politika razreda11

28
PROSJACENJE U BiH iii-m1 Izlagaci: 1.damir pozderac 2.begic lejla 3.hasanbegovic selma 4.gobeljic adnan 5.kurtovic amina 6.bjelos kristina 7.jahic advan 8.ovcina amina

Upload: lejla

Post on 19-Dec-2015

21 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Civitass

TRANSCRIPT

PROSJACENJE U BiH

iii-m1

Izlagaci:

1.damir pozderac

2.begic lejla

3.hasanbegovic selma

4.gobeljic adnan

5.kurtovic amina

6.bjelos kristina

7.jahic advan

8.ovcina amina

OBJASNJENJE PROBLEMAU biti prosjacenje u BiH nije samo definicija, vec i okrutna realnost.Prolazeci

glavnim ulicama nasih gradova osim divnih ornamenata iz doba Austro-Ugarske, nase ulice ''krasi'' i pokoja ispruzena saka.Ko je doista iskren, a ko ne

Ne mozemo nikada sa sigurnoscu utvrditi, ali moramo postati svjesni kako to predstavlja doista veliki problem u progresu nase drzave.

Mozda ste vi jedna od onih koji to ni ne primjecuju, jer su vec se te ruke stopile sa bojama fasada gradjevina naseg grada, tuzno ali istinito, ima ih

toliko da ih cak ne primjecujemo vise.Tuzno je i to sto su nam svakodnevnica prosjaci a ne nasmijani ljudi.

Mozda to vama ne izgleda kao pravi problem ili kao goruci problem, ali mi cemo sada izjasniti upravo zbog cega ovakve stvari ne smijemo dopustiti

nasoj drzavi.

Najjednostavnija definicija prosjačenja,zapravo, kaže da ono predstavlja sticanje materijalnih vrijednosti

trazenjem istih od drugih lica bespovratno i bez pružanja protivusluga:

Prosjaci su ona lica koja se bave skupljanjem milostinje u novcu ili naturi radi lične koristi u vidu zanata ili

zanimanja, u mestu gde su stalno nastanjeni ili van mjesta stalnog boravka.

Najznačajniji uzroci prosjačenja su društveni uslovi, psihosocijalni uzroci, ali takodjer i moze se pojaviti kao

posljedica karakteristiga licnosti ili pak problema u istoj.

U društvene uslove koje mozemo nazvati pocestim uzrocima prosjačenja spadaju:

A) socijalno-ekonomski uslovi

B) profesionalni uslovi

C) socio-biološki (invalidnost, starost, bolest)

D) Socijalno-politički uzroci npr. ratovi.

Psihosocijalne uzroke spadaju:

A. mentalno ometeni ili lako duševno oboljeli

B. paranoici

C. mitomani

Isto kao što postoje različiti uzroci samoga prosjačenja tako postoje i različiti tipovi prosjaka koje srecemo

svakodnevno na ulicama. Pa tako imamo:

1. Siromašne i socijalno ugrožene prosjake~To su oni koji doista prose da bi prezivjeli a mogu biti i

slucajni prosjaci, pa cak i neki koji to rade iz navike

2. Profesionalni prosjaci~Prosjaci, koje nazalost vecinom srecemo na nasim ulicama a to su oni koji imaju

posebno razradjene metode i tehnike prosjacenja i koji su najjcesce prosli kroz posebne obuke i

posebno su obuceni da bi uzimali sto vise novca

Pored toga imamo podjelu po načinu prosjačenja na:

a) Individualno prosjačenje

b) Grupno prosjačenje

c) Kolektivno prosjačenje (timski), postoji podela uloga i posebne metode prosjačenja, razrađani mehanizmi

zaštite i sl.

U BiH je svakim danom sve više djece i odraslih na ulicama koji prose. Dok je u brojnim zemljama Evropske unije

prosjačenju odavno došao u kraj, u ovoj zemlji uzima sve više maha.Gotovo ne bi mogli zamisliti nas grad bez

prosjaka.Neki cak postaju polahko i simboli naseg grada, sto je zaista pomalo tuzno.

250 hiljada djece u Bosni i Hercegovini živi na granici siromaštva, a 170 hiljada djece je siromašno. Siromašna

djeca su izloženija mogućnosti da se njima trguje i da ih se radno izrabljuje, podložniji su i ranjiviji, kaže Đenana

Trbić, program-koordinatorica Programa obrazovanja u BiH Fond otvorenog društva BiH.

U periodu od januara do septembra 2014. godine, prema pokazateljima o prekršajima kojima se narušava javni

red i mir, u odnosu na isti period 2013. godine, a prema strukturi prekršaja iz oblasti javnog reda i mira,

najbrojnija su prosjačenja 2.106 (ili 51,4% od ukupnog broja). Zabilježen je porast od 19,5 posto u odnosu na isti

period 2013. godine, kada su zabilježena 1.762 slučaja.

Misija OSCE-a u BiH je uvidjela značajnu problematiku prosjačenja u BiH i zato inicira brojne sastanke između

policije, centara za socijalni rad, nevladinih organizacija i predstavnika vlasti kako bi ugrožene kategorije dobile i

institucionalnu podršku, kaže Danica Pelemiš Subotić iz OSCE-a.

