poslovanje proračuna i proračunskih korisnika 2015/12

RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

12/

15.

RAČUNOVODSTVOIvana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.

Promjene u proračunskom računovodstvu ................................................................................................................. 3Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.; Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savjet.

Pripreme za obavljanje godišnjeg popisa ....................................................................................................................4Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. , ovl. rev. i porezni savjetnik

Pripreme za obračun za 2015. u proračunskom računovodstvu ..............................................................................15POREZI

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. visoke škole i ovl. rač. PDV obrazac za posljednje razdoblje oporezivanja u godini za proračunske osobe ...........................................28

JAVNE FINANCIJEVesna LENDIĆ KASALO, dipl. iur.

Osnovni standardi financiranja programa i projekta udruga sredstvima iz javnih izvora ...................................40Ivana KUNIĆ, dipl. oec.

Novosti u procjeni fiskalnog učinka ...........................................................................................................................50JAVNA NABAVA

Ivan PALČIĆ, dipl.iur.Elektronički račun i javna nabava ...............................................................................................................................55

Ančica JONJIĆ, dipl. iur.Profesionalni propust u postupcima javne nabave ..................................................................................................62

Ante LOBOJA, dipl. iur. Neuobičajeno niska cijena ponude u postupcima javne nabave .............................................................................70

Zoran VUIĆ, dipl. iur.Popis ugovora u sustavu javne nabave ......................................................................................................................78

LOKALNA I PODRUČNA SAMOUPRAVANevenka BRKIĆ, dipl. oec.

Pomoći lokalnim i područnim jedinicama iz državnog proračuna Republike Hrvatske .......................................85RADNO PRAVO

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.Prigodna prava državnih i javnih službenika i namještenika ...................................................................................91

FISKALNA ODGOVORNOSTMr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.; Ana ZORIĆ, dipl. iur.

Promjene u sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2015. ..........................................................94

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2015. PROSINAC2

Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.PROMJENE U PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU

Nedavno je neznatno promijenjen provedbeni propisa koji se uređuje ra-čunovodstvo proračunskih osoba. Njime nisu unesene značajne promjene u računovodstveni sustav već su pojašnjene neke odredbe te su objavljene stope otpisa koje će se primijeniti na cijelu 2015.

Uz ova pojašnjenje člankom se osvrće i na druge promjene.Ključne riječi: opća država, računovodstvo, izvanproračunski korisnici,

ispravak vrijednostistranica: 3

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Ivana Vargašević ČONKA, dipl. oec.Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savjet.

PRIPREME ZA OBAVLJANJE GODIŠNJEG POPISAI u proračunskom sustavu osnova za usklađenje knjigovodstvenih eviden-

cija sa stvarnim stanjem imovine i obveza je popis (inventura). No, računovod-stveni propisi proračunskog sustava postavili su neka pravila popisa i načina iskazivanja popisnih razlika u poslovnim knjigama.

Iako su od 2015. u primjeni novi računovodstveni proračunski propisi, u ure-đenju popisa zbile su se neke promjene vezane uz rokove popisa za izrijekom navedene djelatnosti te uz upozorenje čelnicima o utemeljenju njihovih odluka u vezi s popisom. No, nema razlika u knjigovodstvenom iskazivanju popisnih razlika, ali se upozorava na poseban pristup popisu potraživanja i obveza.

Ključne riječi: proračunsko računovodstvo, popis, popisne razlike, potra-živanja i obveze, ispravak vrijednosti, čelnik

stranica: 4

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. , ovl. rev. i porezni savjetnikPRIPREME ZA OBRAČUN ZA 2015. U PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU

S obzirom na to da se u proračunskom sustavu većina financijskih izvještaja za 2015. predaje do 1. veljače 2016., treba provjeriti podatke na knjigovodstve-nim računima.

Provjera podataka iskazanih na knjigovodstvenim računima jedan je od oblika priprema za utvrđivanje rezultata poslovanja.

Osim podataka na računima treba provjeriti i sustav knjiženja istovrsnih poslovnih promjena.

Od početka 2015 primjenjuje se novi računovodstveni propis koji je donio novine u način bilježenja nekih poslovnih promjena pa time i promjenu počet-nih stanja na nekim knjigovodstvenim računima.

Ključne riječi: proračunsko računovodstvo, imovina, obveze, rashodi, pri-hodi, izvori

stranica: 15

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. visoke škole i ovl. rač. SASTAVLJANJE OBRASCA PDV ZA PROSINAC 2015. ZA RORAČUNSKE OSOBE

Za 2015. godinu umjesto konačnog obračuna porezni obveznik treba u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Za 2015. to znači da se obrazac PDV za prosinac 2015. treba predati do 20. siječnja 2016. i u njemu se trebaju provesti sva usklađenja i ispravci za 2015. godinu.

Kako trebaju sastaviti obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine proračunske osobe može se pročitati u nastavku članka.

Ključne riječi: proračunske osobe, porez na dodanu vrijednost, ispravak pretporeza, podjela pretporeza, dugotrajna materijalna imovina

stranica: 28

Vesna LENDIĆ KASALO, dipl. iur.OSNOVNI STANDARDI FINANCIRANJA PROGRAMA

I PROJEKTA UDRUGA SREDSTVIMA IZ JAVNIH IZVORAU nizu članaka koji je započet u pretprošlom broju časopisa RriF, počeo se

razmatrati okvir u kojem se moraju ponašati davatelji i primatelji javnih sred-stva pri financiranju programa i projekata od interesa za opće dobro koje pro-vode udruge.

U ovom članku se pojašnjavaju osnovni standardi koje davatelji financijskih sredstava moraju poštivati kada dodjeljuju sredstva programima i projektima udruga.

Ključne riječi: javna sredstva, programi i projekti, povjerenstvo, postupak, ugovor

stranica: 40

Ivana KUNIĆ, dipl. oec.NOVOSTI U PROCJENI FISKALNOG UČINKA

Postupak davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinke te oblik i sadržaj tom iskazu odgovarajućih obrazaca uređen je novom odlukom koja se primjenjuje od 1. siječnja 2016. godine. U ovom članku se osvrće na promjene u ovom po-dručju i daju se upute kako popuniti ove obrasce.

Ključne riječi: propisi, fiskalni učinak, financiranje, izvori financiranja, plani-ranje, predlagatelj

stranica: 50

Ivan PALČIĆ, dipl.iur.ELEKTRONIČKI RAČUN I JAVNA NABAVA

U posljednjih nekoliko mjeseci u praksi, među naručiteljima i ponuditelji-ma, pojavila su se mnoga pitanja u vezi s elektroničkim računom, posebice oko datuma uvođenja te obvezatnosti primjene u javnoj nabavi, ali i šire. U radu se daje pregled relevantnih zakonskih i podzakonskih odredaba u području pore-

znog i računovodstvenog prava te javne nabave s osvrtom na ključne novine iz Direktive 2014/55/EU. Također, u radu se daje osvrt na Odluku Vlade RH od 12. studenog 2015. o zaprimanju strukturiranih računa u elektroničkom obli-ku i pratećih isprava za tijela državne uprave/proračunske korisnike državnog proračuna.

Ključne riječi: javna nabava, elektronički račun, elektronička javna naba-va, tijela državne uprave, Direktiva 2014/55/EU

stranica: 55

Ančica Jonjić, dipl. iur.PROFESIONALNI PROPUST U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE

Profesionalni propust gospodarskog subjekta u obavljanju njegove dje-latnosti kao jedan od ostalih razloga isključenja definiran je Zakonom o javnoj nabavi na način da koncept profesionalnog propusta obuhvaća sva pogrešna postupanja koja utječu na profesionalni kredibilitet gospodarskog subjekta, pogotovo u području djelatnosti koju subjekt obavlja, a koja su utvrđena od strane nadzornih tijela ili uslijed neurednog izvršenja ugovornih obveza.

U provedbi otvorenih postupaka javne nabave, naručitelji sve češće u do-kumentacijama za nadmetanje navode težak profesionalni propust kao jedan od razloga isključenja gospodarskog subjekta. Stoga se u ovom članku kroz pri-mjere iz novije prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, daju odgovori na neka dvojbena pitanja u svezi načina dokazivanja postojanja profesionalnog propusta.

Ključne riječi: javna nabava, dokumentacija, nadmetanje, neprikladna po-nuda, predmet nabave

stranica:62

Ante LOBOJA, dipl. iur.NEUOBIČAJENO NISKA CIJENA PONUDE U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE

U sustavu javne nabave jedan od razloga zbog kojih ponuda može biti ne-prihvatljiva je i ponuda s neuobičajeno niskom cijenom. U toj okolnosti naruči-telj se može različito postaviti u odnosu na ponuditelja. Ovi odnosi s primjerima iz prakse Državne komisine i naručitelja predmet su ovog članka.

Ključne riječi: javna nabava, ponuditelj, cijena ponude, predmet nabave, nadmetanje

stranica:70

Zoran VUIĆ, dipl. iur.POPIS UGOVORA U SUSTAVU JAVNE NABAVE

S obzirom na to da javni naručitelj može odrediti uvjete tehničke i stručne sposobnosti gospodarskog subjekta uz podastiranje nekih dokaza među koji-ma se nalazi i popis ugovora, u primjeni ove norme zbog postojanja određenog stupnja subjektivne procjene pojavljuje se niz pitanja na koja se ovim člankom daju pojašnjenja na primjerima iz prakse o kojima se očitovala Državna komi-sija.

Ključne riječi: javna nabava, dokazi sposobnosti, ispunjenje ugovora, po-tvrde, dokumentacija

stranica: 78

Nevenka BRKIĆ, dipl. oec.POMOĆI LOKALNIM I PODRUČNIM JEDINICAMA IZ DRŽAVNOG PRORA-

ČUNA REPUBLIKE HRVATSKE Neke jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave dobivaju po-

moći iz državnog proračuna Republike Hrvatske. S obzirom na restrukturiranje sustava određivanja jedinca kojima je pomoć potrebna, u prelaznom razdoblju pomaganje će biti tome prilagođeno. Posebitost postoji i s obzirom na privre-meno financiranje u sustavu državnog proračuna za prvo tromjesečje 2016.

Pomoći iz državnog proračuna mogu biti s osnove poreznih prihoda (pore-za na dohodak i na dobit) i izravno iz državnog proračuna.

Ključne riječi: lokalna i područna (regionalna) samouprava, porez, godi-na, potpomognuta područja, razvijenost

stranica: 85

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.PRIGODNA PRAVA DRŽAVNIH I JAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Iako su državnim i javnim službenicima i namještenicima izvorno ugovore-na prigodna materijalna prava koja su povezana s krajem godine, ne mogu se sva ostvariti. Za 2015. se ne može ostvariti pravo na božićnicu dok se za djecu može dobiti prigodni dar.

Ključne riječi: kolektivni ugovor, materijalno pravo, službenici, namje-štenici

stranica: 91

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Ana ZORIĆ, dipl. iur.

PROMJENE U SASTAVLJANJU I PREDAJI IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI ZA 2015.

Mijenjan je propis koji uređuje način kojim se prati provođenje fiskalne po-litike odnosno kojim se postiže uspostavljanje i jačanje fiskalnih pravila i pravila za osiguranje fiskalne odgovornosti.

Ove promjene morat će se uvažiti pri davanju izjave o fiskalnoj odgovor-nosti za 2015. pa se stoga na njih posebno ukazuje. Naročito se naglašavaju promjene „skrivene“ u Upitniku o fiskalnoj odgovornosti.

Ključne riječi: opća država, fiskalna odgovornost, javna trgovačka druš-tva, privremeno financiranje, klasifikacije

stranica: 94

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2015.PROSINAC 3

RAČUNOVODSTVO

Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec. UDK 336.1

Promjene u proračunskom računovodstvu

Nedavno je neznatno promijenjen provedbeni pro-pis kojim se uređuje računovodstvo proračunskih

osoba. Njime nisu unesene znatne promjene u računovod-stveni sustav nego su pojašnjene neke postojeće odredbe te su objavljene stope otpisa koje će se primijeniti na cijelu 2015. godinu. Uz ova se pojašnjenja člankom osvrće i na druge promjene.

1. UVODPromijenjen je Pravilnik o proračunskom računo-

vodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 115/15., dalje u tekstu: Izmjene i dopune Pravilnika), koje su stupile na snagu 24. listopada 2015. Na donoše-nje ovih Izmjena i dopuna ponajprije su utjecale odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz veljače (Nar. nov., br. 15/15.) te potre-ba za pojašnjenjem ili dopunom odredaba izvornog Pravilnika koja je uočena tijekom njegove jednogo-dišnje primjene.

2. NOVOSTI KOJE DONOSE IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA

2.1. RAČUNOVODSTVO ZA IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz veljače ove godine dana je ovlast ministru financi-ja da Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propiše kriterije za utvrđivanje obveze primjene proračunskog računovodstva za izvanproračunske korisnike. Do sada su proračun-sko računovodstvo primjenjivali svi izvanproračun-ski korisnici jedinica područne (regionalne) samou-prave (županijske uprave za ceste). Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Centar za prodaju i restrukturiranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje neki su od izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koji primjenjuju proračunsko računovodstvo.

Zasada su izvanproračunski korisnici bili obvezni primjenjivati proračunsko računovodstvo samo u di-jelu sastavljanja i predaje financijskih izvještaja, dok je na sustav računovodstva koji su primjenjivali utje-cao u prvom redu njihov pravni oblik. Pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stje-canje dobitka, neprofitnog su karaktera. Te pravne osobe mogu primjenjivati ili proračunski računovod-stveni sustav čiji je okvir propisan Zakonom o prora-čunu ili neprofitni računovodstveni sustav propisan

Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14.). Iako poduzetničko računovodstvo mogu primjenjivati i drugi pravni oblici, u pravilu ga primjenjuju trgovač-ka društva. Primjer izvanproračunskog korisnika koji primjenjuje ovaj računovodstveni sustav je trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o.

