portal b92 - asnsasns.rs/wp-content/uploads/2018/09/10-09-2018.pdf10. septembar 2018. godine portal...

13
10. septembar 2018. godine Portal B92.net Brnabić o minimalcu: Prošle godine 10%, ove - videćemo Premijerka Ana Brnabić izjavila je da bi danas mogla biti doneta odluka o iznosu povećanja minimalne zarade u Srbiji za sledeću godinu. “Prošle godine smo uspeli da dođeno do dogovora, prošle godine je minimalna zarada povećana za 10 odsto. Ove, videćemo koliko. Videćemo kakav je dogovor sindikata i privrede a mi smo tu kao vlada samo kao medijator”, rekla je Brabić za Prvu. Brnabić je kazala da će dogovorom o iznosu povećanja minimalca i jedni i drugi biti malo zadovoljni, malo nezadovoljni. “Uvek je dobro da se poveća značajno minimalna zarada, ali treba imati balans da ne bi povećali toliko da ne bude održivo za privredu, da ne idemo u sivu ekonomiju”, navle je srpska premijerka. Povodom ranijih zamerki sindikata da ne dolazi redovno na sednice Socijalno-ekonomskog saveta, Brnabić je kazala da ne ide na svaku sednicu jer nema potrebe. “Imamo ministre, ministra za rad pre svega, imam puno poverenje u njih. Kada je važna sednica uvek idem, kao danas”, rekla je Brnabić. Odluka o povećanju minimalne cene rada, koja trenutno iznosi 142 dinara po satu, mogla bi biti doneta na današnjoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta. Sindikati traže da se poveća na 157 dinara, mada je pre početka pregovora iz sindikata bilo zahteva i za povećanjem od 11.000 dinara, odnosno za skoro 50 odsto. Sa minimalnom cenom rada od 157 dinara, 300.000 radnika u Srbiji primalo bi 27.280 dinara, što bi bilo povećanje od skoro 3.000 dinara.

Upload: others

Post on 21-Feb-2020

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

10. septembar 2018. godine

Portal B92.net

Brnabić o minimalcu: Prošle godine 10%, ove -

videćemo

Premijerka Ana Brnabić izjavila je da bi danas mogla biti doneta odluka o iznosu povećanja minimalne

zarade u Srbiji za sledeću godinu.

“Prošle godine smo uspeli da dođeno do dogovora, prošle godine je minimalna zarada povećana za 10

odsto. Ove, videćemo koliko. Videćemo kakav je dogovor sindikata i privrede a mi smo tu kao vlada samo

kao medijator”, rekla je Brabić za Prvu.

Brnabić je kazala da će dogovorom o iznosu povećanja minimalca i jedni i drugi biti malo zadovoljni, malo

nezadovoljni.

“Uvek je dobro da se poveća značajno minimalna zarada, ali treba imati balans da ne bi povećali toliko da ne

bude održivo za privredu, da ne idemo u sivu ekonomiju”, navle je srpska premijerka.

Povodom ranijih zamerki sindikata da ne dolazi redovno na sednice Socijalno-ekonomskog saveta, Brnabić

je kazala da ne ide na svaku sednicu jer nema potrebe.

“Imamo ministre, ministra za rad pre svega, imam puno poverenje u njih. Kada je važna sednica uvek idem,

kao danas”, rekla je Brnabić.

Odluka o povećanju minimalne cene rada, koja trenutno iznosi 142 dinara po satu, mogla bi biti doneta na

današnjoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta.

Sindikati traže da se poveća na 157 dinara, mada je pre početka pregovora iz sindikata bilo zahteva i za

povećanjem od 11.000 dinara, odnosno za skoro 50 odsto.

Sa minimalnom cenom rada od 157 dinara, 300.000 radnika u Srbiji primalo bi 27.280 dinara, što bi bilo

povećanje od skoro 3.000 dinara.

Đorđević: U novembru niko neće biti nezadovoljan

penzijom

Oktobarskom penzijom, koja stiže u novembru, neće biti nezadovoljan nijedan penzioner u Srbiji, izjavio je

u intervjuu za "Politiku" ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

On je istakao da se ukidanjem Zakona o privremenom umanjenju penzija primanja najstarijih neće samo

vratiti na nivo iz oktobra 2014. godine, već će penzioneri dobiti znatno veće prinadležnosti.

- Nema nikakvih tajni. Penzije će od novembra ove godine biti

mnogo veće nego kada su umanjene pre četiri godine - rekao je

Đorđević.

Prema njegovim rečima, svako od njih već danas može videti na

penzijskom isečku kolika ih penzija očekuje, a nekima od njih,

onima sa najnižim penzijama ona će biti i dodatno uvećana.

- Može svako da izračuna prema svojoj penziji iz 2014. za koliko

je to više. U međuvremenu su bila tri povećanja, kumulativno

ukupno oko osam odsto. Posebno povećanje dobiće oni s najnižim

penzijama do 32.000 dinara. S tim što to povećanje neće biti

linearno za sve kako se ne bi narušio penzioni sistem. Kako se

penzija približava iznosu od 32.000 ovo uvećanje će biti sve manje i manje da se ne bi dogodilo da onaj ko

prima 31.999 dinara, nakon toga ima više od onog ko inače ima penziju 32.000 dinara - istakao je Đorđević.