Danas ne mozemo ni prebrojati svu djecu koja su prisiljena da zaradjuju za druge prosjacenjem na ulicama

najcesce u najgorim i najmanje humanim uvjetima.Prica o ovome nije prvi put pokrenuta, ali kao sto mozemo

primijetiti,tacnije, ne mozemo primjetiiti neko poboljsanje.Kao i uvijek, sve ostaje isto.

Nazalost, na nasim ulicama kao sto smo vec napomenuli mozemo vidjeti pored raznovrsnosti kulture i

raznovrsnost prosjaka.Najcesce prosjaci iskoristavaju vjeru.Posvuda imamo pokrivene zene i djecu koji

iskoristavaju vjeru da bi se domogli novca koji najcesce uocpe ne ide njima.Kada dajete novac prosjacima uopce

ih ne stavljate u ruke nesretnog djeteta , vec u ruke organizovanog kriminala kojeg na taj nacin hranite i

podrzavate maltretiranje djece kojim je oduzeto pravo na topao dom.

Policija moze pisati naloge, a kao i vecina njih to padne u zaborav.Stanje na ulicama ostaje isto.Pricamo o

humanosti davajuci djeci polugoloj novac, a ne pitamo se je li humano sto je ono uopce tu, sto nije u nekom

domu sto nema ognjiste, i nema odjecu niti hranu?Je li zaista mislite da to djete samo za sebe brine i svoje pare

uzima sebi?Opet, takva djeca ne znaju drugo, ne znaju sta je zivot, samo sta je prezivljavanje.Njihov zivot se

svodi na trnovit put od semafora do semafora, od ugla do ugla od jedne naivne ruke do druge i od jednog

siromasnog obroka do drugog i tako u krug.

Trebamo konacno da otvorimo oci i prestanemo gledati samo u stranu ulice kada je prelazimo jer, bas tu na

coskovima, sjede na hladnom betonu ziva bica od krvi i mesa koje i mi a i njima nadredjeni vidimo samo kao

pozadinsku buku ili pak kao sredstvo za dobivanje novca

ALTERNATIVNE MJERE JAVNE POLITIKE

Nasa drzava, kao i mnoge druge ima strog i precizan zakon protiv svake vrste prosjacenja.Mi smatramo da ono spada uveliko u remecenje javnog reda i mira, te kao takvo mora biti popraceno odredjenim sankcijama.

Prije svega, imamo zakon koji je donesen na nivou sarajevskog kantona, 24.maja 2007. Godine koji govori o sankcijama u vidu novcanih kazni.

-Osoba koja navodi nekog drugog na prosjacenje, kakvih je mnogo u BiH mora platiti novcanu kaZNu od 400 do 1200 KM.

- ko organizuje prosjačenje ili ko navodi na prosjačenje maloljetno lice ili duševno bolesno lice ili lice zaostalog duševnog razvoja,kakvih je mnogo danas sa obzirom da najcesce

vidjamo djecu kako prose u krajnje nehumanim uslovima, oni BI TREBALI platiti kaznu od 500,00 do 1.500,00 .

S obzirom da ovaj zakon postoji, mi se pitamo zbog cega se ne sprovodi i zbog cega, kao i mnogi drugi problemi ostane zataskan iako je upravo tu pred nama?1

U julu 2012 godine, i Tuzla je dobila zakon kojim bi se trebalo regulisati prosjacenje:

*''Ovdje treba napomenuti da je Zakon o javnom redu i miru definisano u članu 3, tačka 16 i 17, da se taj problem tretira kao prekršaj i članom 7, tačka 4 predviđena je kazna u iznosu od 100 do 1000 KM'', istakao je Izudin Šarić, glasnogovornik MUP-a TK.

Do skoro je kazna zatvora za ovakve radnje bila 60 KM, ali su nadležni donijeli izmjene i dopune Zakona kako bi se kazne povećale i pooštrile. Pripadnici MUP-a TK osobe koje zateknu na licu mjesta ili osobe koje prisiljavaju djecu ili druge osobe koje su duševno nesposobne na prosjačenje, mogu odmah biti novčano kažnjene u navedenom iznosu.   *2

U hercegovacko-neretvanskom kantonu je donesen zakom po kojem je prosjacenje prekrsaj koji se kaznjava od 300 pa do 1200 km.

Medjutim, ne samo da ove kazne nisu dovoljno ostre, vec kao sto mozemo vidjeti u centrima svakog grada u BiH uopce nisu sprovedene.Sto se tice rjesavanja ovog goruceg problema, nasa drzava uveliko kaska za ostalim modernijim drzavama.Bosna i Hercegovina nece i ne moze biti moderna drzava niti napredovati sve dok se ovakvi problemi ignorisu i stavljaju u stranu.

