pomorske radio komunikacije

7/24/2019 Pomorske Radio Komunikacije

1/19

kola za elektrotehniku i raunarstvo

Zvonimirova ul. 12

51000 Rijeka

POMORSKE RADIO KOMUNIKACIJE

GMDSS

Radionike vjebe 4

Duan Radovi!

0"#$$$#2015

Rijeka 13.09.2015


2/19

SADRAJ

1.%&D'' (%)*+,) &,R$-$& D$'-R'' ,/D ',- ''-&..........................4

1.13ovijesni razvoj............................................................................................................4

1.2 Zone okrivenosti........................................................................................................4

1. 3rimjena 6mdss...........................................................................................................5

1.4 /aini komunika7ije...................................................................................................5

1.4.18zbunjivanje (,lertin6........................................................................................5

1.4.29omunika7ije u o6ibelji (distress 7ommuni7ation............................................:

1.4.3oruke si6urnosti (sa;et< messa6es.....................................................................:1.4.4*stale komunika7ije..............................................................................................:

2*snovni tiovi %&D'' oreme.........................................................................................=

2.1 irb (mer6en7< osition#indi7atin6 radio bea7on.................................................=

2.2 /avte>........................................................................................................................."

2.2.1/avaera zone.......................................................................................................10

2.2.2/avte> rijemnik................................................................................................10

2.2.%? (nhan7ed 6rou 7all................................................................................11

2. $nmarsat.....................................................................................................................12

2..1*!enito..............................................................................................................12

2..2'vemirski dio......................................................................................................12

2..Zemaljski dio......................................................................................................1

2..43okretni dio.........................................................................................................1

2..5*!enito o $nmarsat brodskoj oremi.................................................................14

2.4 @i6h ;reAuen7


3/19

1 GMDSS (GLOBAL MARIIME DISRESS AND SA!E" S"SEM#

1.1 PO$IJESNI RA%$OJ

o od dru6e olovi7e 20 stolje!a okuava se uvesti jedinstveni svjetski

sustav za uzbunjivanjeE tra6anje i saavanje i ojednostavljenje

komunika7ija izmeBu brodovaE brodova i obalnih stani7a i komunika7ija

o!enito.

%lavni razlozi nastanka i razvoja %&D'' sustava su izmeBu ostalo6F

# loiE neadekvatni i zastarjeli ostoje!i sustavi

# moderni komer7ijalni sustavi su se nairoko koristili za

komer7ijalne komunika7ije u omorstvuE dok su se za otrebe

uzbunjivanja u sluaju o6ibelji i za komuni7iranje tijekom

tra6anja i saavanja jo uvijek koristile zastarjele tehnolo6ije i

sustavi.

Razvojem tehnolo6ije i satelitskih komunika7ija oetkom G0#tih 6odina

rolo6 stolje!a $&* oinje s konkretnim osmiljavanjem i izvoBenjem%&D'' sustava. 3rojekt je zavren i slubeno je zaoeo s radom

01.veljaeE 1""2. 6odine. Zbo6 skuo!e oreme i obuke osade odlueno

je da !e se rimjena obaviti u ;azamaE tako su do 01.kolovoza 1"". svi

brodovi od '*),' konven7ijom morali u6raditi /,C-H rijemnik i

satelitsku 3$R+ lutau. *d 01. veljae 1""5. 6odine svi novi brodovi

moraju imati komletnu %&D'' oremuE a od 01. veljae 1""". 6odine

svi brodovi koji sadaju u '*),' konven7iju moraju imati svu

redviBenu oremu sukladno odruju lovidbe.

1.2 %ONE POKRI$ENOSI


4/19

*snovna razlika izmeBu rijanje6 sustava i %&D''#a je ta da je stari sustav otrebnu

oremu odreBivao o veliini brodaE nr. ve!i brod koji lovi u maloj obalnoj lovidbi morao

je imati vie oreme ne6o manji brod u o7eanskoj lovidbi. /ovi sustav je to romijenio i bez

obzira na veliinu broda obveznu oremu de;inirao rema etiri odruja lovidbeF

A1I 3odruje okrivenosti barem jedne C@ obalne stani7e u mo6u!nosti rimanja D'?

alarma. 3rotee se oko 0#50 milja od antene obalne stani7e.

