poljski i americki jasen rast
TRANSCRIPT
-
7/24/2019 Poljski i Americki Jasen Rast
1/9
PRETHO DNO PRIOPEN JE PRELIMINARY COMM UNICATION umarski list br. 3-4 , CXXVI (2002). 145-153
UDK 630* 561
O S O B I T O S T I D E B L J I N S K O G R A S T A I P R I R A S T A S T A B A L A U S A S T O J I N A M A
P O L J S K O G I U N E E N O G A M E R I K O G J A S E N A N A
P O D R U J U S R E D N J E P O S A V I N E
T H E C H A R A C T E R I S T I C S O F D I A M E T E R G R O W T H A N D I N C R E M E N T O F
T RE E S I N T H E S T A N D S O F N A RRO W - L E A V E D A S H A N D
I N T RO D U CE D W H I T E A S H I N CE N T RA L P O S A V I N A
Juro AVLOVI* & Dar io KREMER*
Saetak: Dvije srednjedobne mjeovite sastojine poljskog i amerikog ja
sena, starosti 54 i 50 godina na podruju umarija Nova i Stara Gradika,
bile su objekt istraivanja. Snimanjem strukture sastojina n a lokalitetu uma
rije Nova Gradika, u sastojini staroj 54 godine koja se nalazi na nadmorsko j
visini od 94 m, utvrenje srednjesastojinski promjer od 30,9 cm, dok je na lo
kalitetu umarije Stara Gradika na nadmo rskoj visini od 104 m izmjeren
srednjesastojinski promjer od 22,7 cm.
U istraivanim sastojinama uzeti su uzorci izvrtaka duljine do 12 cm za
poljski i ameriki jasen sa stabala koja pripadaju debljinskom stupnju srednje
plonih stabala. Izvrtci su analizirani na nain da je mjerena irina svakog
pojedinog goda na desetinku milimetra, te debljina kore. Na temelju rezultata
dobivenih analizom izvrtaka dobiveno je kretanje irine godova za pojedina
stabla, kao i kretanje prosjene irine godova unutar pojedinog uzorka uzad-
njih 35 ili vie godina. Isto tako su na temelju ana lize izvrtaka dobiveni dije
lovi krivulje rasta promjera srednjeg stabla sastojine za svaku istraivanu
vrstu. Metoda je opisana u radu.
Rezultati su pokazali daje uprvom razdoblju ivota, prvih 15 godina, rast
promjera kod obje vrste podjednak, poslije ega dolazi do breg rasta pro
mjera poljskog jasena u odnosu na ameriki jasen, dakle debljinski prirast
poljskog jasena je vei tijekom istraivanog razdoblja, to upuuje na bolje
uvjete uspijevanja za domai poljski jasen.
Klj une r ij ei: poljski jasen, ameriki jasen, rast promjera srednjeg
stabla, debljinski prirast
1. U V O D , P R O B L E M I C I L J I S T R A I V A N J A
I n t r o d u c t i o n a n d a i m o f r e s e a r c h
Ameriki bijeli jasen
Fraxinus americana
L.) pri- ljen u Lipiku 1877. god ine, nalazi u herbariju Botani -
sutan je u Hrvatskoj v ie od 110 godina. Prvi ga sporni- kog zavoda Prirodoslovn o-matem atikog fakulte ta
n je E t t i n g e r (1889) navode i d rvenas te v rs te ko je Sveu il i ta u Zagrebu . E t t i n g e r (1892) u pop isu v rs -
rastu u perivoju M aksi mir u Zag rebu . Dru ga sjeverno- ta Bo tani kog vrta kr. sveuilita Franje Josipa I u Za-
amerika vrsta jasena in troducirana u Hrvatsku je pen- grebu navodi i ameriki b i je l i jasen i pensi lvanski ja-
s i lvanski jasen
F. pennsylvanica
Ma rshall) iji se je - sen. Prva poum ljavanja nizinskih um a ame rikim bi-
dan herbarski pr imjerak izbojka s p lodovim a, pr ikup- je l im jasen om preporua K o z a r a c (1898) i negdje
od tog vremena poinje unos ove vrste u Hrvatsku, na
*Doc.dr.sc.Juroavlovi,Mr
se.
