Poštarina plaćena n gotovom. "BILOGORA" Ciena 3 Kune

POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK . • • • • • ! •

B r o j 7 2 . Bjelovar 17. l istopada 1942. Godina II.

Državna vlada Dne 9. listopada 1942. proglaše-

na je zakonska odredba o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske. Državna vlada je po zakonskoj odre-dbi vrhovno d'žavno upravno tieto, koje obavlja sve poslove državne uprave. Za rad državne uprave državna je vlada, koju sačinjavaju predsjednik vlade, podpredsjednik vlade i ministri, odgovorna Po-glavniku Nezavisne Države Hrvat-ske, koji imenuje i razriešuje pred-sjednika, podpredsjednika vlade i ministre.

Prije nastupa službe predsjed-nik i podpredsjednik vlade, ministri i državni tajnici polažu pred Po-glavnikom prisegu i podpisuju iz-kaz o s vojoj imovini i imovini svo-je obitelj, kao i izjavu s pozivom na prisegu, da se za cielo vrieme, dok budu vršili dužnost u držav-noj vladi, ne če baviti nikakvim prirodnim poslom i da ne če pri-mati nikakve nagrade i naplate u bilo kojem obliku, osim beriva, koja im prema zakonskim berivuna pri-padaju.

Poslovi državne uprave, što ih cbarlja državna vlada, izvršuju se u Predsjedničtvu vlade i u pojedi-nim ministarstvima, kojih je sada osam, (dakle manje nego prije). To su:

/. Ministarstvo vanjskih poslo-va, 2. Ministarstvo domobranstva, 3. Ministarstvo unutarnjih poslova, 4. Ministarstvo pravosuđa i bogo-štovlja, 5. Ministarstvo državne riznice, 6. Ministarstvo naredne prosvjete, 7. Ministarstvo narodnog gospodarstva i 8. Ministarstvo pro-meta.

Osim predmeta, koji po naravi same stvari spadaju u djelokrug Predsjedničtva vlade napose spada u nadležnost Predsjedničtva vlade održavanje jedinstvenosti i istosmjer-nosii u upravi i u rješenjima vla-de, te još neki poslovi nabrojeni u zakonskoj odredbi. •

U nadležnost Ministarstva vanj-skih poslova spada državna vanj-ska politika i zastupanje države prema vani. U nadležnost Mini-starstva domobranstva spadaju po-slovi oko ustrajanja i uprave do-mobranstva i svih sredstava narod-ne obrane, te svi poslovi koji su u vezi s time.

Nadležnost Ministarstva unu-tarnjih postova je sada proširena. U nadležnost Ministarstva unutar-njih poslova spada: unutarnja uprava, javni red i sigurnost, jav-

Imenovanje nove hrvatske državne vlade

ZAGREB, 10. listopada. (IIDU) Danas je Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske raziiešio dužnosti ministre:

Dra MIRKA PUKA, ministra oravosudiu i bogoštovlja; Dra ANDRIIU ARTUKOVIĆA, ministra unutarnjih poslova; Prof. STIEPANA RATKOVIĆA, ministra nastavci Dra IVU PETRIĆA, ministra zdravstva; Dra JOZU DUMANDŽ1ĆA, ministra seljačkog gospodarstva; Dra DRAGUTINA TOTHA, ministra za obrt, veleobrl i trgovinu; Dra IVICU FRKOVIĆA, ministra šumarstva i rudarstva; Dra LOVRU SUŠ1ĆA, ministra udružbe. Ujedno je na temelju nove zakonske odredbe o državnoj vladi

imenovao; Dra ANDRIIU ARTUKOVIĆA, dosadanjeg ministra unutarnjih

poslova, za ministra pravosudia i bogoštovlja; Dra MILU STARĆEVIĆA, pročelnika dosadanjeg Državnog

zavoda za narodnu prosvjetu, za ministra narodne prosvjete; Dra ing. JOSIPA BALENA, redovitog sveučilišnog profesora,

za ministra narodnog gospodarstva; Dra ANTU N1KŠIĆA, poslani*., prvoga reda, za ministra unu-

tarnjih poslova, te Dra MIRKA PUKA, dosadanjeg mini-tra pravosuđa i bogoštov-

lja, za državnog prabilježniba u svojstvu državnog ministra.

Polaganje prisege nove hrvatske državne vlade

Nakon prisege održana je sjednica vlade ZAGREB, t3. listopada. Iučer u 6 sati po pottne pred Poglav-

nikom Nezavisne Države Hrvatske položili su prisegu ministri nove hrvatske državne vlade. Prisegu su polagali ministri: podpredsjednik vlade Dr. Džafer Kulenović, ministar vanjskih poslova Dr. Mladen Lorković, ministar unutarnjih-poslova Dr. Ante Nikšić, ministar pravo-sudia i bogoštovlja Dr. Andrija Artuković, ministar državne riznice Dr. Vladimir Košak, ministar narodne prosvjete Dr. Mile Starčević, ministar narednog gospodarstvu prof. ing. dr. Josip Balen, -te državni prabilježnib Dr. Mirko Puk.

Osim toga položili su prisegu državni ministri Doglavnik-Postroj-nik Dr. Ljudevit Šolc i Janko Tortić.

Na kraju je položioprisegu po islamskom vjerskom obredu pod-predsjednik vlade Dr. Džafer Kulenović.

Državni tajnik u Predsjedničtvu vlade Dr. Vjebo Vrančić čitao je tekst prisege prema novoj Zakonskoj odredbi, boji su svi prisutni ministri ponavljali. Prisegu su polagali i oni ministri, boii su od prije u vladi s razloga, što je u novoj Zakonskoj odredbi o ustrojstvu vla-de tebst prisege. izmienjen, to jest što je unesena nova stavka, koja glasi: da ću se u svom radu ravnati po ustaškim načel ima. . . . " 'Polaganiu prisege prisustvovao je osim Dra Vrančića i glavni tajnik u Predsjedničtvu vlade Viktor Cvitković.

Nakon prisege održana je sjednica vlade, boja je potrajala do osam sati. . (HDU)

ni radovi, zdravstvo, udružba i družtvovndlskrb.

U nadležnost Ministarstva pra-vosuđa i bogoštovlja spadaju uprav-ljanje cjelokupnim pravosuđem izu-zevši Upravno sudište (koje spada u poslove Predsjedničtva vlade) i vojni/i sudova (koji spadaju u na-

dležnost Ministarstva domobranstva) te vjerski poslovi javno pravnog značenja. Ministarstvo državne ri-znice bavi se napose izradbom i provedbom, državnog proračuna, ubiranjem državniti pridoda i oče-

(NastavaK na 2. strani 3. I 4. stupac dolje)

Po Hrvatskoj Poglavnik je u ponedjeljak 5.

o. mj. primio SS-Obergruppen-fUhrcra dra Edmunda \Vesscnma-vera, Ie ga odlikovao redom Kru-ne Kralja Zvonimira I. stupnja s hrastovim grančicama i pravom na naslov viteza. Svečanom činu prisustvovali su izmedju ostalih njemački opunomoćeni ministar Siegfried vitez Kasche i njemački general u Zagrebu dr. Gleise von Horstcnau.

Hrvatskom Crvenom Križu po-klonio je Nj. P. S. A. Obergrup-penfiihrer izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar Velikog Nje-mačkog Reicha u Zagrebu Sicglrkd vitez Kasche 10.C00 Kuna. *

U četvrtak 8. listopada odr-žan je u dvorani Zagrebačkog Zbora veliki koncert u okviru Tjedna Hrvatskog Crvenog Križa. Sudjelovalo je preko 5C0 glazbe-nika i pjevača.

• •

Načelnik grada Zagreba \Ver-ner položio je Hrvatskom Crve-venom Križu doprinos obćine gra-da Zagreba od milijun Kuna.

Njemačko ratno izvješće od 7. listopada ističe opet, da su u borbama jugozapadno od Iljmen-skog jezera hrvatski borbeni zra-koplovci imali novog udjela.

U povodu 150. pobjede u zraku hrvatskih zrakoplovaca u-putili su im i maršal Reicha Go-ring i general Pflugbeile pismena priznanja.

•

General pješačtva Vladimir vitez Laxa stavljen je na svoju vlastitu molbu na trajni dopust. Poglavnik je povjerio dužnost glav-nog stožera Hrvatskog Domobran-stva i dužnost zapovjednika u Glavnom Stanu Poglavnika gene-ralu Ivanu Prpiću.

•

Hrvatski liečnički zbor odlu-čio je, da uredi „Muzej za poviest zdravstva u Hrvatskoj". Već je sakupljen velik broj predmeta. Prostorije muzeja bit će smještene u zgradi „Liečničkog Zbora".

*

U petak 8. listopada posjetio ie opunomoćenik vlade u Banioj Luci dr Oikar -Turina Jajce i Var-car-Vakuf' zanimajući se svuda za prilike i potrebe stanovničtva.

»

i

„BILOGORA"

Brojke dokazuju . . . Napisao kontraadmiral Bruninghaus

(G. S.) Gubitci, bole |e anglo-sasko obsbrbno brodovlje dosada pretrpjelo tabo su težkl, da 1 naši protivnici sve jasnije uviđaju, da su posvema nemoćni prema opa-snosti, boja im prleti od podmor-ničkog ratovanja sila Trojnog ugo-vora, a napose Njemačke. Kad su brajein siečnja njemačke podmor-nice stigle na novo im označeno ratno poprište na zapadnoj po-lutci, započevši svoju uspješnu dje-latnost protiv američke obskrbne plovidbe, prcdmievalo se i u nje-mačkim pomorskim krugovima, da će ratna mornarica Sjedinjenih Država poduzeti djelotvorne pro-tumjere, pošto ie trgovinski ral sila Osi proliv Velike Britanije već i do tada postigao vanredne us-pjehe. Već do kraja prošle god.ne potopljeno je 14'5 milijuna tona neprijateljskog brodskog prosto1«1, premda se podmornički rat vodio pod kud i kamo težim prilikama, nego za prvog svjetskog rata.

