POMORSKO UPRAVNO PRAVO- obuhvaća pravne norme kojima se reguliraju odnosi u vezi s organizacijom i djelatnošću javne uprave, isključujući pravne norme koje pripadaju drugim granama prava- svrha: ostvarivanje sigurnosti na moru (propisi sigurnosti – uvjetovani prihvaćanjem međunarodnih izvora prava od strane države, organizacijski propisi – ovisni o ustroju pojedine države)

Izvori pomorskog upravnog prava1. MEĐUNARODNI PROPISI - međunarodno pravo obuhvaća skup pravila koja uređuju odnose u međunarodnoj zajednici- međunarodni ugovori i međunarodni pravni običaji- u RH je utvrđeno Ustavom, kao najvišem pravnom aktu- za pr. punopravno članstvo u EU potrebna su institucije koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava te poštivanje demokratskih načela i ljudskih prava i međunarodnog prava- pravni okvir za sigurnost plovidbe:Pomorski zakonikZakon o pomorskom dobru i morskim lukamaZakon o lučkim kapetanijamaZakon o Hrvatskom registru brodovaZakon o Plovputu..kao i niz međunarodnih konvencija

2. DOMAĆI PROPISI- unutarnje pravo obuhvaća sva pravila koja uređuju odnose unutar neke države, a izvore prava dijelimo na:1) materijalne – društveni odnosi koji zahtijevaju da budu pravno uređeni2) formalne – akti iz kojih proizlaze prava i obveze državnih organa, pravnih i fizičkih osoba- oni su hijerarhijski određeni, a to su: Ustav, zakoni, podzakonski propisi, uzance, običaji…- Ustav je zakon koji po svojoj snazi stoji iznad svih ostalih zakona- uzance su sistematizirani i objavljeni trgovački običaji, a običaji su izvor prava samo ako se zakon izravno na njih poziva- naši nacionalni propisi su u velikoj mjeri prilagođeni međunarodnim pravnim propisima- značajna uloga akata Međunarodne pomorske organizacije

MEĐUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA

Ciljevi, ustrojstvo i legislacija- djelovanje Međunarodne pomorske organizacije, jedne od ustanova UN-a za pomorstvo- IMO – specijalizirana agencija međunarodne zajednice sa sjedištem u Londonu za djelatnost poboljšanja sigurnosti međunarodne plovidbe i sprječavanje onečišćenja s brodova, te se bavi pravnim pitanjima, posebno odgovornošću i naknadom štete, kao rezultat dosadašnjeg rada usvojeno je 30ak konvencija i više od 700 rezolucija i preporuka

Tijela- temeljno tijelo IMO-a je Skupština koja se redovito sastaje jednom u dvije godine, tada prihvaća dvogodišnji proračun s tehničkim rezolucijama i preporukama predloženim od strane drugih tijela IMO-a - Vijeće je izvršno tijelo IMO-a i pod nadzorom Skupštine upravlja organizacijom; ima ulogu koordinacije rada IMO organa, predlaže proračun i program rada Skupštine, prima izvještaje i prijedloge od odbora i drugih organa za podnošenje Skupštini i državama članicama, uz potrebna obrazloženja i preporuke, imenuje glavnog tajnika uz uvjet prihvaćanja Skupštine, te sklapa ugovore i sporazume o suradnji s drugim organizacijama pod uvjetom prihvaćanja Skupštine, članovi: 10 država s najvećim interesima u pružanju međunarodnih pom.usluga, 10 ostalih država s najvećim interesom u međunarodnoj pom.trgovini i 20 ostalih država koje imaju posebne interese u pomorskom prijevozu i plovidbi- Odbor za pomorsku sigurnost je najviše tehničko tijelo sastavljeno od svih država članica; svrha: razmatranje svakog pitanja s ciljem usmjerenim na pomoć u plovidbi, konstrukciji i opremi broda, ekipiranje broda posadom sa stajališta sigurnosti, pravila o sprječavanju sudara na moru, rukovanje opasnim teretom, hidrografskim informacijama, brodskim knjigama, ispitivanje pomorskih nezgoda, spašavanje i traganje…- Odbor za zaštitu pomorskog okoliša – prevencija i nadzor onečišćenja iz brodova, s posebnim naglaskom na prihvaćanje i izmjene konvencija i ostalih pravila- Pravni odbor se bavi pravnim pitanjima unutar ciljeva IMO-a i sastoji se od svih država članica; osnovan je 1967. kao pomoćno tijelo za proučavanje pravnih pitanja- Odbor za tehničku suradnju – projekti i drugi poslovi tehničke suradnje- Provedbeni odbor – nije institucionaliziran, ima zadaću isključivanja nepotrebnih formalnosti zastoja u pomorstvu- Sekretarijat – sastoji se od glavnog tajnika i osoblja

Postupak donošenja legislacije- postupak prihvaćanja konvencije započinje u odborima, ukoliko je došlo do suglasnosti prijedlog se upućuje Vijeću ili Skupštini, ukoliko se Skupština ili Vijeće s time složi, odbor će pitanje razmotriti i načiniti prijedlog teksta, bitna su i stajališta međuvladinih i nevladinih tijela, preporuka Vijeću ili Skupštini da sazovu konferenciju kako bi se raspravilo o prijedlogu, prihvaćena konvencija se deponira kod glavnog tajnika te je otvorena za potpisivanje u razdoblju od 12 mjeseci, nakon čega slijedi postupak stupanja na snagu- načelo prešutnog prihvaćanja – izmjena stupa na snagu unutar određenog vremena, ukoliko prije određenog datuma nije bilo prigovora od određenog broja članica