Svrha je uvođenja kriterija utvrđivanje koji bi izvanproračunski korisnici svoj financijski položaj i uspješnost ispunjenja postavljenih ciljeva (poslova-nja) mogli transparentnije i realnije prikazati unu-tar proračunskoga računovodstvenog sustava. Ovo se ponajprije odnosi na one izvanproračunske kori-snike kojima cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobitka te primjenjuju računovodstvo neprofitnih organizacija, s obzirom na to da su razlike između sustava proračunskog računovodstva i sustava ra-čunovodstva neprofitnih organizacija znatno manje nego one između proračunskoga i poduzetničkoga.

Slijedom navedenoga, Izmjenama i dopunama Pravilnika dopunjuju se odredbe o primjeni prora-čunskog računovodstva na izvanproračunske kori-snike koji nisu trgovačka društva. Izvanproračunske korisnike koji primjenjuju neprofitno računovod-stvo Ministarstvo financija će obavijestiti o obvezi primjene proračunskog računovodstva.

Kako bi se zadržala konzistentnost u računovod-stvenim evidencijama unutar proračunske godine, izvanproračunski će korisnici završiti godinu pri-mjenjujući računovodstvo neprofitnih organizacija i u skladu s time predati financijske izvještaje, a od 1. siječnja 2016. početi s primjenom proračunskog računovodstva.

Obveza financijskog izvještavanja u skladu s pro-računskim računovodstvom ostaje za sve izvanpro-računske korisnike.

2.2. E-RAČUN Članak 10. Pravilnika o proračunskom računo-

vodstvu i Računskom planu definira knjigovodstve-nu ispravu kao pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni.

U sklopu Europskog semestra Vlada je prihvatila Nacionalni program reformi (NPR) 2015. Jedna od mjera u okviru reformskog područja „Poboljšanje funkcioniranja javne uprave“, s ciljem „Rješavanje slabosti u upravljanju i povećanje učinkovitosti jav-nog sektora“ podrazumijeva uvođenje obveze zapri-manja strukturiranog e-računa od strane tijela dr-žavne uprave za subjekte koji s njima posluju. Iako je primjena e-računa u Republici Hrvatskoj omogu-


ćena i definirana pozitivnim Zakonskim propisima, nije se dogodila njegova šira primjena. Kako bi se naglasila važnost primjene unaprjeđenja proizišlih iz razvoja elektroničkog poslovanja i u proračun-skom sustavu, Izmjenama i dopunama Pravilni-ka ističe se kako je i račun u elektroničkom obliku (dalje: e-račun) također knjigovodstvena isprava. E-račun predstavlja razmjenu računa između pro-davatelja i kupca u elektroničkom obliku pogodnom za automatsku obradu, što pozitivno utječe na oba subjekta, u smislu smanjenja troškova i povećanja produktivnosti. Po svom obliku i sadržaju e-račun mora ispunjavati zahtjeve i uvjete propisane poseb-nim zakonima i drugim propisima1.

2.3. PRIJENOSI U SUSTAVU PRORAČUNA Nadalje, uočena je potreba za pojašnjenjem

odredbe Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu o knjigovodstvenim evidencija-ma prijenosa kratkotrajne i dugotrajne nefinancij-ske imovine u sustavu proračuna. Pravilnikom je do sada bilo propisano da se međusobni prijenosi krat-kotrajne i dugotrajne nefinancijske imovine prora-čuna i proračunskih korisnika evidentiraju putem promjena u opsegu imovine. Ne priznaju se ni pri-hodi ni rashodi kod sudionika prijenosa, s obzirom na to da su svi subjekti unutar općeg proračuna te bi evidentiranje prihoda i rashoda kod ovoga po-slovnog događaja dovodilo do umjetnog uvećavanja prihoda i rashoda u financijskim izvještajima sudi-onika prijenosa, a time i općeg proračuna. Podatci iz financijskih izvještaja subjekata općeg proračuna

1 Između ostalih, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br., 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14.), Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br., 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13. i 26/15.), Zakonom o elektroničkoj ispravi (Nar. nov., br., 150/05.) i Zakonom o elektroničkom potpisu (Nar. nov., br., 10/02., 80/08. i 30/04.).

koriste se, između ostaloga, za izradu statističkih izvještaja Eurostata kao statističkog tijela Europske komisije (na primjer, Fiskalno izvješće kojim se prati ispunjavanje kriterija o državnom deficitu i dugu po Maastrichtu).

Međutim, izvanproračunski su korisnici također subjekti unutar općeg proračuna, a odredba Pra-vilnika o međusobnim prijenosima nefinancijske imovine nije ih uključivala. Kod prijenosa nefinan-cijske imovine između izvanproračunskih korisnika i proračuna ili proračunskih korisnika, navedeno je rezultiralo različitim iskazivanjem prijenosa u nji-hovim financijskim izvještajima, što je negativno utjecalo na kvalitetu podataka i otežavalo izradu statističkih izvještaja. Slijedom navedenoga, kako bi se osigurala jednoobraznost u evidentiranju prijenosa nefinancijske imovine kod svih subjeka-ta općeg proračuna, a time i unaprijedila kvaliteta podataka u njihovim financijskim izvještajima, Iz-mjenama i dopunama Pravilnika utvrđeno je da se putem promjena u opsegu imovine evidentiraju me-đusobni prijenosi kratkotrajne i dugotrajne nefinan-cijske imovine proračuna, proračunskih i izvanpro-računskih korisnika, dakle svih subjekata unutar općeg proračuna.

2.4. STOPE ISPRAVKA VRIJEDNOSTIČlankom 19. st. 3. Pravilnika o proračunskom ra-

čunovodstvu i Računskom planu kao sastavni dio Pravilnika naveden je popis stopa ispravka vrijed-nosti dugotrajne imovine, ali taj popis nije objavljen s Pravilnikom. Izmjene i dopune Pravilnika donose popis stopa ispravka vrijednosti dugotrajne imovi-ne, koje se ne razlikuju od onih propisanih Pravilni-kom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu koji se primjenjivao od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2014.

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, dipl. oec.Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec.Mr. sc. Nada Dremel, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savjet.

UDK 336.1

Pripreme za obavljanje godišnjeg popisa

I u proračunskom sustavu osnova za usklađenje knji-govodstvenih evidencija sa stvarnim stanjem imo-

vine i obveza je popis (inventura). No, računovodstveni propisi proračunskog sustava postavili su neka pravila popisa i načina iskazivanja popisnih razlika u poslovnim knjigama.

Od 2015. u primjeni su novi računovodstveni prora-čunski propisi, pri čemu su se zbile neke promjene veza-ne uz rokove popisa za izrijekom navedene djelatnosti se upozorava čelnike o utemeljenju njihovih odluka u vezi s popisom. No, nema razlika u knjigovodstvenom iskaziva-nju popisnih razlika, ali se upozorava na poseban pristup popisu potraživanja i obveza.

1. UVODPopis imovine i obveza je mjera usklađenja stvar-

nog i knjigovodstvenoga stanja imovine i obveza (i vlastitih izvora kao razlike između imovine i obve-za) čime se, između ostaloga, osigurava i vjerodo-stojnost godišnjih financijskih izvještaja.

Pravna osnova za objavu Upute o obavljanju po-pisa i imovine nalazi se u čl. 5. Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14. i 115/15., dalje u tekstu: Pravilnik). Njime je ministru financija dana ovlast da donosi upute i daje objašnjenja o primjeni Pravilnika, ko-jime je, između ostaloga, propisana i obveza obav-ljanja popisa. Obveznici primjene Upute su državni


proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski kori-snici državnog proračuna te proračunski i izvanpro-računski korisnici proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: obveznici).

2. ROKOVI I PREDMET POPISAU skladu s čl. 14. Pravilnika, obveznici na počet-

ku poslovanja moraju popisati imovinu i obveze, te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Popis imo-vine i obveza mora biti sastavljen i na kraju svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance. Pra-vilnikom nije propisan rok za provedbu godišnjeg popisa imovine i obveza. Međutim, u skladu s Pra-vilnikom o financijskom izvještavanju u proračun-skom računovodstvu (Nar. nov., br. 3/15. i 93/15.), proračunski korisnici jedinica i državnog proračuna financijske izvještaje za proračunsku godinu preda-ju instituciji ovlaštenoj za obradu podataka (FINA) do 31. siječnja, a jedinice i izvanproračunski kori-snici do 15. veljače tekuće godine za prethodnu. S obzirom na to da podaci dobiveni popisom unaprje-đuju vjerodostojnost samih financijskih izvještaja, proizlazi da se godišnji popis imovine i obveza mora obaviti u roku koji osigurava dostupnost podataka iz popisa u roku za izradu godišnjih financijskih izvještaja. Vremenski period potreban za obavlja-nje popisa ovisi prvenstveno o količini i pojavnim oblicima imovine, te njenoj lokaciji/lokacijama, a može se skratiti imenovanjem više članova odnosno povjerenstava za popis. Budući da se popis fizički u pravilu ne može obaviti u jednom danu, tj. popis se obavlja prije i/ili poslije 31. prosinca, a promjene koje nastaju između tih dana naknadno se evidenti-raju u popisnim listama na temelju knjigovodstve-nih isprava i svode se na stanje dana 31. prosinca.

Stanje dana

popisaUlazi Izlazi Stanje

31. 12. Ulazi IzlaziStanje dana

popisa40 60 0 100 30 25 105

dodati oduzeti oduzeti dodati40 + - = - + 105

Pravilnikom su propisane i iznimke od obavlja-nja popisa svake godine:

• Obveznici koji obavljaju muzejsku djelatnost, popis građe mogu obaviti u roku koji nije duži od pet godina.

• Obveznici koji obavljaju knjižničnu djelatnost, popis knjižnične građe mogu obaviti u roku koji nije duži od roka za provođenje obvezne redovne revizije knjižnične građe utvrđenog posebnim podzakonskim aktom.

• Popis vojnih nekretnina kojima upravlja odno-sno raspolaže Ministarstvo obrane, kao obve-znik obavljanja popisa, može se obaviti u roku koji nije duži od tri godine.

Iako Pravilnikom nije posebno istaknuto, popis imovine i obveza treba provesti i prilikom statusnih promjena, kada se izrađuje bilanca sa stanjem na dan koji prethodi danu nastanka statusne promje-ne, pa se i popis imovine i obveza obavlja sa stanjem toga dana. Statusne promjene su:

• Spajanje dvaju ili više proračuna ili proračun-skih korisnika u novu jedinicu.

• Pripajanje jednog ili više proračuna ili prora-čunskih korisnika postojećoj jedinici.

• Podjela proračuna ili proračunskog korisnika u dvije ili više novih jedinica.

Imovinu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno čl. 61. Zakona o proračunu (Nar. nov., br., 87/08., 136/12. i 15/15.), čini financijska i nefinancijska imovina u vlasništvu države i jedinica. Prema Pravilniku, imovina su re-sursi koje kontrolira proračun, odnosno proračun-ski korisnici kao rezultat prošlih događaja, te se od istih očekuju buduće koristi u obavljanju djelatno-sti. Imovina se klasificira po svojoj vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju djelatnosti. Obveze su neizmi-rena dugovanja proračuna, odnosno proračunskih korisnika proizašla iz prošlih događaja, za čiju se na-miru očekuje odljev resursa. Obveze se klasificiraju prema namjeni i ročnosti. Imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka događa-ja uz primjenu metode povijesnog troška. Popisom se mora obuhvatiti sva imovina i obveze koji su u strukturi Računskog plana proračuna obuhvaćeni razredima:

�� Nefinancijska imovina, 1 Financijska imovina i 2 Obveze.

Imovinu materijalnog oblika (građevinske objek-te, prijevozna sredstva, opremu, novac itd.) uobi-čajeno je popisati prije ili najkasnije 31. prosinca, s utvrđenim stanjem na dan 31. prosinca. Ostalu imo-vinu (nematerijalnu imovinu, potraživanja itd.) te obveze bi trebalo popisati prema knjigovodstvenom stanju na dan 31. prosinca početkom sljedeće prora-čunske godine, nakon što se u poslovnim knjigama evidentiraju svi poslovni događaji i transakcije koji se odnose na razdoblje do 31. prosinca.

3. POPIS IMOVINE I OBVEZAProvedba popisa imovine i obveza obuhvaća:• Obavljanje cjelovitog godišnjeg popisa imovine

i obveza.• Usklađivanje stanja iskazanog u poslovnim

knjigama sa stanjem utvrđenim popisom. • Utvrđivanje razlike između knjigovodstvenog i

stvarnog stanja. • Odlučivanje o popisnim razlikama te u skladu

s time knjigovodstvenog evidentiranja nastalih razlika.

Kako bi se popis imovine i obveza obavio što učin-kovitije, organizacijom popisa planiraju se koraci kojima se utvrđuje tko obavlja popis, što se popisuje, na koji način se popisuje, period obavljanja popisa, te rok za izradu izvještaja o obavljenom popisu.

3.1. POVJERENSTVO ZA POPISČelnik obveznika osniva povjerenstvo za popis

imovine i obveza, te određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja o provede-nom popisu s priloženim popisnim listama. Uzevši u obzir sve pojedinosti popisa koje treba utvrditi, čelnik donosi Odluku o popisu imovine i obveza. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osniva, a ako se ocijeni potrebnim formira


se i središnje povjerenstvo, postavlja plan i predmet popisa, utvrđuju rokovi obavljanja popisa i dostav-ljanja izvještaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava.

Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini, kao i specifičnostima obveznika. Vrsta, količina i vrijednost imovine i obveza može, sa svrhom kva-litetnije i učinkovitije obavljenog popisa, uvjetovati potrebu osnivanja više od jednog povjerenstva koja su u tom slučaju odgovorna središnjem povjeren-stvu. Središnje povjerenstvo koordinira i nadzire rad svih povjerenstava.