Dario Kremer
s t a n i t a
d
J
e
n i
J
e
m o
a o
P
s t a t i
Poljski jas en (ili obini
umarski fakultet Sveuilita
u
Zagrebu, Svetoimunska cesta
25
jasen, jer tada
F. angustifoha
Vahl jo nije razluiva n
145
-
7/24/2019 Poljski i Americki Jasen Rast
2/9
J. avlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA...
umarski list hr. 3-4, CXXVI (2002). 145-153
od F. excelsiorL.). O sadnji am erikog bijelog jasena u
Posav in i p i u Pe ru i (1925) iS t repak i (1931) .
Zajedno s amerikim bijelim jasenom saden je i pensil-
vanski jasen, pa tako Dekan i (1974) pie da su u
bare jugoistone Slavonije, u kojima se dulje vrijeme
zadravala voda, sadeni ameriki bijeli jasen i pensil-
vanski jasen. Sadnice ovih dviju vrsta uzgajane su u
umskim rasadnicima. Dekani takoer navodi da su
podizane i mjeovite kulture euroamerikih topola i bi
jelih vrba s poljskim jasen om , amerikim bijelim jas e
nom i crnom johom. K r e m e r (2001) je utvrdio da su
u naim nizinskim umama i danas prisutne obje sje-
vernoamerike vrste jasena koje se vode pod imenom
ameriki jasen .
Istraivanja u sastojinama poljskog jasena kod nas
vrena su unutar vie podruja ( A n i 1997, 200 1;
B e n i 1955, 1956; D e k a n i 1970; Fukarek 1960;
G l a v a 1 9 5 9 ; M a t i
1971;
P l a v i 1 9 7 0 ;P l a v-
i & K l e p a c 1960; P r p i 1966). Novije istraiva
nje odnosa prirasta poljskog i amerikog jasena u mje-
Metoda rada sastojala se od terenskog prikupljanja i
izmjere podataka, te analize, obrade i prikaza podataka.
Terenski rad sastojao se u izmjeri sastojinskih eleme
nata i uzimanju uzoraka izvrtaka. Nakon to su dobiveni
podaci o promjerima srednjih stabala za obini i ameri
kijasen na oba objekta, s uzorka stabala koja pripadaju
promjeru srednje plonog stabla, uzeti su izvrtci duljine
od 7 do 12 cm radi dobivanja uvida u rast stabala tije
kom stoje mogue duljeg razdoblja.
Izvrtci su analizirani na nain da je mjerena irina
svakog pojedinog goda na desetinku milimetra, te
debljina kore.
ovitim sastojinama nalazimo kod K r e m e r a (2001).
O debljinskom prirastu amerikog jasena na podruju
Amerike postoje brojna istraivanja ( C l a u s e n 1984;
H a n
at ali
1 9 9 1 ; H o r n b e c k
at ali
19 88 ; P a a l a
at
al i1 994; S i n c l a i r at ali 1993).
U raduje cilj utvrditi osobitosti rasta i prirasta pro
mjera srednjih predstavnika populacije stabala polj
skog i amerikog jasena u mjeovitim sastojinama, kao
i usporediti rast i prirast istraivanih dviju vrsta u poje
dinim razdobljima ivota.
Kako teajni debljinski prirast zadnjeg razdoblja
(zadnjih 10 godina) ne moe dati potpunu informaciju
o obiljejima rastaiprirasta (K r e m e r 2001), jedan od
ciljeva rada bio je istraiti mogunost dobivanja zad
njeg, najveeg dijela krivulje rasta prsnog promjera
srednjesastojinskog stabla, ali na temelju izvrtaka koji
e se uzeti sa vie stabala koja padaju u debljinski stu
panj srednjeplonog stabla poljskog i amerikog jasena
u istraivanim mjeovitim sastojinama.