Unatoč tome uspjele su nje-mačke podmorničke i zračne sna-ge u prvih devet mjeseci ove go-dine potopiti 6,6 milijuna tona ne-prijateljskog brodovlja, dakle pre-ko 700.001' tona u mjesečnom pro-sjeku. To je tim napadniji uspjeh, jer su koncem prošle godine po-čele naglo padati brojke potoplje-ne neprijateljske zapremine, te su u listopadu iznosile 440000, u stu-denom 232.000, a u prosincu samo 25S.OOO tona. O v e godine napro-tiv, brojka mjesečno potopljene zapremine ne samo da nije pala, nego upravo rasle, te je prema najnovijem izvješću njemačkog vrhovnog zapovjedničtva baš u rujnu dosegla neviđenu rekordnu brojku od 1,011.000 tona. Tokom ove godine potopile su njemačke podmorničke i zračne snage slie-deću golemu neprijateljsku brod-sku zapreminu:

u siečnju . . 400.000 tona u veljači . . 525.000 , u ožujku . . 650.000 „ u travnju . . 5S5.000 » u svibnju . . 924.000 „ u lipnju . . SS6.000 „ u srpnju . . SI6.0C0 . u kolovozu . S0S.000 „ u rujnu . . . 1,011.000 .

Ukupno 6,605.000 tona Tu treba ponovno naglasiti

da se radi samo o posljedcima njemačkog trgovinskog ratovanja, te da nisu uzeti u obzir posljedci borbe ostalih sila Trojnog ugovo-ra, dakle Italije i Japana, tako da je neprijatelj u prvih devet mjese-ci ove godine izgubio sigurno pre-ko sosam i pol milijuna tono tr-govinskog brodovlja. Velik udio na ovim gubitcima imade osobito trgovinska mornarica Sjedinjenih Država.

Njemačke podmornice nisu se međutim u posljednje vrieme za-

' dovoljile samo potapanjem anglo-saskog obskrbno« brodovlja na svim Oceanima, nego su povrh tvga vrlo uspješno napale na či-stionice nafte na Curagaou i Aru-bi, te na luku Port Castries na Santa Luciji na Malim Antilima, pojavile su se j u rieći Svetog

. Lovrinca, prodrle su u ušće Mi-

Pregled ratnih djelatnosti

Od Stalingrada do rta Dobre Nade Od našeg vojničkog stručnjaka)

Borbe u sjevernom dielu

Sftilingrndn

Na iztočnoj fronti ogorčene borbe u sjevernom dielu Slalingra-da još uviek traju, Ovaj je dio gra-da najsuvremeniji, te u njemu ima mnogo velikih želiezo-betonskih zgrada podesnih za obranu. Stoga osvajanje ovog diela Slalingrada znatno je teže no što je bilo osva-janje srednjeg i južnog diela, gdje su kuće u glavnom malene, stare i slabo građene, šalo njemačke čete u sjevernom dielu Slalingrada na-preduju polagano, ali sigurno, su-stavno zatvarajući pomoću mina zgradu po zgradu i Stedeći svoje vojnike, ne poduzimaju nepotrebnih juriša, jer nije važno da li će Sta-lingrad pasti nekoliko dana prije ili kasnije. Njegova strategijska uloga, kao čvorišta izvanredno Pa-ine saobraćajne mreže, i onako već završena, te borbe u sjevernom njegovom dielu imaju zapravo sa-mo mjestni značaj, poglavito fak-tičnog a ne strategijskog karaktera.

Borba u predprosloru luke

Tuapsc Na Kavkazu njemačke čete

uzpješno napreduju preko klanaca zapadnog gorja, te se približavaju važnoj sovjetskoj luci Tuapse. /sto tako uzpješno odvijaju se unatoč nepovoljnih vremenskih prilika, ratne djelatnosti u području Groz-noga, gdje boljševici pružaju očajni odpor; jer od izhoda borbe za Gro-zni ovisi sudbina čitavog ICavkaza.

Međutim na iztočnom ratištu svraća na sebe naročitu pažnju imenovanje na položaj vrhovnog zapovjednika boljševičke vojske, na mjesto Statina, maršala đapošni-kova — bivšeg ruskog carskog glavno-stožernog pukovnika. Ova promjena u času kad je boljševička vojska izerpjela svoje snage i kad

je iigubila svaku nadu u bilo koji uzpjeh, vrlo je značajna. Nije iz-ključeno da se iza ove promiene krije početak neke akcije daleko-sežnog vojno-poliličkog značaja, koja bi pružala Njemačkoj moguć-nost još ove godine prebaciti svoje snage na zapadnu frontu radi na-vale na Englesku.

Bitka kod rta Dobre Nade

Na zapadnoj fronti, odnosno na Atlantskom oceanu, njemačke podmornice i dalje nanose žestoke gubitke anglosaskom pomorskom prometu. Poslije senzacionalnog potapanja triju prevažnih brodova s četama iz jedne brze i dobro osigurane brodopralnje, desila se je opet jedna senzacija: njemačke su podmornice potopile cieli niz anglosaskih prievoznih brodova u vodama rta Dobre Nade. Ovo pri-kazuje da sadašnje njemačke pod-mornice imaju vanredna navalna svojstva, koja njim pružaju mo-gućnost operirati daleko od svojih uporišta.

Sa strategijskog, pak, gledišta djelatnosti njemačkih podmornica u vodama rla Dobre Nade, isto kao i dolazak japanskih podmornica u Atlantski ocean, imaju vrlo važan značaj jer, je time sada jaio ugro-žen pomorski put kojim se vrši snabdjevanje englezke vojsKe u Egiptu i dovažanje ratnog tvoriva u Sovjetsku Rusiju preko Irana.

Samo ta činjenica, što su se njemačke podmornice, pored čita-vog niza područja gdje sada vode svoje djelatnosti pojavile također, i u vodama rta Dobre Nade, svje-doči da njihov broj neprestano ra-ste, te da je prema tome opasnost od njihove strane za anglosaski pomorski promet raste iz dana u dan, što će dakako, imati sudbo-nosne po Englesku posljedice. A. B.

Imenovanje novog glavnog ravnatelja za javni red i sigurnost

Zagreb, 13. listopada. — Poglavnik j e svojom odredbom o d danas u smislu novog zakona o ustrojstvu vlade, imenovao dra. LJUDEVITA ZIMMERMANNA glavnim ravnateljem za javni red i sigurnost, dočim je dosadanj i ravnatelj Eugen Kvaternik raznesen dužnosti. P R E D S J E D N I Č T V O V L A D E .

Glavno tajničtvo (HDU) ' . bro j 53926/1922.

Broj 72

Po svietu Jašenje na tigru

„Shanghai Press. piše: .Da li je zviezda gosp. \Vin-

stona Churchilla u opadanju? Go-tovo bi se u to moglo vjerovali. S v kako nakon sloma kod Diep-pea i Tobruka mie više on čovick dana, već lord \Voollon, cnglezki ministar prehrane, kojeg jc danas zastava .pojas oskudice". On sa-vršeno izpunjujc svoju zadaću, jer ne prodje ni jedan dan, a tla on ne smanji neki obrok, ili ne odstrani kakovu životnu udobnost, ili pak ne naviesH nekoliko novih pomanj-kanja. U lom ima i nešlo dobro. Englezbl narod počinje pomalo shvaćati, da on taj ral ne mora dobili unatoč sve pomoći što ju dobiva iz Sjeverne Amerike, gdje se u ostalom sada u pesimističnom razpoložniiu si ive uobičajeni rekord'. Ali narod ne vidi zl iza iz nevolje. .On jaši na tigru" i.'ako veli neka kinczka poslovica. Tko na tigru jače može birati: ili da na tigrovim led-ma umre od gladi ili da s njih sidje, pa da se od nje ;a dade proždricti.

Bitka nad bitkama Bitka n>d bitkama traje i da-

lje. Još uvuk je prema kr ličkom prikazivanju jednog englezkog po-morskog stručnjaka .navala jača od obrane, t. j. broj potopljenih brodova je veći od novoizgrađje-nih". Taj Englez nije i« dini koji ie nezadovoljan sa sjeveroameri-čkoin brodogradnjom, isto to ne-zadovoljstvo pokazuiu i tamo pre-ko velikog mora, u zemlji neogra-ničenih m -gućnosti. Ali taj Englez prigovara i cnolezkoj brodogradnji. On piše u .Daily Expressu":

.Brojevi o britanskoj brodo-gradnji drže se naravno u potai-nosli, kao gotovo sve brojitbe en-glezke, koje se odnos^ na pomor-ski rat. Prije su ili kako ie pozla-to cienili godišnje na 2,5 milijuna tona, a obćenilo se govorilo o lome da je svakog, dana pušteno u more polovicu ratnog broda. Javnost bi htjela znati u kojoj jc mjeri od poče.ka rata mogla biti proširena englezka industrija bro-dogradnje Nažalost bi se moglo odgovoriti, da proširenja u pravom smislu uobće nije bilo, već da je proizvodnja odprilike istu kao i prije."

hn

U Hrvatskoj državi nitko i nikada ne će moći piti krv naroda. Svatko će raditi i biti će odgovoran Poglav-niku, a Poglavnik biti će odgovoran hrvatskom na-rodu. POGLAVNIK.

ssissippija, ugrozivši čak i područ-je Panamskog kanala. Njemačke su podmornice dakle u pravom smi-slu rieči preniele rat u Ameriku, davši napose američkom obalnom pučanstvu zornu .nauku o tom, kakve će težke posljedice ! za njih imati ovaj rat, boji je izazvan od predsjednika Roosevelta, glavnog krivca rata.

(Nastavah s 1 strane) vidnošću o čitavoj državnoj imo-vini. Ministarstvo narodne prosvje-te obuhvaća: obće narodno pro-svjetljivanje, nastavu i promičbu.

Nadležnost Ministarstva narod-nog gospodarstva obuhvaća: po-slove potjodjelstva, šumarstva, ru-darstva, obrta, veleobrta i trgovine, te prehranu i napokon ministar-stvo prometa obuhvaća: poslove prometa, te pošte' brzojava i br-zoglasa.

, Novi pojam su državni mini-stri, za razliku od ministara, koji stoje na čelu pojedinih ministar-stava.

Uz državnu vlada postoji i Državno vieće, koje se sastoji od državnih viećnika, koje imenuje i

razriešuje Poglavnik. Na čelu Dr-žavnog vieća stoji državni prabi-Iježnik ili protonotar, koji čuva dr-žavni pečat i supodpisuje sve za-konske odredbe i sva mjerodavna tumačenja.

