poČetci „dugog“ ili „kamenitog“ putovanja ... vukas.pdfkrize, nastojanjima posredovanja u...

B. Vukas, ml., T. Dagen: Početci „dugog“ ili „kamenitog“ putovanja Republike Hrvatske prema Europskoj uniji...

425

UDK: 339.923:061.1>(497.5:4EU) 341.218(497.5:4EU) 341.176(497.5:4EU) Primljeno:veljača2019. Pregledni znanstveni rad DOI: 10.32984/gapzh.10.1.18

Dr. sc. Budislav Vukas, ml. ∗

Dr. sc. Tomislav Dagen ∗∗

POČETCI „DUGOG“ ILI „KAMENITOG“ PUTOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE PREMA EUROPSKOJ UNIJI, 1990. – 1991. –

PRAVNOPOVIJESNA GLEDIŠTA

Procesi pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU-a iznimno su kompleksni i vrlo specifični u odnosu na većinu država srednjoeuropskog i jugoistočnoeuropskog prostora. U usporedbi sa svim državama članicama koje su EU-u pristupale u veliku proširenju 2004. te 2007. RH susretala se s mnogim bitno drukčijim izazovima, pa nije rijetko da su se u brojnim napisima pristupanja RH EU-u upotrebljavali najrazličitiji atributi kao ‘dugo putovanje’ (M. Staničić) ili ‘kamenito putovanje – Steiniger Weg’ (G. Sander, B. Vukas, ml.) i drugi.

Pristupanje RH euroatlantskim integracijama i njezin povratak u zapadnoeuropski civiliza-cijski krug bio je cilj gotovo svih novoformiranih političkih stranaka i intelektualnih krugova 1990., kao i novog vodstva Republike Hrvatske izabrana na prvoj sjednici višestranačkog Sa-bora 30. svibnja 1990.

Jugoslavenska kriza te sve otvorenija velikosrpska agresija i rat protiv Republike Hrvatske bitno će determinirati odnose RH i tadašnjeg EEZ-a. Tako će sadržaj njihovih početnih odno-sa biti poglavito uvjetovan pokušajima EEZ-a i drugih europskih organizacija za ublažavanje krize, nastojanjima posredovanja u prvim oružanim sukobima i doprinosima uspostavi mira u vremenu otvorene agresije koja će prijetiti opstanku same države.

Autori ovog rada preko pravnih izvora institucija EEZ-a, odredaba tadašnjega europskog pra-va te međunarodnog prava pokušat će pokazati početke odnosa RH i EEZ-a, napose nakon proglašenja državne neovisnosti 8. listopada 1991. Cilj je navedena istraživanja predstaviti ulogu EEZ-a u tim vrlo specifičnim bilateralnim odnosima i važnost svih tih zbivanja za krea-ciju daljnjih odnosa, osobito nakon međunarodnog priznanja RH.

Ključne riječi: EEZ; posredovanje; diplomacija; međunarodno priznanje.

* Dr.sc.BudislavVukas,ml.,redovitiprofesornaKatedrizapovijestpravaidržavePravnogfakultetaSveučilištauRijeci(Full Professor, Chair of the History of Law and State, Faculty of Law, University of Rijeka): [email protected]:orcid.org/0000-0003-0976-9169∗∗ Dr. sc. Tomislav Dagen, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku (The Academy of Arts and Culture in Osijek): [email protected]

Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. X, 1/2019.

426

1. UVOD – PET GODINA OD „POVRATKA KUĆI“

„DobrodošliuEuropskuuniju,dobrodošlikući!“biojezaključakgovoraštogajenazagrebačkomTrgubanaJosipaJelačićausvečarskojprigodiulaskaRHuEuropskuuniju1.srpnja2013.izrekaoMartinSchulz,tadanadužnostipredsjednikaEuropskogparlamenta.1Biojetovrlosimboličantrenutakokončanjaduga,izazovnaibremeni-tavremenapridruživanjaRepublikeHrvatskeEuropskojuniji,čijihsepetgodinaobi-lježavauovimmjesecima,simperativimarezimiranjaprvihpostignućahrvatskogačlanstva.

„Povratakkući“svakakojeizrazkojivrlopreciznoprikazujehrvatskipoložajustruk-turimeđunarodnihodnosa,ali iuopćemupovijesnomkontekstu.Ohrvatskojpri-padnosti i dubokoj ukorijenjenosti u europski kontekst mnogo je pisano, a argume-nata je obilje te su oni jasni i nedvosmisleni.2Hrvatskajeusvimpovijesnimrazdoblji-maivremenimaslijedilazadanostieuropskogprostoraiidentitetai,unatočmnogimsasvimposebnimizazovimaskojimasesuočavala,tejevrijednostinastojaladijelitiiartikulirati.Njezinajedržavailidržavnost3 uvijek svezana modelom europskih od-nosanjezinavremena,odsrednjovjekovnogasamostalnogkraljevstvadorazličitihoblikapersonalnihirealnihunija.HrvatskuzahvaćajuilomoviXVI.iXVII.stoljećakojićevoditiurušavanjueuropskogakršćansko-univerzalističkogkonceptaimoder-nimrazdobljimasnovimdiplomatskimrealitetimačijićepočetakoznačitiVestfalskimir1648.Iuizgradnjihrvatskihinstitucijainjihovemodernizacijesnažanjeutjecaj„europskejezgre“4kojijeunatočrazličitugospodarskomrazvitkuhrvatskihzemaljaneupitan.Naovomemjestunemožemoulazitiudaljnje idubljeanalizehrvatskepripadnosti zapadnome i srednjoeuropskome civilizacijskom krugu, no upravo je propitivanje te pripadnosti bilo vrlo aktualno u godinama hrvatskoga „dugog puto-vanja“5premapunopravnomčlanstvuuEU-u.Onjimasevrlo izvornoirelevantnoraspravljaloumnogimintelektualnimžarištimaisegmentimahrvatskogadruštva.6

PosebanintereszahrvatskočlanstvoueuropskimintegracijamaiunatočaktualnimizazovimapredkojimasedanasnalaziEU–osimnaznačenepovijesnepripadnosti

1 „Prvidanvelikeprilike–dobrodošlaHrvatska,dobrodošlakući“,„Novilist“,1.srpnja2013.,str.4i5(broj21.425,godinaLXVII).2 Čepulo 2012.3 Vukas, ml. 2017. 4 TajizrazrabiDaliborČepulokojirazmatraiuspoređujeprocesemodernizacijehrvatskihdržavnihinstitucijaonimeuropskim.VidivišeČepulo 2003, 13 i dalje.5 MnogisuizraziiatributirabljeniukontekstuprocesapridruživanjaRHEuropskojuniji.Kaopri-mjeruovomradunavodimo„DugoputovanjeHrvatskeuEuropskuUniju“,premaStaničić 2005; u radu serabiiizraz„kamenitoputovanje“,vidiSander; Vukas, ml.2009.StvarajućistrukturudvadesetgodinapovijestisamostalneHrvatske,IvoGoldsteinrazdobljenakon2000.godineodređujenaslovom:„NaputupremaEU:nada,razvojikriza“,Goldstein 2010, 285 i dalje.6 Zaprimjermožemonavestitematskibrojčasopisa„Kolo“MaticeHrvatske;„Kolo“–ČasopisMaticeHrvatske,prosinac2004.


427

Hrvatske europskom kontekstu – potaknut je i vrlo posebnim i kompleksnimprocesima„dugogputovanja“,kojejeuusporedbisdrugimdržavamačlanicamaEU-aiznekadašnjegaIstočnogbloka,bilosasvimspecifičnoipotpunoneusporedivo.IakojepridruživanjeRHbiojedanodtemeljnihciljevavelikevećinepolitičkihstranakakoje nastaju 1989./1990. te konzekventno tomu i nove hrvatske demokratske vlasti konstituirane30.svibnja1990.,ukupnićeizazovinavedenihprocesabitivrlosloženi.U prvom redu naznačeni su izazovi bili vezani za kompleksnost jugoslavenskekrize, raspad države te velikosrpsku agresiju protiv Republike Hrvatske i Bosne iHercegovine,insuficijentnosthrvatskihdemokratskihmehanizamaidemokratskogfunkcioniranja državnih institucija nastao zbog nepostojanja hrvatskeparlamentarne kulture; ali i vrlo složenih posljedica navedenih trendova, naposegospodarskihaliidiplomatskih(čakineuobičajenihbilateralnihsporovanevezanihzaprocespristupnihpregovoraRHsEU-om).Svesutoteknaznačenirazlozizbogčega je hrvatsko „dugo putovanje“ trajalo više od dva desetljeća unatoč visokimpočetnim pozicijama. Jer hrvatska je država 1990. bila gotovo najrazvijenija uusporedbisdrugimdržavamakojesuisticalejednakevanjskopolitičkeciljeve.

PočetaknovihbilateralnihodnosaRHiEEZ-apronalazimotekuokolnostimaslože-nosti jugoslavenskekrize iakosuodnosibivšejugoslavenskefederacije iEEZ-apo-stojaliiznatnoprije.Vrijemepočetakatihodnosaipaknijeimalonikakveatributeoptimizma.SnažnapotporaeuropskihdržavaopstojnostiidemokratizacijiJugosla-vije,izbjegavanjebilokakvihpregovoras„dijelovimajugoslavenskedržave“,kakojetonaveoJacquesPoosuljeto1991.,nisudavalinikakveizglede.7Teškojetoustvrditi,alisloženostjugoslavenskekrizeiokrutnostvelikosrpskeagresijebitćeoničimbenicikojićeiniciratiiartikuliratiodnoseRHuEU-u.

