U Velikoj obuku proglo Age od500 domaah i stranih monteraU HEP-ovu nastavno-obrazov-nom centru u Velikoj dosad jeuspjegno educirano vise od 500elektromontera iz vise desetakadomaeih (HEP, Dalekovod,Ina, Janaf, HAC, Zraena lukaZagreb, Siemens) i stranih tvr-tki, kale ravnatelj NOC-aZdenko Miletie. Zbog kvalitetegkolovanja jedan instruktor ra-di samo sa gest do osam mon-tera. Teorijski dio dini samo 25posto nastave, a ostalo je, uskladu sa zahtjevima EU-a, radna poligonu i u specijalizira-nim kabinetima.

Osim toga, tehnologija radapod naponom 2008. je postalai hrvatski izvozni proizvod.

Obukom u NOC-u, ta je tehno-logija prenesena u Sloveniju(NE Kitko, Sayske elektrarne,Papimica Vevee) i BiH (Elektro-privreda BiH).

NOC je postao medunarodnicentar izvrsnosti za obukumontera za rad pod naponomjer se u njemu obrazuju i mon-teri iz Slovenije, BiH i Makedo-nija, istiee Darko Horvat, rav-natelj Uprave za energetiku uMinistarstvu gospodarstva.

Prema Miletieevim rijeeima,cilj je da NOC postane iHEP-ova poslovna gkola kojaee biti ukljueena u razvoj, res-trukturiranje, nove tehnologijei otvaranje trkigta.

8 www.VJESNIK.hr Ponedjeljak, 23. svibnja 2011.

Hrvatska s'

Posao za najhrabrije: elektromont(Rad pod naponompodrazumijevaotklanjanje kvarova,odriavanje uredaja iprikhuavanje novihpotro§ae'a beziskijuavanja struje.Monteri zasad takorade samo naniskonaponskoj mreii,a u HEP-u oeekuju dace se za desetak godinatako obavljati 50 postoradova na srednjem iniskom naponu

ieljko BUKtAzeljko.buksa@vjesnik.hr

1\4 okete li zamish ti dau rukama drkite nei-zolirani strujni vodpod naponom od

1000 volti? Naravno da ne, od-govorit ee veeina ljudi jer mno-gi strahuju i od promjene sta-rinskog strujnog osiguraea usvom stanu. Samo rijetki,medutim, znaju da u Hrvatskojima ljudi koji svakodnevno urukama drke takve opasne vo-dove i s njima rade kao da je ri-jee o obi4.'nim izoliranim kica-ma kroz koje ne prolazi vrloopasna struja. Rijee je ostruenjacima za .rad pod napo-nom<< kojih najvi ge ima u Hr-vatskoj elektroprivredi (HEP).

Rad pod naponom podrazu-mijeva otklanjanje kvarova Iodriavanje elektroenergetskemreke bez iskljueivanja strujeposebno tamo gdje nema dvos-tranog napajanja. Tako se pobo-ljgava kvaliteta isporuke elek-triene energije jer prestaje potre-ba za iskljueivanjem struje radiodrkavanja uredaja i pri-kljueivanja novih pot rogaeazbog dega, primjerice, u Zagrebugotovo svaki dan nekoliko ulicanekoliko sati nema struje, aslieno je i u drugim gradovima.

Iako je Hrvatska, svjesnavainosti te tehnologije, jog prijeDomovinskog rata poeela gradi-ti centar za rad pod naponom,rat i njegove posljedice odgodilesu njezin razvoj i primjenu. Za-to je rad pod naponom u Hrvat-skoj poeeo u kolovozu 2005. na-kon zavrgetka priprema i eduka-cije HEP-ovih instruktora imontera u suradnji s Francus-kom elektroprivredom (EDF).Naime, prvi hrvatski instruktoriza rad na niskom i srednjem na-ponu obueeni su na temelitiugovora o prijenosu te tehnolo-gije izmedu HEP-a i EDF-a, aHEP je za edukaciju svojih mon-tera napravio poligon u Nastav-no-obrazovnom centru (NOC) uVelikoj. Zato je rad pod napo-nom prvo poeeo na podruejutamognje Elektre Pokega kada sunjezini monteri pod kontrolomdomaeih instruktora i struenja-ka EDF-a prvi put na terenu pri-mijenili steeeno znanje (u okoli-ci Pleternice su radili rekon-strukciju mreke, kuene pri-kljueke i popravljanjeogteeenj a).