Ustrojstvom državnog prabi-Iježnika obnovljena je tradicional-na ustanova hrvatskog državnog prava. Poznato nam je iz poviesti kako su važnu ulogu igrali pro-tonotari (prabilježnici) hrvatskoga kraljevstva. Poglavnik je ovu vried-nu ustanovu hrvatskog državnog prava opet obnovio. Prvim držav--nim protonotarom imenovao je Poglavnik dra Mirka Puka u svoj-stvu državnog ministra.

1 - ! : s —

Strana 2

i Broj 72 "BILOGORA"

USTAŠKI POKRET Ustaša, borac i mučenik dr. Eugen Kvaternik

Rakovica — simbolička pobuda Rabovičhi ustan I.1 I junačka

neustrašiva borba rakovičblh usta-5a na čelu s drom Eugenom Kva-tcrnikom bili su simbolička pobu-da mnogim hrvatskim pokoljenji-ma u borbi sa uspostavu hrvatske državne nezavisnosti. Naročito je današnje usta5ko pofcoljenie hrvat-skog naroda, koje je nosilac hr-vatske državnosti, u svojoj teškoj i mukotrpnoj dvanacstgodišnjoi borbi nalasilo uviek poticaj sa ustrajnost u borbenosti i odlučno-sti rakovičkog mučenika koji je I sam život dao sa ostvarenje hr-vatske države, koja je bila tek uru dugačka i uru široka, a njeno vrhovničtvo je trajalo tek 7 dana.

U Rakovici je zabljesnula su-blja hrvatske slobode. Nad ismu-čenom i tada porobljenom Hrvat-skom bio je ponovno zablistao ne-pomućeni sjaj Krune Zvonimirove. Rakovička zublja slobode je po-put novosavjclnog sviella bila pu-tokazom u tami narodnih lutanja i stranputica poslije prvog svjet-skog rala.

Ustaša, borac i mučenik dr. Eugen Kvaternik pokazao je put kasnijim hrvatskim generacijama, kako se dolazi do slobode. Ništa nije smetalo, što on osobno sa svo-jim suradnicima nije uzpio, jer su se kasnije generacije trajno opa-jale veličinom njegove žrtve, koja je povlačila za sobom tisuće i ti-suće boraca.

1 danas, kad slavimo 71-vu obljetnicu njegove mučeničke smrti kod Rakovice, moramo se divili njegovoj državničkoj i političkoj pronicavosti, kojim prioremao o-slobodjenie Hrvatske: Kvaternik je povezao borbu sa hivatsku nesa-visnost s medjunarodnom situaci-jom, jer je uvidio da samo na taj način može osloboditi svoju ispa-ćenu domovinu. Zato stupa u vezu sa stranim državnicima. Nu prilike u samoj Hrvatskoj nijesu bile još dozrele. Hrvatski narod nije bio još na čitavom narodnosnom po-dručju dostatno svjestan da bi mogao shvatiti veličinu Kvaterni-kove zamisli i rakovički ustaše su ostali osamljeni, te su morali pod-leći.

Zamisao o ustanku Kvaternikov suradnik u pri-

premanju ustanka bio je mladić Ante Rakijaš sin krajiškog častni-ka. Prvi puta se Kvaternik sa-stao s njime 25. lipnja 1864. godi-ne u Italiji u progonstvu. Kvaternik daje Rakijašu svoja ustaška djela „Zakon o pravnim odnošajima gra-djana", „Kasneni poslupnik sa vri- • eme ustanka", „Proglas na Grani-čare", „Proglas ustanovljenja na-rodne vlade" i „Manifest", da'ih Ra-kijaš prouči i da poučen na taj način bude sposoban pripremili ustanak. Iza toga Kvaternik šalje Rakijaša s putnicom dobivenom od Pruskog (Njemačkog) konzulata u Dalma-ciju, daje mu potanke upute kako će govoriti narodu, da ga' pripre-mi na ustanak. 'Kvaternik naziva u svojem dnevniku Rakijaša Pre-

tečom i dale mu ime Uran. Nu Rakijaš ie bio slabe sreće. Bio je uhvaćen i osudjen na batine i 11 mjeseci zatvora. Prvi ustanak Kva-ternikov, u kojem se rodila zami-sao o rakovičkom ustanku, zapra-vo je ustanak samoga Rakijaša, koji je tom sgodom i jedini do-pao u tamnicu.

Posliie izdržanog zatvora po-slali su Rakijaša na ratište, no on uteče i u Milanu se opet sastane s Kvaternikom. Tu po istim nače-lima razradjenima u Kvaterniko-vim spisima pripremaju drugi usta-nak. nu i taj svrši na tai način, da Rukiiaš dopanc tamnice.

Ustanak u Rakovic i Godine 1867. vraća se Kva-

ternik u Hrvatsku nakon što ie po-milovan, ier ie bio dva puta pro-gnan radi političkog diclovania. Sada se Kvaternik svom snagom dnie na organizaciju narodnog u-slanka sa oslobodienie domovine. U tom trećem ustanku, koii i esa -vršio Kvaternikovom i Rakijašc-vom smrću, predho 'ile su išle sa-mo savršenije i bolje pripremljene osnove, proglasi za ustanak, ista načela o pravima gradiana, ista nada u pomoć Europe i drugih naroda, te napokon i ista vjera u zrelost hrvatskog naroda.

Rakovički ustanak niie prema tome posljedica trenutačne odluke već je tai ustanak životno djelo Kvatcrnikovo, o kojem je snovao u tudiini za vrieme svojim dugih progonstava kao i za vrieme svo-ga djelovanja u domovini. Rako-vica ie bila životni poziv Kvaler-kov, koji je on zapečatio mučeni-čkom smrću.

Tok ustanka U Rakovici ie bila proglašena

hrvatska vlada na čelu s drom Eugenom Kvatcrn'kom. Ati ier se izuzevši par susiednih kumpaniia osim rakovičke niie narod iz dru-gih udaljenih krajiških (graničar-skih) kumpaniia pridružio, ustanak je bio lokalnog značenja, a ustaše su bili od premoćne austrijske vojske obkolieni i uništeni.

Kod Rakovice pred- 7 ! godi-nu poginuo ie idealan ustaša dr. Eugen Kvaternik. On ie poginuo, ali je misao Rakovice živjela u sr-cima Hrvata i nadahnjivala i borbu ustaškog pokreta, koji je dne 10. travnja 1941. na čelu s našim sta-vom ovjenčanim Poglavnikom us-krisio Nezavisnu Državu Hrvatsku. Kvaternik ie kao državnik naišao na najveći odpor baš kod tradicionalnih neprijatelja hrvat-skog ' naroda. Slobodni zidari su mu smetali na svakom koraku, jer ie Kvaternik bio ne samo ve-veliki rodoljub nego i veliki vjer-nik. Francuski dvor kao i carska Rusija niiesu pokazivali nimalo volie, da podupru pravednu hr-vatsku borbu za slobodu. Kvater-nik bio ie po svom značenju kao čovjek nesebičan, pošten te dubo-ko prošet ćudoredjem i vjerom. Bio ie borben i požrtvovan. On je ideal pravoga ustaše, borca.

Zato su u njegovom primjeni i ustaški borci današnjeg ustaškog pokreta nalazili i nalaze sveudij novi primjer vriedan nasljedova-nja.

Hi vati I Ustaše! Neka nam taj

veliki borac i mučenik bude uviek uzor u borbi i radu!

Viečna slava neumrlom Kva-terniku!

Ivan Šestak

Velike ustaške svečanosti u Drnju DRN1E. 13. listopada. U selu

Drnju kod Koprivnice zaključio je Ustaški tabor, da će u spomen godišnjice Nezavisne Države Hr-vatske postaviti u svom selu spo-menik slobode. Ovai je spomenik isradio domaći sin iz Pctcranca mladi i daroviti kipar Ivan Sabo-lić, učenik Antuna Augustinčića na akademiji likovne umjetnosti u Za-grebu. Spomenik prikazuje us(ašu koji se vraća u domovinu noseći na lievom ramenu .ustaški grb. Spomenik ie smješten na prostoru, koji će naskoro biti okružen no-vim zgradama i perivojem. Od-

kriće spomenika obavit će se na svečan način u nedjelju dne 18. t. mj. Prema zakliučku odbora za postavljanje spomenika obavit će posvelu narodni zastupnik Stjepan Pavunić i to nakon svete mise, koja će biti u tamošnjoj župnoj crkvi. Poslije posvete spomenika biti će ustaška skupština, a čitava će se svečanost završili pučkom priredbom. Na svečano odkrićc doći će izaslanici državne vlade, Glavnog Ustaškog Stana, ustaši.' h logora i tabora župe Bilogora kao i predstavnici domaćih i kopriv-ničkih društava.

„Brojitbeni isvještaj" G. U. S.-a Ovih dana je izašao novi broi

9.—12. l ipanj -srpanj 1942. »Bro-jitbenog izvještaja organizatornog ureda Glavnog ustaškog stana« s vilo zanimljivim člancima, te pri-godnim zemljovidima uz brojidbe-nc podatk \ Uvodnik „Brojitbj kao temelj izgradnje nove Europe" (na njemačkom i hrvatskom jeziku) napisao je dr. Max Stadtcr, rav-naleli „Deutsches \Vissenschaflli-ches Instituta" u Zagrebu. Broj sadrži još razprave J»Mediunarod-na brojitbena služba" od Viktora Manakina, „Klasifikacija rada" od dra Gašpara Malvića, te članke »Značaj intelektualnog rada u dr-žavnoj izgradnji" od ViklO'a Ma-nakina , „Carevina Bugarska" od Nenada Pajloni-a, te broiilbenu bibliografiju. Naročito su zanimlji-vi pregledi pod nazivom „Prikazi" u kojima je p.imoću tabela, radio-grama i karlograma prikasano stanovničtvo Nesavisne Države Hr-vatske po pismenosti, po zanima-nju i socijalnih odnosa po skupi-

nama rada. prikaz državnih uretia i ustanove, brojilbene slušbe dr-šavne riznice, šumarstva naše dr-šave, kretanje radne snage u n i -šoj državi, te prikaz upućivanja hrvatskog radničlva u Njemačku

Ovim broicm ie završeno pr-vo polugodište, tog našeg nada sve zanimljivog i vriednog struč-nog časopisa. Predplatna ciena za drugo polugodište iznosi: za stare predplalnifce 100 Kn, sa ustaške dužnostnifce i drš. službenike 60 Kn, za drš. ustanove kod naručbe većeg broja tviše od 5 kom.) 60 Kn, za nove predplatnike 120 Kn. za ciolu godinu 240 Kn. za ino-zemstvo RM 20 ili Lir. 150.