2. TEMELJNO O DIPLOMATSKIM ODNOSIMA SFRJ-A I EEZ-A – PRETPOSTAVKE STVARANJA BILATERALNIH ODNOSA RH S EUROPSKIM INTEGRACIJAMA

KakobismomogligovoritiodiplomatskimodnosimaizmeđuRepublikeHrvatskeiEuropskeekonomskezajednicespočetka90-ihgodinaprošlogastoljeća,valjauzetiu razmatranje i razumjeti one činjenice koje upućuju na opću genezu (povijesnislijed)odnosaEuropskeekonomskezajednicesovdašnjimprostorom.Utomsmislutreba jasno i nedvosmisleno naznačiti da je dugogodišnja diplomatska suradnjaEuropskeekonomskezajedniceibivšeJugoslavijepostojalaudugomrazdoblju.Iztih će odnosa spletompolitičkih i drugih geopolitičkih/pravnih okolnosti (oružanisukob/rat/ratovi) proisteći diplomatski odnosi Europske ekonomske zajednice iRepublikeHrvatskekaosuvereneimeđunarodnopriznatedržave.

7 NavedenopremasjećanjimaVladimiraŠeksa,uvrijemenavoda(1991.)potpredsjednikaHrvatskogsaboraičlanaUstavnogsudaSFRJ-a,Šeks2015,166.


428

Kako bi se mogla stvoriti jasna slika diplomatskog/vanjskopolitičkog postupanjaEuropskeekonomskezajednicespočetka90-ihgodinadoprijelomnog25.lipnja1991.,valjaupozoritinačinjenicudajeEuropskaekonomskazajednicasbivšomJugoslavijom2. prosinca 1967. godine zaključila Deklaraciju o međusobnim odnosima8, a 1968. godineotvorenajeStalnamisijapriEuropskojekonomskojzajedniciuBruxellesu,čimejenedvojbenoiskazanajasnapolitičkavoljaoizgradnjimeđusobnihodnosa.Političkaporuka stvaranja diplomatskih odnosa bila je bez dvojbe vezana za geostrateškipoložajbivšeJugoslavijeuvremenublokovskepodjeleEurope.9Geopolitičkeokolnostihladnoratovske podjele utjecat će na ekonomske, kao i na diplomatske odnoseEuropske ekonomske zajednice i bivše Jugoslavije.U smislu afirmacije specifičnostipoložaja Jugoslavije u geopolitičkim okolnostima Europska ekonomska zajednicas bivšom će Jugoslavijom 1970. i 1973. godine sklopiti nepreferencijalni trgovinskisporazum,čimećebivšaJugoslavijadobitipovlaštenstatussrecipročnimkoncesijamate će biti uključena u sustav opće sheme preferencijala.10 Takvi ekonomski odnosi rezultirat će vanjskopolitičkom/diplomatskom akcijom otvaranjem Stalne misijeEuropske ekonomske zajednice u Beogradu krajem 1980. godine.11

Razvoj događanja u Jugoslaviji s početka 80-ih godina iznjedrit će prvo vanjsko-političkopostupanje/praćenjestanjauzemlji ipraćenjeodnosakojinadilazeeko-nomsku razinu bilateralnih odnosa i ne nalaze se u sferi ekonomskih odnosa izme-đuZajedniceiJugoslavijepremasporazumuosuradnji.Tojevidljivouizražavanjuzabrinutosti pojedinih tijela Europske ekonomske zajednice zbog demonstracija na Kosovu1981.godine,konkretnouRezolucijioKosovuEuropskogparlamentaod17.rujna 1981. godine.12

8 OzaključenojDeklaracijiizmeđuEEZ-aibivšeJugoslavijevidivišenamrežnojstranicihttp:/www.eubrussels.mfa.gov.rsrs/lat/doktext.php?subaction=showfull&id=1379508889&ucat=206&temčla-te=MeniENG&/(2.11.2018.).9 UpravočinjenicuvažnageostrateškogpoložajabivšeJugoslavijeuvremenublokovskepodjeleEu-ropeprimjećujuiArtisien,F.R.PatrickiHolt,Stephenu:YugoslaviaandtheEECinthe1970’s,Journal of Common Market Studies,vol.18,4,1980,355–369.Uistomtekstuautorinavode:„ProširenjeograničenihtrgovinskihpovlasticatrebalojedapodržinezavisnostJugoslavijeodIstočnogblokaiproširiutjecajEEZnajednuodtampondržava.“10 Trade Agreement between the European Economic Community and the Socialist Federal Republic of Yu-goslavia, OJ L, 224, 13. kolovoza 1973. Dostupno na http://europa.eu/rapid/press-releas_MEMO-85-92_en.htm./2.11.2018.OsamompotpisanomTrgovinskomsporazumuizmeđuEuropskeekonomskezajednice ibivše Jugoslavijevidi iuBulletin of the European Communities, 7/8, 1973, volume 6, 62–63. TakođerosadržajutrgovinskihsporazumaizmeđuEuropskeekonomskezajedniceibivšeJugoslavijevidivišeuYugoslavia and the European Community, Europe information, Spokesman’s Group and Directorate General for information, Bruxelles, 20/79, srpanj 1979., 4.11 Europe information, Commission of the European Communities, Directorate-General Information, Commu-nication, Culture, The European community and Yugoslavia, srpanj 1988., 13.12 European Communities, European Parliament, Working Documents, 1981-1982., 17. rujna 1981., Document 1-500/81, Motion for a resolution tabled by Mr Israel, Mr Remilly, Mr Habsburg, Mrs Maij-Weggen, Mr Pannella, Mrs Rabbethge, Mr Barbi, Lord Bethell, Mr Janssen van Raay, Mr Luckerand, Mr Diligent, pursuant to Rule 47


429

Kako je ekonomska/gospodarska i politička kriza u Jugoslaviji sredinom i s kraja80-ih godina bila sve izraženija i sve se više intenzivirala, Europska ekonomskazajednicapočela jeodprimarnemisije iprimarnogodnosa s Jugoslavijomvažnijisadržaj odnosa usmjeravati i na politička pitanja/zbivanja koja su se u glavnojmjeri odnosilana sveobuhvatnost političke i gospodarske krize i ukupna stanjauzemlji.Uprilognavedenojprosudbi ide i činjenicazbivanja izožujka1988.godinevezana za sastanak ministara vanjskih poslova Europske ekonomske zajednice i izjave zapadnonjemačkog ministra vanjskih poslova Hans-Dietricha Genschera ipredsjednikaEuropskekomisijeJacquesaDelorsa,kojisuostalekolegeupozorilidaje„Jugoslavijapredgospodarskimslomom,paimogućimpolitičkimraspadom.“13

3. NOVE DIMENZIJE JUGOSLAVENSKE KRIZE 1990./1991. – PRVE NAZNAKE ODNOSA RH S EEZ-OM

Političkiraspadidisolucijajugoslavenskefederacijeodvijatćeseusporednosrazvo-jemdogađanjanaeuropskomegeopolitičkomobzorjuskraja80-ihgodina,gdjećezbogslabljenjautjecajaSovjetskogSavezanazemljeIstočnogblokadoćidorazvojaprvihdemokratskihprocesa.Valdemokratskihpromjenazahvaća i jugoslavenskeprostore,kojiimajusvojeposebnostiuodnosunanavedeniIstočniblok.Tusejav-ljaju i razvijaju osobiti i različiti oblici nacionalizma kod pojedinih republika, kojisubiliusuprotnostisunitarizmomilipotporanjemu,aštoćevoditi jačanjukrize,početcimaoružanihsukoba,ratuiratovima.Uokolnostimasloženihzbivanjapro-uzročenihpadomBerlinskogzidaiotvaranjaistočneEurope,Europskaekonomskazajednicapitanjimapočetakajugoslavenskekrizeiprvihnaznakadisolucijejugosla-venskefederacijenijedavalavažnostprioritetnavanjskopolitičkogpitanja.OsnovnesuintencijenjezinevanjskopolitičkeakcijeusmjerenepremapitanjimaujedinjenjaNjemačke,stanjuuSovjetskomSavezuiposlijetijekom1990.stanjuuPerzijskomzaljevu.BašćesečinjenicajavnogaisnažnaneslaganjanajvećihzapadnoeuropskihsilauvezisbudućnostiNjemačkejasnoodraziti,kakonavodiGlaurdić,ina„koordi-nacijunjihovihakcijauvezisasituacijomuJugoslaviji“.14

Promjenepoložajaoslabljenejugoslavenskedržaveuokolnostimaslomaistočnogsvijeta, SSSR-a imonolitnoga komunističkogbloka tenestanakposebnapoložajainjezinameđunarodnogutjecajabitnoće izmijeniti injezindiplomatskipoložajsEEZ-om,aliiinteresZajednicepremaJugoslaviji.Jugoslavijatimepotpunogubisvoj

of the Rules of Procedure on the situation in Kosovo, Yugoslavia. Dostupno na http://aei.pett.edu/62663/1/EPWD_2pp_B10_78.pdf (3. 11. 2018.).13 Glaurdić 2011,23,acitiranopremaPalmer,John:YugoslaviaClosetoDisintegration:EECMinistersgetWarningsonBelgrade’sPredicament,Guardian,7.ožujka1988.14 Ibid., 72, 73.