Oživotvorenje legislacije- IMO ne oživotvoruje legislaciju jer je ustanovljen da prihvaća legislaciju, a vlade pojedinih država su odgovorne za oživotvorenje- kada vlada prihvaća IMO konvenciju, ona prihvaća da postane dijelom vlastitog nacionalnog sustava prava, te je osnažuje kao bilo koji drugi zakon- problem nastaje kod država s nedostacima u znaju, iskustvu i resursima da to provode

KONVENCIJE O POMORSKOJ SIGURNOSTI1) Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974. - SOLAS- najznačajniji međunarodni ugovor o sigurnosti- prva verzija teksta je bila kao odgovor na pomorsku nezgodu broda Titanic, te još 3 verzije

- prihvaćena je 1960. godine, stupila na snagu 1965.- osnovni cilj: odrediti minimum standarda sigurnosti za gradnju, opremu i djelovanje broda- sadašnja SOLAS konvencija sadrži i prilog podijeljen na 12 dijelova (primjeri: nadzor brodova u luci, zaštita od požara, pitanje zaštite ljudskih života, radiokomunikacije, sve vrste prijevoza, prijevoz opasnih tvari, brodovi na nuklearni pogon itd.)

2) Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966. - LL- prihvaćena 1966., stupila na snagu 1968.g.- odredbe uzimaju u obzir moguće opasnosti u različitim područjima i godišnjim razdobljima; mjere sigurnosti za vrata, otvore grotla i druge elemente; sve određene teretne linije moraju biti označene po sredini broda zajedno s naznakom palube; brodovima za prijevoz drvene građe na palubi je određeno manje nadvođe

3) Sporazum o posebnom prijevozu za putničke brodove, 1971. i Protokol o prostornim uvjetima za poseban prijevoz putničkim brodovima, 1973.- prijevoz velikog broja putnika od posebnog je interesa za države- prihvaćen 1971., stupio na snagu 1974.g.- Protokol – određuje tehnička pravila o sigurnim aspektima prijevoza putnika na putničkim brodovima

4) Konvencija o međunarodnim pravilima za izbjegavanje sudara na moru, 1972. - COLERG- opća pravila za sve brodove na otvorenom moru i vodama povezanim s otvorenim morem i plovnima za pomorske brodove, te pokriva odgovornost zapovjednika broda, brodovlasnika i posade

5) Međunarodna konvencija o sigurnosti kontejnera, 1972. - CSC- održavanje sigurnosti ljudskih života u prijevozu i rukovanju kontejnerima- testiranje i odnosni zahtjevi čvrstoće; omogućavanje međunarodnog prijevoza kontejnera pružanjem jedinstvenih međunarodnih pravila sigurnosti

6) Konvencija o Međunarodnoj pomorskoj satelitskoj organizaciji, 1976. – INMARSAT- cilj: unapređenje pomorske komunikacije, uz isticanje unapređenja komunikacije u slučaju nezgode i za potrebe sigurnosti ljudskih života na moru, efikasnosti upravljanja brodovima, usluga pomorske javne komunikacije i radijskog utvrđivanja- Globalni sustav za pomorske nezgode i sigurnost

7) Međunarodna konvencija o pomorskom traganju i spašavanju, 1979. – SAR- cilj: unaprijediti međunarodni sustav traganja i spašavanja kako bi neovisno o mjestu nezgode, spašavanje osoba u opasnosti bilo koordinirano od strane služe traganja i spašavanja i ukoliko je neophodno, suradnjom susjednih službi traganja i spašavanja

KONVENCIJE O ONEČIŠĆENJU MORA1) Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja sa brodova, MARPOL- regulira sprječavanje onečišćenja morskog okoliša od strane brodova uzrokovanih njihovim djelovanjem ili uslijed nezgoda (tanker Torrey Canyon – izlijev ulja, 1967.)- skup dvaju ugovora prihvaćenih 1973. i 1978.g.- pokriva onečišćenje od ulja, kemikalija, pakiranih opasnih tvari, kanalizacije i otpada

- nepoštivanje MARPOL-a je kažnjivo, bilo od strane države članice ili države zastave; inspekcijska vlast može zadržati brod dok se ne utvrdi da može nastaviti plovidbu bez opasnosti za morski okoliš

2) Međunarodna konvencija u vezi s intervencijom na otvorenom moru u slučaju nezgoda onečišćenja uljem, 1969. - potvrđuje pravo obalne države da poduzima mjere na otvorenom moru usmjerene na sprječavanje, smanjivanje ili isključivanje opasnosti za obalu ili druge slične interese uslijed onečišćenja uljem ili opasnosti od onečišćenja uzrokovanih pomorskom nezgodom

3) Konvencija o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972.- nazvana je London konvencija, ima globalni karakter i pridonosi nadzoru i sprječavanju onečišćenja mora- zabranjuje potapanje određenih opasnih tvari, te zahtjeva prethodnu dozvolu za potapanje određenih označenih tvari- potapanje – namjerno potapanje u more otpada ili drugih tvari iz brodova, zrakoplova, platformi i drugih struktura učinjenih po čovjeku, kao i namjerno potapanje od tih brodova ili samih platformi

4) Međunarodna konvencija o pripravnosti, odgovorima i suradnji kod onečišćenja uljem, 1990.- uspostavljanje mjera za slučajeve nezgoda od onečišćenja na nacionalnoj razini ili suradnjom s ostalim državama