A2 # 3odrujeE bez ,1E koje okriva barem jedna & obalna stani7a u mo6u!nosti

rimanja D'? alarma. 3rotee se oko 150 milja od antene obalne stani7e.

A3# 3odrujeE bez ,1 i ,2E okriveno si6nalom $nmarsat satelitsko6 sustava reko koje6

je mo6u!e uzbunjivanje. 3okriva odruje izmeBu 6eo6ra;skih irina =:J sjeverno i =:J juno.

A&I 3odruje izvan odruja ,1E,2 i ,. 3olarna odruja sjevernije od =:J sjeverno ijunije od =:J juno.

1.3 PRIMJENA GMDSS

%&D'' se rimjenjuje na brodove na koje se odnosi '*),' konven7ijaE a to suF

# 3utniki brodovi u meBunarodnoj lovidbi

# -r6ovaki brodovi od 00 %- i ve!i u meBunarodnoj lovidbi. -r6ovaki brodovi manji

od 00 %- u meBunarodnoj lovidbiE i ve!i u doma!oj lovidbi odloni su zakonu svoje

zemlje. &no6e zemlje su rihvatile standarde %&D''#aE ali ne sve. 've zemlje otisni7e

'*),' konven7ije obvezne su rovesti oremanje brodova od svojom zastavomE kao i

ruiti adekvatne obalne instala7ije. *balne instala7ije (nr. *balne radio stani7e drave

mo6u ruiti u suradnji s susjednim zemljama.

1.& NA'INI KOMUNIKACIJE

1.4.1 8Z+8/$C,/ (,)R-$/%

9ada se uzbuna o6ibelji oalje dru6om brodu ili 7entru za tra6anje i saavanje (R??.

R?? vodi i usklaBuje ak7ije saavanja.

8zbunjivanje brod#brod se odvija naF# C@ D'? kanalu =0


5/19

# & D'? 21G=.5 k@z

+rod#obala uzbunjivanje se odvija naF

# C@ D'? kanalu =0

# & D'? 21G=.5 k@z# @ D'? 420=.5K:12.0KG414.5K125==.0K1:G04.5 k@z

DodatnoE ovisno o ozi7iji i oremi brodaE moe se koristiti i $nmarsat,K+ ili ? terminal.

-akoBer se za uzbunjivanje moe koristiti i ?osasK'arsat 3$R+E $nmarsat ()#+and 3$R+E

ili C@ (D'? kanal =0 3$R+.

1.4.2 9*&8/$9,?$ 8 3*%$+)$ (D$'-R'' ?*&&8/$?,-$*/

3ojam komunika7ije u o6ibelji se odnosi na komunika7iju izmeBu stani7e u o6ibelji i

stani7e ili stani7a ukljuenih u tra6anje i saavanje. *dvijaju se utem radija (on#s7ene

7ommuni7ations.

1.4. 3*R89 '$%8R/*'-$ (',- &'',%'

8 oruke si6urnosti brodovima sadaju navi6a7ijska uozorenjaE meteoroloka

uozorenjaE ro6noze vremena i ostale vane oruke.

3oruke si6urnosti (&aritame 'a;et< $n;ormation (&'$ se alju utem /,C-H#aE %?#

a (nhan7ed %rou ?allE utem &eBunarodne 'a;et


6/19

2 OSNO$NI IPO$I GMDSS OPREME

2.1 EPIRB (EMERGENC" POSIIONINDICAING RADIO BEACON#

%odine 1"G0. ',DE '''RE 9anada i ran7uska su otisale ?*'3,'K',R',- u6ovor.