430

„posebni tretman“upercepciji zapada15, a sve teokolnostiutjecat će inagubitakgeostrateškog interesa Sjedinjenih Američkih Država za jugoslavensko područje.Onesadasvojfokusvanjskopolitičkihinteresa(kaoiEuropskaekonomskazajednica)prenosenadogađajeuSovjetskomSavezu,NjemačkojtePerzijskomzaljevu.16

Val demokratskih promjena koje su zahvatile napose zapadne jugoslavenske republike, procesi konstituiranja nove hrvatske demokratske vlasti u drugoj polovici 1990. i s početka 1991. godine odvijat će se usporedno s pobunomdijelasrpske nacionalnemanjine u RepubliciHrvatskoj.17 Usporedno se odvijaju složeniprocesi radikalizacije jugoslavenske krize i slabljenja njezinih institucija. U tim je okolnostimapočetakoružanepobunedijelasrpskenacionalnemanjineuRepubliciHrvatskojprotivlegitimnoidemokratskiizabranevlastiod17.kolovoza1990.godineoznačiopočetakdeklariranjaiiskazivanjapolitičkihstajalištakojanisuisključivalanioružaneatribute.Politička/diplomatskaakcijailisamdiplomatsko-vanjskopolitičkiodnosEuropskeekonomskezajedniceuodnosunatakavrazvojdogađajauslijeditće na rimskom sastanku Vijeća Europske ekonomske zajednice održana 27. i 28.listopada 1990. godine gdje će se ona zaključkom „izjasniti za politiku očuvanjajedinstva jugoslavenske federacije, pružanja potpore političke i ekonomskedemokratizacijeizaštiteljudskihprava“.18

Napetosti i ekscesi, kojioznačujudogađajeuRepubliciHrvatskojuprvojpolovici1991.,zbogjugoslavenskedržavnekrize isrpskeunitarističke/velikosrpskepolitičkeekspanzijeprerastćeuprveoružanesukobeizmeđuhrvatskihredarstvenihsnagaipobunjenihparavojnihsnagadijelasrpskenacionalnemanjine (Pakrac, 1.ožujka1991.;Plitvice,31.ožujka1991.;BorovoSelo,2.svibnja1991.).TećečinjeniceutjecatinapostupnivanjskopolitičkiidiplomatskiaktivizamEuropskeekonomskezajedniceuodnosunaprostorbivše Jugoslavije, pa i samostalnonaRepublikuHrvatsku.UkonkretnomsmisludiplomatskiodnosiEuropskeekonomskezajedniceiRepublike

15 Woodward 1995, 104. 16 U prilog tezi da je bivša Jugoslavija izišla iz zone geopolitičkog interesa Sjedinjenih AmeričkihDržavaskraja80-ihipočetka90-ihgodinavidjeti tekst pod nazivom The Break up of Yugoslavia, 1990-1992kojiseodnosinaraspadJugoslavijenaslužbenimmrežnimstranicamaVladeSjedinjenihAme-ričkihDržava.Dostupnonahttps://history.state.gov/milestones/1989-1992/breakup-yugoslavia (6. 11. 2018.).17 Neprihvaćanječinjenicenovehrvatskepolitike,auimezaštitepravasrpskognarodaiprovodećiek-spanzionističkuvelikosrpskupolitiku,SkupštinaopćineKnin27.lipnja1990.godinedonijelajeodlukuoosnivanjuikonstituiranjuZajedniceopćinasjeverneDalmacijeiLikesasjedištemuKninu.Opočet-kupobunevidivišeunavodimaBorisavaJovića:„SadaseradietničkakartasrpskogprostoranaročitouBiHiHrvatskoj,dasejasnoprikažeteritorijagdjesuSrbiuvećini:OdŠibenikaprekoLike,Bosanskekrajine,poredSavedoBijeljine,svudasuSrbiuvećini.“OtomeviševidiJović 1996, 193. Kao i Odluku o osnivanjuikonstituiranjuZajedniceopćinesjeverneDalmacijeiLike,Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik, br. 12/90.18 Special meeting of the European Council Reproduced from the Bulletin of the European Communities, No. 10/1990, 10.


431

Hrvatske s prve polovice 1991. godine proizlazili su kao rezultat dvotračnogdjelovanja/događanja – 1. naznake dezintegracije jugoslavenske federacije i željaRepublikeHrvatskezanovimbudućimodnosimaizmeđujugoslavenskihrepublikasmogućnošćustjecanjaneovisnostii2.korištenjediplomacijomEuropskeekonomskezajednice u službi utvrđivanja svih činjenica i „smirivanja“ stanja – naznakekorištenjameđunarodnopravnimmehanizmima zapostizanjemira. Prvi rezultativanjskopolitičkog aktivizma Europske ekonomske zajednice mogu se tražiti uzbivanjimaod26.ožujka1991.godinegdjećeministrivanjskihposlovauSenningenudonijetiDeklaracijuipredstavitisvojpolitičkistavpremadogađajimauJugoslaviji.19

NeposrednoutvrđivanječinjenicaostanjuubivšojJugoslavijiimatćemoprviputudiplomatskomposjetueuropsketrojkekaojošneformalnapolitičkogtijelaeurop-skepolitičkesuradnjeisameZajednicenačelusluksemburškimministromvanjskihposlovaJacquesomPoosom,nizozemskimHansomvandenBroekomitalijanskimGiannijemdeMichelisom4.travnja1991.godineuBeogradu,gdjesuseopolitičkojsituaciji i samomstanjuu jugoslavenskoj federacijiupoznali isključivoususretusAntomMarkovićem,predsjednikomSIV-aiBudimiromLončarom,ministromvanj-skihposlovabivšegSFRJ-a,doksespredstavnicimaRepublikeHrvatskeiSlovenijenisu htjeli sastati.20

DramatičanrazvojdogađajauRepubliciHrvatskojusvibnju1991.godine(2.svibnja1991. godine smrt 12 redarstvenika u Borovu Selu) rezultirat će političkim stavomEuropskeekonomskezajedniceod8.svibnja1991.godinegdjećeslužbenomizjavomZajednica početi medijatorsku infiltraciju u odnosu na prostor bivše Jugoslavije:„Zajednica i njezine države prate s najvećom zabrinutošću najnovija zbivanja uJugoslaviji,tedasuosjećajugubitakljudskihživota…Zajednicainjezinedržavečlaniceupućuju hitan poziv svimaonimau institucijama i tijelima zemlje s imperativomnjihova djelovanja u skladu s vladavinom prava, a kako bi se osiguralo njihovo normalnofunkcioniranje.“21 Nastavno na samu izjavu, a s obzirom na nezaustavljivu disolucijujugoslavenskefederacijeusvibnju1991.godinekadosimoružanihsukobadolaziidojačanjaustavnekrizeneizglasavanjem/suspenzijomStjepanaMesićazapredsjednika Predsjedništva SFRJ-a, nepostizanja dogovora između republika obudućimodnosimaiuređenjudržavnezajednice,diplomacijaEuropskeekonomskezajednice preuzima medijatorsku ulogu te sada možemo govoriti i o prvomuključivanjunekemeđunarodne institucijeu rješavanje krize.Konkretno,drugim

19 UprihvaćenojDeklaracijieuropskapolitičkasuradnjanavodidaZajednicainjezinedržavečlanicepratesnajvećomzabrinutošćustanjeu Jugoslaviji tedapotičunaporeza rješavanjeustavnekrizedijalogom,asveuokvirimajedinstveneJugoslavije.OsamojDeklaracijividivišeuDeclaration by the Informal European Political Cooperation Ministerial Meeting on Yugoslavia, Châteu de Senningen, 26 March 1991, Document 4b/61 u European foreign policy, Key documents, ur. Hill, Smith, 2000, 362.20 OposjetutrojkeBeograduvidivišeuMeier 1999, 211.21 Statement concerning Yugoslavia u EPC Bulletin, 1991, vol. 7, 91/126, 226, 227.


432

posjetomBeogradu 29. i 30. svibnja 1991. na najvišoj razini Europske ekonomskezajednice(JacquesDelorskaopredsjednikEuropskekomisije i JacquesSanterkaopredsjednikEuropskogvijeća),onaćediplomacijomotvoriti/datinaznakukorištenjameđunarodnopravnim mehanizmima koji će proizići iz njezinih pravnih izvora(primarnog(Osnivačkiugovori)isekundarnogprava–međunarodnopravnenorme)usmislupostizanjavanjskopolitičkihciljeva,atojeupravljanjekrizom.Upravoćesestogau idućemrazdobljuEEZkoristitiposredovanjemkaomeđunarodnopravnimmehanizmomu smislupostizanjamira. Izloženimodelimirna rješavanja sporovaproizišlisuizPoglavljaVI.,članka33.PoveljeUN-a(„Strankesvakogsporakojegbinastavljanjemoglodovestiuopasnostodržavanjemeđunarodnogmiraisigurnostimoraju, prije svega, tražiti rješenje s pomoću pregovora, ankete, posredovanja,mirenja, arbitraže, sudskog rješavanja, obraćanja regionalnim ustanovama ilisporazumima,ilispomoćudrugihmirnihsredstavapremavlastitomizboru.“).22

Nedostatak pune potpore Europske ekonomske zajednice demokratskim snagama u Republici Hrvatskoj, kao i ostalim zemljama bivšega Istočnog bloka, a koje jeupravo proizlazilo iz vanjskopolitičkog djelovanja same Zajednice (deklaratornei neobvezujuće Deklaracije o Jugoslaviji i pružanju potpore demokratskoj ijedinstvenoj Jugoslaviji23) usmjerit će hrvatske diplomatske aktivnosti u svibnjui lipnju 1991. godine prema pojedinačnim diplomatskim susretima s čelnicimanjezinih zemalja članica, kao i drugim europskim zemljama. Dokaz navedenojčinjenicimožemopronaćiumnogimmemoarskimzapisima,amiovdjeizdvajamozapiseakademikaDavorinaRudolfakojikronološkinavodivanjskopolitičkesusretepredsjednika RepublikeHrvatske iliministra vanjskih poslova tijekomnavedenihmjeseci(Budimpešta,London,Rim,Vatikan,Beč).24