On je takođe rekao da se ubuduće penzije neće usklađivati dva puta godišnje, niti sa rastom inflacije i delom

BDP-a, što će, kako je istakao, biti bolje, jer će penzioneri dobijati više od onog što bi dobijali da penzije

nastave tako da se usklađuju.

- Umesto toga, Vlada će pratiti ekonomski i privredni rast i mogućnosti u zemlji i prema tome će se i penzije

povećavati. Država će da procenjuje kada i koliko će da bude povećanje penzija. To može da se posmatra

pozitivno. Zato što bi usklađivanje s inflacijom značilo da nema potrebe za većim penzijama, kao da su ove

dovoljno visoke i da ih treba držati na jednom nivou. Mi to ne želimo. Ovde je druga ideja u pitanju. Ako

ima još prostora da penzije "skoče" iznad rasta standarda i da se približe platama, da se tako i uradi. Ovo tim

pre jer se pretpostavlja da će biti još boljih vremena i ne želimo da penzioneri dobiju minimum nego da im

damo mnogo iznad toga. Uostalom, oni to i zaslužuju - rekao je Đorđević.

Povodom najave ukidanje penala za prevremeno penzionisanje samo za radnike s beneficijama, on je rekao

da i za radnike s beneficijama ostaju penali ako odu u penziju pre potrebnih godina starosti.

- Ali upravo tu ima izmena. Ako neko ima beneficirani radni, staž gde se godina računa 18 meseci, a taj

neko je počeo da radi s 20 godina i sada ima 50 godina starosti i 40 godina staža kaže - ja bih u penziju.

Može, ali zakon kaže - plaćaš penale jer ideš pre 65. godine, iako imaš 40 godina staža. Čemu onda

beneficija. Izmenama ćemo samo ispraviti tu nepravdu prema onima koji su radili najteže poslove i uskladiti

godine priznate beneficijama s godinama starosti - kaže ministar.

Upitan ima li šanse da se za sve penzionere ukinu kazne za prevremeno penzionisanje, što je predlagao i

Socijalno-ekonomski savet, on je rekao da od toga za sada nema ništa.

- Cela Evropa ima penale. Oni su nužni jer penzioni fondovi više ne mogu da se pokrivaju dotacijama, imam

sve manje radne snage, demografska slika je loša, odnos broja radnika prema penzionerima drastično je

manji nego pre 30 godina, a u ovim okolnostima postoji i i mogućnost da onaj ko se prevremeno

penzionisao kalkuliše - kaže Đorđević.

On je, takođe, odbacio tvrdnju da se novim Zakonom o finansijskom podršci porodici pojedine kategorije

porodilja dovode u težak položaj.

- Prvo i osnovno je da nema kašnjenja u isplati naknada. Novac se isplaćuje svakog 20. u mesecu za

prethodni mesec. Mnogi pitaju zašto isplate nisu 5. nego 20. u mesecu. To je tako jer nije fer prema onim

ženama koje su se porodile krajem meseca i koje bi, ako je isplata na početku meseca, morale da čekaju

naredni mesec da bi dobile novac. Datum je usklađen i s Trezorom, kako ne bismo ugrozili i njegov rad. Od

jula je novac isplaćen za 2.035 novih porodilja. Do kraja godine isplatićemo razliku za drugo, treće i četvrto

dete. Reč je o razlici za decu rođenu od 25. decembra 2017. godine do 30. juna 2018. godine - rekao je

Đorđević.

Kako unaprediti sistem paušalnog oporezivanja u

Srbiji?

Više od 116.000 preduzetnika u Srbiji porez plaća paušalno, mnogi se žale na birokratske prepreke u

poslovanju i način na koji ih država oporezuje.

Očekuje se da će se javnim dijalogom tokom septembra i prvim okruglim stolom u organizaciji NALED-a i

Udruženja za razvoj preduzetništva, a koji će biti održan sutra, doći do zajedničkog zaključka države i

paušalaca kakve su izmene sistema paušalnog oporezivanja potrebne.

Izmena sistema oporezivanja paušalaca, među

kojima su taksisti, frizeri, advokati... ali i

zaposleni u IT sektoru, olakšalo bi ulazak

novih preduzetnika na tržište, omogućilo niže

poreze za njih na početku poslovanja, kao i

izlazak sa tržišta bez ikakvih posledica.

Kako su ranije ukazali iz NALED-a, paušalci

se uglavnom najviše žale na to da na početku

poslovanja ne znaju koja će im biti visina paušalnog oporezivanja i kada će im stići rešenje za to

oporezivanje.

Namera je da se sve administrativne prepreke eliminišu tako što će se omogućiti uplata poreza na jedan

račun, izdavanje elektronske potvrde o izmirenju poreza u realnom vremenu, kao i pravo na zdravstveno i

penzijsko osiguranje.