-im u6ovorom je okrenut ro6ram zajedniko6 svjetsko6 satelitsko6 sustava za

uzbunjivanjeE tra6anje i saavanje. 9asnije su im se ridruile i ostale LvelikeM omorske

zemlje kao nr. Celika +ritanijaE /orvekaE vedskaE inskaE +razilE ,ustralija... 3raktina

uotreba sustava zaoela je u rujnu 1"G2. 6odine kada je saeno troje ljudi nakon ada

maleno6 aviona u kanadi. *d tada se sustav koristi kao omo! u tisu!ama ak7ija tra6anja i

saavanjaE ro7jenaje da je uz omo! 3$R+#a saeno vie od 24 000 ivota diljem svijeta.

'ustav se sastoji odF

radio redajnika(3$R+ za brodoveE )- za avioneE 3)+ za osobe instrumenata na satelitima koji su u niskoj ili 6eosta7ionarnoj orbiti i koji

otkrivaju si6nal emitiran s radio redajnika zemaljskih rijemnih stani7a ()o7al 8sers -erminals # )8- koje rimaju i

obraBuju satelitski si6nalE te 6eneriraju uzbunu

&??#a (&ission ?ontrol ?enters koji rima uzbunu oslanu iz )8-#a irosljeBuje je od6ovaraju!em R??#u na izvrenje

?osas#'arsat sustav koristi dva tia satelitaF

sateliti u niskoj olarnoj orbiti ()oN#altitude arth *rbit # )* koji tvore

)*',R sustav sateliti u 6eosta7ionarnoj ekvatorijalnoj orbiti (%eostationar< arth orbit #

%* koji tvore %*',R sustav.

'lika 1. *rbite ?osas#'arsat satelita


7/19

*ba sustava satelita unutar ?osas#'arsat sustava ;unk7ioniraju zajedno i meBusobno se

nadounjuju. /a rimjer %*',R sustav rua 6otovo trenutno rimanje uzbune u dose6u

ojedino6 satelitaE dok )*',R sustav dajeF

okrivenost olarnih redjelaE koji su van dose6a 6eosta7ionarnih satelita mo6u!nost rorauna ozi7ije unesre!enih koriste!i Dolerov e;ekt manju ansu da je si6nal rema satelitu blokiran nekom rerekom s obzirom da se

satelit kre!eE tj. stalno mijenja relativnu ozi7iju u odnosu na redajnik

?osas sarsat satelitski 3$R+ radi na ;rekven7iji od 40: &@z i obavezan je na svim

brodovima koji sadaju od '*),' konven7ijuO +rodovima koji love iskljuivo unutar ,1

zone dozvoljeno je imati 3$R+ koji radi na C@ D'? kanalu =0E umjesto 40: &@Z.

'lika 2. Razni tiovi 3$R+#a

8 rin7iuE lutaa se sastoji od di6italne loeE redajnikaE antene i baterije. 3lutae se mo6u

aktivirati na tri nainaF

1. runoE ureBaj se skine s ostoljaE razbije eat i aktivira tikom L-R,/'&$-M ili L*/M2. automatskiE kada se ureBaj za otutanje naBe uronjen u vodu (2#4 metra dubine

hidrostatska kuka otusti lutau. *sloboBenaE ona isliva i zbo6 elektrine rovodljivosti

morske vode izmeBu osebnih kontakta kre!e s emitiranjem

. daljinskiE neke lutae su oremljene daljinskim rekidaemE nje6ovom aktiva7ijom

lutaa kre!e s emitiranjemE ak i ako je i dalje na svome ostolju.

mitirani si6nal je u di6italnom ;ormatuE sadri identi;ika7ijski broj broda (&&'$ i

na7ionalnost broda.

3luta!a emitira sna6om od 5 Nati svakih 50 sekundiE a emitiranje traje samo 0E44 sekundi.