Pogotovo sto vecina ljudi koji prose danas uopce nemaju nikakav invaliditet ili doista idu trbuhom za kruhom, vec je cesto to organizovani kriminal.Kao i svaki drugi, isti mora biti sprijecen, jer je ovaj mnogo gori.Ako se toliko trudimo sprijeciti kriminal tj. Ilegalnu trgovinu droge i drugih materijalnih dobara, zasto zatvarmo oci pred trgovinom ljudskih bica,pogotovo nemocne djece?

Nasa drzava navodno nema sredstava da bi rijesila ovaj, problem kao i uvijek, izbjegavaju ga, a on se povecava.

Imamo primer jedne razvijene drzave Austrijiu gdje je donesen zakon da se prosjaci kaznjavaju kaznom od 700 eura ili sedmicom zatvora a u sloveniji se ipak kaznjavaju oni koji novac daju prosjacima, a sa 1000 eura u sami prosjaci. U ovim zemljama primjena zakona je utjecala povoljno na smjanjenje problema dok kod nas je drugacije. Dakle, nije problem u zakonu vec u policijskom aparatu.Lahko je postaviti zakon i sankcije, stvar je u tome da se isti sprovede.

Uzecemo za primjer sam Mostar koji, za vrijeme turisticke sezone, 'obiluje' prosjacima ali je i povecan broj policajaca u civilu. Medjutim, ocito je da

1 http://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/Zakon%20jrm.pdf

2 http://www.rtvslon.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=5133:kazne-za-prosjaenje-u-tuzli-do-1000-km&catid=1:vijesti&Itemid=5

mostarska policija tolerira ovo prosjacenje jer i dalje prosjaci sjede i neometano traze milostinju. 3

Jos jedan od primjera borbe protiv ove vrste prekrsaja, jeste otvaranje Dnevnog centra za djecu koja obavljaju rad na ulici. Ovaj projekat provodi Centar za socijalni rad Kantona Sarajevo.

Centar je otvoren krajem jula 2009. godine u namjeri da se pomogne u ostvarenju prava djece za zastitu od svih oblika nasilja.

Tu djecu jos nazivamo i NEVIDLJIVA DJECA. Ona cijii se glas ne cuje, cija se djela ne vide,suze kriju, cija se crijeva usutkavaju.Radi se o Djeci koja rade i zive na ulici.Ne mozemo reci ni zive, oni prezivljavaju.Osudjeni su na zivotni vijek praznih crijeva i hladnog asfalta.

Tokom tri godine rada ovog centra zbrinuto je ok o360 djece. Izgleda da ovaj oblik sankcija jeste efikasniji od samog zakona. Tokom 2008 i 2009 ulice gavnog grada nase zemlj bile su preplavljenje djecom koje su zrtve raznih oblika nasilja i trgovine ljudi. Otvaranjem ovog centra taj se broj drasticno smanjio.

Rad unutar Centra osigurava fizicki skrb,psiholoski tretman, ostvarivanje prava i bavljenje slobodnim akrtivnostima s djecom.

Rad na terenu obuhvata odlazak u naselja i porodce gdje zive ova djeca te na same ulice gdje rade ova djeca. Ovaj Centar je u koodinaciji sa skolama, centrima za socijalni rad itd…

Ovaj Centar je jedina nada djeci koja su u veoma teskom stanju.

Trenutno ovom centru osim Centra za socijalni rad KS pomazi samo opcina Centar i Novi Grad.

Ovaj Centar je upravo ono sto ovoj djeci treba, da zapocnu novi ziovot, ili pak da dobiju priliku za isti.Da imaju Medjutim nisu samo ova djeca probmlem ulica nase zemlje. Za ostale, one punoljetne, treba djelovati sam gore navedeni zakon, a to do sada nije bilo aefikasno.

Posto se kazne ne placaju i ne postuju, prosjacenje kao slucaj ima dug od oko 30 000KM. Sto je veliki nedostatak i ovako neuredjenoj drzavi.

Postoji mnogo nacina za rijesavanje ovoga problema.Trenutno ne sprovodi se gotovo niti jedan.Vrijeme je da vodimo racuna o ljudskim zivotima i da svoju humanost iskazujemo u istinskoj brizi i zbrinjavanju a ne u ignorisanju ili

3 http://www.klix.ba/vijesti/bih/sve-vise-djece-prosjaka-na-mostarskim-ulicama/140922036

prolazenju pored njih.Problem siromastva i prosjacenja jeste problem drzave i svih nas!

POLITIKA NASEG RAZREDA

Mi smo sproveli anketu medju nasim vrsnjacima da bi ustvari doznali koliko su svjesni same problematike kojom se mi bavimo.

Na osnovu rezultata ankete provedene u našem razredu došlo se do zaključka da su učenici svjesni problema prosjačenja.

Sto se tice samog uzroka prosjacenja misljenja su bila ocekivano podijeljena izmedju onih koji su smatrali da je uzrok istinsko siromastvo i onih koji su smatrali da je uzrocnik organizovani kriminal.

Iako su itekako svjesni problema prosjacenja i toga koliko je izrazeno u nasoj drzavi, cak nesto vise od pola nasih ispitanika, uprkos tome daje novac prosjacima i to vecinski na ulici, na kucnom pragu ili pak ispred vjerskih objekata.Na ulici-ne mogu ih izbjeci, na kucnom pragu- ne mogu im zalupiti vrata pred nosom a ispred vjerskih objekata – osjecaju se krivim.