Paušalci se žale i da je najveća mana sadašnjeg sistema nepredvidivost u poslovanju.

Rešenja, žale se, čekaju mesecima, a pojedinci su čekali i godinama, pa zato ne mogu da planiraju svoje

poslovanje.

Traže i da država ne povećava poresku obavezu, smanji administrativne poslove i omogući da što više

pravnih lica bude u sistemu paušalnog oporezivanja.

Predstavnica Republičkog sekretarijata za javne politike Bojana Tošić rekla je ranije da je formirana radna

grupa vlade koja radi na unapređenju sistema paušalnog oporezivanja i da su njeni članovi kako predstavnici

privatnog sektora, tako i javnog sektora i akademske zajednice.

Neki od zahteva su i da se revidira trenutni spisak delatnosti koje se paušalno oporezuju.

U Srbiji trenutno posluje oko 116. 000 preduzetnika u paušalnom režimu, što je skoro trećina svih privrednih

subjekata, a najbrojniji su taksisti.

U okviru javne kampanje "Mesec paušalaca sutra će biti organizovan prvi regionalni okrugli sto ""Javno-

privatni dijalog o izazovima i mogućim rešenjima za unapređenje sistema paušalnog oporezivanja".

Na skup su pozvani predstavnici više od 90 udruženja preduzetnika, od opštih do sektorskih asocijacija,

predstavnici resornih državnih institucija i zainteresovana stručna javnost.

Kampanja "Mesec paušalaca" organizuje se u okviru Projekta javno-privatnog dijaloga za razvoj koji

finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi NALED u saradnji s Republičkim

sekretarijatom za javne politike.

Tanjug/Srbija danas

Zbogom struji i gasu: Srbi prelaze na jeftiniji vid

grejanja

Zbog skupe struje, gasa i daljinskog grejanja, veliki broj domaćinstva u Pomoravlju, koji za to ima uslove,

tokom predstojeće zime će se grejati na drva i ugalj.

Slična situacija je u mnogim opštinama Pomoravskog

okruga: Jagodini, Ćupriji, Despotovcu, Paraćinu,

Svilajncu i Rekovcu.

Gotovo u svakom dvorištu, izvan centra grada, u

Jagodini su gomile drva.

- Inspekcijske kontrole su rigorozne, čak i za one koji

seku drva u vlastitoj šumi, ali ljudi se snalaze - rekli

su pojedini domaćini. - Inspekcija oduzima traktore

onima koji nemaju papire, a prevoze i prodaju drva,

dok su kazne i do milion dinara.

Cena je inače od 35 do 40 evra po kubnom metru, zavisno od vrste drveta. Na gradskoj pijaci kubni metar

"cerovine" košta 40 evra.

U gradskom naselju "Strelište", gospođa koja sprema iscepana drva u podrum, rekla je da je drva naručila

još u proleće i platila ih 35 evra, a reč je o bukovom drvetu. Ona je dodala da će uz drva koristiti i ugalj.

Sa daljinskog grejanja u Jagodini, poslednje dve godine na lični zahtev se isključilo oko 700 domaćinstava.

Na ovaj način će se ove zime grejati oko 5.000 Jagodinaca, administrativni centar, školske i predškolske i

socijalne ustanove grada.

Toplana u Jagodini zagreva površinu od 3.717.000 kvadratnih metara. Sa više od 400 kilometara gasovodne

mreže, Jagodina spada među najgasificiranije gradove u Pomoravlju, a gas je stigao i u mnoga sela.

Zbog skupoće i sa gasovodne mreže se "skine" godišnje 350 domaćinstava, a mnoga koja ga imaju, ne

koriste ga za grejanje.

У Војводини 20.600 незапослених мање

На основу података Републичког завода за статистику, стопа незапослености у Србији у другом

кварталу ове године пала је 2,9 процентна поена у односу на прво тромесечје, на 11,9 одсто, Највећа

стопа незапослености регистрована је у Региону јужне и источне Србије – 15,6 одсто, док је најмања

незапосленост забележена у Региону Војводине – десет одсто.

Добра вест је да је у Војводини последњу годину мање оних који су пријављни на евиденцији

Националне службе за запошљавање. То потврђују и подаци Покрајинске службе за запошљавање јер

је у односу на крај августа прошле године, када је на евиденцији ПСЗ-а у Војводини било 139.203

незапослена, сада 20.655 особа мање без

посла. Наиме, последњег дана прошлог

месеца на евиденцији ПСЗ-а у Војовдини је

било 118.548 незапослених.

Подаци показују да је број незапослених на

евиденцији ПСЗ-а смањен у свим

градовима, односно филијалама, у

Војводини, а највише у Новом Саду. То је и

разумљиво јер је реч о највећем граду у

Војводини па је и на евиденцији филијале

Нови Сад и највише оних који су без посла

– готово 39.000. Ипак, у односу на крај

августа 2017. године, када је у Новом Саду

на посао чекало 43.183 незапослених, на

крају прошлог месеца на евиденцији их је било око 4.300 мање – 38.850.

