poslovanje, ibadet i ishrana muslimana u nemuslimanksoj zemlji

8/17/2019 Poslovanje, Ibadet i Ishrana Muslimana u Nemuslimanksoj Zemlji

1/25

Poslovanje, ishrana i

ibadet u nemuslimanskojzemlji


2/25

Šerijat je kroz historiju igrao veomavažnu ulogu za egzistencijumuslimanskih manjina. Ustvari, jedanod uslova koji su klasični muslimanskipravnici postavljali za ostanakmuslimana pod nemuslimanskom

vlasti bila je mogućnost da u svojimpersonalnim pitanjima slijedešerijatsko pravo.


3/25

e!u muslimanskim manjinama usavremenom svijetu mogu se uočiti dvije

situacije s obzirom na njihov odnos premašerijatu. U jednoj grupi zemalja,muslimanima se putem me!unarodnih akata ustava ili zakona garantuje primjena

šerijatskog prava u stvarima ličnogstatusa. U drugoj grupi zemalja, muslimanisu podvrgnuti uni"ciranom nacionalnompravu sa izvjesnim mogućnostima da

inkorporiraj u pojedine šerijatske ustanoveu nacionalni pravni sistem ili da slijedešerijat kao vlastiti etički kodeks.


4/25

U današnje zapadne zemlje muslimani sudošli iz #svijeta islama$, svojom voljom,

da na novim podnebljima potraže boljiživot i vrlo često više slobode. %vimuslimanski useljenici predstavljajudanas #novo prisustvo islama$ u &vropi i

zapadnom svijetu uopće. 'olazeći uzapadne zemlje, muslimanski rezidenti iuseljenici došli su u kontakt s novim

razumijevanjem društvene uloge religije imodalitetima ure!enja odnosa vjerskog ipolitičkog autoriteta.


5/25

( obzirom na to da muslimani uzapadnim zemljama mogu biti

rezidenti ili naturalizirani gra!ani,razlikuje se i pravna relevantnost)kadaan*šerijata za njih. U svakom

slučaju, vjerska relevatnost)dijanatan* je nepromjenljiva+ šerijat je normativni aspekt islama i svakoneizvršavanje njegovih naredaba ikršenje njegovih zabrana jeste grijeh.


6/25

iše od -/ svjetske trgovine halalom činenemuslimanske zemlje na u 0apadu i 1stoku,

koje su, korištenjem halal brenda u ostvarenjuekonomskog pro"ta, postali najveći izvoznicihalal proizvoda u svijetu.

2a 0apadu+ (3', 4razil, 5anada, 3ustralija,

2ovi 0eland i 6rancuska su najveći dobavljačihalal proizvoda. 2a 1stoku+ 7ajland je najvećiizvoznik halal certi"ciranih proizvoda, aslijede 6ilipini, alezija, 1ndonezija, (ingapur i

1ndija. 8azlog ovako velikog tržišnog uspjeha je činjenica da su halal proizvodi poznati pokvaliteti i kao takvi označeni su halal oznakomkoja je postala simbol kvalitetnog proizvoda.


7/25

'o kojeg se stupnja muslimani moguintegrirati, a da ne izgube svojidentitet )a time i svoju vjeru*92a muslimane, bilo strance iligradane )rodeni na 0apadu ili udrugim zemljama*, gleda se kroz

cetiri razlicita aspekta+


8/25

:. Pojava ; ljudi nose duge brade idželabije ili druge vrste nacionalne

nošnje, i žene koje se odjevaju uskladu sa islamskim kodeksomodijevanja, bez bilo kakvog dodira sa

modom. ecina muslimanskepopulacije, cak i ove drugegeneracije, govori lokalni jezik saakcentom.


9/25

muslimani odbacujualkohol i druge vrste droga kao i

svinjsko meso, te zahtijevaju halalklanje, tako se sukobljavajuci salokalnim obicajima i pravom.


10/25

?. %bredi > muslimani hoce daprekinu svoj rad zbog namaza, da

slave svoje vjerske blagdane, da iduna hodocašce u odredenim danima ida grade džamije sa minaretima)zbog ezana*, te da ukopavaju svojemrtve na poseban nacin, što setakoder, uveliko sukobljava salokalnim obicajima i pravom.