4. BRIJUNSKA DEKLARACIJA – DIPLOMACIJA KAO ODRAZ UPORABE MEĐUNARODNOPRAVNIH MEHANIZAMA UPRAVLJANJA KRIZOM

U prethodnom poglavlju analizirali smo diplomatske odnose Europske ekonomske zajednice i bivše Jugoslavije do 25. lipnja 1991. godine, iz kojih će postupno zbogdisolucijskih procesa jugoslavenske federacije i razvoja događaja na njezinu

22 OPovelji UN-a vidi više namrežnoj straniciMinistarstva vanjskih poslova RepublikeHrvatske,dostupno na http://www.mvep.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/ugovori/povelja_un_hr.pdf (6. 11. 2018.).23 NakonposjetavisokedelegacijeEEZ-aBeograduEuropskaekonomskazajednica,tj.europskapo-litičkasuradnja8. lipnja1991.godineopetovano jedonijela još jednuDeklaracijukojomZajednicaprovodipolitikuvjerovanjauopstojnostJugoslavije,odnosnoneuviđadajeprocesdisolucijenezau-stavljividasvepolitičkeokolnostigovoreonemogućnostiočuvanjazajedničkedržave.OnavedenojDeklaracijividivišeuStatement concerning Yugoslavia u EPC Bulletin, 1991, vol. 7, 91/126, 298, 299.24 Odiplomatskoj„ofenzivi“/aktivizmuvanjskepolitikeRepublikeHrvatsketijekomsvibnja i lipnja1991.,vidivišeuRudolf 1999, 205–233.


433

području (državnakriza,početakoružanihsukoba)početinovadimenzijaodnosaEuropskeekonomskezajedniceiRepublikeHrvatskeuslužbisprječavanjasukobaipostizanjamira–upravljanjakrizom.Razvojdogađajakojisusezbivalido25.lipnja1991.,poglavitoonihkoji ćeuslijeditiprvihdananakon25. lipnja1991.godinekadjedošlodoproglašenjaneovisnostiRepublikeHrvatskeiRepublikeSlovenije,akaoreakcija na navedene odluke bio je i desetodnevni rat25uRepubliciSloveniji,europskauloga i želja za upravljanjem krizom realizirat će se diplomatskim aktivnostimainstitucija Europske ekonomske zajednice.26

DiplomatskeaktivnostiEuropskeekonomskezajednicebitćeponajprijeuvjetovanegeopolitičkom „nezainteresiranosti“ Sjedinjenih Američkih Država u odnosu naprostorbivše Jugoslavije27 i željezadokazivanjemEuropskeekonomskezajednicekaopotentnasubjektazarješavanjekrizenatluEurope,aizkojegćeproizićisadavećipovijesnaizrekaluksemburškogministravanjskihposlova:„OvojevrijemeEurope,anevrijemeAmerikanaca.AkoijedanproblemmoguriješitiEuropljani,ondajetojugoslavenskiproblem.TojeeuropskadržavaizatoneodlučujuAmerikanci.“28 Da bi upravodošlodoeuropskogavanjskopolitičkogaktivizmauodnosunaprostorbivšeJugoslavijeisamogdiplomatskog/medijatorskogpostupanja,osimpolitičkeodluke/volje,njezinopravnouporištevaljatražitiumeđunarodnopravnimodredbama(aktimeđunarodnihorganizacija,međunarodniugovori) i izvorimaeuropskoga javnogprava(primarno–Osnivačkiugovori)isekundarnozakonodavstvo(uredbe,direktive,odluke,preporuke,mišljenja).29Razmatrajućiizvoremeđunarodnogajavnogprava,nužnojenavestičl.33.,st.1.PoveljeUjedinjenihnarodakojiglasi:„Strankesvakogspora čije bi nastavljanje moglo dovesti u opasnost održavanje međunarodnogmira i sigurnostimoraju,prijesvega, tražiti rješenjespomoćupregovora,ankete,medijacija – posredovanja, mirenja, arbitraže, sudskog rješavanja, obraćanjaregionalnim ustanovama ili sporazumima ili s pomoću drugih mirnih sredstava

25 Naziv „Desetodnevni rat“proizlazi iz činjeniceda je rat između Jugoslavenskenarodnearmije iTeritorijalneobraneuRepubliciSlovenijitrajaood27.lipnjado6.srpnja1991.godine,odnosnodoBri-junskedeklaracije7.srpnja1991.godine.Višeosamomratudostupnonahttp://www.slovenija2001.gov.si/10let/pot/. (17. 11. 2018.).26 UstavnaodlukaSaboraRepublikeHrvatskeosamostalnostiisuverenostiRepublikeHrvatskeod25. lipnja 1991.godine,Narodnenovine,broj 31/91, kao i SkupštinaRepublikeSlovenije–TemeljnoustavnolistinoosamostojnostiinneodvisnostiRepublikeSlovenije,UradnilistRepublikeSlovenije,1/191. 27 Marsh; Mackeinstein 2005, 166.28 Izjava ministra vanjskih poslova Luksemburga Jacquesa Poosa dan prije ulaska u zrakoplov iletaministarsketrojkepremaBeogradu.Osamoj izjavividivišeutekstupodnaslovom„Conflict in Yugoslavia; Europeans send high-level team“, „The New York Times“, dostupno na https://www.nytimes.com/1991/06/29/world/conflict-in-yugoslavia-europeans-send-high-level-team.html (21. 11. 2018.).29 OizvorimaeuropskogajavnogpravavidivišenaslužbenojmrežnojstraniciEuropskogparlamen-ta, dostupno na http://www.europarl.europa.eu/ftu/pdf/hrFTU_1.2.1.pdf (21. 11. 2018.). Za tada rele-vantnu koncepciju izvora europskog prava vidi Rodin 1990, 29–128.


434

prema vlastitom izboru“. Upravo će iz te opće međunarodnopravne koncepcijeproizićipravnaosnovaupunuopsegusamostalnadjelovanjadiplomacijeEuropskeekonomskezajednicesasvrhomkorištenjameđunarodnopravnimmehanizmimaskojimaćeonanastojatiupravljatikrizomnaprostorubivšeJugoslavije.

KaoodgovornanastalusituacijuipočetakratauRepubliciSlovenijinasastankuvrhaEuropske ekonomske zajednice u Luksemburgu 28. i 29. lipnja 1991. godine donesena jepolitičkaodlukakojaćeimatiuporišteupravouodredbamameđunarodnogajav-nogprava,aodnositćesenadavanjepravneosnove–legitimnostdjelovanjaEuropskeekonomskezajednicekaomeđunarodneorganizacijeumeđunarodnomposredova-nju,ukonkretnomslučajupokretanjamehanizmaKESS-aislanjaministarsketrojkekojusučiniliministrivanjskihposlovaLuksemburga,NizozemskeiItalijeuJugoslaviju.RazlogtakvadjelovanjaEEZ-analazimorazmatranjemsadržajaOsnivačkihugovoraEuropskeekonomskezajednicegdjejojnijebilaugovorimaodređenailiodredivamo-gućnostuključivanjaubilokakavoblikmeđunarodnogposredovanjakaodrugimme-đunarodnimorganizacijamapoputUN-ailiKESS-a.Stogapočetakaktivnosti/diploma-cijeeuropsketrojkeusmisluupravljanjakrizomkorištenjemmeđunarodnopravnimmehanizmomposredovanja,međunarodnopravnom legitimnosti ili željenomprav-nomosnovomdakaoregionalnaorganizacijapostupauskladusodredbamačlanka33.i53.PoveljeUN-adobitćeuodlukamaberlinskogsastankaod19.i20.lipnja1991.godineipraškogsastankaKESS-a(danasOESS-a)od3.i4.srpnja1991.godine.30

Na tragu dobivene potrebne legitimnosti djelovanja preko KESS-a diplomacijaEuropskeekonomskezajednicemogla jedjelovati kaomedijatorpremapodručjubivšeJugoslavijeiusamuupravljanjukrizom.Utomjesmislueuropskadiplomacijapreko trojke 29. lipnja 1991. godine izrazila nakon sastanka sa saveznim premijerom AntomMarkovićemuBeogradu i predsjednicimaRepublikeSlovenije iRepublikeHrvatske,MilanomKučanomiFranjomTuđmanom,uZagrebu„kakosusvestranepristale namjere za okončanje sukoba“.31 Unatoč diplomatskojmisiji i dobivenimpozitivnim odgovorima dionika navedenih sastanaka s europskom trojkom, a poglavito na sam dogovor o moratoriju na proglašenje neovisnosti RepublikeSlovenijeiRepublikeHrvatske,ratuSlovenijiidaljejetrajaoiodnosionovežrtve,asigurnosnostanjeuRepubliciHrvatskojnaglosepogoršalo.Svejetoutjecalonadrugu diplomatsku misiju trojke od 30. lipnja 1991. godine.32