Prijavu za 'predplatu odnosr.o ispunjenu predplatnu kartu treba pismeno dostaviti na naslvv: Upra-va Broiitbenog isvještaja, Zagreb, Perhovićeva ul. 1—III, a nov. c poslati na pošt. čeh.*rač. br. 32.2SI.

U sliedećem broju našeg tjed-nikk doniet ćemo posebni osvrt i prikaz ovog stručnog časopisa-

Proslava obljetnice Kvaternikove smrti u Bjelovaru

Bjelovar, dne 12. listopada. — Jučer Je na svečani način proslav-ljena obljetnica mučeničke smrti ustaše dra Eugena Kvaternika. Pro-slavu je priredio Ustaški stošer Bilogora. U jutro u 9 sati bila Je sve-čana sv. misa u žuRnoJ crkvi sv. Terezije, koju ie slušio prečasni gospodin dekan i župnik Milan Horvat, poznati pravaš i slarčevičanac od svoje najranije mladosti. Kod sv. mise sudjelovala su us pređsiav-nike vlasti i mnogobrojno građanstvo, sva hrvatska društva, te po-strojbe ustaške mladeši.

Poslije toga bila je u 10 sati u »Hrvatskom Domu« proslava, koju je otvorio stožerni pobočnik Rudolf Srnab. Zatim Je zbor Hrvat-skog pjevačkog društva »Golub« odpievao dršavnu i ustašku himnu, koju su svi prisutni slušali ""stojeći i usdigniile desnice. Sliedilo Je spe-menslovo o ustaši, borcu i mučeniku dru Eugenu Kvaterniku, koje Je održao Ivan Šestak, a koje donosimo u cielosti. Iza toga ie domo-branska glasba izvela karišib arija iz Zajčeve opere „Zrinski", a Josip Radhović recitirao ie pjesmu »Eugenu Kvaterniku« od Frana Biničkoga. Sliedila Je' „Hrvatska himna* od Majera, koju ie vanredno skladno odpievao zbor H. P. D. „Golub", a domobranska je glasba odsvirala dršavnu i ustašku himnu, te ie time ova liepa svečanost završena.

•h i i , *

U

"mm

STRANA 3

Strana 4 „ B I L O G O R A " Broj 7 2 .

SUVREMENI POGLEDI Važnost rada Hrvatskog Crvenog Križa

Za posebničku pobudu. U našem javnom životu osje-

ća se silan maniab posebnič.e pobude na svim poliima takve djelatnosti, koja bi radila j a obće narodnu korist. Smisao za dobro bližnjega i neposrednu zajednicu, koji |e jednoć kod naših starijih generacija postojao i izražavao se u stvaranju korislonosnih zakla-da (zdravstvene zaklade, ubožke zaklade i t. d ;), izgubio se gotovo posvema tokom zadnjih desetljeća.

Zadnja tuđinska vladavina, oštro protuhrvatski upravljena, prisvojila si je, pa i izbrisala za-klade hrvatskog naroda i time istodobno ubila volju pojedinaca za doprinos i rad u tom pravcu, llslied toga stoji danas mlada na-ša država sama kod rješavanja najraznovrsnijih narodnih proble-ma.

1 ako je zdravlje ili bolest najprvo i najvažnije pitanje poje-dinaca i zajednice, manje kao i veće, država je gotovo kod nas jedini čimbenik, koja mora pružiti sve. Država j e t a k o reći jedina, k o j a d a n a s k o d nas nosi n a svojim leđima teret svih zdrav-stvenih djelatnosti . Naše bolnice i sve zdravstvene ustanove su go-tovo bezinimno državne ustanove, ona ih podiže i uzdržava. Kod domova za dojenčad i djecu ista je stvar, i ako bi o v o trebalo bili pitanje osjećaja i uljudbe duha, a istodobno i dužnost družtva. Kod domova za starce i iznemogle ne stoji ništa bolje. Sve zdravstveno osoblje niže i više je odgajano i školovano sredstvima države i go-tovo u cielosti plaćeno iz držav-nih sredstava. Kod pojava većih narodnih nesreća na državu je prebačeno da dariva odjeću, obu-ću i hranu, hod pojava pošasti, da daje osim svega još razkužna sredstva, liekove i cjepiva, te da ureduje kuće, dvorišta i zdence.

Primjeri drugih naroda. Drugačije je stanje u ostalim

i daleko bogatijim državama. Osje-ćaj ljubavi prema bližnjem, kao

odraz narodne sviesli i više kul-turne razine mnogobrojnih pojedi-naca izvodi druzlvovne i zdrav-stvene djelatnosti, koje po svom obsegu nadilaze službeni podhvat države. Pitanje skrbi za dojenčad i djecu, domova za djecu i izne-mogle, podizanje i uzdržavanje bolnica prcuzeše na sebe bogati pojedine, karitativna družtva. vjer-ski redovi, trgovačke, velcobrtnič-be i' ine zaklade, te obćine i gra-dovi. Oni školuiu i uzdržavaju svoje osoblje i preko ovih. a uz pomoć države, šire moralno etičke, nacionalne, uljudbene i zdravstve-ne zadatke kroz čitav narod.

Sam Njemački Crveni Križ n. pr. uzdržava 70 vlastitih bolni-ca i 200000 bol ličarki, a njemač-ki veleobrt niz najmodernijih vi-soko naučnih zavoda (KaiscrAVil-helm Institut) jednako ie tako i u Italiji, Švicarskoj. Erancuzkoj i sje-vernim državama Europe. Brigu za zdravlje i zaštitu djece snosi u Njemačkoj s 9 5 % posebnička po-buda, a svega 5 % doprinosi država.

Zadaća Hrvatskog Crvenog Križa.

1 mi moramo krenuti putevi-ma ovoga uzora! Moramo se po-krenuti s mjesta, moramo preor-jentirati svoje nazore i mišljenje, da država može i mora sama sve. Moramo se založiti svim našim stručnim, moralnim i materijalnim snagama u lom pravcu, da oživi-mo, pokrenemo i pomognemo dje-latnosti posebničke pobude.

Prošao ic Tjedan Hrvatskog Crvenog Križa, u kojem je tjednu bio upućen poziv svim narodnim slojevima, da očituju viši stupanj odgoja svog duha i da dadu izra-žaja svom smislu za dobro bliž-njega tim, da podupru plemenito nastojanje posebničkog družtva Hrvatskog Crvenog Križa i njego-vu djelatnost.

Koje su zadaće Hrvatskog Crvenog Križa, pitali su gdjekoji naši građani, bad su davali svoj doprinos za Hrvatski Crveni Križ. Hrv. Crveni Križ danas u ratu po-

Po poznatom i. nepoznatom Bjelovaru

Bje lovar pred 6 0 godina. Napisala: Marija Šimunović

(Nastavak 9) Čisto je bilo sve. Kako su se,

samo, na pr. ćupovi za mlieko, ne samo savjestno prali; nego i u va-tri spaljivali — da izgori mast, što se skupila, pa temeljito oprani na zraku, na kolcima na plotu sušili. Kako se je pazilo, abo je ponestalo, kod kuće, mlieka; gdje će se kupiti: je li tamo podpuna čistoća. Nije se, onda, baš rado polazilo na trg kupovati takove stvari. Naše su žene čiste; ali nisu poznali svaku."

Nije to sve neka »Ča je pusta Londra, contra Splitu gradu!« za svoje. I ne će nitko, pametan, reći, da ima ovdje Alpe ili rivieru —

v a i j d a j . n a Bjelovacboj" , ali da je mnogo toga bilo bolje hod hu-če, nego je nđ shupom ljetovanju; može se, mirne duše, reći,

Znam jednu pralju, boja se htjela obraniti od sunca. Išla je poslie objeda, obapati kukuruz; a bio=strašno vruć dan, pa obukla debeli stari sinov kaput i sve tako. Druga će jo j presenećena, što se je tako obukla, po toj vrućini. To, kaže ,ova , zato, da ne može sun-ce do tiela. I uvjeravala ju o tom.

Ne sjećam se, kako su svršile. Je l i i ona druga prihvatila tu teo-riju! Je li se i ona tako oboružala proti suncu.

Vol jko i liepo je bilo mnogo

maže ranjene borce i pruža pomoć pučanstvu bez razlike, kad uslied ratn h strahota ostane bez doma, hrane i odjeće.

St.lra u miru, kad rat svrši, Hrv. Crveni Križ nastavit će svoju djelatnost, te ima dužnost poma-gati narodu bod elementarnih ka-tastrofa: požara, poplava, pojava bolesti u obliku pošasti, raditi na suzbijanju tuberkuloze, raka i opa-snih bolesti, davati svoju pomoć majkama i djeci, doprinositi sve moguće smanjenju pomora dojen-čadi, brinuti se za starce, boleslne i iznemogle.

Naši zadaici i naša dužnost. Za ova j rad će Hrv. Crveni

Križ izobraziti veliki broj zdrav-stvenog osoblja i pohirću njega vodili svoje radne jedinice, preko njih prodirati do svake kuće na selu, te Istodobno širili nama toli-ko potreban zdravstveni nadzor življenja i milosrđa. Ništa nije pro-dornije i čovječ jo j duši privlačnije od milosrđa, a to ic geslo Hrvat skog Crvenog Križa.

Na srcu nam mora ležati, a pred očima stajati činjenica, da ie naš hrvatski narod prošao više katastrofa nego i jedan u Europi. Borbe kroz duga stoljeća, borbe, u kojima se ie hrvatski narod bo-rio za održanje djedovske baštine i za svoj goli život, namjeniše nam jezgre i izvore mnogo zla, koie nas i za mirnog doba težko bije. Današnja borba, u kojoj se Neza-visna Država Hrvatska i cicli hr-vatski narod odlučno i konačno bori za svoj bolji život, obstanak i procvat, zahlieva kao svaka bor-ba svoje nove žrtve.