Cak tri cetvrtine ispitanika smatra da je samo davanje novca, pogorsalo i pogorsava problem prosjacenja.

Većina osoba koje daju novac, vecina njih to rade iz sazaljenja i zelje da pomognu osobama u potrebi, ali problem i jeste u tome sto novac ne ide osobama vec onima koji nisu nimalo bespomocni.

Na nasa pitanja ispitanici su odgovorili na sljedeci nacin:

1.Da li ste svjesni problema prosjačenje u BiH?

DA – 83 ispitanika ili 93,26%

NE –6,74%

2.Najvažniji uzročnik prosjačenja, po vašem mišljenju, je:

SIROMAŠTVO – 36 ispitanika ili 42,86%

ORGANIZOVANI KRIMINAL – 33 ispitanika ili 39,29%

UNOSAN POSAO – 15 ispitanika ili 17,86%

3.Da li vi dajete novac prosjacima?

DA – 46 ispitanika ili 51,69%

NE – 43 ispitanika ili 48,31%

4.Na kojim mjestima dajete novac prosjacima? (pitanje sa vise mogucih odgovora)

NA ULICI – 46 ispitanika ili 80,70%

NA KUĆNOM PRAGU – 22 ispitanika ili 38,60%

NA RASKRSNICAMA I SEMAFORIMA – 9 ispitanika ili 15,79%

ISPRED VJERSKIH OBJEKATA – 14 ispitanika ili 24,56%

ISPRED TRŽNIH CENTARA – 5 ispitanika ili 8,77%

5. Smatrate li da davanje novca prosjacima pogoršava problem prosjačenja?

DA – 68 ispitanika ili 77,27%

NE – 20 ispitanika ili 22,73%

6. Koji je glavni razlog zašto dajete novac prosjacima?

DA POMOGNEM – 40 ispitanika ili 70,18%

DA IH SE RIJEŠIM – 5 ispitanika ili 8,77%

OSJEĆAJ KRIVICE – 12 ispitanika ili 12,28%

IZ PRAZNOVJERJA - 5 ispitanika ili 8,77%

7. Šta bi, po vašem mišljenju, bilo rješenje problema prosjačenja? (pitanje sa vise mogucih odgovora)

POTPUNO PROVOĐENEJ POSTOJEĆIH ZAKONA – 24 ispitanika ili 27,91%

POOŠTRITI ZAKONSKE NORME TAKO DA PROSJAČENJE NE BUDE ISPLATIVO – 20 ispitanika ili 23,26%

OBRAZOVANJE JAVNOSTI U PREPOZNAVANJU OBLIKA PROSJAČENJA – 31 ispitanik ili 36,05%

NAPRAVITI PRIHVATILIŠTA ZATVORENOG TIPA UNUTAR KOJIH BI SE INSISTIRALO NA UTVRĐIVANJU OKOLNOSTI PROSJAČENJA – 44 ispitanika ili 51,16%

PROVESTI ODREDBU O KAŽNJAVANJU LJUDI KOJI DAJU NOVAC PROSJACIMA – 8 ispitanika ili 9,30%

Kao sto podaci kazu, vecina nasih vrsnjaka je svjesna problema , medjutim i dalje njemu doprinosi:jer ako ne dajemo , onda smo nehumani.Da li je humano dati 1KM i/ ili jednostavno proci kao sto prolazimo i prolaze pored mnogih problema ignorisuci ih, ali ti problemi i dalje disu, i dalje prezivljavaju i dalje su tu.Vrijeme je da se osvrnemo i pogledamo realnosti u lice i borimo se za rijesavanje ovog problema.

PLAN AKCIJEJeste li u dilemi šta učiniti kada naiđete na prosjaka na ulici? Da li u tom trenutku treba Jeste li u dilemi šta učiniti kada naiđete na prosjaka na ulici? Da li u tom trenutku treba posegnuti za novčanikom i udijeliti im milostinju ili treba pozvati policiju, hitnu pomoć ili neku socijalnu službu?

Bosna i Hercegovina ispunjava sve socijalno-ekonomske uslove za raširenost prosjačenja. 700.000 građana koji žive na granici siromaštva, stopa nezaposlenosti od pedeset odsto, prosječna plata koja je duplo manja od potrošačke korpe, podaci su koji svrstavaju BiH među 20 najsiromašnijih zemalja svijeta.

Prosjacenje je jedan veoma kompleksan problem, sto implicira da ga je izuzetno tesko rijesiti. Da bi se taj problem mogao u potpunosti rijesiti potrebno je da produ godine, bas kao kada drvo raste, da bi ono postalo jako I dugo opstalo trebaju proci decenije. Do danas su svi problem prosjacenja shvatali kao zadatak iz matematike koji pocinju rjesavati sa pretpostavkom, a u ovom slucaju ta pretpotsavka je da prosjacenje nije problem. Moje kolege iz razreda I ja smo to posmatrali na drugaciji nacin I shvatili da je vrijeme da se taj problem pocne konacno rjesavati. Iako nase ideje nisu savrsene, sve ima svoje mane, one mogu biti veoma jaki temelji na kojima se moze raditi na rjesavanju problema, mozda ce generacije poslije nas doraditi ta rjesenja, usavrsiti ih I mozda ce sa njima to “stablo” dozivjeti svoj “procvat”.