8/19

2.2 NA$E)

/avte> (/,Ci6ational -elH je meBunarodni tele> sustav i jedan je od najvanijih

dijelova %&D''#a. 'ustav omo6u!uje rimanje oruka si6urnosti brodovima u obalnoj

lovidbi (ak do 400 nautikih milja od obale. &'$ oruke se mo6u emitirati koriste!i navte>

sustav reko $nmarsatovo6 %? sustavaE ili reko kratkovalno6 (@ tele>a koriste!i PnaroN

band

dire7t rintin6P (/+D3sistem. rekven7ija dodijeljena /avte> sustavu je 51G k@z.

'ustav koristi samo jednu ;rekven7iju. Da bi se izbje6la meBusobna ometanja uveden je

sustav dijeljenja vremena (time sharin6. Dobra koordina7ija i toan rasored emitiranja su

kljuniE daje rostora za 24 stani7e unutar svake /,C,R, zone. -e 24 stani7e su odijeljene

u 4 6rue o : stani7a. 'vakoj 6rui je dozvoljen jedan sat emitiranjaE a to

znai da svaka stani7a ima na rasola6anju 10 minuta emitiranja svaka 4 sata. Zone sa manje

stani7a doutaju due vrijeme emitiranja.


9/19

2.2.1 /,C,R, Z*/

'vijet je odijeljen na 21 /,C,R, zona. 'tani7e unutar svake zone su 6eo6ra;skiodijeljene i oznauju se slovima od , do Z. 9od te odjele se azilo da stani7e s nr. slovom

Z u jednoj zoni se nalazi u blizini stani7e s slovom , u susjednoj zoni.

'lika . /,C,R, zone i rasored stani7a unutar svake zone

2.2.2 /,C-H 3R$&/$9

&oderni navte> rijemni7i su razliitih dimenzijaE od malenih rila6oBenih u6radnji u

najmanje brodi7e do re7imo velikihE s u6raBenim isaem i ekranom. 'tariji modeli imaju

samo isaE dok noviji rimljene oruke rikazuju na ekranu. 8reBaji su oremljeni

mikroro7esorom i memorijom. 've rimljene oruke se obraBuju i usoreBuju s de;iniranim

ostavkamaE te isisuju ili zanemarujuF

ako je oruka ve! rimljena i isisana onda se zanemarujeE ako je oruka tia koje6 korisnik nije odabrao za isis takoBer se zanemaruje i ne

isisuje. ako je oruku emitirala stani7a koja nije PinteresantnaP korisniku oruka se zanemaruje.

'lika 4. uruno /H#00(bez isaa i uruno /H#=00,(s isaem/,C-H rijemni7i


10/19

2.2. %? (/@,/?D %R*83 ?,))

%? sustav je razvijen od strane $nmarsata kako bi se ostvarila mo6u!nost slanja isteoruke na vie brodovaE bilo 6dje na svijetu. 'ustav omo6u!ava da brodovi rimaju razne

vrste oruka kao nr. uzbunu o o6ibeljiE navi6a7ijska uozorenjaE meteoroloka uozorenja i

ro6noze vremenaE novosti i slino.

3osebna mo6u!nost ovo6 sustava je da se oruke mo6u slati brodovima u odreBenom

6eo6ra;skom odrujuE bilo u ve! odreBenim &-,R, /,C,R, zonama ili osebno

de;iniranom odruju za svaku oruku osebno (korisno za meteoroloka uozorenja o

lokalnim olujama ili u ak7ijama tra6anja i saavanja 6dje nije otrebno uzbuniti 7ijelu zonu.

'lika 5. 'lanje oruka unutar %? sustava


11/19

2.3 INMARSA

2..1 *3Q/$-*

$nmarsat sustav se sastoji od 6lavna djelaF

1. 'vemirski dio (sateliti

2. Zemaljski dio (obalne stani7e

. &obilni dio (brodske stani7e

'r7e sustava je /etNork *erations ?entre (/*? smjeten u sjeditu $nmarsata u )ondonu.