30 OmehanizmimaKESS-a(OSCE-a)vidiuSummary of OSCE Mehanisms and Procedures, OSCE Secreta-riat, 2008.Vidi i Andrassy et. al 2010, 395–403.31 O slanjuministarske trojke i sadržaju diplomatsko-medijatorskih razgovoraministara vanjskihposlova EEZ-a s Antom Markovićem, Franjom Tuđmanom i Milanom Kučanom vidi više na služ-benoj mrežnoj stranici dnevnog tiska „The New York Times“, dostupno na https://www.nytimes.com/1991/06/29/world/conflict-in-yugoslavia-europeans-send-high-level-team.html (21. 11. 2018.).32 Ministarska trojka u svojoj je drugoj diplomatskoj/medijatorskoj misiji 30. lipnja 1991. godine u Beogradudogovoriladeblokadusaveznogpredsjedništvauzjamstvasrpskimpredstavnicimadaće


435

Rezultat vanjskopolitičkog/diplomatskog/medijatorskog djelovanja Europskeekonomske zajednice prema rješavanju nastale situacije u Sloveniji, a u svezis donošenjem odluka Republike Hrvatske i Republike Slovenije o proglašenjuneovisnosti,reflektiratćesetakodaćemeđunarodnazajednica,pokušavajućiutjecatina smirivanje krize, potaknuti odluku hrvatskog vodstva o stavljanju moratorija na provedbuustavneodlukeosuverenostiisamostalnostiRepublikeHrvatskeuzuvjetdaseutometromjesečnomrokupostignenovsporazumjugoslavenskihrepublika.Pisani oblik toga međunarodnog aranžmana bit će oblikovan u tzv. Brijunskudeklaracijuod7.srpnja1991.sdvamapripadajućimaneksima.33

Analizirajući Brijunsku deklaraciju kao odraz diplomatskog aktivizma i korištenjapolitičkimipravnimmehanizmimanaodluketijelavlastiRepublikeHrvatske(iRe-publikeSlovenije),možemouovomdijeluradazaključitidajediplomacijaEuropskeekonomskezajedniceuodnosunaprostorRepublikeHrvatske,kaoinaprostorRe-publikeSlovenije,bilauslužbiuporabemeđunarodnopravnihmehanizamazamirnorješavanjesukoba(medijacije,pružanjedobrihusluga),asveuskladusvećspome-nutomodredbomčlanka33.,stavka1.PoglavljaVI.PoveljeUN-a.ZbivanjanaratomzahvaćenompodručjuuRepubliciHrvatskojusrpnju1991.godine,nakondoneseneBrijunskedeklaracije,uzpolitičkuinicijativudržavnogvrhaRepublikeHrvatskeutje-catćenadaljnju internacionalizaciju jugoslavenskekrize,kao inanovedimenzijediplomatskihodnosaizmeđuRepublikeHrvatskeiEuropskeekonomskezajedniceusmjeruproširivanjapromatračkemisijeECMM-ainaRepublikuHrvatsku.34

SlovenijaiHrvatskapoštovatimoratorijnaproglašenjeneovisnosti.OdrugomposjetuvidiuMesić 1994, 57–64.33 Joint declaration–UradnilistRepublikeSlovenije,Međunarodnepogodbe,Številka1,16.srpnja1991.OsamojBrijunskojdeklaracijividiinaslužbenojmrežnojstraniciUjedinjenihnaroda,dostupnonahttp://peacemaker.un.org/sites/peacemaker.un.org/files/HR%20RS%20SI_910707_Brioni%20Decla-ration.pdf/18(5.12.2018.).TakođerosamojBrijunskojdeklaracijividivišeuVukas 2017, 158. 34 Politička inicijativa hrvatskoga državnog vrha bila je sa željom za internacionalizacijomjugoslavenske krize i mogućnošću proširenja djelovanja Promatračke misije na Hrvatsku seventualnim slanjem snaga za razdvajanje. Europska ekonomska zajednica na temelju će takveinicijative, činjeničnog stanja na prostoru zahvaćenom oružanim djelovanjem i izvješća HenryjaWynaendtsa kao posebnog izaslanika političkog odbora europske političke suradnje, nadležnostdjelovanjaPromatračkemisijeuskladuspostignutimdogovoromministaravanjskihposlovačlanicaEEZ-aod29.srpnja1991.godineproširitiinaRepublikuHrvatsku.OproširenjudjelovanjaPromatračkemisijenaRepublikuHrvatskuvidivišeuLibal 2004, 41, kao i u Both 2000, 11.


436

5. MIROVNA KONFERENCIJA O JUGOSLAVIJI – PRVI KORACI PREMA MEĐUNARODNOM PRIZNANJU – NOVE DIMENZIJE BILATERALNIH ODNOSA EEZ-A I REPUBLIKE HRVATSKE

Iako je EEZaktivnostimaministarske trojke i dalje vjerovaoda ćedaljnjimdiplo-matskim aktivnostima i proširivanjemnadležnosti djelovanja promatračkemisijeECMM-a inaRepublikuHrvatskuuspjetiprekinutioružane sukobe ipostićimir35, zbivanjau kolovozu 1991. godinenapodručju zahvaćenomoružanim sukobimauRepubliciHrvatskojbilasutakvadaseodvelikosrpskepolitikeidjelovanjasrpskihpobunjenika i JNA-abilježedaljnje ljudskežrtve, jačaokupacijski režimnahrvat-skomteritoriju,aprimjetnojeznatnouništavanjehrvatskihgradova isela.36 Sada jevećjasnodajugoslavenskakrizapoprimadimenzijupravograta,ašansazaure-đenjeodnosajugoslavenskihrepublikasvejemanja.UtimokolnostimaEEZnastojidokazatisvojusposobnostupravljanjakrizominjezinimsamostalnimrješavanjempredstaviti se na vanjskopolitičkoj sceni. Važnost takve nove europske promocijevaljatražitiiukontekstuizgradnjeMaastrichtskogsporazuma.Svesutorazlozido-nošenja,sadasevećmožereći,„povijesne“Deklaracijeministaraeuropskepolitičkesuradnje Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991. godine.37 Navedena Deklaracija,ausvezisbudućimdiplomatskimodnosomEEZ-aiRepublikeHrvatske,svojupolitičku,pravnuipovijesnutežinupokazujeučinjenicidase:

- prvi put javno osuđuje pristranost Jugoslavenske narodne armije i pružanjenjezine potpore srpskoj strani

- eksplicitnoinedvosmislenonavodikakosenikadanećepriznatipromjenegra-nicadokojihnebidošlomirnimsredstvimaisporazumno,aposebnoaludira-

35 Dnevni tisak, „The New York Times“od30.srpnja1991.godineutekstupodnaslovom„Europe Widens Yugoslav Observer force“navodičinjenicustalnihdiplomatskihaktivnostiEuropskeekonomskezajed-nicemisijamatrojkeusmislupostizanjaiprekidavatreiusmisluproširivanjanadležnostidjelovanjapromatračaECMM-auRepubliciHrvatskoj.U istom tekstunavodi se izjavanizozemskogministravanjskihposlovaHansavandenBroekakojomsejasnonaglašavaciljkojiseželipostićitrenutačnomdiplomacijomtesamaizjavaglasi:„Onoštozaslužujenajvišiprioritetuovomtrenutkujepostićipre-kidvatre…Besmislenojegovoritiogospodarskimpitanjimailibiloštodrugokadsenasiljedogađa,nasiljesenastavlja.“Zatekstvidihttps://www.nytimes.com/1991/07/30/world/europe-widens-yugo-slav-observer-force.html (16. 12. 2018.).36 Diplomatska aktivnost europske trojke vidljivajeiučinjenicidajeona4.kolovoza1991.godineotišlaizBeogradabezpostignutasporazumaonadgledanjuidjelovanjuPromatračkemisijeECMM-a,azaštojeisključivikrivacbilosrpskopolitičkorukovodstvo.OtomeviševidiLibal 2004, op. cit. (bilj. 34), 46.OsamimoružanimsukobimaiotvorenojvojnojagresijivelikosrpskepolitikepremaRepubliciHrvat-skojtijekomkolovoza1991.godinesvjedočeivijestiobjavljeneudnevnomtiskuiznavedenogvreme-na.OtomeviševidiuKronologijarata,Hrvatska1989.1998.BosnaiHercegovina,Hrvatskiinformativ-nicentar,Zagreb,1998.(navedenoizdanjekronologijeratauRepubliciHrvatskojiBosniiHercegovininastalojeažuriranjemtekstovaizdnevnogtiska„Večernjilist“,ausporeditisMarijan 2016).37 DeklaracijaoJugoslavijiministaravanjskihposlovaeuropskepolitičkesuradnjeEuropskeekonom-ske zajednice, EPC Bulletin 1991, vol 7, 389, 390.