На подручју филијале у Зрењанину на крају прошлог месеца на евиденцији је било 10.832

незапослена, што је у односу на исти месец прошле године, када је без посла било 14.317 особа –

3.850 мање. У Кикинди је без посла на крају августа прошле године било 9.085 особа пријављених на

евиденцији незапослених, док их је на крају прошлог месеца на посао чекало 7.787, односно око

1.300 мање. На подручју филијале у Панчеву број незапослених на евиденцији ПСЗ-а је у односу на

прошлогодишњи август око 1.600 мањи, пошто их је тада на посао чекало 17.678, док је почетком

овог месеца на подручју панчевачке филијале било их пријављено 16.053. У Сомбору је на

евиденцији ПСЗ-а готово 2.000 мање пријављених него пре годину јер је на крају августа прошле

године на посао чекало 16.282 особе, док је сада пријављено 14.013. На подручју филијале Сремска

Митровица је у односу на август прошле године евидентирано око 3.000 мање оних који чекају на

посао пошто је тада на евиднецији било пријављено 19.206 незапослених, а сада 16.256.

Мање евидентиарних незапослених у целој Србији

У односу на крај августа прошле године значајно је мање незапослених на евиденцији Националне

службе за запошљавање. Наиме, на крају прошлог месеца у Србији је на евиденцији НСЗ-а било

563.683 незапослена, што је 65.183 незапослена мање од броја који је забележен последњег дана

августа прошле године, када је на посао чекало 628.866 незапослена.

У Суботици на посао сада чека 8.777 незапослених који су на евиденцији тамошње филијале, што је

око 1.200 мање него на крају августа прошле године, када је без посла било 9.996 људи. На подручју

филијале Вршац незапослених је на евиденцији на крају августа било 7.971, што је око 1.500 мање

него истог месеца прошле године, када их је било евидентирано 9.456.

Dobit cele ekonomije u 2017. godini iznosila 3,6 milijardi evra u odnosu na 1,9 milijardi iz 2016.

Jak dinar i niske kamate pogurale dobit srpske

privrede

Srpska privreda je prema konačnim finansijskim izveštajima preduzeća predatim Agenciji za privredne

registre u 2017. godini ostvarila dobit od 3,6 milijardi evra (ili 436,7 milijardi dinara).

Prema analizi koju su uradili autori Makroekonomskih

analiza i trendova (MAT), ovo je skoro dvostruko bolji

rezultat nego 2016. godine kada je neto dobit privrede

iznosila 1,9 milijardi evra. Iako je dobit iz poslovanja

porasla u prošloj godini na 537 milijardi dinara odnosno

za tri odsto (što je više od rasta BDP-a koji je iznosio 1,9

odsto) na najveći doprinos ukupnom pozitivnom rezultatu

u odnosu na prethodne godine dali su dobici iz

finansiranja.

Gledano u evrima poslovna dobit je iznosila 4,4 milijarde evra i bila za 4,6 odsto veća nego prethodne

godine, što je posledica jačanja dinara prema evru tokom 2017. Tokom prethodnih godina redovna pojava je

bio pozitivan rezultat iz poslovanja koga je višestruko nadmašivao negativan rezultat iz finansiranja, pre

svega zbog visokih troškova kamata, ali i negativnih kursnih razlika.

Tako je bilo sve do 2015. godine kada je prvi put privreda u ukupnom zbiru završila u plusu, pošto je dobit

iz poslovanja uspela da nadoknadi gubitak iz finansiranja. Za razliku od 2016. kada je minus od kamata i

kursnih razlika iznosio 984 miliona evra i 2015. kada je bio 846 miliona evra, u prošloj godini cela privreda

Srbija ostvarila je finansijske dobitke od 294 miliona evra.

To je razlika od skoro 1,2 milijarde evra ostvarena u odnosu na 2016. godinu i najvećim delom su posledica

jačanja dinara u odnosu na evro. Naime, ovih 294 miliona evra finansijske dobiti sastoji se od 370 miliona

evra gubitaka po osnovu kamata i 664 miliona evra po osnovu pozitivnih kursnih razlika. Gubici po osnovu

kamata smanjeni su u 2017. za 48 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

„Treba reći da su negativne kursne razlike sve do 2016. godine predstavljale glavni generator finansijskih

gubitaka u srpskoj privredi, što je posledica visoke stope evroizacije našeg kreditnog tržišta. Rezultati

poslovanja naše privrede u 2017. iznova ukazuju na značaj monetarne politike u pogledu obezbeđenja

stabilnosti deviznog kursa kao i na važnost primene instrumenata zaštite od deviznog rizika kao što su

devizni svopovi i opcije koji postoje u ponudi domaćih banaka ali koji se još uvek nedovoljno koriste od

strane naših privrednika“, stoji u analizi koju je potpisao Dušan Gavrilović, saradnik MAT-a.

U 2017. povećan je obim odobrenih kredita privredi u odnosu na 2016. godinu za oko 42,67 milijardi dinara,

ali su zbog smanjenja kamatnih stopa ipak smanjeni troškovi kamata za preduzeća i to za 164 miliona evra u

odnosu na prethodnu godinu. Prosečna kamatna stopa na kredite privredi u prošloj godini pala je na 3,5

odsto.