Povjerenstvo za popis, ukoliko je to moguće, ima predsjednika i najmanje dva člana. Broj članova po-vjerenstva mora zadovoljiti potrebu sveobuhvatno-sti popisa te dane rokove u kojima popis mora biti izvršen. Iako bi svako povjerenstvo za popis, kako je već istaknuto, trebalo imati najmanje tri člana, to nije nužno kod obveznika s malim brojem zapo-slenih. U tim slučajevima, popis se može povjeriti i manjem broju osoba ili čak pojedincu. Pritom, pro-pisima nije izričito regulirano tko sve može popisi-vati imovinu, ali treba imati na umu da predsjednik i članovi popisnog povjerenstva ne budu osobe koje su materijalno zadužene za imovinu koja se popisu-je, da nisu njihovi neposredni rukovoditelji, te za-poslenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. U povje-renstvo ne bi trebale biti imenovati ni osobe koje su neposredno zadužene za knjigovodstvenu evidenci-ju predmeta popisa, kao niti rukovoditelj knjigovod-stva. Time se osigurava nepristranost popisa. Tako-đer, pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba voditi računa i o njihovoj stručnosti, što bi tre-balo biti jamstvo kvantitativne i kvalitativne vjero-dostojnosti informacija o stvarnom stanju imovine i obveza.

Odlukom o imenovanju, članovi popisnog povje-renstva preuzimaju nove radne obveze. Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upoznate sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im zadata-ka, ali i odgovornosti. Predsjednik i članovi povje-renstva za popis odgovorni su za:

• točnost stanja utvrđenog popisom,• pravilno sastavljanje popisnih lista,• pravodobno obavljanje popisa,• vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavlje-

nom popisu,• pravodobnu dostavu izvještaja o obavljenom

popisu.• U nastavku se daje primjer Odluke o popi-

su jednog korisnika koji je za potrebe popisa osnovao više od jednog povjerenstva.

9 Predložak 1. Odluka o popisu

Klasa:Ur. broj:Zagreb, 1. prosinca 2015. Na osnovi odredbe čl. 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14. i 115/15) i čl. 33. Statuta proračunskog korisnika XXX, ravnatelj YYY, donosi

ODLUKUo popisu imovine, obveza i potraživanja

I. Poradi usklađenja stanja sredstava proračunskog korisnika XXX, 31. prosinca 2015., treba obaviti popis:1. Nefinancijske imovine

− neproizvedene dugotrajne imovine− proizvedene dugotrajne imovine− plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti− sitnog inventara− nefinancijske imovine u pripremi− proizvedene kratkotrajne imovine

2. Financijske imovine− novca na računima i u blagajni− depozita i jamčevnih pologa i potraživanja od zaposlenih− danih zajmova− vrijednosnih papira− dionica i udjela u glavnici− potraživanja

3. ObvezaII. Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeća povjerenstva:1. Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX u

sastavu:predsjednicačlančlanrezervni član

2. Povjerenstvo za popis nefinancijske imovine proračunskog korisnika XXX u sastavu:predsjednikčlančlanrezervni član

3. Povjerenstvo za popis financijske imovine proračunskog korisnika XXX u sastavu:predsjednicačlančlanrezervni član

4. Povjerenstvo za popis obveza proračunskog korisnika XXX u sastavu:predsjednicačlančlanrezervni član

III. U svako povjerenstvo imenuju se predsjednik i dva člana te rezervni član. Ako predsjednik ili član povjerenstva nije u mogućnosti sudjelovati u radu povjerenstva, rezervni član mijenja člana povjerenstva, a prvi član mijenja predsjednika. Član povjerenstva može biti svaki radnik proračunskog kori-snika XXX koji ne rukuje sredstvima koja se popisuju.IV. Organizaciju popisa na razini proračunskog korisnika XXX vodi Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX, a organizaciju popisa predsjednik povjerenstva za svaku vrstu popisa za koju je imenovan kao predsjednik povjerenstva.VI. Povjerenstva će do 10. siječnja 2016. dostaviti izvještaje o obavljenom popisu Središnjem povjerenstvu proračunskog korisnika XXX. U svojim izvještajima povjerenstva su dužna obaviti procjenu viškova i manjkova poštujući tržišnu vrijednost i stupanj otpisanosti te navesti uzroke nastalih viškova, odnosno manjkova. Povjerenstvo utvrđuje prijedlog za otpis, odnosno rashodovanje imovine.VII. Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX objedinit će izvještaje povjerenstava, izraditi izvještaj o obavljenom popisu na razini proračunskog korisnika XXX, utvrditi viškove i manjkove te dati prijedlog za otpis, odnosnorashodovanje i dostaviti ga do 15. siječnja 2016. ravnatelju proračunskog korisnika XXX.

RavnateljDostaviti:1. Članovima Povjerenstava


3.2. PRIPREMA I PROVEDBA POPISAPrije popisa potrebno je obaviti pripremne radnje

kako bi popis imovine i obveza bio obavljen učin-kovito i točno, te u zadanim rokovima. Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upoznate sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću i drugim pitanjima važnim za početak popisa. Pripremne radnje popisnog povjerenstva odnose se na utvrđi-vanje svih poslova popisa i rokova njihovog obavlja-nja te pribavljanje popisnih listi.

Gotovo svi korisnici proračuna koriste u svojem poslovanju računalnu tehnologiju, a s pomoću ra-čunala se mogu lako i jednostavno kreirati popisne liste za popis imovine. Takve popisne liste, radi nji-hove vjerodostojnosti ne smiju sadržavati knjigo-vodstvene podatke o stanju sredstava i obveza.

U ustrojstvenim jedinicama u kojima se obavlja popis potrebno je osigurati dostupnost imovine i provjeriti postojanje inventarnih brojeva te osigura-ti dostupnost dokumentacije o imovini i obvezama. Kod potraživanja i obveza potrebno je, za svako po-jedino potraživanje i obvezu za koje postoji pravni temelj, provjeriti je li ispostavljen dokument i jesu li svi poslovni događaji iz dokumenata proknjiženi.

Pripremne radnje također uključuju usklađiva-nje podataka evidentiranih u pomoćnim knjigama i analitičkim evidencijama sa stanjem u Glavnoj knjizi.

Zadaće povjerenstva za popis su sljedeće:• obaviti popis imovine i obveza koje su predmet

popisa i utvrditi stvarno stanje, odnosno utvr-diti količinu, vrstu i vrijednost imovine,

• u posebne popisne liste popisati materijalnu imovinu za koju se popisom utvrdi da je ošte-ćena ili neupotrebljiva te istu s kratkim opisom zapažanja (po potrebi) predložiti za rashodo-vanje odnosno otpis,

• u posebne popisne liste popisati dugotrajnu nematerijalnu imovinu za koju se popisom utvrdi neopravdanost zadržavanja u poslov-nim knjigama te od koje se u budućnosti ne očekuje ekonomska korist i istu predložiti za rashodovanje odnosno otpis,

• u posebne popisne liste popisati dugotrajnu materijalnu imovinu u pripremi (investicije u tijeku), provjeriti i procijeniti stupanj dovrše-nosti te predvidjeti rok završetka ili predložiti drukčiji način rješavanja,

• u posebne popisne liste upisati materijalnu imovinu koja se vodi u posebnim skladišnim evidencijama,

• u posebne popisne liste popisati vlastitu imovi-nu koja se u trenutku popisa nalazi u nekoj dru-goj ustrojstvenoj jedinici, koja je posuđena te koja je na popravku ili se iz drugih opravdanih razloga nalazi izvan jedinice/proračunskog/izvanproračunskog korisnika,

• u posebne popisne liste popisati tuđu imovinu i sitni inventar,

• u posebne popisne liste popisati trgovačku robu, • u posebne popisne liste popisati stanje novča-

nih sredstava, • u posebne popisne liste popisati dugoročna i

kratkoročna potraživanja i obveze, utvrditi stvar-

no stanje i razlike između stvarnog stanja utvr-đenog popisom i knjigovodstvenog stanja uskla-đivanjem podataka s vjerovnicima i dužnicima,

• provjeriti usklađenost analitičkih i sintetičkih podataka, utvrditi razlike između stvarnog stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja imovine, odnosno stanja po posebnim evidencijama te razloge nastalih razlika,

• predložiti način postupanja s utvrđenim viško-vima i manjkovima.

Povjerenstvo mora dobiti jasne upute o popisu pojedine vrste imovine i obveza odnosno o načinu određivanja količine, vrste i vrijednosti imovine i obveza, o načinu popunjavanja popisnih lista i o sastavljanju izvješća o obavljenom popisu. Popis se obavlja fizičkim utvrđivanjem stvarnog stanja imovine i obveza na licu mjesta koristeći uobičajene metode brojanja, mjerenja, vaganja, procjenjivanja, obračunavanja i slično. Pri popisivanju imovine i obveza potrebno je utvrditi redoslijed obavljanja popisa materijalne i nematerijalne imovine, potra-živanja i obveza te uočiti razlike.

Nematerijalnu imovinu, potraživanja i obveze nije moguće popisati bez saznanja o njihovom po-stojanju u knjigovodstvenim evidencijama. Zbog toga se navedena imovina popisuje istovremeno s unošenjem knjigovodstvenih podataka u popisne liste. Za razliku od nematerijalne imovine, popis materijalne imovine obavlja se prije nego što se knji-govodstveni podaci o navedenoj imovinu unesu u popisne liste.

Sadržaj popisnih lista nije propisan Pravilni-kom, ali liste bi trebale sadržavati podatke o mjestu i predmetu popisa, datum početka i završetka po-pisa, imena članova popisnog povjerenstva, naziv, vrstu i inventarni ili drugi broj imovine, jedinicu mjere, stvarno i knjigovodstveno stanje te razliku među njima u količini i vrijednosti, potpise člano-va popisnog povjerenstva, kratak komentar ili pri-mjedbe popisnog povjerenstva, a po potrebi i druge podatke.

Ako je povjerenstvo za popis nakon obavljenog popisa imovine i obveza utvrdilo neevidentiranu dugotrajnu nefinancijsku imovinu treba izvršiti procjenu iste. Sukladno čl. 104. Zakona o proraču-nu, procjena vrijednosti neevidentirane imovine provodi se po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška ili internom procjenom.

Proračunski i izvanproračunski korisnici, jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i drugi korisnici državne imovine neovisno o pravnom statusu (knjižno vlasništvo, izvanknjiž-no lasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez dokumentirane pravne osnove) pri popisu imo-vine trebaju postupati prema Uputi Ministarstva financija o priznavanju, mjerenju i evidentiranju državne imovine.1 Navedena Uputa (detaljnija, s posebnim osvrtom na procjenu do sada neeviden-tirane imovine) i Uputa o popisu imovine i obveza (šireg obuhvata) nadopunjuju se i obje su obvezne za primjenu.

1

1 Uputa je objavljena na internetskoj stranici Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo


Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog sta-nja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike iz-među stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja. Ustanovljene razlike se vrijednosno obra-čunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke tih razlika i daje prijedlog njihove likvidacije. Pred-sjednik i članovi povjerenstva svojim potpisom po-pisnih listi ovjeravaju i potvrđuju točno utvrđeno stanje imovine i obveza, a potpisane popisne liste predstavljaju knjigovodstvene isprave temeljem ko-jih se unose podaci u poslovne knjige.

Nakon obavljenog popisa, popisno povjerenstvo sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, čiji su oba-vezan prilog potpisane popisne liste.

3.3. OBVEZA USKLAĐENJA POTRAŽIVANJA I OBVEZA S DUŽNICIMA, ODNOSNO VJEROVNICIMA

Najviše pitanja od strane jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i proračunskih korisnika proizašao je iz dijela Upute Ministarstva financija kojom se traži usklađivanja podataka o potraživanjima i obvezama s poslovnim partnerima (vjerovnicima, odnosno dužnicima), a temeljem za-htjeva Državnog ureda za reviziju. Ured je mišljenja kako se popis potraživanja i obveza na kraju godine često svodi isključivo na formalne prijepise iz po-slovnih knjiga.

U provedbi navedenoga zahtjeva veliki broj jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave ima dvojbe na koji način provesti navedena usklađivanja s velikim brojem fizičkih osoba koji se javljaju kao dužnici za porezne i druge vrste prihoda. Vezano uz popisom potraživanja od dužnika i obveza vjerovni-cima proizašlih iz tekućeg poslovanja, popisne liste su de facto izvatci iz pomoćnih knjiga i analitičkih evidencija. Iskazana stanja (salda i njihovu struktu-ru) treba provjeriti kako zbog otklanjanja mogućih grešaka u knjiženju, tako i zbog samog priznanja duga. U tom smislu najefikasniji način je razmjena tzv. izvoda otvorenih stavaka (IOS). Dostava IOS-a u slučajevima izrazito velikog broja dužnika neefika-sna je, neracionalna i ne bi dala potrebne rezultate. Poglavito kada se radi o manjim iznosima i u odnosu sa fizičkim osobama - dužnicima. Stoga su u praksi subjekti koji posluju s velikim brojem komitenata uspostavili kontinuirane sustave praćenja i infor-miranja dužnika o stanju njihova duga (na svakom računu je iskazano stanje potraživanja od dužnika, odnosno računi pored iznosa tekućeg dugovanja sa-drže i iznos ukupnog dugovanja do dana izdavanja, šalju se opomene svim dužnicima po svim vrstama potraživanja, upozorenja da se u slučaju neispunje-nja dospjele novčane obveze može zatražiti određi-vanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i sl.). Time se zapravo provodi kontinuirano usklađenje potraživanja.

U popisnim listama koje su odnose na potraživa-nja za 2015. se po prvi put mora obvezno uključiti i podatak o danim predujmovima za nabavu dugo-trajne imovine. Naime, sve do Pravilnika nije bilo zapreke da se ova potraživanja popišu u skupini du-gotrajne imovine.

U pogledu iskazanih obveza, očekivano je da će vjerovnici zatražiti potvrdu svojih potraživanja čime će se provesti potrebna usklađenja. Značajnije stavke obveza, u slučaju izostanka zahtjeva vjerov-nika za usklađenjem, potrebno je uskladiti i na ini-cijativu dužnika.