5) Protokol o pripravnosti, odgovornosti i suradnji za nezgode onečišćenja uzrokovane opasnim i štetnim tvarima, 2000. - slijedi načela Međunarodne konvencije o pripravnosti, odgovorima i suradnji za…, a sadržajno je povezan i s Međunarodnom konvencijom o odgovornosti i naknadi štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari koja još nije stupila na snagu- suzbijanje velikih nezgoda i opasnosti po morski okoliš, mjere postupanja u slučaju nezgode uzrokovane opasnim i štetnim tvarima

6) Međunarodna konvencija o nadzoru štetnih antivegetativnih sustava na brodovima, 2001.- zabranjuje uporabu štetnih elemenata u antivegetativnim bojama koje se koriste na brodu i uspostavlja mehanizam sprječavanja mogućeg budućeg korištenja štetnih tvari

7) Međunarodna konvencija za nadzor i upravljanje brodskim balastnim vodama i sedimentima, 2004.- svrha: spriječiti, umanjiti i konačno ukloniti prijenos opasnih morskih organizama i patogenih tvari na način da se nadzire i upravlja balastnim vodama i sedimentima sukladno principima međunarodnog prava

EUROPSKA ORGANIZACIJA ZA POMORSKU SIGURNOST - EMSA- osnovana je 2002. Godine kao posebno kontrolno tijelo EU čija je osnovna zadaća pratiti učinkovitost primjene pravila o sigurnosti pomorskog prometa na razini EU

- sjedište: Lisabon; ima svojstvo pravne osobe sa zadaćom primjene propisa EU na području pomorske sigurnosti i prevencije onečišćenja iz brodova- trebala bi biti sposobna pravovremeno i efikasno reagirati u slučaju onečišćenja mora uljem, uspostavljajući suradnju s vlastima država članica kojih se taj događaj tiče - EMSA i IMO à ne postoji rivalstvo, EMSA je tijelo dosega odgovornosti regionalnog karaktera, dok je IMO međunarodno tijelo, prvenstveno ovisno o politici UN-a

ORGANIZACIJA UPRAVNO-INSPEKCIJSKIH POSLOVA SIGURNOSTI PLOVIDBE U RH

Ministarstvo nadležno za poslove pomorstva- obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na sveobuhvatne mjere zaštite Jadrana, otoka i priobalja, analizu gospodarenja morskim resursima i prostorom uz morsku obalu, mjere racionalnog korištenja mora kao prirodnog resursa, nadzor nad provedbom koncesija na području gospodarskog pojasa, promet na unutrašnjim vodama, zaštita mora od onečišćenja s brodova, morske luke, pomorsko dobro, pomorsko osiguranje, pomorske agencije…- nazvano je Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka – pitanja upravno-pravnih i međunarodnih poslova, pomorskog prometa, morskih luka i pomorskog dobra te stručno – tehničkih poslova i sigurnosti prometa

Lučke kapetanije- obavljaju poslove nadzora plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH, poslove traganja i spašavanja ljudskih života i imovine na moru, inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, inspekcijski nadzor nad pomorskim dobrom, poslove upisa i brisanja brodova, te vođenje upisnika brodova, poslove utvrđivanja za plovidbu, baždaranje brodica, poslove izdavanja pomorskih knjižica, poslovi utvrđivanja stručne osposobljenosti pomoraca…- radom upravlja lučki kapetan kojeg imenuje ministar nadležan za pomorstvo- primjeri: Lučka kapetanija Pula za područje Istarske županije, lučka kapetanija Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik

INSPEKCIJSKI NADZOR SIGURNOSTI PLOVIDE

Red u luci- red u luci provodi tijelo koje upravlja lukom, odnosno to tijelo donosi posebne akte kojima je propisan rad u luci, a koje odobrava lučka kapetanija koja nadzire provođenje reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH, pri čemu se podrazumijeva kontrola plovidbe, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja brodova, brodica i plutajućih objekata te ukrcavanje i iskrcavanje putnika i tereta

Obuhvat inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe- poslovi nadzora nad provođenjem odredaba Pomorskog zakonika koji se odnose na sigurnost plovidbe, pravila Hrvatskog registra brodova te nadzor nad odredbama međunarodnih konvencija: Međunarodna konvencija o teretnim linijama, Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova, Protokol, Međunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje svjedodžbi i obavljanju straže pomoraca…

- nautička inspekcija – nadzor nas stranim i domaćim brodovima i brodicama, nadzor nas stanjem isprava i knjiga, njihovom posadom, opremom, sredstvima, uređajima, lukama…- brodostrojarska inspekcija – nadzire opremu, sredstva i uređaje u pogledu njihove tehničke ispravnosti i sigurnosti, nadzor nad posadom broda, radni postupci na brodu- radioinspekcija – održavanje radiouređaja i opreme na domaćim i stranim brodovima i brodicama, nadzor nad radiopostajama i njihovom opremom, nadzor radioslužbe…- inspekcija zaštite mora od onečišćenja - inspekcija životnih i radnih uvjeta – udovoljavanje sigurnosnim standardima glede najmanje dopuštene životne dobi članova posade, zdravstvenoj sposobnosti posade, ugovor o uposlenju i stručnoj osposobljenosti posade…- brodograđevna inspekcija – stanje trupa i nadvođa broda, stabilitet broda, plovnost, tehnička dokumentacija- hidrograđevinska inspekcija – uređenje i održavanje plovnih putova, te nadzor nad pravnom osobom kojoj je povjereno održavanje i uređenje plovnih putova…

Inspekcijski nadzor nad domaćim brodom – inspektor je dužan uvjeriti se da li je njihovo stanje opreme i uređaja, tereta, posade te životni i radni uvjeti na bordu udovoljavaju standardima glede sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života i pomorskog okoliša.Inspekcijski nadzor nad stranim brodovima - inspektor je dužan uvjeriti se da li je njihovo stanje opreme i uređaja, tereta, posade te životni i radni uvjeti na bordu udovoljavaju standardima glede sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života i pomorskog okoliša propisanim Pomorskim zakonikom i odredbama međunarodne konvencije.