Nakon toga se rad pod napo-nom poeeo giriti i na drugaHEP-ova distribucijska podrueja.Najdalje su zasad oti gle ElektraZabok i Elektra Zadar, koja veeima 49 takvih educiranih mon-tera, jer kele pokriti svoje veliko

podrueje s otocima. lako uHEP-u kaiu da njihovi monterizasad -pod naponom rade samona niskonaponskoj mreii, trebaimati u vidu da ona podrazumi-jeva napon sve do 1000 volti iz-mjenk.-no, odnosno 1500 voltiistosmjerno, gto je pet puta jadeod, za kuene instalacije, uo-bieajenih 220 volti. U nekim sezemljama vee radi i na srednjemnaponu (od 10.000 do 35.000volti), pa eak i na visokom (od110.000 do 400.000 volti). UHEP-u planiraju uskoro njegovuprimjenu poeeti na postrojenji-ma srednjeg, a u buduenosti ivisokog napona.

Ove ee godine HEP pripremitisve gto treba za najjednostavnijeposlove na srednjem naponu,primjerice za eigeenje trafostani-ca, a edukacija montera cepo4.'eti kad budu imali manjesvog redovnog posla na terenu,vjerojatno potkraj godine.

lako su skupine manje (doeetiri montera), ta je obuka du-lja (traje pet do 'gest tjedana) i uzjog stroke uvjete nego kod radana niskom naponu jer su i pro-pisi stroki. U HEP-u planiraju dakorigtenje te tehnologije na sre-dnjem naponu poene sljedeeegodine.

Veeinu neupueenih u to mo-demu tehnologiju najvi ge, na-ravno, zanima koliko je rad podnaponom opasan za montere ikoliko se nesreea dogada.

*Iako u javnosti vlada uvje-renje da je rijee o vrlo opasnomposlu, to nije toeno jer europskai naga praksa pokazuju da je radpod naponom uz dobro educi-rane ljude, pogtivanje propisa ikvalitetnu opremu eak sigurnijiod klasienih popravaka strujnihvodova kad se elektriena energi-ja iskljueujeo, kaie elan UpraveHEP-a Damir Peevarac.

tovige, iskustva EDF-a, gdjese struja vise ne moke iskljueiva-ti za bilo gto nego se mora raditipod naponom, pokazala su dase, gto se vise koristi ta tehnolo-gija, broj ionako rijetkih nesreeadodatno smanjuje, istiee Zden-ko Miletie, ravnatelj HEP-ovanastavno-obrazovnog centra uVelikoj.

0 tome kako se biraju monte-ri za rad pod naponom, mueiih strah, kako su opremljeni i je-su li za to negto bolje plaeeni,razgovarali smo s VladimiromCahom, voditeljem Kontrol-no-ispitnog laboratorija uNOC-u i predsjednikom teh-niekog odbora LWA-e (europskastruena udruga za rad pod na-ponom).

,La taj se rad, uglavnom se izodjela odeiavanja, uzimaju naj-bolji elektromonteri. Bitno je daimaju dovoljno iskustva u radubez napona, odgovarajucu dob ipotrebne psihofizieke osobine,gto znaei da im nerijetko zapenjanje po dalekovodima do-bro dodu i akrobatske sposob-nosti. Tko se boji, moie odbititakvu edukaciju i rad iako kodte tehnologije elektromonteriimaju zadnju rijee i odlueujumogu li negto napraviti pod na-ponom na siguran naein iii ne <,kake Caha. No, kale, kod veeinemontera nema straha jer nemaopasnosti kad su ljudi dobroeducirani, opremljeni I kadpogtuju stroge propise. Neke odnjih, dodaje, vise ometa einjeni-ca da zbog propisa moraju imatidva iii eak tri para rukavica i zat-vorenu kacigu s vizirom kojaponekad, na primjer kod veeih

\\111Popravci pod naponomkod nas su poceli u kolo-vozu 2005. nakon §to suHEP-ovi instruktori imonteri zavr§ili edukaci-ju organiziranu u surad-nji s Francuskom elek-troprivredom. Dosad nijezabiljeZen ni jedan inci-dent

vrueina, otekava disanje. No,takva oprema i sluii da elimini-ra iii svede na minimum poslje-dice eventualne Ijudske po-gregke.