Naše pokoljenje, koje je do-čekalo ostvarenje najvećeg ideala svakog naroda, koje dočekalo državnu nezavisnost, ne može i ne će ostati skrštenih ruku. Prionimo zato radu Hrvat. Crvenog Križa kod njegovih mnogobrojnih zada-taka, da pomognemo našoj braći, našim ranjenicima, našim stradal-nicima, svima onima, koji mora-doše napustiti kuću i ognjište pod

toga i ljeti. Nama na praznike kod kuće u vrtu, pa u sv. Ivanu, pa u Čazmi, a tako svakom u nje-govome.

U Sv.i Ivanu naša kuća bila je na najljepšoj točhi, izpod nje niže 4 rali naše zemlje, veliho dvorište, vrt, ograda, livadah i vinograd. Uzporedo ujahov posjed; samo još i njegova šuma i za njom li-vada, veći od našeg, a sve doma. Pa bad bi bila kod tete u ujako-voj kući, znala sam biti sama do-lje — onda su mogla biti i djeca sama u svom polju, pogotovo gdje je naše bilo za kućom — i gledala sam tako rado Kalnik, pa mislila: da teta dozvoli, otišla bi malo gore. — Djetetu to izgleda tako blizu. A uviek mi j e bila pri-roda nada sve draga.

U Čazmi, kad smo bile već odraslije, moja kuzina i ja, radile bi ručni rad, uvijek pjevajući; išle

Hrvati su ponosni dio nove Europe

.Hrvatski narod" u 5 5 3 . , b r o -ju od 13. X. 19-12. pišući o izlož-bi .Hrvalska kroz vjekove" u Mlet-c.ma donosi čitav govor hrvatskog državnog ministra dra Milovana Zanića, koji je otvorio iztožbu. Iz toga govora donosimo fcđun zna-čajan odlomak:

.Više od tisuću godina uprli 0 Jadransko More sve d o Mu-re, Dunava i Drine žive Hrvati na svojoj zemlji. Nebrojena pokolje-nja čebala su i žudjela veliki čas, koji sada proživljujcmo i koji je Hrvatima povratio Nezavisnu Dr-žavu. Borba Hrvata za oslobođe-nje, vođena od Poglavnika, našla je u velikim Vođama današnje Europe Duceu i Eiihreru prijatelje 1 zaštitnike. Postigavši svoju slo-bodu i nezavisnost. Hrvati su po-nosni dio nove Europe. I J j m c o rame sa svojim junačkim oruža-nim talijanskim i njemačkim sna-gama, u vjernom drugarstvu oru-žja, bore se sinovi Hrvatske za spas europske kulture, koje su oni integral ii dio — što se nadam, da će pokazati i ova izložba. I kako je današnja Ustaška Hrvatska, na čelu sa svojini Poglavnikom, sprem-na podnicli svaku žrtvu za po-bjedu, tako su Hrvali spremni, slie-deći predaje, svojih djedova, svo-jim radom mišice i duha biti bu-dućoj Europi jedan od čvrstih te-melja, biti vjernim drugom Ducc-ove Italije i Euhrerova k'eicha.

KNJIGOVODJA-BILANCISTA

sa dugogodišn jom praltsom, dopi-snih hrvatshog i n j emačkog jezika, rimo-hat. , oženjen, traži namjcš tcnic hod v e ć e tvrdhc r a B je lovar ili oholicu. — Nastup odmah ili p o

dogovoru . Naslov: Josip Kreis, B jelovar, Ba-ćani jeva ulica br . 2, dvorištni stan.

pritiskom najraznovrsnijih neprija-telja, podstrebača, pomagača i su-dioniba u borbi protiv nas. Ostva-rimo želju i volju Poglavniba i čežnju naših preda, da hrvatsbom narodu već jednom konačno bude dobro.

Pred nama su zadatci. Na na-ma je sveta dužnost.

se kupati u Čazmu, a najljepše j e bilo poslije podne odšetati se u Bosiljevo neboj humi mlinarici.

Kuma uvieb čim bi došle, p o -nudila nečim i zatim spremila finu južinu. Imala uviek po pol očišće-ne guske ili tako što i podvorila nas gospodski.

Jedanput, kad smo došle, zo-ve sestričnu na stranu i nešto ju tiho pita. »Što te je pilala kuma?« pitam. „Što ti najrađe jedeš?" — Bila sam „iz grada". — „Što si jo j rebla?" „Eierspeis". „Pa tko ti je rekao, da ja to rado jedem?" »Ja ga«, veli, »rado jedem«. — A to j e druga stvar. —• Za te stanbe d o one glavne južine, dala nas huma na čamcu voziti, a bad bilo pod večer, naši bi u Čazmi, bad su konji s polja dovezli sve, dali ih prepreci pod kočijicu i poslali p o nas. T o čovjeku ne može biti uvieb, ali znam da djeci — i ni-

Broj 72 "BILOGORA" S t r a n a 5

KULTURNI PREGLED

»Ustaška misao« Nedavno je u nakladi promič-

be Glavnog Ustaškog Stana Izašla kniika Pogtavnikovih govora pod naslovom „Ustaška misao". U knji-zi su sakupljeni Poglavntkovi go-vori od 12. listopada 1941. d o 12. travnja t<>49. Već nekoliko mjeseci ranije izdala je promičba Glavnog Ustaškog Stana knjigu Poglavnikovih govora do 12. li-s topada 1941. pod naslovom: .Po-glavnik govori". O t a je knjiga (Uibir prilog duhovnoj izgradnji ustaške Hrvatske, i u nioj će sva-ki ustaša naći najdragocjenije misli i najdivnije pobude, koje je izre-kao Poglavnik, kao najs'gurniii duhovni i politički voda Nezavisne Države Hrvatske.

Raskrinkana tajna družba

U savezu s dogodajima, koje ja izazvao ova j rat, iskrsla su mnoga pitanja, o kojima je prije bilo teško ili nemoguće govoriti. U prvom redu tu je pitanje ma-sonerije (slobodnog zidarstva), za-tim židovstva i marksizmi, kojih na svršetku ovoga velikoga svjet-skoga rata mora potpuno nestati. Može se reći, d a je već d o sada u potpunosti razkrinkana tajna ovih pojava, čiji su pobornici tre-bali zavladati svijetom i zadržati mlade i napredne narode u rop-stvu i mraku. Iedan dugogodišnji hrvatski javni radnis, koji je teme-ljito proučavao slobodno zidar-stvo, židovstvo i marksizam, na-pisao je o tome knjigu pod na-slovom „Tajna družba", iz koje navodimo samo naslove glavnih poglavlia: Raskrinkana tajna, Ka-ko su postale lože. U Londonu, Šarenilo stupnjeva, Primanje u ložu, Laži o vrlinama, Masoni i Židovi Engle.ke, Crvene revolu-cije, Strašna prisega, Židovi i ma-soni, Tri otrova. Brojevi govore, Bez • — Schvcarza — ništa, Primjer Rusije, Masoni i Židovi, Došao je čas obračuna, U sponama tal-muda.

U ovoj se zanimljivoj knjizi

nalazi nekoliko d o sada neobje-lodanlenih sl'ka, koje upotpunjuju dokumentarni sadržal. Naručuje se kod nakladnika: Nakladna knji-žara »Velebit«, Zagreb, Trg lll.br. 5, čekovni račun 49.202. Cijena pojedinom primjerku knjige 15.— Kuna.

»Kozara grob partizana« Prije kratkog vremena izašla

i e iz tiska knjiga novinara Franje Rubine pod naslovom: „Kozara grob partizana«, u kojoj su opi-sani poznati dogo.tiaji na planini Kozari prije i poslie sloma od-metnika. Knjiga je pisana vjerno i dokumentarno i daje istiniti prikaz svih onih strahota što ih u sebi krije planina Kozara, znamen uni-štenja odmetničkih bandi: Tu knji-gu mora pročitati svaki Hrvat, da spozna svu strahotu zablude, koja je prietita hrvatskom narodu, i koja konačno nestaje za uviek. Knjiga je vrlo ukusno opremljena, a izdala ju je nakladna knjižara „Velebit", gdje se može i naručiti.

Zanimani mogu knjigu kupiti i kod ispostave Državnog izvje-štajnog i promičbenog ureda u Bjelovaru (Starčevićeva ul. 6 pri-zemno desno).

Hrvatski junaci na iztoku Svakodnevno čitamo u novi-

nama viesti o junačkim podhva-tima hrvatskih legionara na istoč-nom bojištu, te se ponosimo što smo sinovi naroda, koji rada ta-kove junake. Hrvatski je narod ponosan osobito time što danas njegovi hrabri sinovi stoje rame uz rame na bojnom polju s pr-vim junacima u poviesti najveće vojne sile, koja se danas bori za novi poredak u svietu. u kojem će Nezavisna Država Hrvatska za-uzeti dostojno mjesto i osigurati za trajnu budućnost život, sreću i blagostanje, junačkim djelima svo-jih sinova hrvatski narod pruža vjerodostojne dokaze o svojoj po-litičkoj zrelosti i o sposobnosti d a bude slobodan i svoj na svome, te o svojoj spremnosti i odlučnosti, da u ovom velikom ratu ustraje

d o kraja sa svojim saveznicima ne p 'ezajući ni od kakovih žrtava.

O junačtvu naS'h legionara na istočnom bojištu napisao je na temelju provjerenih viesti, dopisa i službenih izvješća, domać h i sa-vezničkih posebnu kni ;gu M. Zvo nimirović. U toj su knjizi opisani dokazi njihovog heroizma i samo-priegora, te je dana puna slika onoga Što Hrvati danas da ju za pobjedu savezničkog oružja nad boljševizmom, najvećim neprija-teljem čovječanstva. Svaka strani-ca ove zanimljive knjige dokaz je za sebe, a sve skupa predstavlja-ju sliku onog vrela, koje danas svakog pravog Hrvata izpunja po-nosom i vjerom u b >liu i sretnu budućnost. Da se upodpuni za-nimljiva knjiga » H r v a t s k i j u -

• n a ć i n a i s t o k u « uvršteno ie u nju mnogo d o sad nepoznatih slika, koje predstavljaju posebnu cjelinu.