3.4. POSEBITOSTI POPISA NEKIH POPISNIH SKUPINA

3.4.1. Dugotrajna imovinaNefinancijska dugotrajna imovina popisuje se

brojenjem, mjerenjem, provjerom dokumentacije i sl. Pri utvrđivanju količine i vrste materijalnih sred-stava treba posebno popisati vlastita sredstva, a po-sebno tuđa sredstva koja se nalaze na korištenju kod obveznika primjene proračunskog računovodstva.

Tuđa sredstva treba iskazivati izvanbilančno i zato ih treba iskazati u posebnim popisnim listama i o njihovu stanju obavijestiti njihova vlasnika. Tuđa su sredstva i sredstva koja se koriste putem ugovora o operativnom leasingu, ugovora o najmu i dr.

Preporučujemo da se oštećena, demolirana i nekurentna ili neuporabljiva imovina popiše u po-sebnim popisnim listama.

Naime, o njezinoj sudbini treba donijeti odluku. Odluku će donijeti odgovorna osoba. Upozorava se da se ona ne smije isključiti iz bilančnih pozicija sve dok se ne otuđi bez obzira na to što je možda done-sena odluka da zbog različitih razloga se ona više neće upotrebljavati pa je se odluči rashodovati. Ovo je propisano čl. 18. st. 5. Pravilnika.

Prije no što se upišu knjigovodstveni podatci o ispravku vrijednosti dugotrajne imovine, za 2015. potrebno je obračunati njezin otpis i proknjižiti ga. Tek se tada taj podatak može unijeti i u popisne liste.

Nabavne vrijednosti i otpisane vrijednosti sa sta-njem 31. prosinca 2015. moraju odgovarati podatci-ma iskazanim u bilanci 31. prosinca 2015.

U popisnim se listama mora naći i imovina pro-računa i proračunskog korisnika koja se nalazi kod nekog drugog. Ona se može naći u popisnim listama osobe čija je ili u popisnim listama osobe kod koje se stvarno nalazi (dalje: druga osoba). Pritom nije bitno nalazi li se ona kod te druge osobe na temelju njezinoga korištenja ili ne. Ta se sredstva mogu naći kod druge osobe i na temelju posudbe, čuvanju i sl.

Dugotrajna će se imovina naći u popisnim lista-ma osobe čija se imovina popisuje ako je ta osoba tu imovinu popisala na mjestu gdje se ona nalazi. U suprotnome, imovinu na posebne liste treba popi-sati osoba kod koje se imovina stvarno nalazi. Ako je riječ o listama druge osobe, tada na njima mora biti jasno istaknuto da je riječ o tuđoj imovini.

O tome hoće li imovinu popisati osoba čija je imo-vina pa će se imovina naći na popisnim listama te osobe ili osoba kod koje se tuđa imovina nalazi, ovi-si isključivo od njihovoga međusobnog ugovora.

3.4.2 Sitni inventarSitni inventar iskazuje se bilančno kao inventar

na zalihi i u uporabi na računima skupine 04.


Predmet popisivanja je sitni inventar na zalihi (koji još nije stavljen u uporabu) i sitni inventar u uporabi bez obzira je li u cijelosti otpisan ili još traje njegov otpis. U tom smislu, istovjetno dugotrajnoj imovini, prije usklađivanja stvarnog i knjigovod-stvenog stanja treba sitni inventar, koji podliježe ispravku vrijednosti za 2015., otpisati i taj otpis pro-knjižiti.

Daljnji postupak utvrđivanja stvarnog stanja i njegova usklađivanja istovjetan je postupku s dugo-trajnom nefinancijskom imovinom.

3.4.3. Nefinancijska kratkotrajna imovinaZa korisnike proračuna, osim kod određenih

djelatnosti, nije karakteristično posjedovanje i bi-lančno iskazivanje zaliha za redovito poslovanje. U pravilu se bilanciraju strateške zalihe (robne za-lihe), zalihe za preraspodjelu drugima, proizvodnja u tijeku, gotovi proizvodi i roba za daljnju prodaju. Zalihe za redovito poslovanje iskazuju se kod kori-snika proračuna u djelatnostima koje za nabavljene zalihe ne terete svoje rashode u trenutku nabave, već u trenutku trošenja. To su korisnici proračuna u djelatnosti zdravstva, proizvodnje i prometa robe za daljnju prodaju.

Postupanje sa zalihama kratkotrajne imovine tre-ba imati na umu pri odlučivanju i knjiženju popisnih razlika, o čemu pišemo uz obrazloženje nadoknađi-vanja inventurnih razlika.

Tehnički poslovi oko popisivanja kratkotrajne imovine i izvještavanja o popisu istovjetni su popi-sivanju dugotrajne imovine.

3.4.4. Financijska imovinaFinancijska imovina knjigovodstveno se iskazuje

na računima skupina 11, 12, 13, 14, 15, 16 i 17 te se mora voditi analitička evidencija po pojedinačnim svotama, vrstama, subjektima, rokovima dospjelo-sti, zateznim kamatama i dr. U smislu popisivanja i utvrđivanja stanja na kraju godine, možemo je defi-nirati u dvije skupine:

– financijska imovina u materijalnom obliku od-nosno u obliku dokumenata koji se mogu fizič-ki utvrditi i popisati, kao što su novac i druge vrijednosnice u blagajni ili banci, vrijednosni papiri, izdane dionice, primljene mjenice, i sl.;

– financijska imovina nematerijalnog oblika iskazana u knjigovodstvu u obliku, prava, po-traživanja, udjela, zapisa, i sl., koja je knjigo-vodstveno evidentirana na temelju vjerodo-stojnih knjigovodstvenih isprava.

Cjelokupna se financijska imovina bilancira i nje-zino se stanje popisuje te se s njim usklađuju knjigo-vodstveni podatci i knjiže moguće razlike. Podatci u analitičkim evidencijama i podatci u glavnoj knjizi moraju biti usklađeni. O ovim će vrstama imovine povjerenstva za popis voditi brigu i u pripremama za obavljanje popisa odrediti na koji će način utvr-diti stvarno stanje. Financijska će se imovina u ma-terijaliziranom obliku fizički popisivati brojenjem, količinskim utvrđivanjem i uspoređivanjem s knji-govodstvenim podatcima. Financijska imovina u obliku prava ili potraživanja koja se knjigovodstve-no iskazuje utvrđivat će se u načelu prema usklađe-

nim knjigovodstvenim podatcima s poslovnim par-tnerima pri čemu će se provjeravati i naplativost tih potraživanja2.

Za popisanu financijsku imovinu, osim fizičkog popisivanja i utvrđivanja stanja, popisna povjeren-stva će morati utvrditi vjerodostojnost, točnost, na-plativost ocjenjivanjem:

– je li financijska imovina realno iskazana u knji-govodstvu,

– postoji li pravni temelj za ispostavljenu doku-mentaciju i knjiženja u knjigovodstvu,

– je li pravilno knjižena u knjigovodstvu, – razloge zašto naplata odnosno plaćanje nije na

vrijeme obavljeno, – ako je protekao rok za naplatu, utvrditi razloge

zašto nije pokrenut postupak za naplatu potra-živanja,

– jesu li pribavljena osiguravanja plaćanja, ako nisu, zašto nisu i sl.

Sva bi ta pitanja trebalo obraditi u izvještaju o popisu financijske imovine. Za financijsku imovi-nu koja nije realno iskazana, ne postoji vjerodostoj-na dokumentacija, za koju su propuštene radnje za naplatu i nenaplative su pa treba predložiti njihovo otpisivanje, realno iskazivanje, usklađivanje knjigo-vodstvenih vrijednosti sa stvarnim. O propustima u rukovanju i raspolaganju financijskom imovinom, posebno ako je to imalo negativan utjecaj na poslo-vanje, treba utvrditi razloge takvih pojava, utvrditi za to odgovorne osobe i predložiti mjere za otklanja-nje takvih pojava u budućem poslovanju.

3.4.5. ObvezeObveze su također financijske stavke iskazane u

knjigovodstvu na računima skupina 23, 24, 25 i 26 i također se, prema čl. 8. Pravilnika o proračunskom računovodstvu, moraju voditi analitičke evidencije obveza po pojedinačnim vrijednostima, vrstama, subjektima, dospjelosti, kamatama i dr. Popisivat će se na temelju knjigovodstvenih podataka, a glavni zadatak i obveza popisnog povjerenstva jest utvrditi vjerodostojnost i ispravnost iskazanih obveza. To će se, kao i kod financijske imovine, utvrditi provjera-vanjem dokumentacije i knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su knjižene obveze.

O svim slučajevima nepravilnosti u iskazivanju obveza izvještava se u izvješću o popisu obveza i u slučaju spoznaje o zastarjelosti, nepravilnom iskazi-vanju i sl. predlaže se umanjenje obveza, ali i mjere za izbjegavanje takvih pojava u budućem poslovanju.

3.5. IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM POPISU IMOVINE I OBVEZA

Povjerenstvo za popis dužno je obrazložiti nasta-le viškove i manjkove, ispitati razloge nastanka tih popisnih razlika i dati prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka. Ovisno o nalazima obavljenog popisa, izvještaj treba sadržavati:

• mišljenje o popisom utvrđenim razlikama (manjku odnosno višku) te prijedlog načina knjiženja ovih razlika,

2 Detaljnije se o potraživanjima može pročitati u ovom članku pod naslovom Obveza usklađenja potraživanja i obveza s dužnicima, odnosno vjerovnicima


• mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanji-ma kao i o nenaplativim te zastarjelim potra-živanjima,

• mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotre-bljive dugotrajne nefinancijske imovine i obu-stavljenih investicija,

• primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju ma-terijalnim i novčanim vrijednostima o usta-novljenim razlikama i eventualne druge pri-mjedbe,

• objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara i dr.,

• prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.Popisno povjerenstvo dostavlja izvještaj o obav-

ljenom popisu čelniku jedinice proračunskog i izvanproračunskog korisnika kako bi se donijele odluke o postupanju u slučaju popisanih manjkova odnosno viškova, otpisu, vrijednosnom usklađenju. Izvještaj se dostavlja u roku utvrđenom odlukom o popisu imovine i obveza, na dokaziv način.

4. USKLAĐIVANJE KNJIGOVODSTVENOG STANJA SA STANJEM UTVRĐENIM POPISOM

Na temelju mišljenja, obrazloženja i prijedloga povjerenstva iz izvještaja o obavljenom popi-su te priloženih popisnih lista, čelnik, u okviru svojih ovlasti, a u skladu s člankom 16. Pravil-nika, odlučuje o:

1. načinu likvidacije utvrđenih manjkova,2. načinu knjiženja utvrđenih viškova,3. otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i

obveza,4. rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inven-

tara,5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjko-

ve, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativosti po-traživanja i slično.

Ovlast za odlučivanje o otpisu proizlazi iz zakona, statuta ili drugih općih akata. Raspolaganje imovi-nom, što podrazumijeva i otpisivanje do određe-nog iznosa, za proračunskog korisnika je u pravilu utvrđeno statutom. Ovisno o tome, odluku o otpisu donosi čelnik ili upravljačko tijelo, a u pojedinim slučajevima osnivač (jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, odnosno Vlada kada je osnivač Republika Hrvatska).

Na temelju odluka zakonskog predstavnika po-trebno je uskladiti stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim sta-njima ustanovljenima u izvještaju o popisu. Uskla-đivanje u poslovnim knjigama proračunskog kori-snika obavlja se s danom s kojim je obavljen popis, dakle s 31. prosnicem godine za koju je proveden po-pis. Utvrđene popisne (inventurne) razlike (viškovi odnosno manjkovi) evidentiraju se u knjigovodstve-nim evidencijama temeljem naloga za knjiženje koje u tu svrhu izdaje voditelj računovodstva, a u skladu s odlukama čelnika.

U nastavku se daje primjer Odluke o otpisu potra-živanja i obveza proračunskog korisnika XXX:

9 Predložak 2. Odluka o otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika

Na osnovi čl. 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14. i 115/15.), čl. 19. Statuta proračunskog korisnika XXX Upravno vijeće proračunskog korisnika XXX na sjednici održanoj 17. siječnja 2016. donijelo je

ODLUKUo otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika

XXX 31. prosinca 2015.I.

Ovom Odlukom Upravno vijeće proračunskog korisnika XXX na osnovi prijedloga Središnjeg povjerenstva za popis imovine, obveza i potraživanja sa stanjem 31. prosinca 2015., otpisuje:1. potraživanje proračunskog korisnika XXX u ukupnoj svoti od kn s osnove: a) kn b) kn c) kn2.obveze proračunskog korisnika XXX u ukupnoj svoti od kn s osnove: a) kn b) knTablice s pojedinačno navedenim prijedlozima za otpis potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX po pravnim i fizičkim osobama sastavni su dio ove Odluke.

II.Zadužuju se nadležne službe proračunskog korisnika XXX da obave otpis potraživanja i obveza iz točke I. ove Odluke u poslovnim knjigama proračunskog korisnika XXX.

III.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.Klasa:Ur. broj:Zagreb, 17. siječnja 2016 .

Predsjednik Upravnog vijeća

Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o ras-hodovanju utvrđuje se imovina za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednosti te ispravka vrijednosti. Istim se aktom može utvrditi daljnje postupanje s rashodovanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim odlukama. Rashodovana imovina može se uništiti ili otuđiti. Otuđenjem se smatra svaki čin prodaje ili donacije. Bitno je naglasiti da se isknjiženje imovine iz knji-govodstvene evidencije ne može provesti na temelju odluke o rashodovanju, već izvornih dokumenata o prodaji ili donaciji (ako je rashodovana imovina pro-dana ili donirana), odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rashodovane imovine (ako je rashodova-na imovina dana na uništenje).

5. POPISNE RAZLIKE

5.6. POPISNI MANJKOVINakon što se utvrde manjkovi, treba odrediti na-

čin njihova namirenja odnosno treba se odrediti na-čin njihove likvidacije.