Zato monteri koji rade podnaponom imaju svu potrebnukvalitetnu opremu koja zadovo-Ijava propisane europske nor-me. Ispitivanja su dokazala daizolacija na njima zadovoljava iu slueaju vigestruko vigeg napo-na, istiee Caha. Stoga, dodaje, inije eudno da od sredine 2005.,kada se ta suvremena tehnologi-ja poeela koristiti u Hrvatskoj,nije bilo ni jednog incidenta.

I svjetska iskustva pokazujuda kod rada pod naponom imapuno manje incidenata negokod klasienoga. Kod klasienog

Ponedjeljak 23.05.2011 godine 1

Za thliai rad regrutira se Ijude s dovoljnoiskustva u radu bez napona, odgovaraju4edobi i potrebnih psihofizitkih osobinastoznati da im dobro dodu i akrobatske spo-sobnosti

U Zagrebu uskoro medunarodnakonferencija »Sigurnost prije svega«Kako se to radi pod naponomte kakve to koristi donosi jay

-nosti, bit ee jasnije nakonmedunarodne konferencije oradu pod naponom - ICOLIM2011. - koja ee se od 31. svibnjado 2. Iipnja pod pokrovitelj-stvom Ministarstva gospodar-stva, rada i poduzetnigtva

u Zagrebu.Pod motom »Sigurnost prije

svegao organiziraju je HEP i eu-ropska udruga driava koje pra-te, primjenjuju i unaprjedujutehnologiju rada pod napo-nom, a sudjelovat ee predstav-nici tvrtki koje se bave razvo-jem, standardizacijom, proizvo-dnjom, testiranjem i primje-nom novih alata te osobnihzaStitnih sredstava.

Vjerojatno najzanimljiviji dio

konferencije odriat ce se na po-strojenju HEP-ove transforma-torske stanice 2erjavinec pokrajZagreba gdje ee se demonstrira-ti rad pod naponom na svimnaponskim razinama.

Svoje ee programe na konfe-renciji predstaviti proizvodaei idobavljaei specijalnih alata iopreme iz Argentine, Brazila,Danske, Kolumbije, Kanade,Njemaeke, Italije, Rumunjske,Portugala, Poljske,Madarske, Slovenije, Irske,Francuske, Velike Britanije,SAD-a i Hrvatske. Bit ee predsta-vljene i najsuvremenije auto-platforme te samohodni i radnistrojevi. Tako ee, na primjer, pr-vi put u Hrvatskoj ameriekakompanija Quanta predstavitispecijalnog robota koji ee p(x1

naponom zamijeniti izolator na110-kilovoltnom zraenom vo-du.

Inaee, Hrvatska je jedinanica LWA-e izvan EU-a, i to od2008. Tijekom pripremnog raz-doblja za pristupanje EU prih-vatila je vise tehniekih propisa inormi. Tako je donesen i Pravil-nik o sigurnosti i zdravlju priradu s elektrienom energijom,Joie predsjednik LWA-e i direk-tor Sektora za gospodarenjemre±om i informatieku potporuHEP-Operatora distribucijskogsustava Darko Vidovie. On odzagrebaeke konferencije oeeku-je popularizaciju rada pod na-ponom. Oeekuje i da tu meto-du prihvate i ostale tvrtke kojeimaju elektroenergetske objektei mreie.

Tehnologija rada pod naponom2008. je postala i hrvatskiizvozni proizvod

Ponedjeljak, 23. svibnja 2011. VJESNIK ht 9

Hrvatska

prima kroz rake prolazi 1000 volti

rada pristup je potpunodmkeiji, ponekad i leierniji (do-godi se i da netko zaboravi is-kljueiti struju), a ni oprema nijetako kvalitetna, primjerice ,ne-ma vBestrukih izolacija. Pritomje zanimijivo da kod klasienihpopravaka problemi nastaju, naprimjer, ako netko nije iskljueiostruju, dok kod rada pod napo-nom monteri prvo na vod pos-tave poseban uredaj koji im si-gnalizira ako slueajno nestanenapona jer tada po propisimamoraju prekinuti rad. Vodovekroz koje protjeee napon od1000 volti monteri mogu, kadsu na autoplatformi, bez opas-nosti driati rukama zato jet nijezatvoren strujni Krug prema ze-mlji.