Na temelju analiziranih podataka svakog pojedinog
uzorka izvrtaka, dobiveno je kretanje irine goda poje
dinanih stabala od godine izmjere prema unazad.
Unutar svakog uzorka odreeno je i kretanje prosjene
irine goda za svaku pojedinu godinu.
Rast srednjeg promjera stabala poljskog i ameri
kog jasena u istraivanim sastojinama dobiven je upra
vo iz kretanja prosjene irine goda unutar pojedinog
uzorka izvrtaka. Za svaki pojedini izvrtak (stablo), rast
promjera zavr io je u trenutku izmjere (uzimanja) iz-
vrtka (kraj 2001. godine). Zato su nepotpune krivulje
rasta promjera prikazane na nain da se zavravaju u
2. O B J E K T I S T R A Z I W
Predmet ovog rada predstavljaju dvije mjeovite sas-
tojine poljskog i uneenog amerikog jasena, i to jedna
na podruju umarije Nova Gradika, a druga na po
druju umarije Stara Gradika.
Prva sastojina, odsjek 48c, nalazi se u umskom pre
djelu K rasno, gospodarska jedinica Kljuevi . Uz po
vrinu sastojine od 7,52 ha, navodimo iz Osnove gospo
darenja za gospodarsku jedinicu Klju od 1999. do
2008.
sastojinske i stanine elemente kao obrast: 0,85;
starost: 54 godine; ekoloko-gospodarski tip: II-G-30;
ureajni razred: sjemenjae jasena; ophodnja: 90 godi
na; nadmorska visina: 94 m; sklop: potpun do nepotpun;
razvedenost zemljita: depresija; tip tla: movarno glej-
no (euglej) - amfiglej; fltocenoza: uma poljskog jasena
s kasnim drijemovcem. Sastojina je nastala sadnjom
poljskog i amerikog jasena 1947. godine. Uz stabla
amerikog jasena u sastojini pridolaze poljski jasen,
3.
M E T O D A R A D
[JA - Object of research
hrast lunjak, bijela topola
i
bijela vrba. U sjevernom di
jelu sastojine prevladava ameriki jasen, aujunom di
jelu poljski jasen.
Odsjek 29d ini drugu sastojinu, koji se nalazi u
umskom predjelu Raljevo u gospodarskoj jedinici
Podloje . Podaci o sastojini i stanitu slijede kako je
navedeno prema Osnovi gospodarenja za gospodarsku
jedinicu Podloje od 1999. do 2008. g., povrina
11,98 ha; obrast: 0,92; starost: 50 godina; ekoloko-gos
podarski tip: II-G-30; ureajni razred: sjemenjae jase
na; ophodnja: 90 godina; nadmorska visina: 104 m;
sklop: potpun; razvedenost zemljita: vlana greda; tip
tla: movarno glejno (euglej) - amfiglej. Sastojina je na
stala umjetnim putem nakon neuspjele oplodne sjee.
Uz poljski i uneseni am eriki jasen u sastojini se nalaze
stabla hrasta lunjaka, obinog graba, bijele topole, crne
johe,bijele vrbe, poljskog brijesta i brijesta veza.
- Method of work
146
-
7/24/2019 Poljski i Americki Jasen Rast
3/9
J. Cavlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBL.IINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..
umarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153
istoj vremenskoj toki
(2001.