Ipak i pored boljih rezultata kratkoročne obaveze privrede i dalje nadmašuju obrtna sredstva, odnosno tzv.

neto obrtni fond je negativan i to 285 milijardi dinara. To znači da privreda i dalje kasni sa plaćanjem

obaveza i ima problema sa likvidnošću. Opet, i ovde je ostvaren napredak u odnosu na 2016. godinu kada je

neto obrtni fond bio u minusu 511 milijardi dinara.

U analizi MAT-a obrađeni su rezultati preduzeća koja su imala poslovnu dobit u 2017, što je 51.449

privrednih društava, a što je skoro polovina ukupnih firmi registrovanih u APR-u koja su predala finansijske

izveštaje. Ovaj, zdraviji deo srpske privrede je ostvario stopu poslovne dobiti od 6,87 odsto, što je pad u

odnosu na 2016. kada je iznosila 7,39 odsto. Kako se navodi, to je posledica prelaska nekih velikih javnih

preduzeća iz zone poslovnog gubitka u zonu dobiti iz poslovanja, ali sa jako velikom imovinom i kapitalom,

a istovremeno niskim profitom, što onda „kvari“ sliku.

Stopa poslovnog dobitka je važan parametar poslovanja preduzeća između ostalog i zato što pokazuje koliku

maksimalnu kamatnu stopu na zaduživanje privreda može da podnese. Srpska privreda prošle godine je

izašla na „zelenu granu“ pošto je stopa poslovne dobiti (6,87 odsto) bila veća od prosečne kamatne stope

(3,5 odsto), što znači da privreda može nakon otplate kredita da računa na zaradu. Da podsetimo još jednom

da su ovde uzeta u obzir samo preduzeća koja su ostvarila dobit iz poslovanja prošle godine, dok nisu uzete

u obzir problematične firme čiji troškovi poslovanja su veći od prihoda.

„Stabilnost stope poslovne dobiti istovremeno ukazuje na to da je za značajnije poboljšanje rentabilnosti tj.

podizanje stope poslovne dobiti potrebno restrukturiranje privrede, nove investicije i tehnologije koje će

srpsku privredu podići na kvalitativno viši nivo i uvesti sferu više dodate vrednosti i poslovnog dobitka“,

navodi se u analizi.

Analiza takođe pokazuje da u proseku posmatrana preduzeća nisu prezadužena, što je verovatno posledica

ne samo smanjenja kamatnih stopa, već i trogodišnjeg razduživanja privrede prema bankama od 2014. do

2016. godine.

Odnos obaveza prema kapitalu preduzeća na nivou cele privrede, gde su uključeni i gubitaši, u 2017. godini

bio je 1,6, dok se za maksimalno dopušteni nivo obaveza uzima 2,1. Grupa preduzeća koja je prošle godine

ostvarila poslovnu dobit imala je stopu zaduženosti – jedan.

Dok je neto obrtni fond za celu privredu bio negativan, preduzeća dobitaši su imala obrtna sredstva veća od

kratkoročnih obaveza za oko 623 milijarde dinara. Najlošije su stajala mala preduzeća čija su obrtna sredstva

bila manja od kratkoročnih obaveza za 304 milijarde dinara, kao i velika preduzeća čiji je neto obrtni fond

bio negativan za 141 milijardu dinara. Jedino su obaveze manje od obrtnih sredstava imala srednja

preduzeća – 160 milijardi dinara.

Ekonomski analitičar Dragovan Milićević pak smatra da je zbog visokih pozitivnih kursnih razlika ovaj

rezultat srpske privrede u 2017. godini fiktivan.

„Srpska privreda duguje oko osam milijardi evra inostranstvu. Kada kurs padne sa 119 na 118 dinara za

evro, oni to knjiže kao pozitivnu kursnu razliku. I to je posledica veštački održavanog kursa, a šta bi bilo

kada bi bio uspostavljen realni devizni kurs, nastao bi pomor u rezultatima privrede“, upozorava Milićević.

On objašnjava da je negativan neto obrtni fond posledica toga što privreda ne može da finansira poslovanje

iz sopstvenih sredstava, pa onda relativno visok iznos pozajmljenog kapitala.

„Privredu sad spasavaju niske kamatne stope. Ranijih godina za kamate je izdvajano po šest-sedam milijardi

evra. Sada je to oko tri milijarde, ali je to i dalje puno“, zaključuje on.

ZNATE LI KOD KOGA KUPUJETE Ko su

vlasnici najvećih tržnih centara u Srbiji

Ko su vlasnici šoping molova i tržnih centara u Srbiji? Vlasništvo je raznoliko, od domaćih biznismena, do

izraelskih, američkih pa čak i južnoafričkih specijalizovanih fondova za ulaganje kompanija. Trgovački svet

u velikom.

"Merkator"

"Merkator centar Beograd" jedan je od prvih tržnih centara u Beogradu, a sa površinom od oko 22.000

metara kvadratnih i skoro 70 lokala, otvoren je 2002. godine.

