znaËaju. UniπtenumatiËnu knjigu roenih, πkolsku spomenicu,rjeπenje o nasljeivanju i mnoge druge doku-mente, nemoguÊe je ponovno napisati.

VeÊ smo ustvrdili da su mnogobrojni istra-æivaËi, na osnovu arhivskog gradiva naπegaarhiva, napisali i objavili veÊi broj raznovrsnihradova i knjiga. Od 2002. i sam je arhiv zapo-Ëeo s intenzivnijom izdavaËkom djelatnoπÊu.Dræavni arhiv u Bjelovaru se do danas pojav-ljuje kao izdavaË ili suizdavaË sljedeÊih knjiga:

37

Fotografije razaranja Bjelovara od strane jugoslavenskevojske 29. rujna 1991. godine (snimio M. Medar)

(HR DABJ 293 — Zbirka fotografija, Domovinski rat).

38

• Æeljko Pleskalt, Mladen VezmaroviÊ, Se-nad AuloviÊ: 40. godina bjelovarskog ar-hiva, Bjelovar, 2002. godine

• Mirela Slukan-AltiÊ: Povijesni atlas gra-dova — I. svezak Bjelovar, 2003. godine

• Æeljko Pleskalt, urednik: Ratni dnevnikVaraædinske pukovnije br. 16. od 1914.-1915.— I. dio, Markovac KriæevaËki, 2004. godine

• Æeljko Pleskalt, urednik: Ratni dnevnikVaraædinske pukovnije br. 16. od 1915.-1918.— II. dio, Markovac KriæevaËki, 2005. godine

• Æeljko Pleskalt, urednik: Povijest Kri-æevaËke i –urevaËke graniËarske pjeπaËkepukovnije, Koprivnica, 2008. godine

• Æeljko Pleskalt, urednik: Statut gradaBjelovara, Koprivnica, 2009. godine

• Æeljko Pleskalt: Zastali u vjeËnosti ljube-Êi oltar domovine Kusonje 1991.-1993., Bje-lovar, 2002. godine.

Izlaganje arhivskog gradiva najatraktivnijije oblik prezentacije rada arhiva i najoËitiji pri-mjer koliko zanimljivih i korisnih raznovrsnihdokumenta, nacrta, fotografija i plakata sa-dræe naπi arhivski fondovi. Izloæbene aktiv-nosti arhiva uglavnom su vezane uz obiljeæa-vanje “Tjedna arhiva” te obiljeæavanje do-gaaja iz bliæe i dalje proπlosti. BuduÊi da Ar-hiv nema svoj izloæbeni prostor izloæbe se naj-ËeπÊe postavljaju u Gradskom muzeju i Na-rodnoj knjiænici u Bjelovaru. Spomenut Êemoneke zanimljive izloæbe koje su graani Bje-lovara mogli vidjeti unazad deset godina:

2000. godine

• Vojno redarstvena operacija “Bljesak 1995.”

2001. godine

• Izloæba plakata 1859.-2000.

• Bjelovar 29. rujna 1991.

39

Detalj s izloæbe Bjelovar 29. rujna 1991. godine.

2002. godine • Iz povijesti bjelovarskog πkolstva

2003. godine• Bjelovarska druπtva i udruge od 18. do

prve polovine 20. stoljeÊa• Karte bjelovarskog vojnog komuniteta

od 1772. do kraja 19. st.2006. godine

• 15. obljetnica Domovinskog rata i ratnihdogaanja u Bjelovaru.

Uz ove izloæbe lokalnog karaktera gradivoarhiva je izlagano i na tematskim, skupnim iz-loæbama u Zagrebu.

Osim toga, kulturno-prosvjetna uloga arhi-va ostvaruje se sudjelovanjem arhivista DABJ-a na znanstvenim skupovima, ostvarivanjempojedinih programa zajedno s gradskim i æu-panijskim kulturnim institucijama te Hrvat-skim dræavnim arhivom, suradnjom s javnimmedijima i prezentiranjem arhiva i arhivskoggradiva uËenicima osnovnih i srednjih πkola.

Tatjana RuæiÊarhivist

40

Predstavljanje knjige “Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeÊa — KriæevaËka i –urevaËka pukovnija”Hrvatskog instituta za povijest u Gradskoj knjiænici u Bjelovaru 2004. godine.

Moderne tehnologije omoguÊavaju uËinkovitu komunikaciju sa strankama. Dio korespodencije s korisnicima uzemlji i inozemstvu.

41

Plakat s 42. savjetovanja Hrvatskog arhivskog druπtva 2007. godine u Bjelovaru.