Vrste inspekcijskih pregleda1) Osnovni pregled – pregled brodskih isprava i svjedodžbi koje moraju biti u izvorniku, inspektor se mora uvjeriti u valjanost isprava i svjedodžbi i da li opće stanje broda, opreme, uređaja, tereta i posade te životni i radni uvjeti odgovaraju standardima sigurnosti; ukoliko inspektor utvrdi da je zapovjednik pod utjecajem alkohola, droge ili psihoaktivnih lijekova, on može zabraniti plovidbu broda dok ne prestanu razlozi zabrane2) Detaljni pregled – nastaju ukoliko je brod na svom putu do luke pretrpio nezgodu, ukoliko knjiga o uljima nije propisno vođena, ukoliko je brod bio optužen zbog kršenja osnovnih uvjeta, te ukoliko je utvrđen bilo koji nedostatak, neispravnost ili nevaljalost; specifičnosti:- specifičnost u pregledu brodova za prijevoz kemikalija – svjedodžba o sposobnosti za prijevoz takvog tereta, sigurnosni uređaji, elekt.instalacije, posebni zahtjevi…- specifičnost u pregledu brodova za prijevoz ukapljenog plina- specifičnost u pregledu sprječavanja onečišćenja uljem- sprječavanje onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u razlivenom stanju3) Proširen pregled – pregled rada pogonskog stroja i drugih strojeva, električnih instalacija, čistoće strojarnice, količine mješavine ulja i vode u kaljužama, pregled zauljenosti instalacije cjevovoda, pregled rada rasvjete akumulatora, protupožarne opreme, signalnih tijela…; podliježu mu tankeri za prijevoz ulja stariji od 5 godina, brodovi za prijevoz suhog tereta u rasutom stanju stariji od 10 god, putnički brodovi i tankeri za prijevoz ukapljenih plinova ili kemikalija stariji od 10 godina

Rukovanje opasnim tvarima u lukama i zaštita okoliša od onečišćenja- prilikom rukovanja primjenjuju se posebni propisi koji se odnose na promet, skladištenje, korištenje te zaštitu mora od onečišćenja

- korisnik luke mora dostaviti zapovjedniku broda koji prevozi opasne tvari, operativne upute s informacijama o svim bitnim činjenicama i okolnostima za pristajanje i boravak broda u luci, zaštitnim sredstvima, opskrbi broda i sl.- ukoliko luka ili dio luke nije posebno opremljen za rukovanje opasnim teretom, zabranjuje se rad s takvim teretom- opasni teret: eksploziv, plin pod tlakom, ukapljeni ili otopljeni, zapaljive tekućine, krute tvari, tvari podložne samozapaljenju, tvari koje u dodiru s vodom razvijaju plinove, oksidirajuće tvari, radioaktivne tvari, korozivne tvari i dr.- deklaracija o opasnim tvarima (način rukovanja, pakiranja, transporta, potvrda o sposobnosti broda za prijevoz pojedine klase opasnih tvari, gaz, dužina, oznaka broda, državna pripadnost broda, plan smještaja opasnih tvari na brod…), brod ne može uploviti u luku prije nego mu lučka kapetanija na temelju podnesene deklaracije u pismenom obliku ne odobri uplovljavanje- rukovanje uljima – uljima se rukuje u petrolejskim lukama koje su s kopnene strane posebno označene i ograđene, a s vodene strane se postavljaju plutajuće naprave za sprječavanje širenja isteklog ulja po moru, tj. tanker mora biti ograđen za čitavo vrijeme boravka u luci

Sigurnosna zaštita trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet- istoimeni Zakon, RH je donijela taj Zakon- Zakon se primjenjuje na putničke brodove, uključujući brze putničke brodove, kao i na teretne brodove, uključujući i brze teretne brodove, od 500 BT i veće- stupanj sigurnosti za luke RH utvrđuje Ministarstvo unutarnjih poslova, a stupanj sigurnosti koji trebaju primjenjivati brodovi koji plove pod zastavom RH, utvrđuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za vanjske posloveStupanj sigurnosti 1: sigurnosna zaštita broda, nadzor nad ukrcajem/iskrcajem osoba i stvari, nadzor nad pristupom brodu, praćenje plovidbenih površina i područja oko broda, nadzor nad rukovanjem s teretom i brodskim zalihama…Stupanj sigurnosti 2: dodatne mjere zaštite utvrđene u planu sigurnosne zaštite broda i postupati u skladu s uputama odgovornih osobaStupanj sigurnosti 3: poduzimanje daljnjih potrebnih mjera zaštite