Cahu smo pitali i prijetimohla opasnost da bogatijestrane kompanije boljimplaeama privuku njihovevane montere te vezuje li ihHEP, nakon tog •Skolovanja, ob-vezom da odredeno razdobljene mogu otiei iz tvrtke. )>Takvihogranieenja nema, ali mislim dase to neee dogoditi jer sve kom-panije koje trebaju takvestruenjake *Skoluju svoje pa 'ku-povanje' tudih nije uobieajenapraksa<, kale Caha.

U HEP-u je u poeetku biladvojba je li bolje privremenoangalirati strane instruktore zaobuku montera u koriStenju tetehnologije iii educirati vlastite,ali su shvatili da je bolje ovodrugo, iako u poeetku negtoskuplje rjeknje. Buduei da ihtreba obueiti za sve vrste postro-jenja, obuka traje dugo i trailpuno opreme, ali se kasnije viseisplati.

Zasad HEP u Nastavno- obra-zovnom centru ima Best instruk-tora za rad na niskom naponu,

Europska i hrvatskapraksa pokazuju da je uzdobro educirane ljude,po§tivanje propisa i kva-litetnu opremu takavnaein sigurniji od kla-sienog naeina popra-vljanja strujnih vodova,kad se elektriena energijaiskljueuje, kaie elanUprave HEP-a DamirPedvarac

od eega je pet educirano i za radna srednjem naponu.

HEP je vee nabavio suvreme-nu autoplatformu za popra-vljanje visokih dalekovoda vri-jednu 200.000 eura, koja je do-radena u skladu s njihovim po-trebama za rad pod naponom.No, na nepristupaenom terenumonteri se i dalje moraju s cije-lom opremom popeti na stupo-ve dalekovoda da obave posao.

lnstruktor za rad pod niskim isrednjim naponom u NOC-uKrunoslav Antolovie tvrdi da jekorgtenje suvremene tehnologi-je eak sigurnije nego koriStenjeklasiene pa dosad nije bilo nes-reea. .Vrlo je va2na dobra pri-prema, oprema i edukacija. Iakotvrtka na takvu obuku galjemontere koji ispunjavaju strogekriterije, ako se neko od njih zato ne osjeea sposobnim, moteto sve odbitio, kafie Antolovie.Uz naknade za rad u uvjetimataim od uobieajenih, monterena takve edukacije mokla pri-vlaei i pomalo u sali. iznesen po-datak da je kod onih koji radepod naponom primijeeen po-rast nataliteta.

Prema rijeeima HEP-ovihstruenjaka, ova tehnologija radadonosi vikstruku korist. Po-veeava kvalitetu opskrbe stru-jom, sigurnost zaposlenika(smanjuje se broj ozljeda) i si-gurnost postrojenja koje radi uoptimalnim uvjetima. Osim to-ga, smanjuje se broj kvarova

Najdalje su zasad otgleElektra Zabok i ElektraZadar, koja vec ima 49educiranih monterajerzeli pokriti svoje velikopodrueje s brojnim oto-cima

elektroenergetskih postrojenja iovisnost o uvjetima kupaca, adonosi se zarada, te se izbjega-vaju i smanjuju odStetni zahtje-vi kupaca zbog neisporueeneelektriene energije. Na primjer,kod promjene brojila za struju,ako se radi pod naponom, vrije-me iskljueenja je dva do tri putakraee. Ako pak kroz vod teee3600 kilovatsati energije, zaradazbog rada pod naponom kod iz-mjene puknutog izolatora nadalekovodu, kad se odbiju svitroSkovi, iznosi oko 300 eura.

Peevarac oeekuje da ee se uHEP-u za desetak godina zbogsve veeega koriKtenja te tehno-logije oko 50 posto radova nasrednjem i niskom naponu oba-vljati bez iskljueivanja elek-triene energije, dime ee se pre-poloviti planirani zastoji i timeznatno smanjiti problemi po-tro'Saeima.

I europska praksa pokazuje dasu, 'Sto je visi napon na kojem sekoristi to tehnologija, veei i ko-risni ueinci.

Ponedjeljak 23.05.2011 godine 2