42

Vanjska sluæba Dræavnog arhiva u Bjelo-varu obavlja zaπtitu arhivskog i regi-straturnog gradiva u nastajanju kod

stvaratelja i imatelja javnog i privatnog arhiv-skog i registraturnog gradiva u skladu sa Za-konom o arhivskom gradivu i arhivima1 te os-talim provedbenim pravilnicima u arhivskojstruci koji propisuju njezin rad.

43

ODJEL ZA ZA©TITU ARHIVSKOG I REGISTRATURNOG GRADIVA IZVAN ARHIVA

1 Narodne novine RH broj 105 iz 1997., broj 64 iz 2000., broj 65 iz 2009. godine.

Ured Vanjske sluæbe arhiva s regalima za

odlaganje dosjea stvarateljai imatelja arhivskog i

registraturnog gradiva.

ZadaÊa ove sluæbe je da:

• vodi evidencije o kategoriziranim stva-rateljima i imateljima na podruËju svojenadleænosti;

• obavlja struËni nadzor nad Ëuvanjem izaπtitom arhivskog i registraturnog gradivakoje se nalazi izvan arhiva;

• preuzima u arhiv arhivsko gradivo nastruËnu obradu i radi daljnjeg koriπtenja;

• obavlja nadzor nad odabiranjem i izluËi-vanjem bezvrijednog registraturnog gradivakojemu su istekli rokovi Ëuvanja i koje nije odznaËaja za povijesnu znanost, kulturu uopÊe idruge druπtvene potrebe;

• daje struËnu pomoÊ zaduæenim djelatni-cima u pismohranama izvan arhiva.

Kako bi sluæba mogla obavljati svoju dje-latnost vode se propisane evidencije2 i to:

• Knjiga primljenog arhivskoga gradiva(Knjiga akvizicija);

• Knjiga pohranjenog arhivskoga gradiva(Knjiga depozita);

• Dosje stvaratelja i imatelja arhivskoggradiva;

• Evidencija stvaratelja arhivskoga gradivana podruËju nadleænosti arhiva;

• Evidencija imatelja arhivskoga gradivana podruËju nadleænosti arhiva.

Pored ovih osnovnih evidencija, Vanjskasluæba prikuplja i istraæuje, kako za svoje po-trebe tako i za potrebe Hrvatskog dræavnogarhiva u Zagrebu, podatke za Upisnik vlasni-ka i imatelja privatnog arhivskog gradiva uRepublici Hrvatskoj na podruËju nadleænostiarhiva. Za potrebe ustanove, ali i drugih ko-risnika sluæba je izradila πematizme upravnihvlasti i pravosua do 1945. godine, te vjerskihorganizacija na podruËju nadleænosti arhiva.

44

Arhiv je 2009. godine preuzeo zbirku od preko 9.000filmskih plakata (HR DABJ 1204).

2 Pravilnik o evidencijama u arhivima, Narodne novine broj 96 iz 2002. godine.

Nadzor nad pismohranamastvaratelja i imatelja arhivskog i registraturnog gradiva

Osnovna djelatnost Vanjske sluæbe jestruËni nadzor nad pismohranama stvarateljai imatelja, propisan pravilnikom3 i provodi seu skladu s godiπnjim planovima rada Vanjskesluæbe. Ovog trenutka nadziremo 82 katego-rizirana stvaratelja I. kategorije i 179 stvaratel-ja II. kategorije, te 511 ostalih stvarateljaarhivskog i registraturnog gradiva napodruËju Bjelovarsko-bilogorske æupanije, tedijelova KoprivniËko-kriæevaËke i ZagrebaËkeæupanije.

StruËni nadzor pismohrana obuhvaÊa pre-gled materijalno-fiziËke zaπtite arhivskog iregistraturnog gradiva kod stvaratelja iimatelja, te kontrolu evidencija tog gradiva upismohranama. Vanjska sluæba u svom radunadzire postupak izrade normativnih akata,kojim se stvaratelji i imatelji reguliraju pitanjezaπtite i Ëuvanja vlastitog arhivskog i regis-traturnog gradiva, te izdaje rjeπenja za prim-jenu i suglasnost na iste akte. Temeljem vlasti-tih normativnih akata i naputaka Vanjskesluæbe, stvaratelji i imatelji duæni su sepridræavati mjera zaπtite, te izrade i dostaveevidencija arhivu.

45

3 Pravilniku o zaπtiti i Ëuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva, Narodne novine broj 63 iz 2004. i broj 106 iz2007. godine.