Radi 24 sata dnevno i koordinira aktivnosti svih satelita u mrei.

'lika :. 3o6led na sjedite $nmarsata i /*?

2..2 'C&$R'9$ D$*

$nmarsat sateliti smjeteni su u 6eosta7ionarnoj orbiti 5 =00 kilometara iznad ekvatora.

9re!u se istom brzinom kojom se zemlja okre!e i u odnosu na zemlju stoje na istoj relativnoj

ozi7iji. 'ateliti su oremljeni solarnim loama koje im daju ener6iju za rad. /a tim

ozi7ijama sateliti omo6u!uju okrivenost 6otovo 7ijele zemaljske ku6le. /isu okrivenaolarna odruja sjevernija od =:Jsjeverne 6eo6ra;ske irine i junije od =:J june 6eo6ra;ske

irine. $nmarsat sustav koristi 4 satelitaE i jo toliko u rezervi. 8 orbiti su sateliti $nmarsat#2 i

$nmarsat# obitelji.


12/19

2.. Z&,)'9$ D$*

*snovi7a zemaljsko6 djela su obalne stani7e (?' I 7oast earth stations. 'vaki ?' je

PsojP izmeBu meBunarodne zemaljske komunika7ijske mree i satelitske mree $nmarsata.Clasni7i ?'#a su u6lavnom velike meBunarodne telekomunika7ijske komanije koje ruaju

iroki sektar uslu6a. 3rosjean ?' koristi antene romjera 11#14 metara. 'vako $nmarsat

odruje ima svoj P/etNork ?o#ordinatin6 'tationP. /?' kontrolira i uravlja

komunika7ijama izmeBu ?'#a i ''#a. /jihova bri6a je da sve ;unk7ionira i da su

reusmjeravanja si6nala tona.

2..4 3*9R-/$ D$*

3okretni dio $nmarsata se sastoji od brodskihE avionskihE osobnih i ostalih okretnih

stani7a. -o je u stvari korisniki dio i obuhva!a sve $nmarsat terminale. 3rije ne6o se $nmarsat

'' moe koristiti otrebno je izvriti instala7iju i re6istra7iju u inmarsat sustav. +ez

re6istra7ije i otvrde iz /*?#a '' se ne moe sojiti na sustav. 'vaki '' mora imati svoj P

$nmarsat &obile /umberP ($&/E kao svoj jedinstveni identi;ika7ijski broj (slino kao broj

tele;ona. 3ostoje dvije vrste ''#aF1. 'in6le#7hannel ''F rilikom komunika7ije s satelitom koristi se samo jedan kanal. &oe

se koristiti samo jedna uslu6a istovremeno (nr. tele;onE ;a>E teleks ili internetE ali se ne moe

nr. riati na tele;on i koristiti internet istovremeno.

2. &ulti#7hannel ''F koristi vie kanala za komunika7iju sa satelitomE tako se nr. moe

riati na tele;on na jednom kanalu a na dru6om koristiti internet.

'lika =. %lobe iusion '' terminal (dobitnik $nmarsatove na6rade za 2010. %odinu i

',$)*R +500 '' terminal


13/19

2..5 *3Q/$-* * $/&,R',- +R*D'9* *3R&$

3omorske $nmarsat stani7e se sastoje od dva velika djelaF

1. Canjska orema (above de7k eAuiment

2. 8nutarnja orema (beloN de7k eAuiment

8 vanjsku oremu sada arabolna satelitska antena. *na uvijek mora biti usmjerena rema

satelituE bez obzira na kursE valjanjeE osrtanje i okretanje broda. Da bi se to osti6lo antena se

nalazi na ostolju zati!ena okloomE unutar ostolja su jo motori za okretanje anteneE

iroskoE rimoredajnik i naajanje. $nmarsat ? sustav ima relativno malenu antenu koja

hvata u kru6u od :0JE te je tom sustavu samo antena i rimoredajnik vanjska orema.