godina), bez obzira na
razliitu starost prosjenih stabala. Krivulje rasta
promjera dobivene su na nain da su najprije udvostru
ene vrijednosti kretanja prosjene irine goda. Defini
rana su 5-godinja razdoblja od godine izmjere prema
unazad, ovisno o tome koliko je vremensko razdoblje
zah va eno izvrtcima. Vrijednost promjera prosje
nog stabla prve granice petogodinjeg razdoblja na
vremenskoj osi obuhvaenoj izmjerom, dobivena je
tako da se dvostrukoj irini godova (1 ,2, 3 ili 4 goda)
koji se nalaze prije godine koja oznaava poetak pr
vog punog petogodita na izvrtku, dodaje razlika izme
u prosjeka prsnih promjera stabala s kojih su uzimani
izvrtci, umanjenog za dvostruku prosjenu irinu kore i
ukupne dvostruke irine godova (duine) izvrtka. Vri
jednost prsnog promjera na kraju sljedeeg petogodita
odreivana je tako da se vrijednosti promjera na kraju
prethodnog petogodita dodaje dvostruka irina sljede
ih5godova. I tako dalje, sve do kraja zadnjeg pe togo
dinjeg razdoblja, godine mjerenja.
Na primjer ako je:
dio izvrtka od centra prema kori s naznaenim
granicama 5-godinjih razdoblja (2001, 1996, 1991,
1986, 1981, 1976, 1971), s vrijednostima dvostruke i
rine goda
1981
0,35
1980
0,38
1979
0,40
1978
0,63
1977
0,60
1976
0,68
1975
0,75
1974
0,71
1973
0,70
1972
0,81
1971
0,60
1970
0,63
1969
0,65
E2ir=15,44cm -
ukupna dvostruka irina godova (dvostruka duina izvrtka)
D-
31,19 cm
- prosjek prsnih promjera stabala s kojih su uzeti izvrtci
d.k. = 0,73 cm
- prosjena debljina kore
d
l9JI
= D-2d.k. - S2ir) 2ir
m9
2ir
im
2ir
im
= 31,19-1,46-15,44) +0,65+ 0,63 +0,60-
d/976
=
dm i
+
2ir
l972
2ir
im
2ir
l974
2ir
I975
2ir
l976
=14,89 3,65=
d
1976
=
18,54 cm
Krivulja debljinskog prirataje dobivena derivacijom krivulje rasta.
d
197I
=14 89
cm
4. REZULTATI S RASPRAVOM - Resul ts and d iscusion
U tablicama
i 2 i slici
prikazana je struktura is
traivanih sastojina s obzirom na raspodjelu stabala i
temeljnice po debljinskim stupnjevima. Iako je razlika
u starosti samo 4 godine, na slici se uoava znaajna
razlika u strukturi ovih dviju sastojina. Srednji promjer
svih stabala u odsjeku 48c iznosi 30 ,86 cm, a u odsjeku
29d svega 22,71 cm. Poljski jasen u obje sastojine do
minira prsnim promjerima i visinama. Dok je broj sta
bala poljskog jasena u odsjeku 48c slabo zastupljen u
odnosu na ameriki jasen, znaajnije je zastupljen u
sastojini 29d. Prostorni raspored stabala u ovim sasto-
jinam a takav je da poljski i ameriki jasen dolaze u od
vojenim skupinama.
Tablica 1. Struktura sastojine poha-G.j. Kljuevi , odsjek 48c
Table Structure of the stand perha-M.u. Kljuevi , compartment 48c
Prsni promjer
cm
12,5
17,5
22,5
27,5
32,5
37,5
42,5
47,5
52,5
57,5
62,5
67,5
72,5
Ukupno
Poljski
N
kom.
3
10
8
6
5
4
4
3
1
3
1
48
jasen
G
m
2
0,04
0,24
0,32
0,36
0.41
0,44
0,57
0,53
0,22
0,78
0,31
4,21
Ameriki jasen
N
kom.
22
24
23
25
17
11
6
128
G
m
2
0,27
0,58
0,91
1,48
1,41
1,21
0,85
6,72
Hrast lunjak
N
kom.
1
1
1
1
4
G
m
2
0,08
0,14
0,31
0,36
0,89
Bijela topola
N
kom.
1
2
2
3
2
10
G
m
2
0,04
0,28
0,35
0,92
0,83
2,42
Bijela
N
kom.