Iako one ne mogu ukloniti uzroke prosjačenja, utješno je znati da postoje socijalne službe koje, manje ili više efikasno, rade na zbrinjavanju osoba zatečenih u skitnji ili prosjačenju. U Banjaluci je, prema istraživanju projekta Nova generacija, situacija bolja nego u drugim gradovima BiH jer postoji institucionalna saradnja između Centra za socijalni rad, Doma zdravlja, odnosno stanice Hitne pomoći, Centra javne bezbjednosti i Socijalno-gerijatrijskog centra. Zajednička poruka ovih institucija jeste da prosjačenje prijavite policiji, bilo da se radi o profesionalnim prosjacima ili socijalno ugroženim osobama koje to čine iz krajnje nužde.

Zašto biste pozvali policiju da nekom ko je očigledno siromašan i bespomoćan još naplati i kaznu? Zbog toga što je, nakon što izvrši identifikaciju lica u skitnji, Centar za javnu bezbjednost, prema sporazumu o saradnji, obavezan pozvati Dom zdravlja ili Hitnu pomoć radi osnovnog zdravstvenog pregleda ovih lica. ”Ukoliko se radi o licu kojem je potrebna zdravstvena njega, ono će se smjestiti u odgovarajuću ustanovu. Na primjer, ako se radi o mentalnom bolesniku, on se smješta na psihijatrijsku kliniku”, kaže Bernarda Petrović, diplomirana socijalna radnica iz Centra za socijalni rad. Ukoliko zdravstveno stanje nije narušeno, lice se zbrinjava u prihvatnu stanicu, koja se nalazi u Socijalno-gerijatrijskom centru. Prilikom prijema u prihvatnu stanicu, osoba će dobiti osnovne higijenske usluge

(pranje, kupanje, šišanje), daje im se topli napitak i medikamentna terapija, ukoliko ju je doktor propisao. Socijalno-gerijatrijski centar zatim obavještava Centar za socijalni rad, čiji službenici, kao stručna lica, vrše “dijagnostiku” da bi saznali zašto je neko beskućnik, zašto je na ulici ili zašto prosjači.

Ako se ipak radi o profesionalnim prosjacima, u policiji kažu da takvi slučajevi najčešće završe na sudu za prekršaje. ”Kaznu predviđenu za prosjačenje je teško naplatiti, pa policijski izvještaj najčešće ide sudu za prekršaje”, kaže komandir Policijske stanice Centar, Miloš Brkić. Ukoliko se radi o stranim državljanima (uglavnom iz Srbije), nakon policijske obrade, oni bivaju deportovani. Kada su u pitanju maloljetna lica, djeca do 14 godina ne podliježu sankcijama, jer nisu prekršajno odgovorna. S tim u vezi, policiju treba pozvati i zbog toga što je prosjačenje čest vid zloupotrebe djece.

Jedno od rjsenja je prijavljivanje policiji, ali to iziskuje jak policijski aparat koji bi to kontrolisao I sprovodio vec doneseni zakon. To bi trazili slanjem dopisa vladi.

Jedno od mogućih rjesenja je I da se tim osobama ponudi da obavljaju neki drustveno koristan rad za koji bi bili plaćeni. Ali onda se postavlja pitanje odakle pare da se ti ljudi plaćaju kada je iovako drzavni budzet preopterecen. Odgovor je sljedeci: Da se u javnim ustanovama obezbjede neke kao kutije u koje bi svi oni koji bi inace davali pare kao milostinju na ulici sada mogli tu baciti marku ili dvije, pet ako zele I te pare bi se dale toj N.N. osobi za njen drustveno koristan rad, na taj nacin bismo I uljepsali malo gradove I ulice.

Sljedeći put kada naiđete na prosjaka, razmislite da li davanjem milostinje zapravo kupujete sebi mirnu savjest, a da osobi u nevolji tim novcem uopšte niste pomogli. A možda ste čak, ako je u pitanju dijete, doprinijeli zloupotrebi djece, ili, u najgorem slučaju, organizovanoj trgovini djecom.

Nakon dugog uvjeravanja i sa 15 KM u dzepu manje uspjeli smo nagovoriti A.J. (ne zeli da mu otkrijemo identitet) na jedan kratki intervju.Moramo spomenuti da nije bio prilicno zainteresovan za razgovor, ali nakon nekog duzeg ubijedjivanja je popustio.Kako bolje upoznati zivot prosjaka nego kroz pricu jednog?

1.Koliko imate godina?

48

3.Gdje najvise prosite?

Svugdje pomalo, zavisi kako kad.

4.Gdje spavate?

Gdje nadjem kakve strehe.

5.Odakle ste?

Rodom sam iz Travnika, ali sam vamo doso prije deset godina.