8nutarnja orema se razlikuje od sustava do sustavaE ali o!enito sadri komunika7ijsku

elektronikuE sustav za uravljanje antenom te raznu korisniku oremu kao to je tele;a>

ureBajE teleks ureBajE tele;onE 3? raunaloE monitorE tikovni7aE isa itd.

2.& *IG* !RE+UENC"

9ratkim valom se smatraju ;rekven7ije od 4000 do 2=000 k@z. 3rilikom koritenja ovih

;rekven7ija treba obratiti ozornost na irenje radio valova. *bino niska ;rekven7ija ima bolji

domet no!u ne6o danju. $-8 je dodijelio nekoliko dule> kanala tj. ;rekven7ija na koritenje

brodovima.


14/19

2.5 SAR (SEARC* AND RESCUE LOCAING DE$ICE#

',R- ('ear7h ,nd Res7ue radar -ransonder ili radarski od6ovaraE aktivira se

rijemom radioimulsa odaslanih na " %@z (>#bandE 7m sa dru6ih radara. Radar u dometu',R-, !e na ekranu okazati niz radialno usmjerenih svijetlih toki7a koji s udaljeno!u

ostaju dijelovi kruni7eE toki7e se roteu G /& od ozi7ije ',R-#a rema rubu ekrana.

,ko se stavi linija azimuta kroz sredite tih toki7a dobije se azimut rema ',R-#uE tj. rema

am7u ili slavi unesre!enih. ,ko je radar blie od 0E5 milja toke se retvaraju u kruni7e.

'lika G. ',R- ureBaj

',R- se nalazi na komandnom mostu i rilikom nautanja broda se nosi sa sobom. $mena

osoba koje su zaduene za uzimanje ',R-#a nalaze se na listi za uzbunu. /a am7u ili slavi

',R- se montira na za to redviBenom mjestuE koje je obino najvia toka. ',R- omae

brodovima i zrakolovima da lake identi;i7iraju i naBu aktivirani ureBaj.


15/19

2.5.1 -@/$9 9,R,9-R$'-$9 ',R- 8RS,,

3rema uvjetima roisanima od strane $&*#a svaki ',R- ureBaj mora imati autonomiju

rada od najmanje ": satiE mora takoBer imati i mo6u!nost testiranja baterije sa zvunim i

svjetlosnim si6nalom. /a vanjskoj strani ku!ita mora biti isisan naziv roizvoBaaE ti

ureBajaE serijski brojE uute za rukovanjeE datum trajanja baterije i identi;ika7ija broda. ',R-

mora emitirati sna6om od najmanje 400 mT.

+rod s antenom na visini od 15 metara mora vidjeti ',R- ostavljen na 1 metar visine na

udaljenosti od najmanje 5 /&. 9ako bi osi6urali da ',R- ima maksimalni domet i e;ikasno

rimanje si6nala s dru6ih radaraE mora se uvijek montirati na vanjskoj strani lovila za

reivljavanje i na to je mo6u!e ve!oj visini. ',R- koji radi u kabini ima uno manji domet

i velike smetnje u radu.$sravnost ',R- ureBaja rovjerava asnik od6ovoran za si6urnosnu oremu. &jesto

ohrane mora biti oznaeno od6ovaraju!om $&* oznakom i mora biti lako dostuno.

/a lovilu za reivljavanje unesre!eni moraju dobiti zvuni i vizualni si6nal kada se ',R-

aktiviraE tj. kada nje6ov si6nal rima dru6i radar.

2.5.2 CR'- ',R-#,

',R- ureBaji se mo6u 6ruirati u tri kate6orijeF

a ;iksno montirani ureBaji (na am7ima za saavanjeE slavi za saavanje ili vlastitoj

brodi7i

b rijenosni ',R-

7 ',R- montiran na 3$R+#ov mehanizam za otutanje ili kombiniran sa 3$R+ lutaom.