5
15
21
15
12
3
3
74
vrba
G
m
2
0,12
0,60
1,25
1,24
1,33
0,43
0,53
5,49
Ukupno
N
kom.
25
39
47
52
38
27
16
8
1
3
5
1
2
264
G
m
2
0,31
0,94
1,87
3,09
3,15
2,98
2,27
1,42
0,22
0,78
1.53
0,36
0,83
19,74
147
-
7/24/2019 Poljski i Americki Jasen Rast
4/9
J. Cavlovi & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJ1NSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..
umarski list br. 3 4, CXXV1 2002 ), 145-153
Tablica 2. Struktura sastojine poha-G.j. Podloje , odsjek 29d
Table 2 Structure of the stand per ha-M.u. Podloje , compartment 29d
Prsni promjer
cm
12,5
17,5
22,5
27,5
32,5
37,5
42,5
47,5
52,5
57,5
Poljsl n r - - ^ ~ r *
_
) i r > r - - o H -
(
i n r o '
_
^ ^ _ ^ _
^ ^ - ^ _ , _ CN
Vrijeme - Time (godine - years)
Slika2 . Kretanje irine godova istraivanog u zorka stabala i prosjene irine godova za poljski jasen
- umarija Nova Gradika
Figure 2 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of narrow-leaved ash
- Forest office Nova Gradika
T t ^ D D O O r N ^ t - ^ C O C O r N l ^ v O O O O f N ^ T O O C O
\ 0 ^ 0 s o t - - r - - r - t - - r - o c o c o o o c o o c * . c ^ o v o v o ^ o
0
s
0
s
O^ O O Q~ ^ CT* CT* O* . O O ^ C^ O* . 0
s
C T< O ^ O
__ _ ^ ^ _^ ^ ^ _^ __ _^ _ __ r^l
Vrijeme - Time (godin e - yea rs)
Slika 3. Kretanje irine godova istraivanog u zorka stabala i prosjene irine godova za ameriki
jasen - umarija Nova Gradika
Figure 3 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of white ash
- Forest office Nova Gradika
iste vrste. Tako je razlika krajnjih vrijednosti promjera
na krivulji rasta kod poljskog jasena 5,43 cm, a kod
amerikog jasena 5,73 cm, u korist sastojine na lokali
tetu u umariji Nova Gradika. To se moe dijelom
objasniti u znaajnoj razlici struktura sastojina kao
posljedica gospodarenja i stanita. Sigurno je da na to
ima znaajan utjecaj stanite. Sastojina na lokalitetu
umarije Stara Gradika je po nadmorskoj visini via
za 10 m i vjerojatno su tu uvjeti za rast i razvoj obiju
vrsta manje povoljni.
Ako se promatraju odnosi krivulja rasta izmeu
dviju vrsta untar iste sastojine, moe se vidjeti da su
oni slini u obje sastojine, samo to su pomaknuti po
osi y. Interesantno je daje na poetku, 1966. godine u
petnaestoj godini ivota, razlika u promjeru poljskog i
amerikog jasena na lokalitetu umarije Nova Gradi-
149
ka bila svega 0,33 cm u korist poljskog jasena, da bi se
ona tijekom vremena sve vie poveavala i na kraju do
segla vrijednost od 6,2 cm. To govori u prilog pu no bo
ljim uvjetima za rast i razvoj poljskog jasena na tom
stanitu. Slino je i u sastojini na podruju umarije
Stara Gradika. U poetku je razlika u promjeru izme
u poljskog i amerikog jasena bila 0,92 cm u korist
poljskog
jasena.
Razlika u promjeru ve nakon 5 godi
na vrlo se brzo poveala, te na kraju postigla iznos od
6,5 cm. Iz toga se isto tako vidi da su i na ovom stani
tu, koje je openito nepovo ljnije za obje vrste u odno
su na stanite na lokalitetu umarije Nova Gradika,
povoljniji uvjeti za rast i razvoj poljskog jasena u od
nosu na am eriki jasen.