6.Imate li porodicu?

Zena mi je ostala invalid u ratu, imam dvoje djece.

7.Koliko zaradjujete?

Zavisi sve nekada znam zivjeti od 1KM dnevno a nekada znam i od 10KM, zavisi sve od nafake.

5. Jeste li ikada bili zaposleni?

Jesam kod komsije prao automobile ali nema hajra od toga.

6.Radite li za sebe?

Ne razumijem pitanje radim li za sebe

Prije no sto smo otisli, uspjeli smo ga slikati.

Organizatori prosjačkih skupina u Sarajevu koji imaju i do 40 djece u svojim “timovima” dnevno zarađuju više od 4.000 KM u situaciji kada je prosječna mjesečna plaća u BiH oko 830 KM. Čelnici organiziranog prosjačenja u Sarajevu su nezaposlene osobe koje na biroima za zapošljavanje nemaju evidentiran nijedan radni dan, a zahvaljujući dobro razrađenoj metodologiji “biznisa” vlasnici su skupocjenih stanova i vozaju automobile u vrijednosti višoj od 50.000 KM. Iz mobilnog tima za prevenciju prosjačenja koji djeluje pri kantonalnom Centru za socijalni rad, Sarajevo za Agenciju Fena kažu da na putu za rješavanje ovog problema stoje djeca koja su angažovana iz drugih gradova i kantona, a za koje ne vrijede zakoni u KS-u, a odnose se na krivična djela u vezi s prosjačenjem.

Iz mobilnog tima navode da su organizatori upoznati o tome da MUP-ovi i centri iz Kantona Sarajevo ne mogu djelovati nad maloljetnicima iz drugih kantona i zbog toga dovode djecu iz Republike Srpske ili drugih kantona. U zavisnosti od događaja u gradu, mobilni tim dnevno na saslušanje privede od petoro do 40-oro djece. Stručni saradnik za borbu protiv trgovine djecom Senad Dorović kazao je da neka djeca krenu u dnevni centar i saslušaju govor pedagoga, spremni su na saradnju, ali dok ne izađu na ulicu, a za neku djecu moraju angažirati policijske službenike. Dorović navodi da do sada nije bilo pokrenutih sudskih sporova protiv organizatora ove vrste kriminala, iako je mobilni tim dostavljao prikupljenu dokumentaciju.

Zbog velikog broja turista i gostiju u Sarajevu mobilni tim trenutno radi u dvije smjene, dok je broj intervencija izvan sezone znatno smanjen jer odlaze u Mostar ili prema moru. Za angažiranje prosjaka iz udaljenih gradova su osigurani smještaj i hrana u Sarajevu, to jedino i

dobiju kao naknadu za prosjačenje, a koji dolaze iz Kaknja ili Zenice svaki dan putuju vozom. Njihov rad se nadgleda, a svakih 20 minuta im se uzima novac koji zarade.4

4 http://www.vecernji.ba/djeca-prose-a-gazde-zarade-preko-4000-km-dnevno-599936

Ulice u bh. gradovima svakodnevno su pune prosjaka, od djece do najstarijih, koji ispružene ruke mole prolaznike za novac. Vrlo je teško odrediti kome je od njih pomoć zaista potrebna, jer je prosjačenje već odavno postalo unosan biznis. Postoji organizator posla i oni koji za njega rade, zbog čega iz policije često apeliraju na građane da ne daju novac prosjacima jer time podržavaju kriminal.

Prekršajni nalog

- Naši građani žele pomoći, ali ta pomoć uglavnom ne ode u prave ruke. Davanjem novca djeci koja prose čine da im to postane način života. Ako već žele pomoći, neka novac ili hranu odnesu u narodne kuhinje ili socijalno ugroženim komšijama - govori Irfan Nefić, portparol MUP-a KS.

Nefić: Pomozite komšijama

Kaže da zabrinjava podatak da je na ulicama glavnog grada svakim danom sve više djece koja prose.

- Kada policajci zateknu djecu u prosjačenju, u pratnji službenika centara za socijalni rad smještaju ih u dnevni centar, gdje budu zbrinuta i nahranjena. Pruže im se edukativni, sportski, zabavni sadržaji. Policija tada pozove roditelje, usvojitelje ili staratelje. Uručuje im se prekršajni nalog ukoliko se utvrdi da je taj prekršaj počinjen zbog propuštanja staranja - govori Nefić.

Samilost građana

Iz centara za socijalni rad kažu da se ovim poslom uglavnom bave odrasli koji prose s djecom ispred bolnica, vjerskih objekata da bi izazvali samilost građana.