11/25

@. jera > muslimani poricu glavnepostavke kršcanske dogme )božansku

prirodu 5rista, trojstvo, vjerovanje da je sin 4ožiji, njegovu smrt na križuA*kao i njihov ideal odnosa izmedumuškarca i žene, unutar i van braka.

7akoder, tu je sukob sa onim što sesmatra politicki ispravnim, jer se namuslimane gleda kao na one koji

imaju drugacije mišljenje odemokratiji i o ljudskim pravima.


12/25

5ada su muslimani u pitanju, imamjesta za Beksibilnost, ali samo do

mjere koja se tice islamskecivilizacije, ali ne i islmskog creda)vjere*. 5ada promatramo navedene

cetiri postavke, ocito je da nemamjesta za kompromis u postavkama ?i @, nema, dakle, mjesta zausaglašavanje unutar stvari akaida)vjere* i ibadeta )obredoslovlja*.


13/25

(lucaj koji treba naglasiti je kamata)riba*. 3ko je muslimani pocnu

shvatati dozvoljenom, kako ce ondapropagirati svoj sistem pro"ta)zarade* po principu dijeljenja rizika

)mudareba*, kao carobni lijek za nekerak;rane zapadne ekonomije u kojojljudi sve više odbijaju rizike,ponašanje koje u tom slucaju vodiuništenju osnove svakog udruženogposlovanjaC9


14/25

8azmatrajuci tacke : i


15/25

7akoder, apsolutno nije neophodnoda muslimani svoj svakodnevni govor

zacinjavaju sa eksklamacijama naarapskom jeziku, )umjesto inša;3llah,može se reci ako 3llah da*. Ustvari,

sve ono što osnažava koncepciju kojanije uredu, a to je da je islamspeci"cna religija 3rapa, )kao što je

judaizam postao kod Eevreja*, trebabiti izbjegnuto.


16/25

8ezultati takvih nastojanja ne bitrebalo da budu Fevropski islamG ili

Famericki islamG, da ne govorimodalje o FHrancuskomG ili FbelgijskomGislamu, nego ; univerzalni islam

praktikovan od strane ljudi koji unekim drugim domenima pripadajuodredenoj kulturi.


17/25

'rugim rijecima, zapadni muslimanimoraju kuci ponijeti ideju o tome da

je islam tamo ne samo da ostane, i u3merici i u &vropi, nego da onpripada tamo, onoliko koliko i

kršcanstvo. %ni moraju da prihvatestav da to nije arapska ili turskareligija nego univerzalna religijapokornosti 3llahu, dž.š, koju jeimenova, praktikova i propagira1brahim, a.s, naš zajednicki otac.


18/25

uslimani, kao ummet koji nosi svjetsku poslanicu, morajubiti islamski aktivno prisutni u zapadnim zemljama, imajuciu vidu da je 0apad postao taj koji vodi svijet, usmjeravajucinjegovu politiku, ekonomiju i kulturu, a to je cinjenica kojumi ne mozemo zanijekati. Iak ako ne bi islam bio prisutantamo, duznost bi bila muslimanima da, medusobno sepomazuci, rade na uspostavljanju tog prisustva, kako bi sebrinuo o ocuvanju tamosnjih muslimana koji su autohtoninarod i pruze podrsku njihovom materijalnom i duhovnombicu i vode brigu o onima koji u islam udu od tamosnjihstanovnika i prihvate muslimane koji dolaze te im pruziopomoc koja se ogleda u dobrom usmjeravanju, vjerskoj uputii kultivaciji, sa posebnim dodatkom sirenja islamske davemedu nemuslimanima.


19/25

7rgovina 1mam 4uharija u svome (ahihu, u poglavlju+ F7rgovanje sa politeistima i onima koji su u

ratnom odnosu sa muslimanimaG, navodi sljedeJi hadis+ FPriKao nam je &bu;2uLman,da je njemu priKao &l;6aL ibn;(ulejman, a njemu njegov otac, da je &bu;Usman Kuo

3bdurahmana ibn ebi 4ekra da je rekao+ L4ili smo sa 3llahovim Poslanikom, sallallahualejhi ve sellem, kada mu je došao neki Kovjek, mnogobožac )mušrik*, sa stadomovaca. Upitao ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem+ L'a li su ove ovce na prodaju ilimi ih želiš poklonuti9L L%vce su na prodajuL > odgovori Kovjek. 5upio je od njega jednuovcu.G )4uharija,