Iz krivulja rasta promjera dobivene su krivulje deb-
ljinskog teajnog prirasta (Slika 8). Na slici se moe
-
7/24/2019 Poljski i Americki Jasen Rast
6/9
-
7/24/2019 Poljski i Americki Jasen Rast
7/9
J. Cavlovi & D. Kremer: OSOBITO STI DEBLJINSK OG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTO JINAMA ... umarski list br. 3- 4, CXXVI (2002), 145-153
Slika 6. Kretanje prosjene irine godov a poljskog i ameriko g jase na u istraivanim sastojinama
Figure 6. Trends in average ring widths of narrow-leaved and white ash of the studied stands
3
Slika 7. Krivulje rasta promjera srednjesastojinskih stabala poljskog i amerikog jasen a
Figure 7 Grow th curves of mean stand diameter of narrow-leav ed and white ash trees
Slika 8. Krivulje prirasta promjera srednjesastojinskih stabala poljskog i amerikog jasen a
Figure 8 Radial increment curves of mean stand diameter of narrow-leav ed and white ash trees
151
-
7/24/2019 Poljski i Americki Jasen Rast
8/9
J. avlovi & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJ1NSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..
umarski list br. 3-4. CXXV1 (2002), 145-153
5. ZAKLJUAK - Conclusion
Mogue je, na nain opisan u radu, dobiti krivulje
rasta, razvoja i prirasta prsnog promjera prosjenog sas-
tojinskog stabla, vaenjem izvrtaka sa uzoraka stabala
koja se nalaze u debljinskom stupnju srednjesastojin-
skog stabla. Takva krivulja rasta, temeljena na veem
broju jedinki, puno bolje predstavlja osobitosti rasta i
razvoja prosjenih stabala sastojine nego krivulja rasta
temeljena na jednom stablu. Prema tomu, kada je cilj
utvrditi obiljeja rasta i prirasta promjera jednodobne
sastojine, bolje je uzeti uzorak izvrtaka sa srednjesasto-
jinskih stabala, nego obarati stabla za totalnu analizu.
Pomou opisane metode, praenjem kretanja pro
sjene irine goda srednjesastojinskih stabala, mogue
je istraiti dogaaje koji su utjecali na promjene u deb
ljinskom prirastu, te nain na koji su srednjesastojinska
stabla reagirala na utjecajne imbenike na rast i prirast
promjera stabala.
Razlike u rastu promjera i postizanju konane vri
jednosti promjera srednjesastojinskih stabala unutar
iste promatrane vrste, ukazuju na utjecaj strukture sas
tojine koja se vjerojatno razliito razvijala kod proma
trane dvije sastojine. Isto tako, s obzirom da se sasto
jine nalaze u razliitim staninim uvjetima, moe se
rei da je tu znaajan utjecaj i staninih imbenika.
Kako se radi samo o 4 godine razlike u starosti izmeu
sastojina, ne moe se govoriti o starosti sastojine kao
znaajnom imbeniku.
Unutar istih staninih uvjeta, rezultati su jasno po
kazali da stabla poljskog jasena puno bolje uspijevaju,
odnosno da u dobi od oko 50 godina znaajno domini
raju po promjeru u odnosu na uneseni ameriki jasen.
S obzirom da nakon prvih 15 godina ivota sastoji
ne gotovo da i nije bilo razlike u promjeru izmeu polj
skog i amerikog jasena, moe se rei da u prvom raz
doblju ivota sastojine obje vrste podjednako uspijeva
ju, poslije ega dolazi do postupnog zaostajanja u raz
voju promjera amerikog jasena.
Prvi maksimum teajnog debljinskog prirasta dogo
dio se prije kod obje vrste na podruju Stare Gradike,
na manje povoljnom stanitu. Poljski jasen je domi-
nantniji po debljinskom teajnom prirastu od ameri
kog, posebno na lokalitetu umarije Nova Gradika.