O v u je knjigu izdala Naklad-na Knjižara »Velebit« u Zagrebu, Trg III. br. 4. u veoma ukusnoj opremi i s naslovnom stranicom u dvije boje.

G e n a je knjizi 20'— Kuna. Predplata se šalje na čekovni ra-čun broj 49.262, a može se dobiti i u svakoj boljoj knj-žari i podruž-nicama Nakladne Knjižare .Vele-bit" u Osijeku, Karlovcu i B.'nja Luci.

Širom Bilogore Obnova državnog dobra

BOŽIAKOVINA, 13. listopada. Na državnom dobru Božjakovina provest će se veći gradjevni ra-dovi, koji su u vezi s obnovom toga gospodarstva, Tu će se u pr-vom redu sagraditi velika nova štala za stoku, koja će moći pri-miti oko 240 komada rasnovrstnog blaga. Ta će štala biti preko 100 metara dugačk j , a 24 široka, gra-djena po uzoru velike š:a!e na srednjoj gospodarskoj školi u Kri-ževcima, a po zamisli Ing. Crno-kraka. Prvi su radovi na toj grad-nji već počeli prošlih dana, pa sc sada izvadjaju betonski temelji. Zaposlen ie veći broj radnika, p a će sc posao brzo odvijati. Osim toga je prcdvidiena gradnja po-sebnih zgrada za radničke stano-ve i domove, koji će odgovarat i suvremenim zdravstvenim zahtje-vima. Gradnja ovih novih zgrada staiat će ukupno oko deset mili-juna kuna, a potrebnu navjeru sta-vilo je već na raspolaganje 'Mini-starstvo seljačkog gospodarstva.

Proslava dana materin-siva Majke Božje

KOPRIVNICA. 13. listopada. U nedjelju na dan materinstva Majke Božje bila ie ovd je proce-sija iz župne crkve kroz grad, ko-iu je vodio župnik apos'olski pro-tonotar Stjepan Pacunić. U pro-cesiji ie nošena slika Majke Božje Močilske, a sudjelovalo je mnogo gradjan.1.

NITKO O D NAS NE MOŽE BITI VEĆI R O D O L I U B O D P O G L A V N I K A

Pregled tjednih dogadjaja u slikama Z A G R E B , 14. l i s topada . U okv i ru D r ž a v n o g izv ješ ta jnog i

p r o m i č b e n o g u r e d a k o d Preds jednič tva v l ade o s n o v a n a je »Hr-va t ska s l ikovna s lužba«, ko ja ć e b e s p l a t n o u s l ikama izdava t i p reg led dnevn ih d o g a d i a i a .

Poz iva ju se svi o n i koji se že le izlagati t a k o v e sl ike u s v o -jim iz lozima ili d r u š t v e n i m pros to r i j ama , n a p o s e ustaški t abor i , logor i i s tožeri u č i t avo j državi , t e svi posebn ic i koj i i m a d u n a r a s p o l a g a n j e p r o s t o r u iz lozima ili p l o č a m a , d a jave svo j nas lov D r ž a v n o m izv ješ ta jnom i p r o m i č b e n o m u r e d u , ods j ek za u n u t a r -nju p romičbu , Zagreb , P r e o b r a ž e n s k a ul. 2, — k a k o bi im s e o d 15. o . mj. mogle s p o m e n u t e sl ike dostavl ja t i .

Iz D r ž a v n o g izvješ ta jnog i p r o m i č b e n o g u r e d a .

Kini na skupim ljetovanjima — nije bolje. O v a k o svakom u nje-govom bilo.

Čazma, bivši kaptol sa svojom liepom crkvom s dva tornja i se-dam oltara u njoj; Čazma, gdje sam slušala d a je ona j zeleni bricg na kom je sudčev stan, nekadanja zgrada — d a su i sada dolje hod-nici i prostorije; Čazma, koja ima Česmu,, liepu okolicu s poljima i vinogradima, sa svojim običajima,, duboko mi jf također urezala utiske. Toliko toga našega, domo-vinskog, a što se utisne u dječju dušu, raste, poput onoga, što iire-žemo u koru mladice drveta, — kako raste drvo, tako rastu i slo-va" u koru urezana; a uz dobre roditelje i rođake djeluje odgojno.

Sjećam se i ob :čaja. „Da me ne bi na fašenjak „čitali", čulo se je često u Čazmi. B o to nfki „memento". — To čitanje: Pred

crkvom bi na fašenjak „ljubezna" mladarija čitala javno štošta iz' prošle godine, što se dogodilo i iznieli stvari, a punim imenom o ljudima, kojima je to bilo često više nego neugodno.

Crkva na liepoj zelenoj povi-sim, pa to Bio kao „e.x calhedra". Zlo je to. Ali humor je odličan tamo, kod kuće. Eto i nikao nam prvi humorista odanle.

U Čazmi i okolici su se sa-stajali seljaci prije nego igdje, ve-čerom u vinogradima, pred kojom klieti, svuda i bili stalni za svoju hrvatsku stranku.

Moj Sv. Ivan, liepo graničar-sko sielo kompanije, s kapetanom i ostalim častnicima i podčastnici-ma, župom, carskom i „gemajn- ' skom" školom, obćinom, bio je ne-zaboravno liep.

U carskoj školi učilo se nje-mački; — dolazili đaci k nama ća

iz Slavonije. Naš otac bio tamo carski učitelj, a d a o se premjestiti u Bjelovar, prije nego je i sestra najstarija od nas, pošla u školu; radi budućeg našeg školovanja.

Došli smo k a o posve mala d jeca ovamo. Uz Bjelovar nam je ali, Sv. Ivan najmiliji. Naš. Svako-mu najmilije njegovo. A sve naše, u obće, je najbolje i najljepše. „Svoje ljubi, tuđe poštuj", učili su nas naši stari.

Dv4 put u godini — u pro-ljeće i u jesen u Sv. Ivanu se ku-će vapnile. Bila ie takova zapo-vied. I sve ostalo bilo je tako uredno, a kako. je na humku i sav liep, pa duž sela, gore, glavnom linijom, usporado s cestom šode-

' rom taracani put ; uz njega jabuke i pitomi kesteni; a u selu i oko-lici: samo i isključivo narodna nošnja — a ova naša je najljepša — a narod dobar i pobožan. Ta-

kovo je, eto. bilo moje selo. Liep je n a j Sv. Ivan na hum-

ku. Vidi se iz naših kuća, iz. nje-ga. sva okolica: te put u Bjelovar s Rovišćem i ostalim selima; sav Bjelovar — sve u njemu: crkve, kuće — i sve Oko njega i iza nje-ga jasno se vidi; sve u poljima i putovima. Na jedanput se, ali", pojaviše — živo su mi pred oči-ma, kao d a ih sada gledam pu-tem p o selu — velike kolone dru-gog svieta. To su se vozila, dan na dan bez prekida kola za ko-lima, povorke Čeha i Moravaca. Slušala sam. gdje u razgovoru, kažu odrasli: taj sviet, neprestano sada, kupuje kod nas zemlju i seli ovamo; a ja začuđeno gledam i mislim: seoba naroda.

(Nastavit će se) .

Strana 6 "BILOGORA" B r o j 7 2 .

RADNIČKI SASTANCI P A U L O V A C , i s . l istopada. Vr-

šilac dužnosti župsbog povjereniba H R S - a ustaša Ivan Grivić o d r ž a o j e nedavno radničke sastanke s radnicima tvornice o p e k a u Pau-lovcu i s rudarima rudnika tvor-nice- opeba u ManduSevcu, te Im protumačio novi propisnil; Hrvat-skog radničkog saveza u okviru staliSkih postrojbi Ustaše, hrvatskog os lobodi lačkog pokreta. Prikazao im je nadal je potrebu ži Ive u da-našnja sudbonosna vremena, i d a svi, koji nijesu 11a fronti s qružjem u ruci, moraju sačinjavati drugu frontu rada u pozadini, ko ja ć e pomagal i one hrabre ustaše i do-mobrane, koji brane našu slobodu i domovinu.

P I T O M A Č A , 12 l istopada. Pred nekoliko d a n a posjetio je »aS rudnik župski povjerenik H R S - a Ivan Grivić, le se zanimao s a pri-like radnika u našem mjestu. O d r -ž a o je sastanak s rudarima, te s radnicima iz mlina. Padnic i su na svim sastancima pokazivati svoju radost i spremnost na žrtve iz-javljujućl, d a su spremni položiti sve z'a svoju Domovinu i Po-glavnika.

Župski se povjerenik zanimao naroč i to za postradale radnike u našem mjestu, le je izjavio, da ć e o njima poslati posebno izvješće S a v e z u stališke postro jbe hrvatskih radnika. Podjedno j e župski po-vjerenik imenovao Ivana Tišljara, radnika iz P i tomače povjerenikom H R S - a za obćinu P i tomača i za-mjenikom kotarskog radničkog povjerenika kotara Đurđevac.

T R O J S T V O , 12 l istopada. Jo-sip Novosel, rudarski radnik iz Maglenče imenovan je radničkim povjerenikom stališke postrojbe H R S - a za obćinu Trojstvo.

KRIŽEVCI , 12. l istopada. Do-sadašnji povjerenik radničke k o -more u Križevcima Imbro Ribić imenovan j e radničkim povjere-nikom stališke postro jbe H R S - a za grad i ko lar Križevci.

Gradnja ccete Dugoselo— Božjakovina- Prečec Križevci, 12. l istopada. Prolje-

tos j e ministarstvo prometa i j av-nih radova razpisalo jeftimbu za gradnju dal jnje dionice glavne dr-ž a v n e ceste o d Zagreba d o Ze-muna i to za dionicu Dugose lo— B o ž j a k o v i n a — P r e č č c . R a d o v i na to j gradnji su nakon kratkog vre-mena počeli, p a j e sada na njima zaposlen veći b r o j radnika. Nova ć e cesta imati nešto izmienjen pra-v a c o d dosadan je ceste, p a ć e skretati ko ja d v a kilometra prije žel jezničke pruge Zagreb—Križevci i prelaziti u Moslavinu. Ravnatel j -s tvo željeznica u tu svrhu podiže pri je postaje Bož jakovina potrebni nadvožnjak, pa ć e odpasti križa-nj'e s prugom. R a d o v i na gradnji toga nadvožnjaka također su v e ć u toku, pa se sa s jeverne strane pruge u duljini o d kojih pola ki-lometra, obavl ja ju pripremni zem-ljištni radovi za gradnju nasipa.