Poslovi traganja i spašavanja na moru- služba traganja i spašavanja ustanovljena je temeljem Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru, a sastoji se od:1) Stožer: praćenje propisa, donošenje financijskog plana za redoviti rad, dostavljanje izvješća Međunarodnoj pomorskog organizaciji, predlaganje i praćenja primjene sporazuma o suradnji traganja i spašavanja s drugim državama, sklapanje ugovora…2) Nacionalna središnjica traganja i spašavanja i nadzora plovidbe na moru – nalazi se u lučkoj kapetaniji Rijeka, dužna je održavati 24-satnu službu bdijenja, koja ima svog voditelja, te mora usklađivati operacije traganja i spašavanja 3) Podsredišnjica traganja i spašavanja na moru – uspostavljena je pri svim lučkim kapetanijama, lučki kapetan dužan je rukovoditi traganjem i spašavanjem koje usklađuje podsredišnjica traganja i spašavanja na moru; ispostave lučkih kapetanija ujedno su i obalne promatračke jedinice

ORGANIZACIJA TEHNIČKO-STRUČNIH POSLOVA SIGURNOSTI PLOVIDBE U RH

Hrvatski registar brodova (HRB)- javna tvrtka koja obavlja stručno-tehničke poslove od interesa za RH koji se odnosi na brodove i druge ploveće i plutajuće objekte s ciljem zaštite ljudskih života i imovine, kao i zaštite okoline na moru i unutrašnjim plovnim vodama- u obliku je društva s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Splitu, u vlasništvu RH- utvrđuje sposobnost za plovidbu, obavlja baždarenje brodova i određenih vrsta brodova i brodica, utvrđuje sigurnost kontejnera…

Plovput- trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću za održavanje pomorskih plovnih putova i radijske službe- obavlja poslove održavanja i uređenja plovnih putova te se bavi osiguranjem njihovog pravilnog rada, te obavlja poslove radijske službe na pomorskim putovima RH- društvo u vlasništvu države, sa sjedištem u Splitu, održava oko 1000 objekata pomorske signalizacije (svjetionici, obalna svjetla, svjetleće oznake…), a ima sjedišta plovnih područja i u PU, RI, ZD, ŠI, DU i Korčuli

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ)- temeljna ustanova za meteorologiju i hidrologiju na području Hrvatske- u aktivnosti je prognoze vremena, a bavi se i agrometeorologijom, humanom biometeorologijom, hidrološkom djelatnošću, zaštitom šuma od požara, praćenjem klime, zaštitom atmosfere, obranom od tuče…- Pomorski meteorološki centar sa sjedištem u ST pridonosi sigurnosti u svim segmentima plovidbe, brodarstva, ribarstva, istraživanja i nautičkog turizma Jadrana (posebna pozornost je usmjerena na klimu mora, klimatske podatke, potvrde o vremenu, prikaze vremena..)

Hrvatski hidrografski institut – hidrografska djelatnost obuhvaća izmjeru mora, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podzemlja, marinsku geodeziju, oceanologiju, geologiju i geofiziku mora, zaštitu okoliša…, a sve u cilju hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe morem; sjedište je u Splitu- obavlja znanstveno-istraživačke, razvojne i stručne poslove vezane za sigurnost plovidbe Jadranom, hidrografsko-geodetsku izmjeru Jadrana, izradu pomorskih karata i nautičkih publikacija, izdavačko-tiskarske poslove…

POMORSKA PLOVIDBA

Pravila o plovidbi- najznačajnija pravila su pravila o izbjegavanju sudara na moru te preporuke o plovidbenim rutama i razdvajanju plovidbe – Pravilnik o izbjegavanju sudara na moru

Kategorije plovidbe pomorskih brodova- pomorski brod može ploviti u sljedećim područjima kategorije plovidbe:1) Neograničena plovidba – međunarodna plovidba svim morima i vodama2) Velika obalna plovidba – međunarodna plovidba morima koja se nalaze između Gibraltarskog i Babelmandepskog tjesnaca, uključujući Crno i Azovsko more

3) Mala obalna plovidba – plovidba Jadranskim morem i dijelom Jonskog mora4) Obalna plovidba Jadranskim morem – međunarodna plovidba Jadranskim morem5) Nacionalna plovidba – plovidba unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem RH6) Nacionalna obalna plovidba – plovidba unutrašnjim morskim vodama RH7) Nacionalna priobalna plovidba – plovidba zaštićenim područjima unutrašnjih morskih voda RH i vodama koje su pristupačne s mora8) Lokalna plovidba – plovidba lukama, zaljevima, ušćima rijeka i jezerima

Kabotaža – prijevoz stvari i putnika iz jedne hrvatske luke u drugu koji mogu obavljati samo brodovi hrvatske državne pripadnosti. Kabotažom se ne smatra prijevoz osoba stranom jahtom ako se taj prijevoz obavlja bez naplate.

Pomorski plovni put- plovni put je morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta koji je, prema potrebi, i obilježen- plovni putovi RH moraju se uređivati, održavati njihova plovnost, postavljati na njima objekte za sigurno plovidbu i osiguravati njihovo ispravno funkcioniranje- sve se promjene moraju objavljivati u Oglasima za pomorce (društvo Plovput)

Balisaža – oznake kojima se obilježavaju bočne strane plovnih putova, prirodne i druge opasnosti za plovidbu.

Pomorska rasvjeta – skup pomorskih svjetala kojima je svrha orijentacija i označavanje opasnosti, postavljena su fiksno, dok balisaže uglavnom plutaju.

Signalizacija – dogovoreni sustav znakova za sporazumijevanje između brodova i između brodova, zrakoplova i signalnih postaja.