S gledita proizvodnje volumnog prirasta po kolii
ni i kvaliteti, kao i proizvodnje i svih opih dobara
ume, jasno je da do mai, poljski jasen ima dominant
nu ulogu. M eutim, s obzirom na svoja obiljeja rasta i
prirasta, uneseni am eriki jasen je imao i moe zadrati
svoj znaaj kao pionirska vrsta koja treba popravljati
uvjete na tekim i ekstremnim stanitima za dolazak i
uspijevanje poljskog jasena.
6 . LITERATURA
A n i , I., 1997: Regeneration of narrow-leaved ash
stands
{Fraxinus angustifolia
Vahl) in Central
Croatia. Glas. um. pokuse 34: 1-40. [
A n i , I., 200 1: Uspijevanje i pomlaivanje sastojina
poljskog jasena
{Fraxinus angustifolia
Vahl) u
Posavini. Disertacija. umarski fakultet, Za- \
greb,
197 pp.
B e n i , R., 1955: irina goda kao inilac kakvoe
\
poljske jasenovine. umarstvo, 534-545, Beo
grad.
B e n i , R., 1956: Istraivanja o ueu i nekim fi
zikim svojstvima bijeli i sri poljskog jasen a. G
{Fraxinus angustifolia
Vahl). Glas. um. pokuse,
12:13-104.
C l a u s e n , K. E., 1984: Survival and early growth of
white ash provenances and progenies in 19 plan
tations. Canadian Journal of Forest Research.
14:6,775-782.
D e k a n i , I., 1970: umsko uzgojna svojstva polj
skog jasena
{Fraxinus angustifolia
Vahl). u
marstvo 1/2: 3-9, Beograd.
D e k a n i , I., 1974: Znaajke uzgoja uma jugoisto- K
ne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici umar
stva jugoistone Slavonije, JAZU Centar za
- References
znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci - Slavonski
Brod, pp. 11-41.
ttinger, J., 1889: Priegled drvea i grmlja od oso
bite vrsti, koje raste u perivoju Maksimir. um.
list. 13(3): 112-119.
t t i n g e r , J., 1892: Botaniki vrt kr. sveuilita Franje
JosipaIu Zagrebu. um. list 16 (9-10): 409-422.
ukarek, P, 1960: Poljski jasen i njegova morfo
loka varijabilnost
Fraxinus angustifolia
Vahl
(=
Fr.oxycarpa
Willd). Glas. um. pokuse, 14:
133-258.'
a v a , V , 1959: O umi poljskog jasena sa kasnim
drijemovcem {Leucoieto-Fraxinetum angustifo-
liae
ass. nov.). um. list 83 (1-3): 39-45 .
H a n , Y . , C a s t e l l o , J. D . & L e o p o l d , D . J., 1 99 1:
Ash yellows, drought, and decline in radial
growth of white ash. Plant-Disease. 75: 1,18-23.
H o r n b e c k , J. W , S m i t h , R. B . & F e d e r e r , C . A .,
1988:
Growth trends in 10 species of trees in
New England, 1950-1980. Canadian Journal of
Forest Research. 18: 10, 1337-1340.
o z a r a c , J., 1898: Amerikanski jasen
{Fraxinus
americana
L .). um. list 22(11-12): 451-453.
152
-
7/24/2019 Poljski i Americki Jasen Rast
9/9
J. Cavlovi & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA..
umarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153
K r e m e r , D. , 2001 . Zas tupl jenos t amer ikog b i je log
j a s e n a Fraxinus americana L.) i pensi lvansk og
jasena Fraxinuspennsylvanica Marsh al l) u Po
kuplju, Posavini i dijelu Podunavlja. Magistar
ski rad, umarski fakultet, Zagreb, 227 pp.
M a t i , S . , 1971 : P r i rodno pomla ivan je po l j skog
jasena Fraxinus angustifolia Vahl) u P osav ini.
U: J. Kovaevi & Z. Racz (ur.), Savjetovanje o
Posavini, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb, pp. 343-346.
P a a l a , S . W ., C a n h a m , C . D . , S i l a n d e r , J. A . Jr.