Nova ć e cesta biti cementna, širine sedam metara, te ć e o d g o -varat i potrebama suvremenog p r o -meta .

Dobrotvorni konccrt »Tomislava«

. K O P R I V N I C A , 13. l istopada. Hrvatsko p j e v a č k o družtvo »To-mislav« iz Zagreba priredjuje u Koprivnici 11 subotu dne 17. listo-pada vokalni koncert . Čisti prihod o v o g koncerta namienjen je u ko-rist siročadi palili Koprivničana u borbi s protivnicima hrvatskog naroda. Koncert ć e se održal i u velikoj dvorani IIPD »Domol juba« u osam i p o sati na večer . Po-kroviteljstvo nad ovim koncertom preuzeo je Doglavnik Andri ja Be-tlehem, a izveden ć e biti sliedećl razpored: I. pl. Z a j c : »Ustaj, rode mili«, Š p o l j a r : »Podravska suita«, Matz: »Tri pjesme d u b r o v a č k e re-nesanse«, Krnic: »Koledari«, Du-gan ml.: »Zahvalnica«, Krhic : »Ru-ž o cvati , dika pati«, Matz: »Pje-sme iz Turopol ja«, Ž g a n c e : Za-gorska rapsodija« i Novak: »Daj zaori , mila pjesmo«.' Z b o r o m ć e ravnati družtvcni zborovodia Pe-tar Turkulin. Na čelu pripremnog o d b o r a o v o g koncerta stoji bo j -nik Zvonimir Koslial, druž,vo vo-de u Koprivnicu predsjednik 11PD »Tomislava« ustaški poručnik Dra-gutin Zaiec i tajnik društva, usta-ški zastavnik Albcrt Serl ić , a vo-dja puta je satnik Josip Car . Za koncert zagrebačkog p .evačkog družtva »Tomislav« vlada u Ko-privnici na jveće zanimanje, osobi-to zbog plemenite svrhe koncerta. Dan iza koncerta, u nedielju IS. l istopada svirat ć e u Koprivni-č k o m perivoju o d 10 11 sati gla-zba Hrvatskih zračnih snaga. T o m ć e se prilikom prodavati ukusni odkupni m a k o v i , < o d koj ih dobi-tak takodjer ide u korist palih. stanovnika Koprivnice. Ciela Ko-privnica s najvećim nestrpljenjem očeku je drage goste iz Zagreba.

(r)

Postavljanje razglasne mreže u Križevcima

Križevci, 12. l istopada. G r a d -s k o poglavarstvo odluči lo je u gradu postaviti razglasnu mrežu radi davan ja obaviesl i građanstvu. R a d o v i na postavl janju te mreže su počeli , pa se sada postavl ja ju u raznim dielovima grada zračni vodovi , na ko je ć e se vezati zvučnici. K a k o je grad Križevac d u g a č a k preko četiri kilometra, postavit ć e se na raznim mjestima ukupno 10 d o 12 zvučnika. R a z -glasna središnjica bit ć e u zgradi gradskog poglavarstva.

PRODAJE SE gradilište i buća u dvorištu Radićev trg 4S. Upute daje gda Kratki EIza, Bjelovar, Lebovićevo šeta-lište 24.

NOVINSKI PREGLED

Slobodna luka — Zemun »Gospodarstvo« u s v o m 225

broiu o d 11. mj donosi č lanak p o d gornj im naslovom, u ko jem medu ostalim k a ž e :

.Nezavisna Država Hrvatska j e u lom sretnom položaju, d a velik d i o dunavskog toka, a mo-žda i najvažniji , protiče njenim područ jem. A na o b a l a m a toga Dunava postoji i hrvatski grad Z e m u n.

Zemun je uslied državno-prav-nih promiena, nastalih 1941. go-dine, d o š a o u novi m n o g o povol j -niji položa j , nego ga je imao pri-je. O n j e sada postao najvažnij i i najveći pogranični i r icčno-lučki grad Nezavisne Države Hrvatske. Položen na slivu dviju plovnih ri-e k a i na važnom žel jezničkom čvo-rištu, ko je spaja europski s jever i zapad s europskim jugoizločnim prostorom i blizkim i srednjim iztokom i položen na važnim me-đunarodnim cestama, 011 nadzire i uSće S a v e u Dunav, pa l a k o p o -staje s r c d i S t n j c m j e s t o v o d e n i h p u t c v a n a j u c o i z t o -k u E u r o p e . Kroz Zemun se na ta j način vežu interesi europskog gospodarskog proslora i gospo-darskog prostora blizkog i z l o k a . . .

Gospodarski Zemun ic sretan, Sto su nadležni činbenici s toliko razumievanja prihvatiti priedlog glede izgradnje zemunske s lobod-ne luke i mi smo uvjereni, d a ć e se o n a iz čednih početaka razvili u jednu jaku i koristnu ustanovu, ko ja ć e bili o d koristi i samom gradu i cielom naScm gospodar-stvu".

Rakovica je izvor ustaštva

. l l s taSa* vicstnifc hrvatskog ustaškog os lobodi lačkog pokreta u svom broju od 4. t. mi. donosi uvodnik, u kujem medu ostalim piše:

»Novi ustaški rod. odgojen u duhu rahovičfcog primjera, shvatio je aposlo ls tvo prvog ustaškog mu-čenika, dobivši u njemu uzor, koji je b i o jači o d svih, programa i sudbina. D o b je S tarčević d a o misao, Kvaternik je d a o putokaz, d a jedan i drugi dobiju u Poglav-niku svojeg ostvaritelja.

Eugen Kvaternik je u R a k o -vici utro puteve ustaške borbe svojom krvlju je zadahnuo n o v o pokol jen je i zauvieb usadio u sr-c a bult ustaštva i Nezavisne Dr-ž a v e Hrvatsbe.

R a h o v i c a je izvor ustaštva, ustaštvo je temelj hrvatsbe države a Kvaternib j e začetnib ustašbe misli i ustašbe revoluci je" .

Zabava \ pouka ZNATE LI . . .

. . . d a je n a j v e ć a slika na svielu . R a j " o d Tintoreta, velika 240 m' , a na n jo j je naslikano 7 0 0 likova O c u veličanstvenu sliku čuvaju u Mletcima.

. . . d a se guma za brisanie prvi puta pojavi la 1775. godine u Parizu i l a m o se prodavala p o visokoj cieni 4 franka p.> k o m a d u ? Do tog vremena upotrebl javale su se za br i jan je s a m o mrvice kruha.

. . . d a u Ne\v-Yorku, na jve-ć e m gradu Sjedinjenih A m e r i č b h Država imade 1000 židovskih si-nagoga, a s a m o 620 kršćanskih c r k v i ?

. . . d a je jedan Hrvat M i r t o Scl jan poče tkom X X . vieba b io podbral jem Abesinije za vrieme cara Mcnelika II.? Hrvolski je knji-ževnik Zlatko Milković to o p i s a o u romanu »Braća Sel jani" .

. . . da japanski jezik nema u svom rječniku ricči, kojima se m o -že izraziti ironija ili neko izsmje-hivanjc, a još manje p s o v k e ?

. . . d a Odise j poslije 20 g o -dina lutanja nije pol jubio svoiu vjernu Pcnelopu, kada se povrat io kuć i? T o je zato bilo lako, j er Grci u klasično d o b a nicsu u o b ć e znali za pol jubac i u Homerovim se eposima ta rieč ne može naći.

. . . d a su u starom Rimu bodljike o d ježa upotrebljavali k a o č a č k a l i c e ? Kasnije su tek uzi-iiuli d r v o i srebro za proizvodnju čačkal ica .

. . . đ a se imenom . C r o a t i a " naziva jedan mali p lanet? T a b o se z v a o pod jedno nacionalni i književni tjednik, koji je izašao u Zagrebu 20. siečnja 1941. godine, ali j e p o naredbi . b a n a " Šubašića bio zabranjen. »Croatia« se zove sada Hrvatski Dojavili Ured, te re-prezentativni časopis, kojeg izdaje Hrvatski bibliografski zavod svaka dva mjeseca, a s č l a n c i m a na stra-nim jezicima (njemačkom, t a l j a n -sbom i francuzbom).

NARODNE ZAGONETKE 1. O s a m sestara u jednoj s e

bošulji roaiše. Kad nesladoše, j juđ-sba usta o*ladiše.

'2. Žuto oblaslo , malo bise-ljasto.

3. D u g a č b o je, uže nije; Zeleno je, gušter ni je; Nobte ima, mačka nije.

Pr iobć io : R . S.

JZPUŠTALJKA Graba, krupa, kugla, Turska,

maslina, slan, meštar, peruf, b a n k a , korak, starina.

Iz svake rieči treba izpustiti p o jedno slovo, d a nastanu n o v e rieči. Izpuštena slova, č i tana redom daju ime i prezime znamenitog hrvatskog bnjiževniba i pjesniba (185S—1SS1.)

K . Č .

Rješenja zagonetki iz 71. broja

N A R O D N E Z A G O N E T K E

1. Kalaml jenje 2. O r a h 3. V j e -tar. S P A f A L K A

Bogin je — jedrilo — e m a n a -c i ja — lo janica — o b o m a b — vrtlog — anagram — rogulje.

Početna s lova da ju ime g r a d a B J E L O V A R .

Javljamo cienjenom građanstvu grada Bje-lovara i okolice, da smo od Hrv. Eadiše preu-zeli kuću i gosiionu

Šandora Vučkovića, Frankopanska ul. 24. Dobra domaća kuhinja i dobra hrvatska vina.