20/25

Udruživanje u poslu 5aže 1bn;5udame el;akdisi+ F'ozvoljeno jemuslimanu udruživanje sa kršJaninom i jevrejem, meNutim ne smijepredati posao u njihove ruke bez ikakve kontrole, on treba biti taj koji Jevoditi posao ili u najmanju ruku kontrolisati kupovinu i prodaju. 5ršJanin i

jevrej se ne ustruKavaju i ne libe od poslovanja kamatom. 7og mišljenja je

=asan i &s;(evri.G )&l;ugni, OM:, ::*. 1bn;5udame je, kao što vidimo,dozvolio u osnovi udruživanje sa nemuslimanom, tu dozvolu, on jeograniKio jako bitnom odrednicom+ potpuna kontrola i nadgledanje poslaod strane muslimana. 2evoNenje brige o tome ko Je voditi posao i komeJe biti povjereno sklapanje kupoprodajnih i drugih vrsta ugovora otvaravrata kršJanskim i jevrejskim partnerima da posluju kako hoJe i dainvestiraju imetak na naKin koji je u njihovim oKima najpro"tabilniji, a saislamskog aspekta on je zabranjen. usliman koji se udružuje sanemuslimanima ili ulazi sa njima u zajedniKki komercijalni poduhvat moraimati na umu da oni ne poštuju nikakva 4ožanska ograniKenja i zabranekada je u pitanju sticanje imetka i zgrtanje ovosvjetskih dobara, stoga jeobavezan biti oprezan i do udetalje ispitati naKin njihovog investiranja iobrtanja imetka, i tek nakon što se uvjeri da je sve ispravno i u skladu sa

propisima islamskog poslovanja, može uJi sa njima u posao. Uzmimo zaprimjer dioniKarska društva kojima nemuslimani upravljaju+ vrijednostdionica se poveJava, uglavnom, zahvaljujuJi njihovom držanju nakamatnim bankama, nekada ona daju kamatni zajam bankama, a nekada

je obrnuto. 8izik kršenja 3llahovih zabrana uKestvovanjem u tom viduudruživanja sa nemuslimanima je veliki, i na onome je ko to zna da svojimetak drži što dalje od njega.


21/25

Unajmljivanje nemuslimana Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i &bu;4ekr, radijallahu anhu, suunajmili 3bdullaha ibn Urejkita ed;'ejlija, idolopoklonika, kao vodiKa koji im je trebao pokazatinajsigurniji put od ekke do edine prilikom hidžre, on je inaKe je bio vrsni poznavalac puteva kojisu iz ekke vodili ka edini )4uharija, @M@@


22/25

'a nije dozvoljeno prisno prijateljstvo idruženje sa nevjernicima, ispoljavanjeljubavi prema njima i dodvoravanje

ukazuju sljedeJi kurLanski i hadiskitekstovi+ F% vjernici za prisne prijeteljeuzimajte samo svoje, drugi vam samopropast žele. %ni jedva Kekaju da muka

dopadnete, mržnja izbija iz usta njihovih, a još je gore ono što u prsima svojima kriju.G)Prijevod znaKenja, 3lu;1mran, ::-.*.


23/25

uhammedovo, s.a.v.s., poslanstvo ili Šerijat predstavljaju sveobuhvatni zakon za svako mjesto, vrijemei za sva pitanja čovjeka.

7o je Šerijat za sve ljude ili za sve svjetove. 7o je Šerijat za sve generacije jer poslije uhammedova,.s.a.v.s., poslanstva nema druge %bjave, niti poslanika. 7o je Šerijat za cjelokupan život i on ne prihvatapodjelu života izme!u 3llaha i cara ili bilo koga od stvorenja, nego i car i sve ono što car ima pripada

Eednom Eedinom 3llahu. 7o je Šerijat koji je obavezan slijediti svaki musliman i koji obavezuje svakog muslimana bilo gdje da se

nalazi, u kakvom god da je stanju i u svako vrijeme, prema njegovim mogućnostima i prema njegovim

okolnostima. Šerijat dobro vodi računa o tome šta je za čovjeka nužno i potrebno bilo da je vladar ilipodanik, čovjek ili žena, bogat ili siromašan, na putu ili kod kuće u daru;l;islamu )islamskom svijetu* ilivan islamskog svijeta, u muslimanskoj ili nemuslimanskoj sredini. Šerijat je mudar i tolerantan i vodiračuna o okolnostima svakog čovjeka, ne otežava mu, ne obavezuje ga u vjeri na ono na šta mu semože prigovoriti i ne opterećuje ga sa kušnjom koju ne može izdržati.