Manjkovi mogu biti, smatramo, objektivni i su-bjektivni. Subjektivni manjkovi mogu se nadokna-


diti od osoba koje su za njihov nastanak odgovorne. Ako se oni (subjektivni manjkovi) ne nadoknađuju, tada ih treba smatrati primitcima od nesamostal-nog rada ili primitcima koji se smatraju drugim do-hotkom i tako ih i treba oporezivati.

Eksternih propisa o tome koji je manjak imovine objektivno priznat za zamjetan broj proračunskih korisnika nema. Riječ je o svim onim proračunskim korisnicima koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, odnosno poreza na dobitak.

Ako su proračunski korisnici obveznici primjene navedenih zakona, smatramo da bi se trebali pri-državati pravilnika i odluka Hrvatske gospodarske komore stoga što je riječ o pravnim osobama koje poslovne događaje iskazuju u dijelu poslovnih do-gađaja vezanih za ove poreze na način koji to iska-zuju i sve druge pravne osobe − obveznici ovih dvaju zakona.

S obzirom na navedeno, smatramo da proračun-ski korisnik, ako nije obveznik poreza na dodanu vrijednost odnosno dobitak, treba, ako to nije ure-đeno nekim izvanjskim aktom, sam donijeti akt o tome što se može smatrati objektivnim manjkom, a što se njime ne može smatrati, odnosno što se sma-tra subjektivnim manjkom. K tomu treba načelno utvrditi kako odrediti osobu koja je odgovorna za subjektivni manjak. Smatramo da se subjektivni manjak, ako se za nj ne tereti osoba kojoj je pripi-sano da ga je dužna namiriti, treba uvijek smatrati primitkom koji se oporezuje. Ako se za subjektivni manjak ne tereti odgovorna osoba, smatramo da ga se treba pripisati osobi koja je trebala donijeti odlu-ku o tome koja se osoba treba teretiti.

Naime, Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14.) primjenjuje se na sve fizičke osobe. Između ostaloga, on uređuje i primitke od nesamo-stalnog rada i drugog dohotka u naravi. Primitcima od nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi koji zaposleniku pritječu na temelju rada, bez obzira u kojem su obliku i nazivu ostvareni.

Ako primitak ostvari osoba koja nije radnik (za-poslenik), ostvarila je primitak koji se oporezuje drugim dohotkom.

Prema našem mišljenju, svaki se manjak ne može smatrati primitkom u naravi, već obilježje primitka u naravi može imati samo subjektivni manjak, da-kle onaj za koji se razumijeva da je donio fizičkoj osobi koja je obveznik poreza na dohodak odgovara-juće primitke. Naime, jedna od temeljnih odredaba Zakona o porezu na dohodak odnosno Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 157/14.) govori o tome da su primitci ostvareni kada porezni obveznik može njima raspolagati. Primitci mogu biti ostvareni u novcu, stvarima, uslugama i pra-vima. Uz sve navedeno, smatramo kako ne bi bilo pravično da se određenim poreznim obveznicima priznaju objektivni manjkovi koji nemaju obilježje primitaka fizičkih osoba, dok se drugima oni ne pri-znaju.

Svakako treba upozoriti na to da je interno odre-đivanje subjektivnog manjka podložno preispitiva-nju svekolikog nadzora.

Pri određivanju načina knjiženja popisnih manjkova imovine mora se voditi brigu i o tome koji oblik imovine nedostaje, a ako nedostaje krat-kotrajna nefinancijska imovina kako se iskazuje njezin rashod (u trenutku trošenja ili nastanka ob-veze), iskazuje li se imovina bilančno ili izvanbi-lančno.

5.6.1. Manjak sitnog inventara

9 Primjer:Proračunski je korisnik pri popisu sitnog inventara

u uporabi utvrdio manjak telefona. Njegova je nabav-na vrijednost 100,00 kn.

Njegov je otpis do kraja 2015., prema pravilima proračunskog korisnika, 40,00 kn.

Za nadoknadu manjka postoji nekoliko moguć-nosti:

1) za manjak se ne tereti radnik niti druga osoba;

razred 0 razred 9

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) za stanje (2) za isknjiženje sitnog inventara(3) za prijenos u izvore vlasništva

04211 - Sitni inventar u uporabi

04921 - IV sitnog inventara

(2) 40,00 40,00 (1)

100,00 (2)(1) 100,00

91111 - Izvori vlasništva -NI

(3) 60,00 60,00 (1)

91512 - Promjene u obujmu imovine

(2) 60,00 60,00 (3)

2) za manjak se tereti fizička osoba. Svota potraži-vanja od fizičke osobe je 60,00 kn.

razred 0 razred 1 razred 6

razred 9

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) za stanje (2) za potraživanje od fizičke osobe(3) za isknjiženje sitnog inventara(4) za naplatu potraživanja

04211 - Sitni inventar u uporabi

04921 - IV sitnog inventara

(3) 40,00 40,00 (1)

100,00 (3)(1) 100,00

11121 - Žiro račun 65269 - Ostali prihodi

(4) 60,00 60,00 (4)

16526 - Ostali nespomenuti prihodi 91111 - Izvori

vlasništva - NI

96526 - Ostali nespomenuti prihodi

(2) 60,00 (3) 60,00

(4a) 60,00

60,00 (4a) 60,00 (1)

60,00 (2)

5.6.2. Manjak dugotrajne nefinancijske imovine

9 Primjer:Popisno je povjerenstvo utvrdilo manjak stola

čija je nabavna vrijednost bila 6.000,00 kn, a njegov je otpis, nakon što je proveden otpis tekuće godine, 1.200,00 kn. Utvrđeno je da je to objektivni manjak nastao zbog nepravilne evidencije dugotrajne imovi-ne tijekom prethodnih godina.www.rrif.hr


Knjiženje: Manjak dugotrajne nefinancijske imovine

Tek. br. O P I S Račun

SvotaDuguje Potražuje

1. Uredski namještaj Ispravak vrijednosti postrojenja i opremePromjene u obujmu imovine

Za knjigovodstveno stanje prije popisa

02212

0292291111

6.000,00

1.200,004.800,00

2. Ispravak vrijednosti postrojenja i opremePromjene u obujmu imovine

Uredski namještajZa manjak

029229151202212

1.200,004.800,00

6.000,00

3. Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Promjene u obujmu imovineZa zatvaranje računa 915

9111191512

4.800,004.800,00

Upućuje se na odredbu čl. 80. Pravilnika, koja propisuje da se promjene u vrijednosti i promjene u obujmu imovine i obveza kojima nisu prethodile aktivnosti odnosno transakcije iskazuju u podsku-pini 915.

Ako bi za manjak bila terećena osoba, tada bi se potraživanja od nje trebala iskazati na računima skupine 17.

9 Primjer:Utvrđen je manjak opreme za protupožarnu zašti-

tu, tržišne vrijednosti 7.000,00 kn. Nabavna vrijed-nost opreme bila je 6.000,00 kn, a otpisana vrijednost 1.500,00 kn. Manjak je prouzročio djelatnik X. Zakon-ski predstavnik donio je odluku da će se za manjak teretiti navedeni djelatnik.

Knjiženje: Manjak dugotrajne nefinancijske imovi-ne ako se tereti fizička osoba

Tek. br. O P I S Račun Svota

Duguje Potražuje1. Ispravak vrijednosti postrojenja

i opremeIzvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Oprema za protupožarnu zaštitu (osim vozila)

Za knjigovodstveno stanje opreme prije popisa

02922

91111

02233

6.000,00

1.500,00

4.500,00

2. Ispravak vrijednosti postrojenja i opremeIzvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Oprema za protupožarnu zaštitu (osim vozila)

Za isknjiženje oprema

02922

91111

02233

1.500,00

4.500,00

6.000,00

3. Oprema za održavanje i zaštituOprema za održavanje i zaštitu

Za potraživanje za opremu

1722397223

7.000,007.000,00

Za utvrđeni manjak dugotrajne nefinancijske imovine u glavnoj knjizi smanjujemo imovinu i izvore bez knjiženja rashoda na toj osnovi, a ako je manjak uzrokovao odgovorni djelatnik, nadoknada manjka evidentira se kao prihod. Evidencija navede-noga manjka ne evidentira se u okviru podskupine 915 Promjene u vrijednosti (revalorizacija), budući

da se za nj tereti odgovorna osoba u smislu ostva-rivanja prihoda kao da je riječ o prodaji dugotrajne nefinancijske imovine.

Manjak je potrebno vrednovati po tržišnoj cijeni radi izbjegavanja utvrđivanja primitka u naravi koji bi bio podložan javnim davanjima kao plaća ili dru-gi dohodak.

Na računu na temelju kojeg se obavlja knjiženje ovog poslovnog događaja kao datum dužničko-vje-rovničkog odnosa (datum isporuke) svakako mora biti naveden datum 31. prosinca proračunske godi-ne jer je sam događaj nastao u tekućoj godini (popis je obavljen 31. prosinca). Takav račun ima datum ispostavljanja nakon 31. prosinca (nakon odluke zakonskog predstavnika), ali se evidentira u poslov-nim knjigama zaključno s 31. prosinca jer se odnosi na to obračunsko razdoblje.

Računovodstveni propisi izrijekom to ne uređuju. Mi je ne preporučujemo stoga što fer vrijednost imo-vine nije svojstvene proračunskom računovodstvu.

Manjak dugotrajne imovine može se namiriti istovrsnom imovinom. Predlaže se knjiženje.

9 Pri mjer:Popisno povjerenstvo utvrdilo je manjak stola čija

je nabavna vrijednost bila 2.500,00 kn, a njegov je ot-pis 600,00 kn.

Za navedeni manjak tereti se radnik.Ravnatelj je dogovorio s radnikom nadoknadu

ovog manjka, tako da radnik nabavi istovrsni stol i preda ga ustanovi.

razred 0 razred 1 razred 9

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Isknjiženje imovine (2) Prijenos u izvore vlasništva(3) Potraživanje za zamjensku imovinu(4) Dostava stola(5) Prijenosu u izvore vlasništva

02212 - Uredski namještaj

02922 - Ispravak vrijednosti

(1) 600,00 600,00 St

2.500,00 (1)st. 2.500,00(4) 2,900,00

17221 - Potraživanja - NI91111 - Izvori vlasništva

- NI

(3) 1.900,00 (2) 1.900,001.900,00 (4a) 1.900,00 St2.900,00 (5)

91512 - Promjene u obujmu imovine

97221 - Obračunani prihodi - NI

(1) 1.900,00(5) 2.900,00

(4a) 1.900,00

1.900,00 (2)2.900,00 (4)

1.900,00 (3)

Ako se utvrde popisni manjkovi nefinancijske imovine koja se prati izvanbilančno tada će se, uz izvanbilančne promjene, bilančno iskazivati samo možebitno utvrđena potraživanja za nestalu imo-vinu.

5.7. POPISNI VIŠKOVIPopisni se viškovi, stoga što nisu posljedica tran-

sakcija, također iskazuju računima podskupine 915.

5.7.1. Višak dugotrajne nefinancijske imovine

9 Primjer:Popisno povjerenstvo utvrdilo je višak uredskog

namještaja (radnoga stola) vrijednosti 2.700,00 kn, a zakonski predstavnik donio odluku na temelju koje je potrebno provesti sljedeće knjiženje.


Knjiženje: Višak dugotrajne nefinancijske imovine



1. Uredski namještaj Promjene u obujmu imovine

Uknjiženje radnog stola preko promjena u obujmu imovine

0221291512

2.700,002.700,00

1a. Promjene u obujmu imovineVlastiti izvori

Povećanje vlastitih izvora

9151291111

2.700,002.700,00

Viškovi dugotrajne nefinancijske imovine knjiže se na odgovarajućim računima razreda 0 – Nefinan-cijska imovina i 9 – Vlastiti izvori, kao povećanje imovine i izvora. Viškovi dugotrajne imovine evi-dentiraju se preko računa podskupine 915 – Promje-ne u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, i to kao promjene u obujmu imovine na osnovnom računu 91512.

5.7.2. Višak sitnog inventara

9 Primjer:Popisno povjerenstvo utvrdilo je višak sitnog in-

ventara u svoti 1.840,00 kn.

Knjiženje: Višak sitnog inventara


Duguje Potražuje1. Sitan inventar –Sitan inventar u

uporabi Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – Promjene u obujmu imovine – sitni inventar

Za pripisani višak

04211

915121

1.840,00

1.840,00

2. Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora - Promjene u obujmu trgovine – sitan inventar

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – Izvori vlasništva iz proračuna za neprofitnu imovinu

Za zatvaranje računa podskupine 915

915121

91111

1.840,00

1.840,00

3. Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Sitan inventar – ispravak sitnog inventara u uporabi

Za ispravak sitnog inventara

91111

04921

1.840,00

1.840,00

Ako se utvrdi popisni višak nefinancijske imovine koja se vodi izvanbilančno, tada ju je potrebno samo izvanbilančno i iskazati.

Ako se na dar dobije kratkotrajna imovina koja nije bilančna pozicija, već se u rashode priznaje u trenutku nastanka obveze, smatramo da bi ju tre-balo iskazati kao rashodnu poziciju u trenutku pri-mitka, dakle kao da je za njezinu nabavu nastala obveza, odnosno kao da je i bio novčani odljev jer je u trenutku primanja i bio konzumiran. U suprot-nome bi se u potpunosti gubio podatak o darovanoj nefinancijskoj imovini, a smatramo da bi svaki dar

trebao imati odraza na izvore vlasništva. K tome, prihodi, odnosno podredno izvori vlasništva, treba-ju imati izvorište u novčanom tijeku samo tamo gdje postoji pretpostavka novčanog tijeka.

Knjiženje:



1. Materijalni rashodiOstali materijali i sirovine

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – promjene u obujmu imovine – ostali materijal

Za popisni višak

32229

915123

1.040,00

1.040,00

2. Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvoraPromjene u obujmu imovine – ostali materijal

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Za zatvaranje računa podskupine 915

915123

91111

1.040,00

1.040,00

5.8. OTPIS NENAPLATIVIH I ZASTARJELIH POTRAŽIVANJA

Popisno povjerenstvo može donijeti odluku o ot-pisu nenaplativih potraživanja. Ta potraživanja su prethodno mogla biti vrijednosno usklađena.