Preporuča se: Grga i' Paula Lulić

broj 72 „BILOGORA« S t r a n a 7 . Gradske viesti Razpoložba sa stanovima

Bjelovar 17. listopada. Grad-sko poglavarstvo u Bjelovaru iz-dalo ie sliedeći oglas:

Obzirom na nestašicu stanova-ti gradu Blelovaru kao i na brojne stranke, koje dnevno dolize u gradsko poglavarstvo i traže po-trebne stanbene prostorije stavlia se do znanja gradianstvu sliedede:

Praznih stanova na području grada Bjelovara nema. Poglavar-stvo nema mogućnosti, a niti za-konskog prava dodjeljivati stano-ve kućevlaslnika u gradu Bjelovaru i lako ih spricčavati u njihovom zakonskom pravu slobodnog ras-polaganja svojim vlastničtvom. Stoga se ovime obavješćuju sve oblasti kao i pojedinci častnici. či-novnici, posebnici Ie svi gradjani, da se nikako ne obraćaju na grad-sko poglavarstvo zbog dodjeljiva-nja stanova, jer praznih stanova u grad« nema.

II koliko sc* koii stan izprazni premještenjem ili odselieniem ko-jeg stanara, to se ovime upućuju zanimani, da se izravno obrate na kućevlaslnika glede stana, jer u gradu ne postoji stanarinski ured koji bi raspolagao s praznim sta-novima.

Darovi za ranjenike Udruženje ratnih osliednika,

Mažuranićeva ul, iS. poziva sve rodoljubne gradjane, da se sjele ranjenih domobrana i ustaša, koji se nalaze na l'ečenju u bjelovar-skoj bolnici te da im daruju ciga-rete. džepne maramice i drugo. Sve darove u novcu i predmetima prima udruženje ratnih ozljednika. koje će ih svaki mjesec izručivati ranjeniicima. Ime darovatelja uz pop-s darovanih stvari bit će ob-javljena u našem tjedniku.

Hrvatski radnici za Hrvatski Crveni Križ

Kulturno- prosvjetna zajednica Hrvatskog radničkog saveza u Bje-lovaru, održala je u korist Hrvat-skog Crvenog Kriša svoju 4. vedru priredbu u subotu, dne 10. t. mj. Priredba je nada sve dobro uzpje-la i sadovoljila u umjetničkom pogledu, a osobito u materijalnom je odlično uzpjela. Hrvatsko rad-ničtvo je s ovom - priredbom do-kazalo da zna cteniti plemenit cilj Hrvatskog Crvenog Križa i pre-dalo je sakupljenu svotu od preko deset tisuća Kuna odboru Hrvat-skog Crvenog Križa u Bjelovaru.

Raspored je tekao dobro i isvadačima: Oskaru Legradiću, Ružici Legradićevoj, Mirku Nemešu i drugima, treba odati puno pri-znanje sa njihov trud oko isved-be ove priredbe. Režija, glasbena pratnja i nove dekoracije, vodili su i izradili Oskar Legradić i Mir-ko Nemeš.

Usimajući u obsir kratkoću vremena za pokuse (svega dva dana), može se reći, da je prired-ba u svakom pogledu uzpjela.

Priredbi su prisustvovali osim drugih odličnika i g. gradski na-čelnik sa suprugom, delegat HJJ.Sa is Zagreba, župski povjerenik Vel. župe Bilogora, Ivan Grivić, koji je prisutnima održao kratak govor.

, Osobne viesli O t t o S c l i r a m m , učitelj na

njemačkoj pučkoj školi iz Nove Bukovice, Kolar Slatina, velika zu pa Barania, premješten je po mol-bi na njemačku pučku školu u Bjelovar!

Radnički povjerenik. U okviru slališke postrojbe

HRS-a imenovan je radnik Malija Pošgaj povjerenikom HRS-a za grad i kolar Bjelovar.

Da nije bilo Poglavnika ne bi bilo ni Nezavisne Dr-žave Hrvatske.

Župske viesti Premještenja i umirovljenja

na hrvatskim školama Anka T o m I i e n o v i ć, učite-

ljica u Modrušu, kotar Ogulin pre-mještena je radi službene potrebe u Mučnu Rieku. kotar Koprivnica.

Marija K r a n i e c učiteljica u Iagnjedovcu, kotar Koprivnica, premještena je na temelju molbe u Starigrad, kotar Koprivnica.

- Anka B a n o - D o l e n e c uči-teljica u Starigradu, kotar Kopriv-nica, premieSt.-na je u lagnjcdovac kolar Koprivnica.

Slava S t a n e k o v i ć r o d . B o -haček učiteljica pučke škole u Koprivnici umirovljena je s pra-vom na mirovinu prema godina-ma službe.

Barica Š i r o k i rod. Parošić učiteljica pučke škole u Koprivni-ci umirovljena je s pravom na mirovinu prema godinama službe.

Marija K o c i p e r učiteljica u Gornjem lavornju, kotar Dvor na Uni, velika župa Gora premješte-na je po molbi u Veliui Poganec, kotar Koprivnica.

Petar K o c i p e r učitelj u Gor-njem Javornju premješten je na temelju molbe u Veliki Poganec.

Premještaji učitelja na njemačkim školama Franz R a u m b e r g e r iz

Grubišnog Polja premješten je po molbi u Lapovce, kotar Đakovo, župa Baranja.

lustina D o b r v učiteljica is Palešnika, kotar Garešnica premje-štena je po molbi u Kapince, ko-tar Slatina velika župa Baranja.

Friedrick G e b h a r d t , učitelj is Filipovca, kotar Pakrac, velika župa Livac Zapolje premješten je radi službene potrebe u Ivanovo Telo, kotar Grubišno Polje.

Kathe Temmer is Ivanovog Sela premještena je radi službene potrebe u Erdut, kotar Osiek, ve-lika župa Baranja.

O s o b n e v i e s t i

Stjepan M u ž i n i ć biljež. bla-gajnički vježbenik premježten je is službenih obsira od pbćinskog po-glavarstva u Sv. Ivanu Žabno k obćinskom poglavarstvu u Vo-jakovcu.

Gradsko poglavarstvo u Bjelovara.

Broj : službeno. Bjelovar, dne 14. listopada 1942.

OGLAS Državno povjerenstvo sa popis, procjenu i prodaju po-

kretnina izseljenih osoba .oglašuje, da će dana 19. listopada 1942.

u 3 sala poslije podne kao i sliedećih dana u isto vrieme prodavati pokretnine izseljenoga Židova Ignaca Taussiga, Star-čevićeva ul. 5 u Bjelovaru. Prodavat će se pokućtvo i to: spavaća soba. blagovaonica, kuhinja šalim posudje, odjevni predmeti, te razne druge stvari.

Zanimani imadu pored kupovne ciene isplatiti i 2 % u ime zrislojbe.. Pokretnine će se prodavati uz gotov novac po proejenjenoj vriednosli, a u koliko sc ista ne bi mogla polu-čiti, prodavat će se i ispod ove najboljem nudiocu.

Kupljene pokrktnine imade svaki kupac odmah prcuscli. Gradski načelnik: BOŽIĆEVIĆ v. r.

Horizont gori! — Za vrieme napredovanja njemačkog pje-šačtva i koturaških odjela zapalili- su uzmičući boljševici

poljane nafte (E. S.

1 . s t u d e n o g a : NJEMAČKA—HRVATSKA

Hrvatski nogo-netni savez pri-mio je poziv Njemačkog nogomet-nog saveza za odigravanje mediu-narodne utakmice Njemačka— Hrvatska sa 1. studenoga t. g. U-takmica Njemačka—Hrvatska odr-žab će se vjerojatno na »Olimpij-skom stadionu« u Berlinu. -

Motorističke afrke u Za-g r e b u . U nedjelju 11. listopada promatralo je IS.ooo gledalaca motorističke utrke. Jerko Babić po-kazao se kao nedostiživ. Mets je ' pobiedio u skupini motora do 5oo ccm, a Franjo Rončević istaknuo se vratolomnom vožnjom. Ierko Babić pobiedio je u vremenu od 3:15

Dva nova državna re-k o r d a . Kod lakoatletskog natje-canja u. korist- Crvenog Križa po-stignuta su dva državna rekorda. Gjurić (HAŠK) postavio je u trča-nju na 4oo m novi državni rekord

od 51:7, a u troskoku Gal (Zrinj-ski, Osiek) sa 13:7S metara.

Nogometna utakmica u B u k u r e š t u Hrvatska — Rumunj-ska svršila je neodlučno sa 2 : 2 (2:1). Utakmici je prisustvovao hrvatski opunomoćeni ministar dr. ' Branko B'enzon s članovima po-slanstva, voda hrvatskog športa poglavni pobočnik Miško Zebić i voda rumunjskog športa pukovnik Nedoleanu. Gledalaca je bilo pre-ko 2o.ooo

Č i t a j t e i

p r e d p l a i i f e s e

n a

„BILOGORU"

Opis slika: Lievo Gore: U prvi pet mjeseci ove godine t. j. od 1. siečnja do 31.

svibnja p o t o p l j e n o je 3,O82. 3OO tona neprijateljskog brodovlja. Lievo u sredini: Križanje dovoznih cesta u afričkoj pustinji..

Lievo dolje: Slika ne prikazuje afričku pustinju — već pravu prav-catu stepu između Dona i Volge.

Desno gore: Zvučnik jednog njemačkog samovoza objavljuje u jednom gradu oslobodjenog sovjetskog područja najnoviji izvještaj vrhovnog vodstva Njemačke. Desno u sredini: Za-povjednik jedne njemačke skupine strojnih pušaka doziva mahanjem ruke nosioce strieliva. Desno dolje: U borbi s boljševicima preporučuje se najveći oprez: Na vratima raz-nih podruma kao i stanova smjestili su boljševici razne eksplozivne tvari, koje eksplodiraju kod otvaranja vrata.

FOTO: EUROPA SONDERDIENST.

Vlastnik i izdavač: IZPOSTAVA DRŽAVNOG IZVJEŠTAJNOG. I PROMIČBENOG UREDA BJELOVAR. — Glavni i odgovorni urednik: IVAN ŠESTAK, Ulica 8. travnja UMI. br. 8/1. — Tisak STJEPKO SKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara: Stjepko Škalec, Poglavnikov trg 17. — CIENA LISTU: Poiedini br,.j 3 Kn., Cetvitgodišnja.

predplata 56 Kn., pulugodiSnja 72 Kn., a godišnja 144 Kn.

BILOGORA Broj 72

sTRANA 8 — —• — '