Tržni centar je bio najavljen kao najveći objekat "Merkatora" u Evropi. TC "Merkator" rekonstruisan je

2012. godine. "MPC grupa", u vlasništvu domaćeg biznismena, poznata je po gradnji i upravljanju

nekretninama, a između ostalih upravlja i Šoping centrom "Ušće", "Immo Outlet centrom", poslovnim

prostorima koje izdaje u užem centru Beograda, kao i sa nekoliko tržnih centara u Srbiji. Sredinom

decembra prošle godine, prema navodima medija, "MPC grupa" kupila je "Merkator" za 46 miliona evra.

Međutim, osim njih i holandski investicioni fond "Centurio venture capital BV" vlasnik je tržnog centra

"Merkator Beograd" u Novom Beogradu.

"Delta siti"

Otvoren je 1. novembra 2007. godine i bio je prvi šoping mol u Srbiji. Sagrađen je u bloku 67 na Novom

Beogradu za 18 meseci.

U izgradnju 85.000 kvadratnih metara, što odgovara površini 15 fudbalskih terena, "Delta holding"

Miroslava Miškovića uložio je 74 miliona evra. Međutim, nakon nepunih 10 godina, 2016. godine, tržni

centar "Delta siti" prodat je južnoafričkom specijalizovanom fondu za ulaganje u nekretnine "Hyprop

Investments" za 127,7 miliona evra.

Kako je tada saopšteno, tržnim centrom je počela da upravlja novooformljena kompanija "Hystead Limited",

sa sedištem u Velikoj Britaniji. "Hyprop Investments", specijalizovan za ulaganja u visoko kvalitetne tržne

centre u velikim gradskim sredinama, listiran je na johanesburškoj berzi i ima široku vlasničku strukturu,

tako da nijedan pojedinačni akcionar nema kontrolni udeo u društvu. Zanimljivo je da se ovo društvo se bavi

ulaganjima prvenstveno na afričkom kontinentu, u Južnoafičkoj Republici i podsaharskoj Africi.

"Ušće"

Najavljen kao tada najveći u regionu, sa 130.000 kvadrata, Šoping centar "Ušće" otvoren je marta 2009.

godine. Izgradnju tržnog centra finansirale su investicione kompanije "MPC propertis" i "Meril Linč", uz

podršku četiri banke - "Unikredit", NBG, "Pireus" i EFG, realizovale su ovaj projekat vredan 150 miliona

evra.

Američka investiciona banka "Meril Linč" postala je u januaru 2008. godine vlasnik 25 odsto kapitala "MPC

propertisa", koji je poslovao u okviru "MPC holdinga" srpskog biznismena Petra Matića. Godine 2015.

kompanija "Aterburi Jurop" preuzela je trećinu vlasništva u srpskoj kompanija "MPC propertis". "Aterburi

Jurop", koju su formirali američka "Aterburi grupa" i strani investitori, fokusiran je na investicije u tržne

centre i na razvoj biznisa nekretnina, uglavnom u region istočne Evrope.

Šoping centar "Stadion"

Otvoren je aprila 2013. godine, površina maloprodajnog dela centra iznosi 28.000 kvadratnih metara i u

njega je uloženo 50 miliona evra.

Četvrti je po redu objekat u Evropi na čijem se krovu nalazi fudbalski teren čije tribine mogu da prime 5.000

gledalaca. Izgradnju "Stadiona" realizovala je, prema navodima medija, kompanija "Krammer & Wagner &

Illmaier", vodeća austrijska kompanija u razvoju šoping i zabavnih centara, sa središtem u Beču.

"Big fešn"

Najveći šoping centar na desnoj obali Dunava, "Big fešn" sa oko 32.000 kvadratnih metara investicija je od

80 miliona evra. Otvoren je prošle godine u aprilu, a mesec dana ranije započeli su gradnju i na Vidikovcu.

Projekat "Big fešn" deo je kompanije "Big Shopping Centers Israel", koja trenutno rukovodi sa 58 šoping

centara širom sveta. Svoj prvi tržni centar u Srbiji, "BIG šoping centar Novi Sad" izraelska kompanija

otvorila je 2012. godine. Nedavno su "Big šoping centri" postali novi vlasnik Šoping centra "Aviv park" u

Pančevu.

"Rajićeva"

Sredinom septembra 2017. godine otvoren je u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu Tržni centar "Rajićeva",

investicija izraelske "Ashtrom Group" vredna 80 miliona evra, koji se prostire na 15.300 kvadratnih metara

prostora.

Promenada Novi Sad

Za dva meseca očekuje se otvaranje tržnog centra "Promenada" u Novom Sadu koji se prostire na 150.000

kvadrata. Investicija iznosi 100 miliona evra, a uložio je "Nepi Rokasl", kompanija investitor koja se bavi

komercijalnim nekretninama, sa preko 15.000 akcionara. Oni u Srbiji već upravljaju sa tržnim centrom

"Kragujevac Plaza". Kompanija je vlasnik oko 40 tržnih centara u Africi i Evropi, a početkom meseca kupili

su zagrebački tržni centar "Arena".