(toga je muslimanima, bilo da se nalaze na 1stoku ili 0apadu, u islamskom svijetu ili van islamskogsvijeta, u zemljama u kojima vlada islam ili u kojima vlada laicizam nare!eno da se vladaju po Šerijatuislama i njegovom programu u svom životu koliko su u mogućnosti i kako je to utvrdio sami Šerijat.

2ema muslimana koji može živjeti van okvira Šerijata i koji može kazati da je oslobo!en od propisa

Šerijata i vjerskih obaveza, osim ako ga sam Šerijat ne osloba!a nekih obaveza u skladu sa svojimtemeljima, načelima, propisima i dokazima.

(toga u 6ikhu koji se odnosi na manjine ili 6ikhu za one koji žive u tu!ini ili 6ikhu za muslimane koji živeu nemuslimanskom društvu istražujemo pitanja u svijetlu ovih vjerskih premisa+ da su oni muslimani odkojih islam traži da izvršavaju odre!ene obaveze i propise Šerijata bilo gdje da se nalaze. 3 3llahov je iistok i zapadQ te stoga kuda god se okrenete, pa ; tamo je 3llahova strana ... )&l;4ekare, ::R*


24/25

%ni su muslimani koji su obavezni da se pridržavaju propisa svoje vjere i oni ihse pridržavaju po osnovu obaveze koju su stekli prihvatanjem vjere kako tokaže Uzvišeni u (vojoj 5njizi+ 5ada 3llah i Poslanik 2jegov nešto odrede, ondani vjernik ni vjernica nemaju pravo po svome naho!enju postupiti. 3 ko 3llahai 2jegova Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo s Pravoga puta.V )&l;3hzab, ?S*

5ad se vjernici pozovu 3llahu i Poslaniku 2jegovu, da im %n presudi, oni samoreknu+ (lušamo i pokoravamo seC ; 1 takvi će uspjeti. )&n;2ur, R:*

usliman mora ; kako bi upotpunio svoj iman i islam ; da prihvati cjelokupanislam u vjerovanju, obredima, ponašanju i šerijatskim propisima. (ve je toobjavljeno i objašnjeno u 5urLanu i (unnetu u jednom sustavu M sistemu kroznaredbe, zabrane, ili što je dozvoljeno. 7ekst 5urLana i =adisa podstiče iupozorava, obećava i prijeti po pitanju svih ovih propisa. (toga niukom slučajunije dozvoljeno neke propise prihvatiti a neke odbaciti jer to dijeljenje propisavjere ne odobrava Uzvišeni 3llah koji 1srailićanima kaže+

... 5ako to da u jedan dio 5njige vjerujete, a drugi odbacujete9C %noga od vaskoji čini tako stići će na ovome svijetu poniženje, a na (udnjem danu bićestavljen na muke najteže. ; 3 3llah motri na ono što radite. )&l;4ekare, -R*


25/25

U odnosima muslimana prema ehli;kitabu posebice je značajna kurLanska odredbapo kojoj je dopušteno muslimanima uzeti za ženu i onu iz redova pripadnika knjige.'opušteno im je isto tako koristiti se hranom

koju oni pripremaju, u što spada i obavljanje klanja. 5ako bi smo pravilno shvatilivažnost ove odredbe, moramo imati u vidu izuzetno veliki značaj ženidbe i ishrane. 7o su zacijelo dva najvitalnija pitanja života. Wenidbom se održava ljudski rod i

udara temelj osnovnoj stanici društva. 1shranom, pak osigurava se i omogućujetjelesno opstojanje čovjeka. 4ez ženidbe ne bi bilo čovjeka, a bez ishrane on ne bimogao opstati i razvijati se. 0ar je moguće zamisliti prisnije i bratskije približavanjei me!usobno povezivanje od ovog kojeg 5urLan omogućuje i propisuje9 0ar možeitko biti bliži čovjeku od žene i majke njegove djece9 5urLan izričito kaže da bračnaveza počiva na me!usobnoj ljubavi i milosti )&r;8um,

poslovanje, ibadet i ishrana muslimana u nemuslimanksoj zemlji

Documents