9 Primjer:Proračunski je korisnik pravnoj osobi obavio uslu-

gu održavanja stroja. Zaračunana vrijednost ispo-ruke ove usluge je 5.000,00 kn. Naplaćeno je 4.600,00 kn. S obzirom na to da je nenaplaćeno potraživanje sporno donijeta je odluka o njegovom vrijednosnom usklađenju. S obzirom na to da ovo sporno potraži-vanje nije naplaćeno, prema odluci proračunskog korisnika ono se mora otpisati jer je izvjesno da se neće naplatiti.

Knjiženje: Ispravak vrijednosti potraživanja za pri-hode poslovanja


Duguje Potražuje1. Potraživanja za prihode od

pruženih uslugaPrihodi od pruženih usluga

Za pružene usluge

1661596615

5.000,00 5.000,00

2.a Kunska blagajna Prihodi od pruženih usluga

1131166151

4.600,00 4.600,00

2.b Prihodi od pruženih uslugaPotraživanja za prihode od pruženih uslugaZa djelomičnu naplatu usluge

96615

16615

4.600,00

4.600,00

3.a Promjene u vrijednosti imovineIspravak vrijednosti potraživanja

9151116911

400,00 400,00

3.b Ostali izvori vlasništva za financijsku imovinu

Promjene u vrijednosti imovine

Za ispravak vrijednosti potraživanja za prihode poslovanja

9112291511

400,00 400,00


4.a Ispravak vrijednosti potraživanjaOstali izvori vlasništva za financijsku imovinu

16911

91122

400,00

400,00 4.b

Prihodi od pruženih usluga

Potraživanja za prihode od pruženih usluga

Za otpis potraživanja za prihode poslovanja

96615

16615

400,00

400,00

Iako Pravilnik o proračunskom računovodstvu zahtijeva zatvaranje računa podskupine 915 Pro-mjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza preko računa skupine 91 Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora, smatramo da bi se podskupina 915 trebala zatvarati uz pomoć računa podskupine 922 Višak/manjak prihoda zbog toga što se obračunani prihodi (skupina 96) odražavaju po usvojenom principu bi-lanciranja u proračunskom računovodstvu u višku/manjku prihoda, a ne u izvorima vlasništva. Naime, podskupinu 915 treba promatrati kao jedan oblik poveznog računa između imovine i obveza i izvora ako se ta promjena ne odražava na računima razre-da prihoda/primitaka odnosno rashoda/izdataka.

Ako bi se promjena u vrijednosti potraživanja za prihode poslovanja odražavala na skupinu 92, knji-ženja su različita od prethodnih knjiženja počevši od tek. br. 3.a.

Knjiženje: Ispravak vrijednosti potraživanja za pri-hode poslovanja (zatvara nje preko računa skupine 92) - izvadak


Duguje Potražuje… ………..

3.a Promjene u vrijednosti imovineIspravak vrijednosti potraživanja

91511

16911

400,00

400,00 3.b Manjak prihoda poslovanja

Promjene u vrijednosti imovine

Za ispravak vrijednosti potraživanja za prihode poslovanja

92221

91511

400,00

400,00

4.a Ispravak vrijednosti potraživanjaManjak prihoda poslovanja

1691192221

400,00 400,00

4.b Prihodi od pruženih uslugaPotraživanja za prihode od pruženih usluga

Za otpis potraživanja za prihode poslovanja

96615

16615

400,00

400,00

Zbog ovog prijepora, u bilješkama bi se trebao iznijeti i obrazložiti odgovarajući pristup.

5.9. RASHOD SREDSTAVAPopis je prilika da se rashoduje neuporabljiva

nefinancijska imovina. Naime, tada se zasigurno provjeri stanje te imovine. Ako se ona ne koristi i ne očekuje se da će se koristiti, ako je zastarjela, ako je neuporabljiva, potrebno ju je rashodovati, odnosno isključiti iz poslovanja jer se njome ni ne posluje. To isključenje iz poslovanja nema odraza na iskazi-vanje te imovine u knjigama jer ona i nadalje mora ostati u evidenciji. Proračunska osoba može osno-vati posebne knjigovodstvene račune šeste i nižih razina, ili je odvojiti samo u analitičkom knjigovod-stvu određene vrste imovine. Odluku o tome donosi proračunska osoba.

No, mora se evidentirati manjak nefinancijske imovine.



1. Proizvedena dugotrajna materijalna imovina –Ispravak vrijednosti postrojenja i opremeVlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora –Promjene u obujmu imovine

Proizvedena dugotrajna imovina –Uredski namještaj

Za manjak

02922

91512

02212

1.400,00

2.000,00

3.400,00

2. Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora –Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora –Promjene u obujmu imovine

Za zatvaranje računa

91111

91512

2.000,00

2.000,00

6. ZAKLJUČAKOsnovne pretpostavke za popis imovine i obveza

kod obveznika primjene proračunskog računovod-stva uređene su Pravilnikom o proračunskom raču-novodstvu.

Posebnost poslovanja i posebnost računovod-stvenog sustava određuje i način knjiženja popisnih razlika i nekih drugih poslovnih događaja, što se u pretežnom broju slučajeva iskazuju krajem poslov-ne godine.

NOVO IZIŠLO IZ TISKASustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:

RRiF-ovom računskom planu za poduzetnikeXX. dopunjeno izdanje, Zagreb 2015.

Opseg: 160 str. Cijena: 73,50 kn Cijena sa CD-om: 84,00 kn

Ovim izdanjem uvedeni su analitički računi za novu stopu PDV-a od 13%, dok su u prethodnoj nakladi najveće promjene iznastale u okviru skupine računa 14 i 24, ali i drugih računa (kupaca – 12 i prihoda 75 i 76, itd.). U cilju omogućavanja praćenja pojedinih vrsta nastalih poslovnih događaja u svezi s tražbinama i obvezama, odnosno prihodima i rashodima, a sve radi potreba eksternog i internog poreznog i financijskog izvješćivanja, učinjene su i u ovoj nakladi nužne izmjene.


Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. , ovl. rev. i porezni savjetnik UDK 657.1/657.2

Pripreme za obračun za 2015. u proračunskom računovodstvu

S obzirom na to da se u proračunskom sustavu većina fi-nancijskih izvještaja za 2015. predaje do 1. veljače 2016.,

treba provjeriti podatke na knjigovodstvenim računima.Provjera podataka iskazanih na knjigovodstvenim raču-

nima jedan je od oblika priprema za utvrđivanje rezultata poslovanja.

Osim podataka na računima treba provjeriti i sustav knjiženja istovrsnih poslovnih promjena.

Od početka 2015. primjenjuje se novi računovodstveni propis koji je donio novine u način bilježenja nekih poslov-nih promjena pa time i promjenu početnih stanja na nekim knjigovodstvenim računima.

1. UVODTemeljni zakon koji uređuje poslovanje pretežitog

broja obveznika primjene proračunskog računo-vodstva je Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.).

Tim su posebnim zakonom propisana pravila rada osoba kojima je zajednički način knjigovod-stvenog i računovodstvenog iskazivanja njihova djelovanja. Oni iskazuju svoje djelovanje u skladu s pravilima proračunskog računovodstva.

Temeljni računovodstveni propisi proračunskog računovodstva su:

– Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 124/14. i 115/15. dalje: Pravilnik o proračunskom raču-novodstvu)

– Pravilnik o financijskom izvještavanju u pro-računskom računovodstvu (Nar. nov., br. 3/15. i 93/15.., dalje: Pravilnik o financijskom izvje-štavanju).

Uz temeljni „proračunski“ zakon, proračunski korisnici moraju uvažavati odredbe onih zakona po kojima su osnovani, odnosno onih zakona što ure-đuju njihovo poslovanje. Ovi posebni zakoni ure-đuju njihovu tehnologiju rada. Tek ako se poznaje način rada proračunskog korisnika, poslovni se do-gađaji mogu ispravno knjižiti.

Od 2015. primjenjuju se novi provedbeni propi-si iz područja proračunskog računovodstva koji su izravno utjecali na iskazivanje poslovnih promjena pa time i na promjene početnih stanja nekih knji-govodstvenih računa s obzirom na njihovu brojčanu oznaku, njihov sadržaj ili svotu.1

Za 2015. nije se u proračunskom računovodstvu moglo voditi jednostavno knjigovodstvo kao što je to bilo moguće za 2014.

1 Detaljnije o tome pisano je u prilogu časopisu RRiF –u br. 12/14., Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, Dremel, N.: Knjigovodstveni sažetak promjena u proračunskom računovodstvu od 1. siječnja 2015., str. 36, te prilogu časopisu RRiF –u br. 2/15., Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, Dremel, N.: Promjena početnih stanja 1. siječnja 2015. godine, str. 3.

2. PROVJERA POZICIJA Pri provjeri pozicija knjigovodstva analizirat će se

nefinancijska imovina, financijska imovina, plaćeni rashodi budućeg razdoblja i nedospjela naplata pri-hoda, obveze i rashodi, odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja, prihodi poslovanja, vla-stiti izvori i ostali izvori.

2.1. NEFINANCIJSKA IMOVINA (RAZRED 0)U razredu 0 iskazuju se: neproizvedena dugotrajna

imovina (skupina 01), proizvedena dugotrajna imovi-na (skupina 02), plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti (skupina 03), sitni inventar (skupina 04), nefinancijska imovina u pripremi (skupina 05) te pro-izvedena kratkotrajna imovina (skupina 06).

2.1.1 Nabavna vrijednost nefinancijske imovineNefinancijska se imovina iskazuje prema nabav-

noj ili procijenjenoj vrijednosti. Procijenjena vrijed-nost rabit će se u okolnostima kada neće postojati trošak nabave (npr. pri primitku dara, popisnom višku i dr.)

Dugotrajnom se imovinom smatra sva ona imo-vina čiji je očekivani vijek trajanja dulji od godine dana. Očekivani vijek trajanja prema kojem se odre-đuje je li imovina dugotrajna ili kratkotrajna za isto-vrsnu imovinu ne treba za sve proračunske pravne osobe biti jednak.

9 Prijedlog provjere:– Jesu li u nabavnu vrijednost nefinancijske

imovine uključeni svi rashodi koji su nastali u vezi s njezinom nabavom?

Nabavnu vrijednost nefinancijske imovine čini kupovna cijena koja uključuje porez na dodanu vrijednost (dalje: PDV) ako stjecatelj nije obveznik obračunavanja PDV-a, odnosno nepriznati pretpo-rez ako je obveznik poreza na dodanu vrijednost, carinu i carinska davanja, troškove prijevoza ako su posebno zaračunani i sve druge izdatke u vezi s nabavom dugotrajne imovine (dalje: zavisni troško-vi nabave). Ako je stjecatelj imovine obveznik PDV-a i za njezinu nabavu može priznati pretporez, taj pretporez ne čini njezinu nabavnu vrijednost već je sastavni dio potraživanja 12421 – Potraživanja za pretporez kod obveznika porez na dodanu vrijednost po ulaznim računima.

– Je li u skupine 01 – 03 donesena sva dugotrajna imovina čiji je postupak nabave završen?

U skupini računa 05 – Nefinancijska imovina u pripremi bilježi se nabava nefinancijske imovine sve do završetka postupka njezine nabave. Kada on završi, ukupan promet s računa skupine 05 mora se prenijeti na skupine računa 01 – 03. Dakle, u skupi-ni 05 formira se nabavna vrijednost imovine koja se početno iskazuje na skupini računa 01 – 03.


– Provodi li se sva nabava sve nefinancijske imovine preko računa skupine 05?

Nije potrebno provoditi svu nabavu preko tih ra-čuna, ali je preporučujemo jer se u trenutku knjiže-nja nabave nefinancijske imovine ne zna hoće li ona imati zavisne troškove nabave. Razlog za uporabu računa skupine 05 je i taj što se na tim računima utvrđuje nabavna vrijednost dugotrajne nefinancij-ske imovine. Ona je bitna zbog granične vrijednosti za pojedinu imovinu od 3.500,00 kn.

– Ako je za uporabu dugotrajne nefinancijske imovine sklopljen ugovor o leasingu, je li re-alizacija tog ugovora iskazana i kao odobrenje računa skupine 84?

Temeljno načelo za nabavu DI uz financiranje iz zajma u novcu

Imovina(skupina 01-02)

Ispravak izvora za obveze(podskupina 912)

42... Rashodi u vezi s nabavom DI

4.000,00 (1a)

4.000,00 (2a)

4.000,00 (2)

4.000,00 (1)

Izvori vlasništva(podskupina 911)

Obveze za primljeni zajam(skupina 26)

Primitci od zaduživanja(skupina 84)

24... Obveze za nabavu DI

(2) 4.000,00

(1a) 4.000,00

(2a) 4.000,00

(1) 4.000,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za kupnju DI(2) Za realizirani zajam

– Je li na račune razreda 0 proknjižena sva ona imovina za koju su dobiveni računi ili koja je preuzeta bez dobivenih računa?

S obzirom na to da usporedno knjiženje primlje-nim računima nije povećanje vrijednosti imovine, već su to odvojena knjiženja od knjiženja preuzet-nih obveza na temelju primljenog računa, treba provjeriti odgovaraju li dugovni prometi odgovara-jućih računa razreda 0 potražnoj strani odgovaraju-ćih obveza (u načelu skupine računa 24 – Obveze za nabavu nefinancijske imovine). Ako ne odgovaraju, treba provjeriti razlog tih razlika. Razlike mogu biti samo u korist nefinancijske imovine jer ona može biti dobivena i iz drugih izvora (darovi, od prora-čuna i proračunskih korisnika i sl.). Razlika može nastati i zbog toga što je račun dobavljača dobiven s datumom iz 2016. U tom slučaju umjesto da se odo-bri račun skupine 24 treba odobriti račun pasivnih vremenskih razgraničenja.

– Postoje li dugovna stanja na računima skupi-ne 24?