Kako bi se u pismohrani stvaratelja iimatelja Ëuvalo samo arhivskog gradiva trajnevrijednosti, koje Êe nakon propisanog roka biti

Sreena pismohrana jedne bjelovarske banke.

predano u arhiv, stvaratelji i imatelji duæni suprovoditi postupak redovitog izluËivanjabezvrijednog registraturnog gradiva.4

Postupak odabiranja, odnosno izluËivanjazapoËinje tako πto stvaratelj i imatelj dostavljanadleænom dræavnom arhivu prijedlog za iz-luËivanje onog dijela registraturnog gradivakojemu su istekli rokovi Ëuvanja. Vanjskasluæba tako zaprimljene prijedloge kontrolira,te zajedno s Povjerenstvom za izluËivanje reg-istraturnog gradiva, procjenjuje pravovalja-nost dostavljenog prijedloga i donosi rjeπenjeo odobrenju izluËivanja kojim prijedlog odo-brava u cijelosti ili djelomiËno. BuduÊi da ipredloæeno registraturno gradivo sadræi po-datke kojim bi se neovlaπtenim objavljivanjem

46

4 Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izuËivanja arhivskog gradiva, Narodne novine broj 90 iz 2002. godine.

mogao povrijediti probitak stvaratelja i ima-telja takvog gradiva, predlagatelj je duæan istouniπtiti i o tome izvijestiti arhiv.

Stvaratelji javnog kao i privatnog arhiv-skog gradiva bili su do sada duæni na zahtjevnadleænog dræavnog arhiva dostavljati popisearhivskog gradiva koje je odloæeno u pis-mohrani u vidu preslike Knjige pismohranekao i preslike Zbirne evidencije arhivskog i re-gistratunog gradiva koje joπ ima operativnistatus za stvaratelja, te nije odloæeno u pismo-hrani. Uvoenjem elektronskog naËina evi-dentiranja arhivskog i registraturnog gradivau pismohranama putem ARHiNET-a arhivi-stiËkog informatiËkog sustava stvaratelji suduæni arhivu dostavljati popise arhivskog iregistaturnog gradiva u elektroniËkom obliku.

Pismohrana kriæevaËke “Elektre”.

Preuzimanja arhivskog gradiva uArhiv

Svrha postojanja Vanjske sluæbe je oËuva-nje cjelovitog, neoπteÊenog, sreenog i eviden-tiranog arhivskog gradiva na terenu i njegovopreuzimanje u arhiv. Gradivo se preuzima posluæbenoj duænosti temeljem Prioritetne listepreuzimanja arhivskog gradiva, te Godiπnjegplana preuzimanja. Osim po sluæbenoj duæ-nosti arhiv preuzima gradivo na pohranu te-meljem ugovora o pohrani. To znaËi da takvo

47

Preuzimanje gradiva u arhiv.

Preuzimanje gradiva na terenu — devastirana pismohrana tvrtke “Tehnogradnja” u Bjelovaru.

gradivo ostaje u vlasniπtvu predavatelja dokarhiv za ugovorenu cijenu, na ugovoreni vre-menski rok, ustupa svoj prostor. Pored togaarhivsko gradivo manjim dijelom preuzima sedarivanjem bez naknade predavatelju. U pro-teklih 50 godina rada Vanjska sluæba je pre-uzela 1.300 fondova razliËitih stvaratelja i pro-venijencije. Naæalost, zbog nedovoljne brigestvaratelja i imatelja, kao i Ëestih reorganizaci-ja i promjena uvjeta odlaganja, Vanjska sluæ-

ba, unatoË poduzetih mjera zaπtite, preuzimanecjelovito saËuvano i oπteÊeno arhivskogradivo. To je nenadoknadiv gubitak za spo-meniËku baπtinu podruËja u nadleænosti arhi-va.

Izgradnjom novog arhivskog spremiπta2004. godine arhiv je poËeo preuzimati arhiv-sko gradivo veÊim intenzitetom nego ranije.Tako je u razdoblju od 2004. do 2010. godinepo sluæbenoj duænosti preuzeto 2.100 duænihmetara arhivskog gradiva razliËite proveni-

jencije. U istom razdoblju u pohranu je pre-uzeto 630 duænih metara privatnog arhivskoggradiva tvrtki u steËaju.

Sluæba tijekom svoga rada struËnim savje-tima i neposrednom struËnom pomoÊi poma-æe djelatnicima zaduæenim za rad u pismo-hranama stvaratelja i imatelja u kvalitetnojzaπtiti arhivskog gradiva. Svojim struËnim sa-vjetima pruæa potrebne obavijesti o norma-tivnim aktima vezanim za arhivsku djelatnost,kao i edukaciju u poznavanju uredskog poslo-vanja kao najracionalnijeg naËina evidentira-

48

Osnovno sreivanje preuzetog gradiva prije pohraneu spremiπte.