Radiotelekomunikacije – održavanje komunikacija koje se odnose na sigurnost plovidbe, održavanje ostalih komunikacija i određivanje lokacije broda.

PELJARENJE

Pojam i vrste peljarenja/pilotaža- vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH- pomorsko peljarenje može biti:1) Lučko – peljarenje broda u području luke od točno određene granice2) Obalno – peljarenje broda u dijelu obalnog mora do granice lučkog peljarenja3) Obvezno 4) Neobvezno

Peljarski brod ili brodica mora imati neprekinutu ravnu palubu s rukohvatom uzduž slobodnog dijela palube te odgovarajuće plovidbene sposobnosti kojima može nesmetano obavljati poslove pomorskog peljarenja u svim uvjetima u kojima je luka otvorena za promet brodova. Trup mora biti obojen plavom bojom s bijelom uzdužnom linijom širine 20 cm.

Pramac broda mora biti označen velikim slovom P bijele boje, a na nadgrađu ili boku mora na vidljivom mjestu biti istaknuta oznaka 'PILOT'.

Peljar – peljarenje broda može obavljati samo osoba s valjanom iskaznicom pomorskog peljara, što znači da ta osoba mora imati propisanu stručnu spremu, plovidbeni staž i položen stručni ispit za peljara te u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti ispunjavati uvjete propisane za članove posade brodova u službi palube. Peljar je dužan za vrijeme peljarenja voditi brod i davati stručne savjete zapovjedniku broda u vezi s vođenjem broda, njegovim privezom i sidrenjem, upozoravati na uvjete plovidbe i propise koji vrijede za područje na kojem se brod peljari.

POMORSKO DOBRO

Pojam pomorskog dobra- stvar koja pripada svim ljudima pa je u tom smislu neotuđivo, ne može biti objekt dosjelosti i ne može biti u prometu (kao i opće dobro)- stvar u javnoj uporabi, što omogućava svim građanima da se na jednak i ravnopravan način koriste pomorskim dobrom, uz uvjet da poštuju njegovu prirodu i namjenu- pomorsko dobro je opće dobro od interesa z RH, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom- na njemu se ne može stjecati pravo vlasništva- pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim; dijelom kopna smatraju se morska obala, luke, nasipi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka, kanali

Upotreba pomorskog dobra1) OPĆA – svako ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njeg.prirodi i namjeni2) POSEBNA – svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra

Koncesija – pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje fizičkim i pravnim osobama sukladno prostornim planovima. Za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, pravnim i fizičkim osobama daje se koncesijsko odobrenje. - na osnovi odluke o koncesiji davatelj koncesije i ovlaštenik sklapaju ugovor o koncesiji, kojim se uređuje bliža namjena za koju se daje koncesija, uvjeti kojima tijekom trajanja koncesije mora udovoljavati ovlaštenik koncesije, visina i način plaćanja naknade za koncesiju, jamstva, te druga prava i obveze davatelja i ovlaštenika koncesije. - oduzimanje koncesije – ukoliko ovlaštenik u određenom roku ne izgradi građevine ili druge objekte za koje mu je dana koncesija, ako se ovlaštenik ne pridržava propisa ili ne provodi uvjete koncesije, ako ovlaštenik ne iskorištava koncesiju ili je iskorištava za svrhe za koje mu nije dana ili preko mjere, ako ovlaštenik bez odobrenja izvrši na pomorskom dobru radnje koje nisu predviđene u koncesiji, ukoliko ovlaštenik nedovoljno održava ili zaštićuje pomorsko dobro itd.

- prestanak koncesije – određen je istekom vremena za koje je dana, odreknućem ovlaštenika koncesije prije isteka vremena određenog u odluci o koncesiji, smrću ovlaštenika koncesije, odnosno prestankom pravne osobe- koncesija se upisuje u upisnike koncesija- koncesijsko odobrenje – daje se na zahtjev na rok do najviše 5 godina za obavljanje djelatnosti na morskoj obali, unutrašnjim morskim vodama i teritor.moru RH

Upravljanje pomorskim dobrom- pomorskim dobrom upravlja RH neposredno ili putem jedinica područne samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave1) Redovito upravljanje – briga o zaštiti i održavanju pomorskog dobra u općoj upotrebi i ono se obavlja sukladno godišnjem planu2) Izvanredno upravljanje – sanacija pomorskog dobra izvan luka koja je nastala uslijed izvanrednih događaja

LUKA

Pojam luke, lučkog područja, nadgradnje i podgradnje- morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenja i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi- lučko područje – područje morske luke koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora koji se koriste za odvijanje lučke djelatnosti- lučka infrastruktura – operativne obale i druge lučke zemljišne površine, lukobrani i drugi objekti infrastrukture (vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska, cestovna mreža)- lučka suprastruktura – građevine na lučkom području (upravne zgrade, skladišta, silosi) te kapitalni prekrcajni objekti (dizalice)

Razvrstaj luka1) prema namjeni- luke otvorene za javni promet - luke posebne namjene - luke otvorene za međunarodni promet i - luke otvorene za domaći promet2) prema veličini i značaju RH luke otvorene za javni promet se dijele na:- luke osobitog gospodarskog interesa- luke županijskog značaja- luke lokalnog značaja2) prema djelatnosti- vojne luke- luke nautičkog turizma- industrijske luke- brodogradilišne luke- sportske