437

jućinasrpskustranu,čimejasnomožemozaključitidaćeEEZstrogoprimijenitimeđunarodnopravnonačelouti possidetis

- prviputosimdiplomacijeprimjenjujuidrugimeđunarodnopravnimehanizmizamirnorješavanjesporovaiosiguranjemirapostupkommirenja–koncilijaci-ja – Mirovna konferencija

- osimmirenjauvodiarbitražnipostupakinjegovapravilaiimenujeArbitražnakomisija, čime definitivno vanjskopolitičko postupanje Europske ekonomskezajedniceusmisluupravljanjakrizomdobivapravnorješenjeusmislueurop-skogpronalaženja rješenja jugoslavenskedržavnekrize,amoglibismo reći isamogadaljnjegsprečavanjasukobaipostizanjamira

- prviputpostavljarezolutanuvjetpremasvimstranamajugoslavenskedržav-nekrizesmogućnošćuprovođenjaodređenihakcijapremaonimakojinebudupoštivalitemeljnezaključkeipredstavljenanačela

- prvi put institucionalizira rješavanje jugoslavenske državne krizeMirovnomkonferencijomiArbitražnomkomisijomkaoad hoc stvorenim tijelima, a u skla-dusodredbamameđunarodnogprava.Institucionalizacijomrješavanjajugo-slavenskedržavnekrizeonanedvojbenoostajeupodručjuisključivopolitičkogimeđunarodnopravnogdjelovanja,kaoitodaonadobivanaglašenijimeđuna-rodnikarakternjezinarješavanja.38

U smislu same operacionalizacije Deklaracije od 27. kolovoza 1991. godine Deklaraci-jomod3.rujna1991.godinebitćeustrojenead hoc institucije – Mirovna konferencija čijećesjedištebitiuHagu,ačimećepotpunoEuropskaekonomskazajednicainter-nacionaliziratiiinstitucionaliziratijugoslavenskudržavnukrizu.InstitucionaliziranjerješavanjajugoslavenskedržavnekrizeEuropskaekonomskazajednicavaljarazma-tratiiukontekstustvaranjazajedničkevanjskeisigurnosnepolitikeimaastrichtskeEurope,asveusuglasjusPoveljomUN-aimeđunarodnimpravomibezmogućnostivojnogdjelovanja,držećisenačelaneutralnosti.39 Upravo sve kompleksnija zbivanja naratomzahvaćenompodručjuRepublikeHrvatskediktiratćetempodiplomatskihodnosa,odnosnopostupanjamedijatora(Europskeekonomskezajednice).StogaćeEuropskaekonomskazajednicaHaškommirovnomkonferencijomnasastankuhr-vatskogisrpskogpredsjednika,ministraobranetadašnjegSFRJ-a,predsjedavateljaEEZ-a i lordaCarringtonaodržanu4. listopada1991.godineuDenHaaguprviputspomenuti (ponuditi)novorješenje iliviđenjerješenja.Rješenje ili ciljkoji sehtiopostićiukontekstumehanizamaMirovnekonferencijepremanavodimaNobilasa-državaloje„…perspektivumeđunarodnogpriznanjaonihrepublikakojetoželenakrajupregovaračkogprocesa…Priznanjesetrebalopostićiuokvirucjelovitogrješe-njanapodlozisljedećihkomponenata:

38 Ibid.39 Ibid., 390, 391.


438

- labaveasocijacijeilisavezasuverenihdržava- adekvatniharanžmanazazaštitumanjina,ljudskihpravaispecijalnogstatusazapojedinapodručja

- bezunilateralnepromjenegranica.“40

Na tragu definiranih zaključaka istaknutih na Mirovnoj konferenciji 4. listopada1991.godine,anakonneformalnasastankaministaravanjskihposlovaEEZ-a5. i6.listopada 1991. godine održanauHaarzuilensu,ministri će donijeti izjavu koja ćeimatistatusdeklaracije,objavljeneubiltenueuropskepolitičkesuradnje.Unavede-nojDeklaracijiEEZjenaznačiotripravnoopolitičkamodalitetaorješenjimabudućihodnosa izmeđujugoslavenskihrepublika,a tosu:priznanjeneovisnosti republika,neprihvaćanjenasilnepromjenegranicaiuvođenjesankcijaonimakojisenebudupridržavalipostignutasporazumaoprekiduvatre.41 S obzirom na to da u tri mjeseca moratorijajugoslavenskerepublikenisupronašlenikakvorješenjebudućihinstitu-cionalnihodnosa,aratnasuzbivanjapoprimilavrloozbiljnudimenziju,Hrvatskisa-borodlučujeraskinutisvedržavnopravneodnosenatemeljukojihjeRHsudjelovalauustavnojstrukturijugoslavenskedržave.TojesadržajOdlukeHrvatskogsaboraod8.listopada1991.godineoraskidudržavnopravnihsvezanatemeljukojihjeRepubli-kaHrvatskazajednosostalimrepublikamaipokrajinamatvorilaSFRJ.42

Gotovo istodobno s prihvaćanjem tih važnih i prekretničkih odluka u Hrvatskomsaboru, 10. listopada 1991. diplomacija EEZ-a posredstvomHansa van den BroekaneposrednimjekontaktomsasvimčlanovimaPredsjedništvaSFRJ-a,predstavnikaSIV-a, predsjednika svih republika, saveznog ministra obrane i lorda Carringtonaposredovala u još jednom u nizu pokušaju postizanja „prekida vatre“.43 UnatočOdluciHrvatskogsabora,diplomacijaEuropskeekonomskezajedniceidaljećesvojedjelovanje kanalizirati preko Mirovne konferencije. U smislu objektivna razmatranja prvihdiplomatskihodnosaRepublikeHrvatskeiEuropskeekonomskezajednicetrebanaglasitikakosuuraduKonferencijesudjelovalihrvatskidržavničelnicitesetakvapolitika Europske ekonomske zajednice može smatrati prvim oblikom službenihmeđunarodnihkontakataRepublikeHrvatskeiEuropskeekonomskezajednice.

Prijelomni trenutak koji će utjecati na buduće diplomatske odnose RepublikeHrvatskeiEuropskeekonomskezajednicebitćevezanzazbivanjaod4.studenog1991. godine, kada će Europska ekonomska zajednica posredstvom lordaCarringtona predočiti svim stranama „Odredbe sporazuma za Konvenciju“ kaonovimodelzauređenjebudućihodnosaizmeđujugoslavenskihrepublika.44Budući

40 Nobilo 2000, 214.41 EPC Bulletin 1991, vol 7, 476.42 Vukas 2017, 158 i NN, br. 53/91.43 Nobilo 2000, 117.44 „NacrtKonvencijeKonferencijeomiruuJugoslavijiod4.studenog1991.(korigiranaverzija)Odred-beSporazumazaKonvenciju“,objavljenouDegan 2002, 319, kao i u Vukas, ml. 2006, 795.


439

da su Odredbe sporazuma za Konvenciju davale mogućnost međunarodnogpriznanja republika, srpska će ga strana odmah odbiti na 8. plenarnoj sjedniciKonferencijeuHagu,održanoj5. studenog 1991.godine.Kontinuiranineuspjesiupronalaženjumodelareformeodnosajugoslavenskihrepublika,propastjošjednogameđunarodnopravnogmehanizma koji je nastojala stvoriti Europska ekonomskazajednica,kaoinepostizanjeprekidavatreuRepubliciHrvatskoj,iposebno,odlukeoproglašenjuneovisnostiRepublikeHrvatskeiSlovenije–svećetobitiodlučnozadonošenje Mišljenja br. 1. Arbitražne komisije. Navedeno će mišljenje potaknutieuropske institucije za posezanjem i za drugim, novim međunarodnopravnimmehanizmima, u kontekstu njezinih diplomatskih nastojanja, a to je donošenjeOdlukeomeđunarodnompriznanjuRepublikeHrvatske.

Mišljenjembr.1.Arbitražnekomisijeod29.studenog1991.godine,akojejenastalokaorezultatupućenihpitanjaministravanjskihposlovaRepublikeSrbijeVladislavaJovanovićaod4.studenog1991.godineisamogpreformuliranjalordaCarringtonatakvihpitanja(„daseSocijalističkaFederativnaRepublikaJugoslavijanalaziupro-cesuraspada,dajenarepublikamadariješeproblemesukcesijedržavakojiproizla-zeiztogaprocesapremanačelimaipravilimameđunarodnogprava,posebnoiuzpoštovanjeljudskihpravaipravanarodaimanjina“i„daonerepublikekojeizrazetakvu željumogu zajednički ustanoviti novi savez s demokratskim institucijamaponjihovuizboru“45), diplomacija Europske ekonomske zajednice izlazi iz postupka „pružanjadobrihusluga/medijacije“iprelaziufazupriznavanjaneovisnostiRepu-blikeHrvatskeiostalihrepublikasciljemvjerovanjadaćetimeupravljatikrizomipostićimir.46

Prvaodluka/deklaracijakojaće izrazitinovuparadigmuvanjskepolitikeEuropskeekonomskezajedniceuodnosunaRepublikuHrvatskubitćeodlukekojećedefiniratiuvjeteiprocesezameđunarodnopriznanjejugoslavenskihrepublika,kojećeizraziti

45 OMišljenjubr.1.ArbitražnekomisijevidivišeuDegan 2002, 334–336.VladislavJovanovićusvomememoarskomzapisunavodida je„osetivšiminupodnogama,kojabimogladamuotežarealizacijuplanaobrisanjuSFRJsapolitičkekarteEvrope,lordKaringtonbezkon-sultovanjanašestraneokoautorapitanja,samovoljnopreformulisaodvaključnapitanjaiprosledioihnamišljenjeArbitražnojkomisiji“.OtomeviševidiuJovanović 2008, 64.46 U smislu pokretanja novih diplomatskih aktivnosti i samih postupaka Europske ekonomske zajed-niceuodnosupremaRepubliciHrvatskojznakovitjeisadržajpismakojejeHansDietrichGenscheruputioPerezudeCuellaru,glavnomtajnikuUN-aod13.prosinca1991.godineukojemnavodi„..daćeotezanjepriznanjadovestidodaljnjeeskalacijesileodstraneJugoslavenskenarodnearmije,budućidaćeonauuskraćivanjupriznanjasamostalnostirepublikavidjetiohrabrenjezasvojuosvajačkupo-litikupremaHrvatskoj“,kaoiuizlaganjusamogH.D.GenscheraministrimavanjskihposlovazemaljaEEZ-aprijedonošenjaDeklaracijeoJugoslaviji16.prosinca1991.godineukojojnavodi„…daljnjeod-gađanjedjelovalobistogabaškaoohrabrivanje,danastaveosvajačkiratprotivHrvatske.Primjenasilenesmijesenagraditininakojinačin.IštobinapokonmoglookončatiratuHrvatskoj,akonepri-znanjeitimeinternacionaliziranje?Štobismodrugomogliučiniti,akodaljeuskraćujemopriznanje?“.OsamompismuiizlaganjuvidivišeuGenscher 1999, 542–544.