Ako postoje, treba istražiti njihov razlog. Razlog dugovnog stanja može biti krivo knjižen račun u skupini 23 – Obveze za rashode poslovanja, nepri-mljen račun i dr. Ako dobavljač ne dostavi račun iako postoji obveza za nabavljenu nefinancijsku imovinu, treba je proknjižiti. Ona se iskazuje u ugo-vorenoj vrijednosti.

– Je li utvrđen točan način stjecanja dugotrajne imovine?

Prema različitim načinima stjecanja imovine, provode se i različita knjiženja. Pažnju treba posve-titi osobito odnosu proračunskog korisnika i njemu nadležnog proračuna.

Treba prepoznati nabavlja li imovinu za prora-čunskog korisnika njegov proračun, nabavlja li sam proračunski korisnik svoju imovinu i iz kojih izvora je nabavlja, nabavljaju li zajedno imovinu proračun i njegov proračunski korisnik i dr.

2.1.2 . Neproizvedena dugotrajna imovina (skupina računa 01)

Kao materijalna neproizvedena dugotrajna imo-vina, odnosno prirodna bogatstva (zemljište, rudna bogatstva, ostala prirodna materijalna bogatstva kao što su nacionalni parkovi, vodna bogatstva, elektromagnetske frekvencije), iskazuje se ona imo-vina nad kojom proračun i proračunski korisnici imaju pravo vlasništva.

9 Prijedlog provjere:– Je li izvanbilančno iskazana neproizvedena

dugotrajna imovina koja nije u posebnim re-gistrima iskazana kao vlasništvo osobe koja primjenjuje proračunsko računovodstvo ili je iskazana kao bilančna pozicija u razredu 0?

Odredba po kojoj se kao materijalna neproizvede-na dugotrajna imovina iskazuje samo ona imovina nad kojom proračun / proračunski korisnik imaju pravo vlasništva ne smije se tumačiti da onu imo-vinu koju proračun / proračunski korisnik nabavlja sve dok ona nije upisana u odgovarajuće registre kao njihovo vlasništvo ne smije iskazati kao vlastitu imovinu. Ona je izvanknjižno njegova imovina. Bit zabrane knjiženje takve imovine u bilancu je što se ne zna ni knjižni ni izvanknjižni vlasnik.

– Je li obračunan ispravak vrijednosti za nepro-izvedenu dugotrajnu imovinu?

Ako je ispravak vrijednosti obračunan, knjiži se na osnovni račun 01911.

Za neproizvedenu materijalnu imovinu – prirod-na bogatstva u načelu se ne obračunava ispravak vrijednosti.

– Je li pravilno utvrđena stopa za obračun otpi-sa u vezi s neproizvedenom nematerijalnom imovinom?

Prema Pravilniku o proračunskom računovod-stvu, stopa otpisa za neproizvedenu nematerijalnu imovinu utvrđuju se za svaku imovinu zasebno. Stopa ovisi o trajanju korištenja koji je dio ugovora o korištenju. Riječ je o patentima, koncesijama, licen-cijama, pravu korištenja tuđih sredstava i sl.

Stopa ispravka vrijednosti = 100 / ukupni vijek trajanja iz ugovora

Ako nije poznato vrijeme trajanja ugovora, ot-pis je dopušten kada se takva imovina otuđuje.

2.1.3. Proizvedena dugotrajna imovina (skupina računa 02)

Proizvedenu dugotrajnu imovinu čine podskupi-ne: građevinski objekti, postrojenja i oprema, pri-jevozna sredstva, knjige, umjetnička djela i ostale


izložbene vrijednosti, višegodišnji nasadi i osnovno stado te nematerijalna proizvedena imovina

9 Prijedlog provjere:– Je li posebno iskazana vrijednost građevine

od vrijednosti zemljišta na kojem se građevi-na nalazi?

Zemljište ne podliježe obračunu otpisa. Ako se vrijednost zemljišta ne bi mogla odvojiti od građevi-na, iskazala bi se načelno u vrijednost građevina na koju bi se primjenjivala odgovarajuća stopa ispravka vrijednosti.

– Jesu li u skupini 024 iskazane knjige u škol-skim i visokoškolskim ustanovama ili su iska-zane na poziciji sitnog inventara?

S obzirom na dvojbu u vezi s navedenim, a u vezi s pojedinačnom nabavnom vrijednošću knjiga, raču-novodstvenim bi politikama trebalo usvojiti pristup iskazivanju nabave tih knjiga. Kada se usvoji, treba-lo bi ga dosljedno provoditi.

U pregledu stopa otpisa dugotrajne imovne pred-viđena je i stopa otpisa knjiga.

Otpis knjiga bit će prije iznimka nego načelo.

Na primjer, trebale bi se otpisivati školske knjige koje su dane na svakodnevnu uporabu đacima i sl.

Stručna periodična literatura trebala bi u pravilu dobiti obilježje sitnog inventara ili krajnjeg rashoda.

– Je li pravilno odvojena vrijednost računalnog programa od vrijednosti računala?

Kao nabavna vrijednost računala knjižit će se i vrijednost temeljnih računalnih programa bez kojih računalo ne bi moglo provoditi svoje osnovne ope-racije.

– Je li trošak kupnje računalnog programa knji-žen na računu 02621?

Naime, na taj se knjigovodstveni račun knjiži na-bavna vrijednost računalnog programa bez obzira na to što se u nazivu računa nalazi riječ „ulaganje“. Tu se iskazuje nabava računalnih programa koji su nabavljani za posebne namjene.

– Je li proknjižen obračunani otpis proizvedene dugotrajne imovine na odgovarajućim raču-nima ispravka vrijednosti proizvedene dugo-trajne materijalne imovine?

Kao otpis se može knjižiti samo svota koja ne pre-lazi nabavnu vrijednost pojedinačne proizvedene dugotrajne materijalne imovne.

Kada počinje otpis dugotrajne imovine, Pravil-nik o proračunskom računovodstvu nije uredio. Predlaže se da je to mjesec koji slijedi mjesecu u kojem je dugotrajna imovina spremna za uporabu.

Otpis dugotrajne imovine provodi se linearnom metodom otpisa. Osnovica za obračun otpisa je na-bavna vrijednost dugotrajne imovine.

Stope otpisa uređene su Pravilnikom o proračun-skom računovodstvu, a njihov je pregled dan u na-stavku.

Godišnje stope otpisa ne mogu se smanjivati ni uvećavati odlukom proračuna / proračunskog korisnika.

STOPE ISPRAVKA VRIJEDNOSTI DUGOTRAJNE IMOVINE

Tek. br

Naziv sredstva ili skupine sredstva

Vijek trajanja

Godišnja stopa (%)

1 2 3 4

I GRAĐEVINSKI OBJEKTI1. Stambeni i poslovni objekti

od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25

od drveta i ostalog materijala 20 5

2. Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 25 4

3. Ostali građevinski objekti 20 5II POSTROJENJA I OPREMA1. Uredska oprema i namještaj

računala i računalna oprema 4 25uredski namještaj 8 12,5ostala uredska oprema 5 20

2. Komunikacijska oprema 5 20komunikacijski uređaji 5 20pokretni komunikacijski uređaji 2 50

3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20

4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20

5. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5precizni i optički instrumenti 5 20

mjerni i kontrolni uređaji:– mehanički 8 12,5– elektronički 5 20

6. Sportska i glazbena oprema 5 207. Uređaji, strojevi i oprema za

ostale namjene 5 20

III PRIJEVOZNA SREDSTVA1. Prijevozna sredstva u

cestovnom prometu 8 12,5

osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5

3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu

8 12,5

brodovi veći od 1000 brt 20 54. Prijevozna sredstva u

zračnom prometu 10 10

IV KNJIGEKnjige u knjižnicama 5 20

V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20

VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva 10 10

2. Ulaganja u računalne programe 4 25

3. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25


Tek. br

Naziv sredstva ili skupine sredstva

Vijek trajanja

Godišnja stopa (%)

1 2 3 4

VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINAPatenti, koncesije, licencije, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz ugovora

VIII Vojna nefinancijska imovina prema stopama koje utvr-đuje čelnik proračunskog korisnika uz suglasnost Mi-nistarstva financija (čl. 59. st. 4. Pravilnika o proračun-skom računovodstvu

– Je li obračun otpisa proveden nakon knjiženja popisnih (inventurnih) razlika?

Prije toga trenutka bespredmetno je knjižiti ko-načni obračun otpisa. To ne znači da se probni obra-čun otpisa ne može napraviti i da se otpisi tijekom godine ne mogu provoditi.

– Je li otpisana imovina koja se rabi i dalje iska-zana u pomoćnoj i glavnoj knjizi?

Iako se nefinancijska imovina u cijelosti otpiše kroz ispravak vrijednosti, ona se i nadalje, sve dok se ne proda, daruje, otuđi ili uništi, treba iskazivati na odgovarajućim analitičkim računima.

Često se zastarjela dugotrajna imovina, bez ob-zira na to je li riječ o ekonomskoj ili tehnološkoj zastarjelosti, mora rashodovati. Ako rashodovano sredstvo, koje u pravilu ima neku tržišnu vrijednost, daruje fizičkoj osobi koja je radnik, ona je ostvarila dohodak od nesamostalnog rada.

Ako se dugotrajna imovina privremeno ne koristi, ne treba je rashodovati, odnosno smatrati neupora-bljivom, ni isknjižiti.

2.1.4 . Sitni inventar (skupina računa 04)Neke od podskupina računa 04 – Sitni inventar, su

zalihe sitnog inventara i sitan inventar u upotrebi. Proizvedena dugotrajna nefinancijska imovina

čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijed-nost) niži od 3.500,00 kn može se otpisati jednokrat-no, ali ona i nadalje zadržava obilježje dugotrajne

imovine. Samo oni predmeti proizvedene kratko-trajne nefinancijske imovine koji se jednokratno ne utroše mogu imati obilježje sitnog inventara i iska-zati se u skupini 04. Iako je ovaj pristup nešto razli-čit u odnosu na 2014. i prethodne godine, postojeće razvrstavanje proizvedene nefinancijske imovine se ne restrukturira.

9 Prijedlog provjere:– Je li pravilno razvrstana imovina u skupinu

sitnog inventara?– Je li cijelo razdoblje poštovan kriterij za po-

djelu imovine na dugotrajnu imovinu i sitni inventar?

– Poštuje li se kriterij za odvajanje sitnog inven-tara od rashoda?

Dvojba nastaje kod nekih stvari koje mogu biti iskazane kao imovina (sitni inventar) i kao materi-jalni rashod. Na primjer: hoće li spajalica biti iska-zna kao sitni inventar ili kao materijalni rashod. Tu postoje razni kriteriji koje usvaja proračun / prora-čunski korisnik. Bitno je da se ta računovodstvena politika obznani i da se poštuje.

– Iskazuje li se trošak nabave sitnog inventara odmah kao rashod ili se sustavno otpisuje?

Sustav uključivanja troškova nabave sitnog in-ventara je propisan te se vrijednost sitnog inventa-ra uključuje u rashode razreda 3 odmah pri nabavi. Nasuprot toga, sustav otpisa vrijednosti nabavljenog sitnog inventara može biti različit, a ovisi o odluci proračuna / proračunskog korisnika. Dopuštene su sve inačice otpisa.

9 PrimjerProračunska osoba je kupila dvije sprave koje će se

utrošiti koja se ne troši jednokratno u procesu poslo-vanja. Dobavljač je 20. studenoga 2015. isporučio ove sprave čija je ukupna vrijednost 10.000,00 kn. Sprava je odmah spremna za uporabu.

Proračunska osoba prema svojim računovodstve-nim politikama sitan inventar otpisuje kalkulativno razmjerno trošenju. Obračunana svota otpisa je za svaki mjesec, s obzirom da će se sprave rabiti 10 mje-seci, 1.00,00 kn.

Obračunan je otpis sprava. Račun je u cijelosti plaćen u 2016. s transakcijskog

računa.

Knjiženje: Nabava sitnog inventara i njegov kalkulativni otpis

2015.

Razred 0 Razred 2 Razred 3

04211 - Sitni inventar u upo-trebi

23225 - Sitni inventar i auto gume 32251 - Sitni inventar

(1a) 10.000,00 10.000,00 (1) (1) 10.000,00

049 21 - Ispravak vrijednosti sitnog inventara u upotrebi

1.000,00 (2)

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


– Je li poštovana računovodstvena politika u vezi s otpisom dugotrajne imovne kojoj je pojedi-načna nabavna vrijednost u trenutku nabave do 3.500,00 kn?

Dakle, samo uz odluku obveznika primjene pro-računskog računovodstva ta se imovina, može jed-nokratno otpisati. Ako takve odluka nema, ona se mora sustavno otpisivati prema propisanim stopa-ma otpisa za dugotrajnu imovinu.

2.1.5. Proizvedena kratkotrajna imovina (skupina računa 06)Računi proizvedene kratkotrajne imovine podi-

jeljeni su na skupine računa za evidentiranje zaliha za obavljanje djelatnosti (strateške zalihe, zalihe za preraspodjelu drugima, zalihe materijala za redov-ne potrebe), proizvodnja i proizvodi, roba za daljnju prodaju.

9 Prijedlog provjere:– Je li sva kratkotrajna imovina iskazana kao

zaliha kratkotrajne imovine ili je iskazana rashodom u trenutku njezine nabave?

Zalihama se, prema računovodstvenim propisi-ma, smatraju dobra koja se čuvaju za:

– uporabu u izvanrednim situacijama;– uporabu u procesu obavljanja posla (proizvod-

nje i/ili pružanja usluga);– preraspodjelu proračunskim korisnicima.

Sve ostale stvari nemaju obilježje (računovod-stvene) imovine te se ni ne iskazuju u skupini 06.

– Iskazuju li se svi proizvodni procesi računo-vodstveno kao postupak proizvodnje?

Pristup tome pitanju je različit. Stručna je prak-sa prihvatila de se kao proizvodnja računovodstve-no iskazuje samo ona proizvodnja čija je posljedica stvaranje zaliha. U ostalim se situacijama prirodna vrsta rashoda iskazuje odmah pri stvaranju obveza.