-ribarske

LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET OD OSOBITOG GOSPODARSKOG INTERESA ZA RH

Lučko područje- Vlada RH utvrđuje lučko područje u lukama u skladu s prostornim planom, s tim da se lučko područje može nalaziti na području više općina, gradova i županija

Lučka uprava- radi upravljanja, gradnje i korištenja luke otvorene za javni promet koja je od osobitog značaja za RH, osniva se lučka uprava- lučka uprava je neprofitna pravna osoba koja svojstvo pravne osobe stječe upisom u trgovački registar, a gubi svojstvo pravne osobe brisanjem iz tog registra- može stjecati prava i preuzimati obveze, a imovinu lučke uprave čine sredstva pribavljena od osnivača

Tijela lučke uprave1) UPRAVNO VIJEĆE – čine tri predstavnika Vlade RH, od kojih je jedan zaposlenik lučke kapetanije, jedan je predstavnik županije, jedan je predstavnik grada, tj. općine i jedan predstavnik svih ovlaštenih koncesija; upravno vijeće donosi godišnji program rada i razvoja luke2) RAVNATELJ – organizira, vodi rad i poslovanje lučke uprave, za svoj je rad odgovoran upravnom vijeću, ministru nadležnom za poslove pomorstva i Vladi RH

Prihodi - lučke tarife se sastoje od:1) lučke pristojbe – čini pristojba za upotrebu obale, brodska ležarina i pristojba za vez; plaćaju ih javni i hrvatski ratni brodovi, brodice i jahte; pristojba za vez plaća se za ribarski brod, jahte, ribarske, sportske ili druge brodice i plutajuće objekte2) lučke naknade – plaćaju korisnici luke za dobivene usluge u lukama otvorenim za javni promet

Lučke djelatnosti – privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih ili drugih brodica i plutajućih objekata, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i skladištenje roba i drugih materijala, ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila te ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovim djelatnostima u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (opskrba brodova, tegljenje brodova, servisi lučke mehanizacije, lučko-agencijski poslovi…)- koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti daje se na rok od 10 godina, daje ju lučka uprava na temelju javno prikupljenih ponuda- oduzimanje koncesije – kada ovlaštenik prestane obavljati djelatnosti za koje je dana koncesija, a time se narušava normalno djelovanje luke, kada ne plaća ili neuredno plaća naknadu za koncesiju, kada obavlja djelatnosti za koje nije dobio koncesiju, ne koristi koncesiju ili je koristi za svrhe za koje mu nije dana ili preko mjere; odluku o oduzimaju koncesije donosi lučka uprava i time prestaje pravo korištenja tog prostora

LUKE ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA

Lučko područje- Županijsko poglavarstvo utvrđuje lučko područje za sve luke otvorena za javni promet županijskog i lokalnog značaja na svom području u skladu s prostornim planom i iz suglasnost Vlade RH

Lučka uprava- radi upravljanja, gradnje i korištenja luke otvorene za javni promet koje su od županijskog i lokalnog značaja za područje svake županije, može se osnovati više lučkih uprava; osnivač lučke uprave je županija

Tijela lučke uprave1) UPRAVNO VIJEĆE – ima 5 članova, odobrava financijski izvještaj o radu i izvještaje o izvršenju godišnjeg programa rada i razvoja luke; donosi statut lučke uprave2) RAVNATELJ – imenuje upravno vijeće, a za svoj je rad odgovoran upravnom vijeću i županijskom poglavarstvu

LUKE POSEBNE NAMJENE- morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkog turizma, industrijska, brodogradilišna luka) ili državnog tijela (vojna luka)- odluku o osnivanju vojne luke donosi Vlada RH, a za ostale luke od županijskog značaja daje županijsko poglavarstvo

Upravni i inspekcijski nadzor- pravne i fizičke osobe koje podliježu nadzoru inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i osigurati uvijete za neometan rad- osoba je dužna privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta, odnosno obavljanje djelatnosti za vrijeme inspekcijskog nadzora, ukoliko se ne može utvrditi činjenično stanje- osobe su, na pisani zahtjev inspektora, dužne u zatraženom roku dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje nadzora- ukoliko inspektor u obavljanju inspekc.nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj, izdat će prekršajni nalog- prekršaji (novčana kazna) à ukoliko se pomorsko dobro ne koristi u skladu s odlukom i ugovorom o koncesiji, ako ovlaštenik koncesije ne poštuje odredbe o davanju usluga trećim osobama, ako se protupropisno koristi založno pravo za koncesiju, ukoliko se onečišćuje pomorsko dobro (tekući ili kruti otpad, fekalije, zauljene vode, ostatak tereta), ukoliko se prilikom iskrcavanja, ukrcavanja ili prekrcavanja mineralnih i drugih ulja ne poduzmu mjere za uspješno sprječavanje ispuštanja i istjecanja ulja (sprječavanje daljnjeg širenja)…