Dio gradiva KriæevaËke i –urevaËke pukovnije kojeje 2000. godine arhivu poklonio poznati bjelovarski

lijeËnik primarius dr. Rudolf MiculiniÊ.

nja, pohranjivanja i pretraæivanja odlo-æenog arhiviranog gradiva u pismohra-nama stvaratelja. Posebnu pozornostVanjska sluæba pridaje struËnim sastanci-ma kod stvaratelja arhivskog i registra-turnog gradiva u cilju kvalitetnijeg pro-voenja propisanih mjera materijalno-fi-ziËke zaπtite arhivskog i registraturnoggradiva te bolje suradnje s arhivom.

Iako je Vanjska sluæba u 50.-godiπnjemradu postigla znaËajne pomake u cilju za-πtite arhivskog i registraturnog gradiva,stanje joπ nije zadovoljavajuÊe u onoj mje-ri kakvo je odredio zakonodavac. Osnov-ni problem u kvalitetnijoj zaπtiti arhiv-skog i registraturnog gradiva je nedovolj-na materijalno-fiziËka zaπtita i opremlje-nosti pismohrana kod stvaratelja arhiv-skog i registraturnog gradiva. Nadalje,neodgovarajuÊa struËna osposobljenostosoba zaduæenih za pismohranu te nepo-znavanja zakonskih i provedbenih pro-pisa iz arhivske djelatnosti oteæava kva-litetno provoenje istih. S druge strane,ne razumijevanje odgovornih osoba stva-ratelja i imatelja arhivskog gradiva dovo-di do znatnih poteπkoÊa u radu Vanjskesluæbe, te se s time u vezi poduzimaju seraspoloæive zakonske mjere, kako bi sezaπtitilo arhivsko gradivo kao materijalnakulturna baπtina. U tu svrhu Vanjskasluæba pokreÊe rjeπenja o mjerama zaπtitearhivskog gradiva, te prekrπajne postup-ke protiv stvaratelja arhivskog gradiva

49

Rjeπenje Okruænog suda u Bjelovaru o pokretanju istrageprotiv optuæenika za oruæanu pobunu protiv Republike

Hrvatske.

50

Iz Zbirka razglednica (HR DABJ 540).

koji ne provode mjere navedene u rjeπenjima omjerama zaπite.

StruËna osposobljenost zaduæenih djelatni-ka u pismohranama zakonska5 je obaveza ipotreba suvremene zaπite arhivskog i regi-straturnog gradiva kod stvaratelja i imatelja. Stime u vezi arhiv je od 2011. godine poËeo

provodi edukaciju djelatnika u pismohrana-ma putem struËnog teËaja iz arhivske djelat-nosti. U sklopu ovog teËaja Vanjska sluæba ob-rauje podruËje arhivskog zakonodavstva iorganizacije rada u pismohranama s naglas-kom na boljoj suradnji stvaratelja i imatelja sarhivom.

51

5 Pravilnik o struËnom usavrπavanju i provjeri struËne osposobljenosti djelatnika u pismohranama, Narodne novine broj 93 iz2004. godine.

Iako je do sada bilo pokuπaja informatiza-cije arhivske sluæbe uvoenjem nekoliko in-formatiËkih sustava (ARMIDA, ARHIS) ti po-kuπaji nisu dali rezultate, pa se od njih odusta-lo.

Uvoenjem arhivskog informatiËkog su-stava ARHiNET arhivi su dobili cjelovitomreæno programsko rjeπenje koje omoguÊavaarhivskim ustanovama voenje evidencija ogradivu, koriπtenju i digitalizaciji gradiva, ka-ko u arhivu tako i kod stvaratelja i imatelja.Ovaj sustav osigurava integraciju podataka iusluga arhiva, a korisnicima su na jednommjestu dostupni svi podaci o evidentiranomegradivu i njegovim stvarateljima i imateljimaizvan arhiva. Za stvaratelje i imatelje izvan

arhiva sustav omoguÊuje koriπtenje svih opci-ja za opis i upravljanje gradivom u arhivima,a dostava popisa gradiva arhivu je automa-tizirana s autorizacijom samo jedne ovlaπteneosobe stvaratelja i imatelja. ARHiNET ujednopodræava funkciju vrednovanja gradiva iautomatsku izradu(on line) popisa s rokovimaËuvanja, te prijedloga za izluËivanje uz znatnuuπtedu troπka i vremena prijenosa tih postu-paka. ZnaËajna prednost ARHiNET-a zastvaratelja i imatelja je u bræem i lakπem pris-tupu podacima o svom cjelokupnom gradivui dostupan je s bilo kojeg mjesta putem inter-neta.