2.5. -'-$R,/ ',R-#,

',R- se mora redovito testiratiE rilikom testiranja otrebno je obaviti sljede!e radnjeF

+rodski radar namjestite na domet 10 /& 8kljuite ',R- reba7ivanjem rekidaa na L-'-M ozi7iju /a radarskom ekranu bi se trebale ojaviti kruni7eE rebrojite ih i rovjerite da ih ima

12 ili 24 ',R- ureBaj se javlja zvunim i vizualnim alarmom


16/19

8 ovisnosti o oloaju ',R-#a u odnosu na antenu radara mo6u!e je da kruni7e budu

rekinute u nekim sektorima.

2., DIGIAL SELECI$E CALLING

3o PstaromP sistemuE ro7edura za zvanje neko6 broda je uvijek ukljuivala tra;;i7 listu ili

osebni kanal za zvanje. +rodovi su morali drati strau na kanalima o6ibelji i kanalima za

ozivanjeE ili sluati tra;;i7 liste obalnih stani7a. 3otreba za mo6u!no!u direktno6 zvanja

eljeno6 brodaE bez otrebe dranja strae na raznim kanalima za ozivanjeE je bila rioritet

du6o vremena.

D'? rimjenjuje di6italnu tehnolo6iju i vaan je dio %&D'' sustavaE koristi se kao

rimarni sustav za uzbunjivanje na C@E & i @ ;rekven7ijskim ojasima.D'? ureBaj je u stanju ratiti sve D'? ;rekven7ije za uzbunjivanje. 9ada obalna stani7a ili

brod rimi D'? uzbunu uali se audio vizualni alarm i isisuje se ili rikazuje na ekranu

oruka nakon koje slijedi radio#tele;onski oziv. 3o PstaromP sustavu sve ozive rimaju svi

brodovi u dometu. &eButimE D'? ima mo6u!nost rovjere svako6 risti6lo6 oziva i ako je

oruka za neku dru6u stani7u na ureBaj ju i6norira.

'lika ". D'? ureBaj


17/19

D'? sustav se koristi za zvanjeF

odreBeno6 broda odreBene obalne stani7e 6rue brodova (u odreBenom odruju svih brodova

'ustav se moe koristiti za zvanjeF

s broda na obalu s obale na brod s broda na brod

+rod mora biti oremljen s obvezatnom D'? oremom u ovisnosti o odruju lovidbe.

C@ D'? I svi %&D'' brodovi moraju biti oremljeni C@ D'? ureBajem koji radi

na kanalu =0 & D'? I svi %&D'' brodovi koji love u zonama ,2E , i ,4 moraju biti u

mo6u!nosti rimati D'? oruke o6ibelji i si6urnosti na ;rekven7iji 21G=E5 k@z @ D'? I %&D'' brodovi koji love u odrujima , i ,4 moraju imati D'?

ureBaj koji slui za komunika7iju izmeBu broda i obalne stani7e


18/19

3 ILUSRACIJE

'lika 1.*rbite ?osas#'arsat satelita....................................................................................=

'lika 2.Razni tiovi 3$R+#a................................................................................................G

'lika ./,C,R, zone i rasored stani7a unutar svake zone...........................................10

'lika 4.uruno /H#00(bez isaa i uruno /H#=00,(s isaem/,C-H rijemni7i.11

'lika 5.'lanje oruka unutar %? sustava..........................................................................11

'lika :.3o6led na sjedite $nmarsata i /*?.......................................................................12

'lika =.%lobe iusion '' terminal (dobitnik $nmarsatove na6rade za 2010. %odinu i...1

',$)*R +500 '' terminal............................................................................................1

'lika G.',R- ureBaj............................................................................................................15

'lika ".D'? ureBaj..............................................................................................................1=


19/19

& LIERAURA

1. %&D'' 1UhttsFKKbs.s7ribd.7omKdo7K5:5G:2G5K%&D''#12. ',R- UhttsFKKen.Nikiedia.or6KNikiK,$'#',R-

pomorske radio komunikacije

Documents