POMORSKI BROD

Pojam i vrste pomorskih brodova- plovni objekt za plovidbu morem čija je duljina veća od 12m i bruto tonaža veća od 15, a ovlašten je prevoziti više od 12 putnika; putnički brod je brod na mehanički pogon koji je

ovlašten prevoziti više od 12 putnika, a teretni brod je brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehaničkog goriva- tehnički plovni objekt je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, objekti za istraživanje i eksploataciju), plutajući objekt je pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, nije namijenjen za plovidbu (plutajući dok, plutajući restoran, plutajuće skladište..)- tanker za ulje – brod namijenjen prijevozu ulja u razlivenom stanju, a tanker za kemikalije – brod namijenjen prvenstveno za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju, dok je brod za ukapljene plinove namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju- ribarski brod je brod namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića u moru ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 12 m, a bruto tonaža veća od 15 m- jahta – plovni objekt za sport i razonodu, duljine veće od 12 m, za dulji boravak na moru, ne prevozi više od 12 putnika- brodica – plovni objekt namijenjen za plovidbu koji nije brod ili jahta, duljina veća od 2,5 m ili ukupne snage 5 kW- nuklearni brod – brod opremljen uređajem na nuklearni pogon- tegljač – brod namijenjen tegljenju ili potiskivanju plovnih objekata (potiskivač)- brod u gradnji / postojeći brod (brod koji nije u gradnji)- javni brod – namijenjen za djelatnosti od općeg interesa države, čiji je vlasnik ovlašten od države i koji služi isključivo u negospodarske svrhe- znanstveno-istraživački brod – za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanja - hrvatski ratni brod – pod zapovjedništvom Oružanih snaga RH, posada je vojna, vojna disciplina, vanjski znakovi prepoznavanja, hrvatska državna pripadnost- strani trgovački brod – ima stranu državnu pripadnost, za gospodarske svrhe- strani javni brod – negospodarske svrhe, nije ratni brod, u korištenju strane države- strani ribarski brod – strana država, ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na mor.dnu- strani ratni brod – ratna mornarica, strana država, raspoznavanje, vojna posada…- sastav stranih ratnih brodova – više brodova koji plove pod zapovjedništvom 1 zapovjednika)- strana jahta – plovni objekt za sport i razonodu, strana državna pripadnost

ELEMENTI ZA INDIVIDUALIZACIJU BRODOVA

Državna pripadnost- brod ima pravo vijanja zastave države čije je pripadnosti, a ostale države su obvezne priznati tu zastavu, ali samo ako brod plovi pod zastavom samo jedne države- odrediti državnu pripadnost je pravo svake države- koristi se kao kriterij podvrgavanja broda i ljudske zajednice na brodu kontroli i jurisdikcije države zastave- država zastave broda mora osigurati sigurnost broda i posade- materijalni (vlasništvo broda, mjesto građenja i nacionalni sastav posade; nužni su za stjecanje državne pripadnosti; ne smije se dati svoja državna pripadnost dok brod ima pripadnost neke druge države, niti brod može mijenjati svoju zastavu za vrijeme putovanja ili u luci) i formalni (upis u upisnik brodova) preduvjeti- zastava pogodnosti – zastava države koja dopušta registraciju stranih brodova uz uvjete koji su iz određenih ekonomski razloga, pogodni i oportuni kako za vlasnike brodova ili za one koji njima upravljaju, tako i za države takvih zastava; nema primjerene kontrole države; borba

protiv zastava pogodnosti – Međunarodna federacija transportnih radnika (jer smatraju da su to brodovi loših i neodgovarajućih uvjeta rada i života pomoraca)

Ime i oznaka broda- pored zastave, zakonom je određeno da brod mora imati ime ili oznaku- ime broda određuje ministarstvo nadležno za pomorstvo za prijedlog vlasnika broda- u prijedlogu treba predložiti tri imena između kojih će spomenuti organ izabrati ono što će ga svojim rješenjem dati brodu- ako ni jedno od predloženih imena nije pogodno za brod, ministarstvo će zatražiti nova tri imena od strane podnositelja prijedloga- ime broda mora biti ispisano na objema stranama pramca i na krmi bojom što se vidno razlikuje od one kojom je brod obojen- veličina slova: najmanje 10 cm, a ime se mora vidjeti pročitati i s veće udaljenosti- oznaka broda sastoji se od kratice plovnog objekta, odnosno riječi koja upućuje na njegovu namjenu i broja koji označava redni brod iz popisa plovnih objekata iste vrste pod kojim je plovni objekt upisan- oznaka mora biti ispisana na objema stranama pramca

Luka upisa- pomorski brod mora nositi ime luke upisa- luka upisa je luka na čijem je području sjedište lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan- mora biti ispisana na krmi, ispod imena broda, bojom koja se vidljivo razlikuje od boje kojom je brod obojen

Pozivni znak- broj koji ima radiotelegrafski i radiotelefonski uređaj mora imati pozivni znak- taj je znak identičan s pozivnim znakom radiopostaje- sastoji se od slova, brojeva i drugih oznaka identifikacije

Upis brodova- upisnici brodova su javne knjige, svatko ih može razmatrati i prepisivati, a može se tražiti i izvadak iz upisnika, kao i prijepis isprava iz zbirke isprava- lučka kapetanija vodi upisnik brodova te je dužna, uz naknadu, osobi koja to zahtjeva izdati potvrdu o stanju upisa u registar brodova te prijepis isprava- brodu upisanom u upisnik pom.brodova izdaje se upisni list koji služi dokazivanju hrvatske državne pripadnosti, namjene broda i područja plovidbe- uvjeti za upis u upisnik brodova – u upisnik brodova mora se upisati brod koji je u cjelini u vlasništvu hrvatskog državljanina s prebivalištem u RH ili pravnih osoba sa sjedištem u RH; u upisnik brodova može se upisati brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasništvu stranog državljana, osobe bez državljanstva ili hrvatskog državljanina s prebivalištem u inozemstvu, ako je brodar tog broda hrvatsko poduzeće ili druga pravna osoba sa sjedištem u RH ili hrvatski državljanin s prebivalištem u RH