SRBIJA DANAS

Evo kako da u Srbiji sa srednjom školom zaradite

50 evra dnevno

Nakon završetka osnovne škole, deca se nalaze pred velikom životnom odlukom koji srednju školu treba da

upišu i tada ih neretko roditelji savetuju da upišu gimnaziju kako bi se tokom nastavka školovanja opredelili

za životni poziv, jer je logika svih da je nakon gimnazije obavezan fakultet i da ta diploma donosi veliku

zaradu.

Ipak, u današnje vreme može se primetiti da je ta

logika i netačna, jer više nego ikada raste

potražnja upravo za manuelnim radnicima, koji

svoje zanate poznaju do tančina, a da pritom nisu

u obavezi da imaju fakultetsku diplomu. Neretko

se događa i da zanatlije imaju mnogo veću zaradu

nego akademski građani.

Zanatski rad se svodi na učenje kroz iskustvo,

koje ljudi stiču već sa prvim srednjoškolskim

danima u radionicama starih majstora ili nekih

fabrika i servisa. Tako se već kroz srednju školu

mogu obučiti gotovi radnici koji će nakon

maturiranja biti spremni da uzmu zanat u svoje

ruke.

Zanatlije dnevno mogu zarađivati i preko 5000 dinara, ali ima i onih radnika čija je dnevnica manja. Visina

dohotka zavisi i od spretnosti i umešnosti samog zanatlije, kao i od dobre preporuke zadovoljnih klijenata.

Tako jedan prosečni ženski frizer dnevno može za osam sati rada da usluži oko 10 klijenata i za taj dan

zaradi i preko 5000 dinara čiste dnevnice, a poznato je i da frizeri imaju i redovan bakšiš.

- Dnevno mogu da uslužim oko desetak mušterija, ukoliko se radi samo šišanje i feniranje na primer, to

donosi zaradu oko 5, 6 hiljada dinara, a nekad i više ukoliko imam zahtevnijih usluga, koje su i skuplje i

duže traju - kaže frizerka Violeta Cvetković.

Situacija je još bolja sa radnicima koji rade na gradilištima kao građevinari. Njihove dnevnice se kreću od

2500 dinara pa do preko 6000 dinara, a uglavnom uz dnevnicu dobijaju hranu i prevoz, a ponekada i plaćeni

smeštaj ukoliko se posao obavlja u drugom gradu.

- Radim kao majstor zidar i dnevnica mi je uglavnom oko 4000 do 6000 dinara u zavisnosti od posla i

dogovora. Šest dana u nedelji radim po osam sati, doduše nekad se ostane i malo duže. Pomoćni radnici na

gradilištu imaju dnevnicu oko 2500 dinara zavisno od pogodbe sa vlasnikom. Čitav život se bavim ovim

poslom i nikada nisam bio bez posla, da nemam gde da radim. Uvek se nađe za one koji hoće da rade - kaže

majstor Miloje Pantelić.

Trenutno je na tržištu prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje najviše potražnje za sledećim

zanimanjima: magacioneri, kuvari, bravari, varioci, računovođe, negovateljice, prodavci, konobari, pomoćni

radnici, spremačice, vaspitači, vozači, stolari, frizeri, ali i medicinske sestre i mnoga druga zanimanja.

Diploma fakulteta naravno može doneti veliku zaradu, ali se na početku svako susreće sa tim da uz

nedovoljno iskustvo ide i manja zarada, dok je sa zanatlijama taj problem prevaziđen time što oni veoma

rano stiču iskustvo i osposobljeni su za samostalni rad.

Keramičari, tapetari, moleri takođe zarađuju dovoljno dobro da od tih poslova mogu da žive i izdržavaju

svoju porodicu. Ipak svaki od ovih zanatlija ima i velikih troškova za opremu i mašine koje im olakšavaju

radni dan.

Keramičarske usluge kreću se uglavnom u rasponu od 600 do 1800 dinara po kvadratu za lepljenje pločica,

ali ima i skupljih usluga. Za krečenje stana moleri će vam uglavnom naplaćivati po kvadratu i to po ceni od

100 dinara, pa i do 600 dinara u zavisnosti od boje, međutim molerski posao je takav da oni za jedan radni

dan mogu da urade krečenje čak 50 kvadrata i tako za dnevnicu zarade i preko 15 hiljada dinara.

Vodoinstalateri, automehaničari, električari su zanatlije koje svakome u nekom trenutku olakšavaju život, te

su njihove dnevnice takođe dovoljno velike da mogu lepo da žive.

- Električar sam 40 godina i pored redovnog posla u firmi radio sam oduvek i privatno. To mi je bila

dodatna plata koju sam trošio na sina, a kasnije na unuku. Izlazak na teren ne naplaćujem, ali neke moje

kolege uzimaju 1000 dinara samo za dolazak. Promena grejača na bojleru košta oko 2500 dinara, toliko

košta i zamena ringle na električnom šporetu na primer, dok rađenje celokupne elektro instalacije može da

košta i preko 300 evra u zavisnosti od kvadrature objekta. Svog pomoćnika plaćam 30 evra dnevno kada

radimo veće poslove - kaže električar Vidoje Božović.