Kazne od 400 do 1.200 KM

- Osoba koja bude zatečena u prosjačenju može biti kažnjena novčano od 300 do 900 KM. Za one koji navode na prosjačenje kazne su u rasponu od 400 do 1.200 KM. Kazne su određene Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira KS, kojeg se pridržavamo - kaže Nefić. 5

5 http://www.avaz.ba/clanak/144120/davanjem-novca-onima-koji-prose-podrzava-se-kriminal#sthash.TCdpiXBl.dpuf

Sigurne prostorije djeca zamijenila nepredvidivim raskrsnicama

S obzirom na to da je lijepo vrijeme u prostorijama Službe nema gužve, ali nažalost sve je više mališana sa ispruženom rukom na raskrsnicama, stepeništima, oko džamija, najprometnijim saobraćajnicama u Sarajevu. Pranje stakla - U ljetnoj sezoni manje je posla, a tome doprinosi i mjesec ramazan, veliki broj turista u našem gradu, što ova djeca ne žele propustiti. Svakodnevno su na ulici, prose, peru stakla na automobilima i zarađuju na način na koji oni znaju, priča nam Elmedin Zuko, direktor Službe za prevenciju, prihvat i zaštitu djece u riziku KS-a. Manjem broju mališana u Službi doprinijelo je i to što mobilni tim Centra za socijalni rad ne radi, te nisu u stalnom kontaktu sa mališanima, po ulicama što je ranije bio slučaj. - Mobilni tim je stalno bio na terenu, razgovarali su sa djecom zatečenom u prosjačenju, nagovarali ih da dođu, da se okupaju, ručaju, urade zadaću, čitaju, igraju igrice na kompjuteru. Međutim, kantonalna Vlada nije riješila status uposlenika, odnosno članova mobilnog tima i oni su stopirali svoj rad. Trenutno smo u pregovorima sa Organizacijom Save the Children kako bi barem obezbijedili plate za članove mobilnog tima, objašnjava Zuko. Obuća za mališane Služba za prevenciju, prihvat i zaštitu djece u riziku KS-a dio je KJU Disciplinski centar za maloljetnike KS-a i finansira se iz budžeta KS-a. Međutim, uvijek je velika potreba za sredstvima za higijenu, šamponima protiv ušiju u kosi, ali i garderobom i obućom za mališane. - Dolaze nam djeca u vrlo zapuštenom stanju i moramo ih prvo okupati, presvući, pa tek onda s njim započeti neki od programa i radionica koje se realizuju u našoj službi. Garderobu koju ta djeca skinu operemo i pripremimo za naredni dolazak ili drugo dijete, ali s obzirom na stanje u kojem se nalazi, ta odjeća može vrlo malo izdržati, zato je velika potreba za dječijom garderobom, zaključio je Zuko 6

Više od 20 mališana umjesto prosjačenja i skitnje zbrinuto u Dnevnom centru

Dnevni centar za djecu koja obavljaju rad na ulicama Kantona Sarajevo ovih dana, otkako su niske temperature, posjećuje sve više djece.

0 inShare

Ilustracija

- Djeca su prisutna od ranih jutarnjih sati. Nekada dođu i prije nego se otvori Dnevni centar, odnosno dođu i oko 7.00 ujutro i ostaju cijeli dan. U ovom zimskom periodu djeca ne idu na ulice, nego su od 08.00 ujutro kad otvorimo do 19.00 sati prisutna u Centru - kazala je Agenciji FENA koordinatorica projekta Kanita Kulić. Dodala je da nakon toga djeca idu svojim kućama, jer uglavnom imaju svoje porodice i krov nad glavom. Po njenim riječima, u posljednje vrijeme više od dvadesetero djece boravi u Dnevnom centru. Dnevni centar za djecu koja obavljaju

6 http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ljetni-period-pogodan-za-prosjacenje-u-kantonu-sarajevo-sve-vise-djece-prosjaka-na-ulicama

rad na ulicama Kantona Sarajevo je projekt koji je formirao prije tri godine Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo, koji je implementator u suradnji sa Save the Children, internacionalnom nevladinom organizacijom koja je tokom prethodne tri godine bila donator i stručna podrška. Dnevni centar je nastao usljed potrebe da se pomogne ostvarivanju prava djece na zaštitu od svih oblika nasilja, zlostavljanja i eksploatacije, za djecu ulice, tj.djecu koja rade i žive na ulici. - To su djeca koja se bave prosjačenjem, skitnjom, koja se bave radom na ulici, kao što su pranje vjetrobranskih stakala na raskrsnicama, djeca koja preprodaju sekundarne sirovine po pijacama, koja se bave prodajom na atraktivnim ulicama u gradu kao što je Titova i Ferhadija, i sva ta djeca su pod rizikom od trgovine ljudima - kazala je Kulić.

Terenski radnici obilaze svakodnevno raskrsnice, kazala je Kulić dodavši da su oni svaki dan na ulici i uspješno sklanjaju djecu i dovode ih u Dnevni centar. - Trudimo se da što uspješnije radimo svoj posao i što više djece sklonimo s ulice. U Centru je osam zaposlenika i 11 volontera koji su studenti pedagogije, psihologije i socijalnog rada, ali koji rade unutar Dnevnog centra koji pomažu pri aktivnostima s djecom, pripreme za škole, na različitim zabavnim i edukativnim sadržajima, a terenske aktivnosti rade samo stručni radnici - naglasila je Kulić. Kroz Dnevni centar za tri godine rada je prošlo 512 djece (60 posto dječaka i 40 posto djevojčica). Od toga je najveći broj djece iz Kantona Sarajevo, a jedan dio je i iz drugih kantona i drugih država. Djeca su uzrasta od pet do 15 godina. - Radimo i s djecom od 5 do 15 godina. Ali imamo i mlađu djecu od pet godina koji dolaze u prisustvu roditelja, ali i stariju djecu od 15 godina koja se ne bave prosjačenjem. Vršimo nadzor te djece u Dnevnom centru, s obzirom na to da se radi o dječacima koji su na granici da budu u sukobu sa zakonom, i pokušavamo na taj način da kontrolišemo njihov skavodnevni život, tako što ih zadražavamo u Dnevnom centru i ne dozvoljavamo da provode vrijeme na ulicama - naglasila je Kulić 7