440

željudabudupriznate.TosuDeklaracija o smjernicama za priznavanje novih država u Istočnoj Europi i Sovjetskom savezu, kao i Deklaracija o Jugoslaviji od 16. prosinca 1991. godine.47UpravočinomdonošenjaDeklaracije o Jugoslaviji naznačenjezavršetakjednefazedisolucijskogprocesaSFR Jugoslavije idoneseno je rješenje te supostavljeniuvjeti i procedura o međunarodnom priznanju neovisnosti svih jugoslavenskihrepublika koje ispunjavaju sve uvjete iz Deklaracije, s tim da je navedeno da odluka stupanasnagu15.siječnja1992.godine.

UpotrazizalegitimnošćuipravnomosnovomdjelovanjaEEZ-anahrvatskomprostoruinstitutmeđunarodnogpriznanjadržavebitnoćeizmijenitiukupnostjugoslavenskihodnosaiotvoritivrataklasičnihipunopravnihdiplomatskihodnosaEEZ-aiRH.Stogaće,uzMišljenjebr.1iMišljenjabr.2i3Arbitražnekomisijeod11.siječnja1992.godineimati odlučujući utjecaj na Europsku ekonomsku zajednicu u smislu formiranjakonačne odluke/Deklaracije o Jugoslaviji o međunarodnom priznanju RepublikeHrvatske i ostalih jugoslavenskih republika. Navedena ćemišljenja kao prethodnapitanjaupostupkumeđunarodnogpriznanjadržavadationudodatnupravnutežinunatemeljukojećeiuslijeditimeđunarodnopriznanjeRepublikeHrvatskeupostojećimrepubličkim granicama.48 Nastavno na iznesena mišljenja Arbitražne komisije, 15.siječnja1992.godinePredsjedništvoEuropskeekonomskezajednicesvojomIzjavomo priznanju jugoslavenskih republika priznat će Republiku Hrvatsku i Sloveniju49, čime ipak neće završiti željeni postupak/proces Europske ekonomske zajednice(poslije Europske unije) da diplomatskim odnosima/diplomacijom i korištenjemmeđunarodnopravnimmehanizmima upravlja krizom, tj. pokušava kao medijatorpronaćirješenjezaokončanjeratauRepubliciHrvatskojinaposeBosniiHercegovini.50

6. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Apstrahirajući na ovom mjestu povijesne argumente o hrvatskoj pripadnostieuropskomsustavuieuropskimdržavnimidruštvenimstrukturama,stavljajućifokusteknamoderneodnoseEEZ-a i Jugoslavije, valjabezdvojbezaključnonapomenutikakosurazličiteeuropske institucijeusvojimbilateralnimodnosimas Jugoslavijompratileidobropoznavaleunutarnjedržavneodnose,uočavajućinjezinakriznažarišta.

47 EPC Bulletin 1991, vol 7, op. cit., (bilj. 23), 769–770.48 OsadržajuMišljenjabr.2i3od11.siječnja1992.godinevidivišeuDegan 2002, 336–339.49 OsamojIzjaviPredsjedništvaEuropskeekonomskezajednicevidiuEPC Bulletin, vol 8, 1992, str. 71.50 Činom priznanja Republike Hrvatske neće prestati diplomatski napori Europske ekonomskezajednice da diplomacijom i diplomatskim aktivnostima, kao i korištenjemmeđunarodnopravnihmehanizamapokušapronaćirješenjezaokončanjerataiuRepubliciHrvatskojiuRepubliciBosniiHercegovini.PrimjernavedenogamožemovidjetisamostalnimdjelovanjemEEZ-auviduCutilierovaplanazaBosnuiHercegovinuiAkcijskogplana(Juppe-Kinkelovaplana)kojijeuključivaoirješavanjapitanjauRepubliciHrvatskoj iu zajedničkojdiplomatskojakciji sUN-omuvidu iznošenjaVance-OwenovamirovnogplanaiOwen-Stoltenbergovamirovnogplana.


441

Stoga je teško tvrditi da je jugoslavenska kriza iznenadila europske sigurnosne ipolitičke čimbenikenakondemokratizacijenapose zapadnihdijelova jugoslavenskedržave. Mnoge su europske institucije svojim postojećim mehanizmima, naposeinstrumentima, prvo europskom političkom suradnjom, a poslije mehanizmimazajedničkevanjske isigurnosnepolitikevrlotemeljito icjelovitorazmatrale ipratileunutarnjapolitičkakretanjauJugoslaviji,naposeHrvatskoj1990.i1991.,prosuđujućiih na svoj način, opterećen i usložnjen kompromisima raznolikih vanjskih politikaeuropskihdržavačlanica.IkadaunutarnjapolitičkakrizauHrvatskojeskaliraupravuoružanuagresiju,ahrvatskajavnostiznimnokritičkipercipiragotovosvakieuropskikorak ciljan upravljanju državnomkrizom, ova analiza pokazuje kako su institucijeEEZ-a ipak relativno brzo i aktivno sudjelovale u nastojanju sprječavanja oružanogsukoba. Insuficijentnost europskopravnih mehanizama i raznolikost vanjskihpolitikadržava članica svakakonisumogli regulirati krizuonomdinamikomkojomjetohrvatskademokratskavlastzaslužila,astradaloinapaćenohrvatskopučanstvoočekivalo.Dodatnaotegotnaokolnostpredstavljenihzaključnihpromišljanjasvakakojeibrzinaširenjasukobaiintenzitetrealizacijazločinačkihplanovavrhavelikosrpskepolitike, nejasno označene i skrivene pod strukturama JNA-a i saveznih državnihinstitucija.SvejetostvaralodojamsporostiineučinkovitostipolitikainstitucijaEEZ-a.

Stoga su se diplomatski odnosi Europske ekonomske zajednice i RepublikeHrvatske tijekom 1991. godine do međunarodnog priznanja Republike Hrvatskemogli isključivo razmatratiu svjetlupronalaženja rješenjabudućihodnosameđurepublikama jugoslavenske federacije i postizanjamira.Nemogućnost postizanjadogovornogrješenjautjecatćenapolitikupriznanjarepublika.Time,dakle,početakbilateralnih odnosa EEZ-a i Republike Hrvatske ima potpuno drukčiju strukturuikontekstuodnosueuropskihinstitucija ibilokojedrugedržavesrednjei istočneEurope te će u svakom slučaju biti jedan od ključnih razloga sporosti dinamikejačanjabilateralnihodnosa,aposlije ipristupnihpregovora.Tekćemeđunarodnopriznanje Republike Hrvatske, koje će definirati priznanje njezine vlasti koja jetakođer bila objekt velikosrpske agresije, državne neovisnosti i dakako državnihgranicakojeRHnijemogla štititido 1995.,bitiprijelomna točkanakonkoje će semoćistvaratiigraditiklasičnijiiuobičajenijibilateralniodnosi.No,kompleksnostisloženostjugoslavenskekrize(agresijaisukobiuBiH,vojno-redarstvenooslobađanjehrvatskih okupiranih teritorija 1995. g., NATO-ove intervencije ciljane premaslamanjuvelikosrpskeagresijeuBiHinaKosovu),aliiinsuficijentnostinerazvijenostdemokratskih institucija u RH, uključujući i zaštitu ljudskih i manjinskih prava,kompleksni gospodarski tranzicijski izazovi – sve će to biti neki od razloga štoće RH u 90-im godinama prošloga stoljeća, unatoč svojim vanjskopolitičkimopredjeljenjima, ipak biti tek fusnota u europskim politikama.51 Procesi stabilizacije

51 Taj je izrazuporabioAndrejPlenković,aktualnihrvatskipremijer,usvojemgovorunaPravnomfakultetuuZagrebuuprigodiobilježavanjapetegodišnjicečlanstvaRHuEU-u.Višeogovoruvidina


442

ipridruživanjanaznačenikompleksomdogađanja2000-ihubrzatćeidinamiziratibilateralne odnose, a napose djelomična modifikacija tzv. regionalnog pristupaiparadigmezapadnogBalkana.EUćeseodSolunskogsummita2001.definitivnoopredijelitizaindividualnipristuppregovaranjusasvakomoddržavanekadašnjihčlanica jugoslavenske federacije. No i te pozitivne vanjskopolitičke promjene,demokratizacija hrvatskog društva, europeizacija hrvatskoga prava neće bitioznačeneonimintenzitetompribližavanjaRHpunopravnomčlanstvuuEU-u(kaoprimjerice Slovačka). Institucionalne i diplomatske posljedice jugoslavenske krize(suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivšeJugoslavije i slično), čak i manji bilateralni sporovi o utvrđenju državnih granica,krhkosthrvatskihdržavnihinstitucijaigospodarskihodnosaonemogućitćeulazakRHuEU2007.godineteće„dugoputovanje“upunopravnočlanstvobitiokončanoipakneštouspješnijimreformama,aliidiplomatskimkompromisimanaprijelazuizprvogudrugodesetljećenašegstoljeća.