Vreme u kojem živimo donelo je trend fakultetskih diploma, dok su se zanatske radnje gasile i gubile svoje

majstore. Kako je ekonomska situacija ne tako dobra, ljudi se sve češće okreću upravo manuelnim

poslovima i prekvalifikaciji, kako bi za svoj život obezbedili dovoljno novca.

Zanatski posao težak je i zahtevan, ali svakako da donosi dobru zaradu koja je dovoljan podsticaj da se bude

još bolji, ako ne i najbolji u svom poslu.

RADIO SLOBODNA EVROPA

Da li će Srbija morati da vrati penzionerima 700

miliona evra?

"Ne možemo se porediti sa razvijenim evropskim zemljama, jer je Srbija po platama na dnu evropske

liste. Kada se sve to uzme u obzir, napredak Srbije u poslednjih deset godina je toliko mali i toliko

minoran da se ona nalazi na samom evropskom dnu. A ponašamo se kao da smo prvaci Evrope", kaže

za Radio Slobodna Evropa ekonomski novinar Milan Ćulibrk

"Manipulacija sa visinom prosečne plate"

- Bukvalno onog dana kada se predsednik Vučić pohvalio da smo pretekli BiH mogli ste da odete na

zvanični sajt Agencije za statistiku BiH i da vidite da je prosečna plata u Bosni i Hercegovini tog momenta

bila 440 evra. Prosečna plata u Bugarskoj je oko 450 evra. Znači, reč je o očiglednoj laži. Uz to se Vučić još

i hvali da će Srbija do kraja ove godine prestići još neke od suseda - kaže Ćulibrk i dodaje:

- Hajde da pogledamo kolika je prosečna

plata kod tih suseda. U Rumuniji je 550

evra, dakle za 130 veće nego kod nas, u

Mađarskoj je veća od 600, a u Hrvatskoj

je oko 800 evra. Pa koga vi možete da

stignete? Ne mogu da verujem da je to što

predstavnici vlasti pričaju posledica

neznanja - da nisu u stanju da provere

podatke. Pre će biti da je reč o

manipulaciji.

- Većina ljudi koji prate ekonomska

zbivanja u Srbiji zna da hvalisanje vlasti

nije ništa drugo nego običan populizam i

pumpanje mišića. Vlast računa na onaj čuveni slogan - Srbi sporo pamte i brzo zaboravljaju. Dakle, svedoci

smo zloupotrebe i manipulacije podacima. Kad podatak o privrednom rastu za prvih šest meseci ove godine

smestite u širi kontekst, onda vidite da to nema blage veze sa onim što priča vlast - dodaje njegov kolega

Miša Brkić.

- Ukazao bih na jednu zabrinjavajuću činjenicu. Usred svetske ekonomske krize plate zaposlenih u

državnom sektoru bile su između 30 do 45 posto veće nego u privatnom sektoru. I taj trend se nastavlja. To

je jako opasno, jer dovodi do raslojavanja radničke klase u Srbiji - kaže Brkić.

"Penzije se ne povećavaju, već vraćaju na stari nivo"

Prema zvaničnim podacima svega 20.000 ljudi ima prosečnu zaradu veću od 1.300 evra mesečno. To su oni

koji plaćaju porez na dohodak. A kada prođete Beogradom vidite ogromne privatne luksuzne zgrade i vile

koje nisu mogli napraviti ljudi sa takvim primanjima. Znači, ogroman broj ljudi zarađuje enormne sume na

crno, ne plaćajući nikakav porez države.

- Što se tiče penzija, u poslednje vreme i Vučić i Brnabić najavljuju da će one od novembra biti povećane,

ali izgleda ne svima na isti način. Predsednik je svestan da aktuelna vlast ima veću podršku među onima koji

imaju niže penzije, pa će oni dobiti veće povećanje. Tako je pravednije - kažu oni. Ali to se ne radi kroz

penzijski sistem. Ne možete taj problem da rešavate tako što ćete kažnjavati one koji su tokom svog radnog

veka plaćali veće doprinose, pa zato imaju veće penzije - objašnjava Ćulibrk.

- Ali za 700.000 penzionera, kojima su 2014.godine smanjene penzije, to nije nikakvo povećanje. Njihove

penzije se samo vraćaju na onaj nivo na kome su bile 2014. Mi, u redakciji NIN-a, prošle godine smo

izračunali da je svakom penzioneru do polovine 2017. uzeto u proseku oko 450 evra godišnje. U

međuvremenu je taj iznos, naravno, povećan. Kada biste sve to sabrali, to su stotine miliona evra - kaže

Ćulibrk i zaključuje:

- Ukoliko bi država izgubila spor pred Evropskim sudom u Strazburu, što bi se jednog dana moglo desiti,

morala bi penzionerima da vrati na stotine miliona evra, kao što se vraćala stara devizna štednja i kao što se

vraćao dug penzionerima koji je nastao za vreme Slobodana Miloševića.