U lancu organiziranog prosjačenja 30 djece

Od 3.438 evidentiranih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zbog kojih su u periodu januar - septembar

Duž glavne pješačke zone u Ferhadiji, mladi akviziteri su raspoređeni tako da gotovo niti jedan prolaznik im ne može proći a da mu ne ponude prodaju čestitki

7 http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/vise-od-20-malisana-umjesto-prosjacenja-i-skitnje-zbrinuto-u-dnevnom-centru

ili, kako je to bilo u julu, doniranje novca u kartonske "kase" postavljene na ulici. Ko stoji iza prodaje čestitki, kome ide novac od prodaje te kako se uopće organizira ovakav vid prikupljanja novca, pitanje je na koje je Fena pokušala dobiti odgovor. Nekoliko prodavača je potvrdilo da radi za firmu Av Card. Direktorica ove firme iz Sarajeva i sestrinske firme Prokard d.o.o. iz Bijeljine Sanja Vručinić izjavila je za Fenu da njihova firma koja organizira prodaju spomenutih čestitki "nije humanitarna organizacija, već firma koja se bavi trgovinom". "Cilj ovakve saradnje je pomoć udruženjma koja se bave humanitarnim radom", rekla je ona. Naglasila je da se njihovi proizvodi prodaju isključivo putem akvizitera i na taj način dolaze u kontakt s više kupaca nego na uobičajeni način. "Iz tog razloga smo odlučili da našu mrežu prodaje iskoristimo da bismo pomogli nekoj od ustanova koje se bave djecom kojoj je pomoć potrebna", kazala je Vručinić za Fenu. Na pitanje kome idu prikupljena sredstva od prodaje čestitki na ulicama Sarajeva, Vručinić je odgovorila da su do sada sarađivali s Otvorenom mrežom, Domom za nezbrinutu djecu Bjelave i sličnim ustanovama, te da jedan dio njihovih prihoda odvajaju u korist tih organizacija. "Taj dio iznosi 20 posto od maloprodajne cijene čestitke ili časopisa za najmlađe. Čestitka košta tri KM, bojanke četiri, a puzle pet KM", objasnila je. Direktor JU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave u Sarajevu Saudin Đurević izjavio je za Fenu da je u decembru prošle godine potpisao ugovor s firmom Prokard te da je vrlo brzo shvatio da se radi o manipulaciji. "U ugovoru je pisalo da 20 posto od prodaje ide za Dječiji dom Bjelave. Trajanje ugovora je bilo dva mjeseca. Vrlo brzo sam shvatio da se radi o prevari te nakon 15 dana sam kontaktirao direktoricu Vručinić i prekinuo ugovor", rekao je Đurđević. Dodao je da nakon isteka ugovora firma Prokard nema pravo plasirati na tržište niti prodavati čestitke ili bilo koje druge materijale u ime Dječijeg doma Bjelave. "Na naš račun je za vrijeme trajanja ugovora ta firma uplatila jednom oko 2.000 i drugi put oko 1.000 KM. Nakon toga nismo dobili ništa", dodao je. Đurević prodaju čestitki naziva "modernim prosjačenjem i pljačkom građana" te kaže da djeca iz Doma na Bjelavama zaslužuju svjetliju budućnost, a ne prosjačenje. Navodi da je slučaj prijavio policiji te da je i sam u nekoliko navrata tjerao agresivne akvizitere. 8

IZVORI:

8 http://www.6yka.com/novost/42963/prodaja-cestitki-na-ulicama-pomoc-djeci-ili-moderno-

http://www.klix.ba/vijesti/bih/surovost-zivota-na-sarajevskim-ulicama-djeca-i-zene-ispruzenom-rukom-zaradjuju-za-druge/141204072

http://www.klix.ba/vijesti/svijet/svedska-planira-zabraniti-prosjacenje-na-ulicama/140816070

http://www.klix.ba/vijesti/regija/zagreb-osam-godina-tjerao-roba-da-prosjaci-zaradio-255-000-km/140127026

http://www.klix.ba/vijesti/bih/organizatori-prosjackih-grupa-u-sarajevu-dnevno-zaradjuju-vise-od-4-000-km/130818010

http://www.dw.de/prosja%C4%8Denje-u-bih/a-4089881

http://www.sodalive.ba/drustvo/prosjacenje-i-iskoristavanje-djece-nuzda-ili-prinuda/