& K o b e , R. K., 1994 : Sap l ing g rowth as a
function of resources in a north temperate forest.
Canadian Journal of Forest Research. 24: 11,
2 1 7 2 - 2 1 8 3 .
P e r u i , A . , 19 2 5 : K r aj i ke I m o v n e O p in e . u m .
list 11(49):
631-641 .
P l a v i , M . , 1960 : P r i log is t ra ivan jima u i s tim i
mjeovit im sastoj inama poljskog jasena Fraxi
nus angustifolia
Vahl) . Glas . um. poku se, 14:
259-313.
P l a v i , M ., & K l e p a c , D . : 1 96 0: S tr uk tu rn i
odnosi posavskih uma obzirom na broj s tabala ,
temeljnicu i drvnu masu. Glas. um. pokuse, 14:
314-358.
P r p i , B., 1966: Kori jenov s is tem poljskog jasena
Fraxinus angustifolia Vahl) u razliitim tipovi
ma posavskih niz inskih uma. Doktorska diser
tacija. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Zagre b, 101 pp.
S i n c l a i r , W . A ., G r i f f i t h s , H . M . & T r e s h o w ,
M., 1993: Impact of ash yel lows mycoplasma-
like organisms on radial growth of naturally in
fected white, green, and velvet ash. Canadian
Journal of Forest Research. 23: 12, 2467-2 472.
S t r e p a k i , V , 1 9 3 1 : O r en t ab i li te t u o d vo d n ja v an j a
bara u slavonskim umama. um. list 7 (55):
308-311.
Osn ova gospodarenja za Gosp odarsku jedinic u Klju
evi od 1999. do 2008. godine. Hrva tske u
m e p. o . Zagreb, Uprava uma Nova Gradika,
Odjel za ureivanje uma, umari ja Nov a Gradi
ka, Nova Gradika, 1999.
Osno va gospodarenja za Gosp odarsku jedinicu Po -
dloje od 1999. do 200 8. godine. Hrv atske u
m e p. o . Zagreb, Uprava uma Nova Gradika,
Odjel za ureivanje uma, umarija Nova Gradi
ka, No va G radika, 1999.
ZAHVALA - Acknowledgement
Na vel ikoj pomo i pr i obavljanju terenskih is trai- Nov a Gradika, te Uprav e uma Nov a Gradika,
vanja zahvaljujemo se djelatnicima umarija Stara i
SUMM ARY: The research was carried out in two middle-aged mixed stands of
narrow-leaved ash and white ash aged 54 and 50 years in the area of the forest
offices Nova an d Stara G radika. The recordings of stand structures in the locality of
the forest office of Nova Gradika showed the mean stand diameter of 30.9 cm in the
54-year-old stand at an altitude of 94 m. In the locality of the forest office Stara Gra
dika situated 104 m above sea level, the mean stand diam eter was 22.7 cm.
Samples of increment cores of 12 cm in length w ere taken for narrow-leaved ash
and white ash from the trees belonging to the diameter degree of mean b asal area
trees. The increment cores were analysed by measuring the width of every individual
ring by a tenth of the millimetre. The thickness of the bark was also measured. The
results obtained from the analysis of the increment cores gave the trends in ring
widths for individual trees, as well as the trends in average ring widths within indi
vidual sam ples in the last 35 or more years. Also, on the basis of the increment core
analysis, parts of the diameter growth curve of the mean stand tree for every studied
species were obtained. The method is described in the paper.
According to the results, the diameter growth was equal in both species in the first
period of life, that is, in the first 15 years, followed by a more rap id growth in the
diameter of narrow-leaved ash in relation to white ash. In other words, the diameter
increment of narrow-leaved ash was higher during the studied period which in
dicates better conditions for the growth of the autochthonous narrow-leaved ash.
Key words: narrow leaved ash F.
angustifolia
Va hl), white ash F.
americana
L.)
growth of mean stand diameter; radial increment
153