LITERATURA

1. Andrassy, J.; Bakotić, B.; Seršić, M.; Vukas, B. (2010). Međunarodno pravo I. Za-greb.

2. Artisien,P.F.R.;Holt,S.(1980).YugoslaviaandtheEECinthe1970’s.JournalofCommonMarketStudies,18(4),355-369.

https://doi.org/10.1111/j.1468-5965.1980.tb00852.x

3. Both,N. (2000).FromIndifferencetoEntrapment:TheNetherlandsandtheYugoslavCrisis1990-1995.AmsterdamUniversityPress

https://doi.org/10.5117/9789053564530

4.Čepulo, D. (2003). Prava građana i moderne institucije: europska i hrvatska pravnatradicija. Zagreb. Pravni fakultet.

5.Čepulo,D.(2012).Hrvatskapravnapovijestueuropskomkontekstu:odsrednjegvijekado suvremenog doba. Zagreb. Pravni fakultet.

6.Degan, V. Đ. (2002). Hrvatska država u međunarodnoj zajednici: Razvitak njezinemeđunarodnopravneosobnostitijekompovijesti.Zagreb.

7. Genscher,H.-D.(1999).Sjećanja.Zagreb.

8.Goldstein,I.(2010).DvadesetgodinasamostalneHrvatske.Zagreb.

9.Jovanović,V.(2008).Ratkojisemogaoizbeći.Beograd.

10.Jović,B.(1996).PosljednjidaniSFRJ.Kragujevac.

11. Kolo:časopisMaticeHrvatske(2004),14,1(=prosinac).dostupnona:http://www.matica.hr/kolo/297/ (11.6.2019.)

https://www.vecernji.hr/vijesti/plenkovic-o-hrvatskom-napretku-od-fusnote-do-ravnopravnog-par-tnera-1244742 (13. 1. 2019.).


443

12.Kronologija rata: agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu: (1989. - 1998.) (1998).Hrvatskiinformativnicentar.Zagreb.

13. Libal, M. (2004). Njemačka politika i jugoslavenska kriza 1991.-1992. godine. Za-greb.

14. Marijan, D. (2016). Domovinski rat. Zagreb.

15.Marsh,S.;Mackeinstein,H.(2005).TheInternationalRelationsoftheEuropeanUnion.Harlow.

16. Meier,V.(1999).Yugoslavia:AHistoryofitsDemise.London.

17. Mesić,S.(1994).KakojesrušenaJugoslavija.Zagreb.

18. Nobilo,M.(2000).Hrvatskifeniks:diplomatskiprocesi izazatvorenihvrata1990.-1997.Zagreb.

19.Rodin,S.(1990).PravnisustaviinstitucijeEvropskezajednice.Zagreb.

20.Rudolf,D.(1999).Ratkojinismohtjeli:Hrvatska1991.Zagreb.

21.Sander,G.;Vukas,ml.,B.(2009).KroatischesteinigerWegindieEuropäischeUnion.U:Die EuropäischeUnionundSüdosteuropa:HerausforderungenundChancen.Bodiro-ga-Vukobrat,N.;Sander,G.(hrsg).VerlagDr.Kovač.Hamburg.145-166.

22.Staničić,M.(2005).DugoputovanjeHrvatskeuEuropskuUniju.Zagreb.

23. Šeks, V. (2015). 1991: moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat. Za-greb.

24.Vukas,ml.,B.(2006).PrijedloziinacrtikonfederalizacijeJugoslavije1990./1991.-posljednjipokušaji“spašavanja”zajedničkedržave.ZbornikPravnogfakultetaSveučilištauRijeci,27(2),761-803.

25.Vukas,ml.,B.(2017).Hrvatskadržavnost-pravnopovijesneprosudbe.Rijeka.

26.Woodward,S.L.(1995).Balkantragedy:chaosanddissolutionafterthecoldwar.Wash-ington D. D.

*

1. Brijunska deklaracija. Dostupno na http://peacemaker.un.org/sites/peacemaker.un.org/files/HR%20RS%20SI_910707_Brioni%20Declaration.pdf/18 (5. 12. 2018.).

2. Conflict in Yugoslavia; Europeans send high-level team, „The New York Times“. Dos-tupno na https://www.nytimes.com/1991/06/29/world/conflict-in-yugoslavia-europe-ans-send-high-level-team.html (21. 11. 2018.).

3. DeklaracijaEEZ-aiSFRJugoslavije.Dostupnonahttp:/www.eubrussels.mfa.gov.rsrs/lat/doktext.php?subaction=showfull&id=1379508889&ucat=206&temčlate=MeniENG&/(2. 11. 2018.).

4. „Desetodnevnirat“.Dostupnonahttp://www.slovenija2001.gov.si/10let/pot/(17.11.2018.).

5. EuropeanCommunities,EuropeanParliament,WorkingDocuments,1981-1982.,17.ruj-na1981.,Document1-500/81,MotionforaresolutiontabledbyMrIsrael,MrRemilly,MrHabsburg,MrsMaij-Weggen,MrPannella,MrsRabbethge,MrBarbi,LordBethell,MrJanssenvanRaay,MrLuckerand,MrDiligent,pursuant toRule47of theRulesofPro-


444

cedureonthesituationinKosovo,Yugoslavia.Dostupnonahttp://aei.pett.edu/62663/1/EPWD_2pp_B10_78.pdf/(3.11.2018.).

6. Europe Widens Yugoslav Observer force. Dostupno na https://www.nytimes.com/1991/07/30/world/europe-widens-yugoslav-observer-force.html (16. 12. 2018.).

7. https://www.vecernji.hr/vijesti/plenkovic-o-hrvatskom-napretku-od-fusnote-do-ravno-pravnog-partnera-1244742 (13. 1. 2019.).

8. Izvori europskog javnog prava. Dostupno na http://www.europarl.europa.eu/ftu/pdf/hrFTU_1.2.1.pdf (21. 11. 2018.).

9. PoveljaUN-a.Dostupnonahttp://www.mvep.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/ugovo-ri/povelja_un_hr.pdf/(6.studenog2018.).

10. The Breakup of Yugoslavia, 1990-1992. Dostupno na https://history.state.gov/mile-stones/1989-1992/breakup-yugoslavia/ (6. 11. 2018.).

11. TradeAgreementbetweentheEuropeanEconomicCommunityandtheSocialistFederalRepublicofYugoslavia,OJL,224,13.kolovoza1973.Dostupnonahttp://europa.eu/rapid/press-releas_MEMO-85-92_en.htm (2. 11. 2018.).

*

1. BulletinoftheEuropeanCommunities,7/8,1973,volume6,62–63.

2. Declaration by the Informal European Political Cooperation Ministerial Meeting onYugoslavia,ChâteandeSenningen,26March1991,Document4b/61uEuropeanforeignpolicy,Keydocuments,ur.Hill,C.,Smith,E.K.2000.London.

3. EPCBulletin,vol7,1991.

4. EPCBulletin,vol8,1992.

5. Europeinformation,CommissionoftheEuropeanCommunities,Directorate-GeneralInfor-mation,Communication,Culture,TheEuropeancommunityandYugoslavia,srpanj1988.,13.

6. No. 10/1990, 10.

7. NN, br. 53/91.

8. SlužbenivjesnikopćinaDrniš,KniniŠibenik,br.12/90.

9. SpecialmeetingoftheEuropeanCouncilReproducedfromtheBulletinoftheEuropeanCommunities.

10. SummaryofOSCEMehanismsandProcedures,OSCESecretariat,Vienna,2008.

11. StatementconcerningYugoslavia,EPCBulletin,1991,vol.7,91/126,226,227.

12. UradnilistRepublikeSlovenije,1/91.

13. UradnilistRepublikeSlovenije,Međunarodnepogodbe,Številka1,16.srpnja1991.

14. YugoslaviaandtheEuropeanCommunity,Europeinformation,Spokesman’sGroupandDiretorateGeneralforinformation,Bruxelles,20/79,srpanj1979.,4.

DNEVNI TISAK

1. „Novilist“,1.srpnja2013.,str.4i5(broj21.425,godinaLXVII).


445

Summary

THEBEGINNINGSOFA“LONG”OR“HARD”ROADOFTHEREPUBLICOFCROATIATOWARDSTHEEUROPEANUNION,1990-1991:LEGALANDHISTORICALCONTEXT

The Republic of Croatia’s accession to full membership of the EU has been an extremely com-plex and specific process compared to most Central European and South-Eastern European countries. Compared to all the member states that joined the EU in 2004 and 2007, the Re-public of Croatia has encountered numerous dif ferent challenges, hence the Croatia’s acces-sion to the EU has of ten been described as a “long journey” (M. Staničić) or “hard journey – Steiniger Weg” (G. Sander, B. Vukas, Jr.), and the like.

The accession of the Republic of Croatia to the Euro-Atlantic integrations and its return to the West European civilization was the goal of almost all newly formed political parties and intellectual circles in the 1990’s, including the new government of the Republic of Croatia ap-pointed at the first session of the multiparty Parliament on May 30, 1990.

The Yugoslav crisis, and the increasingly open Greater-Serbian aggression and the war against the Republic of Croatia determined to a large extent the relations between the Republic of Croatia and the EEC. Thus, their initial relations were primarily driven by the attempts of the EEC and other European organizations to mitigate the crisis, mediate in the first armed con-flicts, and contribute to establishing peace in times of open aggression which threatened the survival of the state.

The authors of this paper will attempt to show the origins of the relations between the Republic of Croatia and EEC based on legal sources of the EEC institutions, the provisions of European law and international law, especially af ter the proclamation of Croatian independence on October 8, 1991.The goal of this research is to present the role of the EEC in these very specific bilateral relations, and the importance of all these events for the creation of further relations, especially af ter the international recognition of the Republic of Croatia.

Key words: EEC; mediation; diplomacy; international recognition