Mladen VezmaroviÊarhivist-specijalist

52

Red. Godina Godina br. Prezime i ime Radno mjesto stupanja prestanka

na rad rada

1. VelagiÊ Savo direktor 1961. 1972.2. Borjenac Marija arhivski tehniËar 1962. 1974.3. RadeliÊ Petar arhivski tehniËar 1962. 1963.4. Miloπak Branko arhivist 1962. 1984.5. SonariÊ Josip restaurator 1963. 1996.6. Trgovac Dinka administrator 1963. 1969.7. Vukres Æelimir arhivist 1963. 1965.8. BelaviÊ Zvonimir referent vanjske sluæbe 1964. 1981.9. SonariÊ Milka spremaËica 1967. 1981.

10. MikuliÊ Nikola arhivski tehniËar 1965. 1969.11. GajiÊ Nada direktor 1969. 1978.12. Maæar Ankica administrator 1969. 1977.13. VinkoviÊ Vladimir arhivist 1973. 2006.14. ©uπnica Ljiljana arhivist 1973. 1974.15. –okiÊ Vukosava arhivski tehniËar 1975. 1981.16. FilipoviÊ Rozalija arhivist 1975. 1992.17. DraganoviÊ Kosovka raËunovoa 1978. 1979.18. ©trk Vjekoslav arhivist 1978. 1979.19. VinkoviÊ Marija raËunovoa 1979. 1994.20. Jurlina Branko direktor 1979. 1981.

53

Djelatnici arhiva od 1961. do 2011. godine

21. GeriÊ Boæidar arhivist 1980. 1981.22. VukmanoviÊ Jovanka spremaËica 1981. —23. MariÊ Smiljka arhivist 1981. 1982.24. ZoriÊ Milena arhivist 1981. 1992.25. Kovarik Ljiljana arhivski tehniËar 1981. 1994.26. Hribljan Iva arhivski tehniËar 1981. 1993.27. SoËev Ivanka arhivist 1982. 1985.28. Raguæ Marijan direktor 1982. 1987.29. VezmaroviÊ Mladen arhivist 1984. —30. BoæinoviÊ Viπnja administrator 1983. 1996.31. Pleskalt Æeljko ravnatelj-arhivist 1984. —32. VlahoviÊ Vera arhivist 1986. 1990.33. PolanËec Mijo direktor 1988. 1993.34. Vinter Josip arhivist 1989. 1996.35. SoËev Ivanka arhivist 1992. 1994.36. Jajalo Ilija arhivist 1992. 1993.37. CvetkoviÊ Draæen arhivist 1993. 1993.38. Horvat Vida raËunovoa 1993. —39. Prka Sanja arhivist 1993. —40. Medar Mladen viπi arhivski tehniËar 1993. 1997.41. Mataπin Jadranka arhivist 1993. 1995.42. PerËulija Antun arhivist 1994. 1995.43. AuloviÊ Senad arhivist 1994. —44. MarkoviÊ Ivan arhivist 1994. —45. VuËak Barbara viπi arhivski tehniËar 1995. —46. Kurevija Miljenko viπi restaurator 1996. —47. RuæiÊ Tatjana arhivist 1996. —48. Stojan Monika poslovna tajnica 1996. —49. KuniÊ Krunoslava viπi arhivski tehniËar 1997. —50. KriviÊ LekiÊ Martina arhivist 2007. —

54

Direktori / Ravnatelji

1. Savo VelagiÊ 1961-1972.2. Nada GajiÊ 1972-1978.3. Branko Jurlina 1979-1981.4. Marijan Raguæ 1982-1987.5. Mijo PolanËec 1988-1991.6. Æeljko Pleskalt 1991. do danas

55

UVODNA RIJE» RAVNATELJA Æeljko Pleskalt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

POVIJEST USTANOVE Martina KriviÊ LekiÊ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

ODJEL ZA OBRADU I KORI©TENJE ARHIVSKOG GRADIVA Senad AuloviÊ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Koriπtenje arhivskog gradiva Tatjana RuæiÊ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

ODJEL ZA ZA©TITU ARHIVSKOG I RREGISTRATURNOG GRADIVA IZVAN ARHIVAMladen VezmaroviÊ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Djelatnici arhiva od 1961. do 2011. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

57

Sadræaj