– Ako se računovodstveno iskazuje proizvodni proces, jesu li u cijenu proizvoda uključene sve njegove sastavnice, odnosno troškovi kon-verzije?

Računovodstvena pravila nisu propisala što se u procesu proizvodnje, u procesu pretvorbe jedne imovine u drugu, uključuje u cijenu proizvoda. Pre-ma prirodi poslovnog događaja to bi osim materijala trebale biti i usluge koje su povezane s proizvod-njom proizvoda i rashod amortizacije.

Proračun, odnosno proračunski korisnik koji se bavi proizvodnjom odnosno pružanjem usluga koje zaračunava kupcima proizvoda, odnosno korisnici-ma usluga, treba unaprijed odrediti način obračuna proizvodnje, odnosno utvrditi na kojim će računi-ma iskazivati rashode koje mora uključiti u obračun proizvodnje. Drugim riječima, treba postaviti obra-čun proizvodnje2.

– Jesu li u nabavnu vrijednost zaliha robe za pro-daju uključeni svi troškovi koji su bili potrebni za dovođenje zaliha spremnima za prodaju?

Treba upozoriti na restriktivne odredbe Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08. – 30/14.) koje priječe

2 Detaljnije o tome pisano je u RRiF –u br. 4/15., Dremel, N.: Raču-novodstveno praćenje procesa proizvodnje kod obveznika primjene proračunskog računovodstva, str. 43

Razred 9 Knjižne oznake:2015.

(1) Za kupnju sprava.(2) Za otpis sprava u 2015.

9111 1 - Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

(2) 1.000,00 10.000,00 (1a)

2016.


04211 - Sitni inventar u upo-trebi

11 111 - Novac na žiro- računu kod Hrvatske narodne banke

23225 - Sitni inventar i auto gume

(1) 10.000,00 10.000,00 (2) (2) 10.000,00 10.000,00 (1)

04921 - Ispravak vrijednosti sitnog inventara u upotrebi

1.000,00 (1) 9.000,00 (3) Knjižne oznake:

2016.(1) Za početno stanje.(2) Za plaćanje računa (3) Za otpis sprava u 2016.

Razred 9

911 11 - Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

(3) 9.000,00 9.000,00 (1)

92221 - Manjak prihoda poslo-vanja

(1) 10.000,00


obavljanje trgovine osobama koje nisu registrirane za trgovinu. Tu će se nalaziti mnoge osobe koje vode proračunsko računovodstvo. Te osobe mogu proda-vati samo svoje proizvode3.

– Je li vrijednost zaliha u maloprodaji iskazana po maloprodajnoj ili nabavnoj vrijednosti?

Iako se nabavna vrijednost nefinancijske imovine iskazuje po nabavnoj vrijednosti, maloprodaju vri-jednost trgovačke robe odnosno proizvoda trebalo bi iskazati na analitičkom računu skupine 06.

2.2. FINANCIJSKA IMOVINA (RAZRED 1)U razredu 1 iskazuju se: novac u banci i blagajni

(skupina 11), depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo (sku-pina 12), zajmovi (skupina 13), vrijednosni papiri (sku-pina 14), dionice i udjeli u glavnici (skupina 15), potra-živanja za prihode (skupina 16) te rashodi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda (skupina 19).

2.2.1. Novac (skupina računa 11)Tu skupinu računa čini: novac u banci, izdvojena

novčana sredstva, novac u blagajni i vrijednosnice u blagajni.

9 Prijedlog provjere:– Je li račun blagajne zadužen samo za novac

koji je preuzet u blagajni ili i za onu gotovinu koja u blagajni nije preuzeta?

Za povećanje stanja gotovog novca u blagajni nije bitan način na koji se on s transakcijskog (žiro) raču-na pravne osobe podigao.

Knjiženje: Podizanja gotovine u glavnu blagajnu

2.000,00 (1)

111.. - Novac

(2) 2.000,00

113. - Glavna blagajna

2.000,00 (2)

11141 - Prijelazni račun

(1) 2.000,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za podizanje gotovine(2) Za unos u blagajnu

Ako podignuta gotovina nije predana u blagajnu, u blagajni se ne povećava stanje gotovog novca. Po-većava se potraživanje od osobe koja je gotov novac podigla. Ona njezin utrošak mora opravdati.

Knjiženje: Podizanje gotovine koja se ne unosi u glavnu blagajnu

3.000,00 (1)

111.. - Novac

(1) 3.000,00

12319 - Potraživanja od zaposlenih

32... - Rashodi

(2) 1.600,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za podizanje gotovine(2) Za pravdanje troška gotovine

(“mali” računi)

1.600,00 (2)

Novac se iskazuje u nominalnoj svoti.Ograničenja u poslovanju gotovinom (svota pla-

ćanja te blagajnički maksimum) propisana su obve-znicima primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12.). S obzirom na to

3 Detaljnije o tome pisano je u RRiF –u br. 6/14., Marečić, D.: Trgovina i zaštita potrošača u neprofitnim organizacijama, str. 157

da je za pravne osobe temeljna pretpostavka posto-janja statusa obveznika primjene ovog zakona sta-tus obveznika poreza na dobitak, manji će broj pro-računskih osoba biti obveznici fiskalizacije. Stoga, ako ne postoji opći propis kojim se uređuje poslova-nje s gotovinom, ograničenja te vrste mogu uvesti osobe koje imaju pravo donošenja odluka o takvim poslovnim postupcima.

Ograničenja u vezi s blagajničkim maksimumom odnose se na poslovanje sa stranom gotovinom.

Osim navedenih pojašnjenja blagajničkog mak-simuma, upozorava se i na obveze poslovnih su-bjekata u vezi sa sprječavanjem pranja novca i fi-nanciranja terorizma, a prema odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca (Nar. nov., br. 87/08. i 25/12.). Svi poslovni subjekti ne smiju naplatiti u kunskoj gotovini svotu višu od 105.000,00 kn i, ako je riječ o odnosu s deviznim nerezidentom, 15.000,00 eura. Ovo se ograničenje u naplati odnosi na naplate u vezi s prodajom robe i pružanja usluga, prodajom nekretnina, primanjem zajmova i prodajom preno-sivih vrijednosnih papira ili udjela.

Valja upozoriti na to da se obračunsko plaćanje, prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sred-stvima (Nar. nov., br. 91/10. i 112/12.), ne može pro-vesti ako je ovršenik u blokadi. U tim se okolnostima ne može provoditi ni prijeboj.

Knjiženje: Prijeboj

1.500,00 St

23.../MM - Obveze

66... - Prihodi

16.../MM - Potraživanja

St 700,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za prijeboj

700,00 (1a)

(1) 700,00

32.. - Rashodi

St 700,00

700,00 (1)

1.500,00 St

96... - Obračunani prihodi

(1a) 700,00

Smatramo da uz zakonske zapreke ne bi trebale postojati autonomne zapreke za obračunskim na-mirama u proračunskom sustavu. Treba samo orga-nizirati pravilan način izvještavanja kako bi prora-čunski rashodi odgovarali prihodima proračunskog korisnika koje je osigurao nadležan proračun.

Obračunskom je naplatom ostvaren prihod ili primitak, bez obzira na to što je novčani tijek izostao.

– Ima li prijelazni račun stanje?Ako ga ima, razloge treba istražiti. Uzrok stanja

može biti zataja novca.– Ima li račun „potraživanja novca od radnika“

stanje?Ako ga ima, moralo bi se zatvoriti. Nije primjere-

no radnicima dati gotovinu na raspolaganje za dulje vremensko razdoblje za gotovinska plaćanja jer to u biti može dobiti obilježje i davanja pozajmice. Ovo je naročito bitno pri rješavanju potraživanja koja se odnose na dane predujmove za službena putovanja. Prihvatljivo je da se obračun naloga za službeni put podnese u roku od sedam dana.


– Ima li žiro-račun potražno stanje?Ako ga ima i ako je ono točno, treba knjižiti kredit.

Kredit se treba knjižiti u svoti najvećega potražnog stanja transakcijskog računa.

Upozorava se na odredbu Zakona o proračunu dopušta jedinici lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave kratkoročno zaduženje najduže 12 mje-seci bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatva-ranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kre-dita ili zajmova. Ovo zaduživanje može biti samo za premošćivanje jaza zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza.

2.2.2. Depozit, jamčevni polozi i potraživanja od .zaposlenih te potraživanja za više plaćene poreze i ostalo

(skupina računa 12)Iako nije izrijekom dopušteno oročenje sredstva

kod poslovnih banaka, ono je prisutno u praksi.

U ovoj skupini računa iskazat će se i predujmovi dani za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. Ovo je izrijekom određeno od početka 2015.

9 Prijedlog provjere:– Jesu li oročenja proknjižena prema pravilima

za knjiženje depozita?Samo kada depoziti prelaze iz godine u godinu,

iskazuju se kao rashod razdoblja. U suprotnom, ri-ječ je o promjeni jednog oblika imovine (novaca) u drugi oblik imovine (potraživanja).

9 PrimjerProračunska ustanova sklopila je 1. studenoga

2015. ugovor o oročenju sredstava (depozitu) na rok od 11 mjeseci. Svota oročenja je 20.000,00 kn.

Ugovorena kamata je pri izvršenju ovog ugovora 600,00 kn za cijelo razdoblje oročenja.

Ugovorena kamata je isplaćena zajedno sa povra-tom oročenih sredstava.

Knjiženje: Kratkoročno oročenje ako je njegov povrat u sljedećoj proračunskoj godini

2015.

Razred 1

11111 - Novac na žiro- računu kod Hrvatske narodne banke

5181 1 - Izdaci za depozite u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim insti-tucijama - kratkoročni

9 1112 - Izvori vlasništva iz pro-računa za financijsku imovinu

20.000,00 (1) (1) 20.000,00 20.000,00 (1a)

12111 - Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama - kratkoročni

Knjižne oznake:2015.

(1) Oročenje.(1a) 20.000,00

2016.


11 111 - Novac na žiro- računu kod Hrvatske narodne banke

64131 - Kamate na oročena sredstva

8181 1 - Primici od povrata depozita od tuzemnih kre-ditnih i ostalih financijskih institucija - kratkoročni

(3) 20.000,00 20.000,00 (1) 600,00 (4) 20.000,00 (3)(4) 600,00

Razred 9

91112 - Izvori vlasništva iz pro-računa za financijsku imovinu

(3a) 20.000,00 20.000,00 (1)

92223 - Manjak primitaka od financijske imovine

(1) 20.000,00

9 6413 - Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

(4a) 600,00 600,00 (2)

12111 - Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama - kratkoročni

(1) 20.000,00 20.000,00 (3a)

16413 - Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

Knjižne oznake:2016.

(1) Za početno stanje.(2) Za obračunanu kamatu.(3) Za povrat oročenja.(4) Za naplatu kamate.

(2) 600,00 600,00 (4a)

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


– Je li ostvarena kamata vezana za oročenje no-vaca? Ako je ostvarena, je li knjižena u prihode iako nije bilo izravnog novčanog tijeka?

Kada se oročenje nastavlja, a ugovorena je kama-ta, kamata se mora pripisati postojećem potraži-vanju za depozite. Suprotno knjiženje su prihodi u razredu 6.

Potraživanja za kamate moraju se knjižiti u sku-pini računa 16. Ona se knjiže u redovito poslovanje bez obzira na izvor njihova stjecanja.

– Jesu li potraživanja od zaposlenih za službena putovanja usklađena sa stvarnim stanjem?

Treba provjeriti je li možda ovaj aktivan račun po-stao pasivan račun, odnosno postoje li potraživanja od svakog radnika ili možda od nekih postoje po-traživanja, a prema nekim postoje obveze, a da su te različite situacije knjižene na ovom računu. Krajem godine na ovom računu mogu ostati samo potraži-vanja, a obveze treba prenijeti na račun 23211.

Smatramo da taj prijenos ne treba raditi na anali-tičkoj kartici svakog radnika, već se to može napra-viti na posebnoj analitičkoj kartici samo za potrebe bilanciranja.

– Je li kao rashod razreda 3 iskazano potraživa-nje za bolovanje koje se isplaćuje na teret HZ-ZO-a?

Bez obzira na način osiguranja sredstava za isplatu, naknada plaće za vrijeme bolovanja koja se isplaćuje na teret HZZO-a uvijek se potražuje od HZZO–a. Dakle, nikada se ne iskazuje kao rashod poslovanja, iako se možda i podiže s pozicije koja je planirana u razredu 3.

Izvjesno je i to da potraživanje u vezi s isplaćenim naknadama plaća za vrijeme bolovanja koje se ispla-ćuje na teret HZZO-a ne naplati uvijek osoba koja je obračunala naknadu plaće za vrijeme bolovanja.

Ovisno o tim razlikama postoje i razlike u knji-ženju isplate naknada za vrijeme bolovanja na teret HZZO-a.

– Je li usklađeno stanje potraživanja od HZZO-a s HZZO-om i s realiziranom naplatom potra-živanja?

S obzirom na to da se u obračun potraživanja za isplatu naknade plaće od HZZO-a pojavljuju razlike između obračunane naknade i priznatog obraču-na naknade od strane HZZO-a, razliku između tih obračuna treba poništiti.

Ako je manje obračunano, razliku treba radniku isplatiti. Ako je više radniku obračunano i isplaće-no, razliku treba od radnika potraživati. Ako ju se ne potražuje, riječ je o primitku radnika koji ima u poreznom smislu obilježje plaće.

2.2.3. Zajmovi (skupina računa 13) i vrijednosni papiri (skupina računa 14) te primitci i izdatci razreda 8 i 5

Zajmovi se u skupini 13 razvrstavaju prema pri-mateljima, vrijednosni papiri prema vrstama.

9 Prijedlog provjere:– Jesu li potraživanja za kamate iskazana u sku-

pini 16?Temeljno pravilo u vezi s iskazivanjem prihoda

od kamata jest da se oni iskazuju u razredu 6 i da se potraživanja za njih iskazuju odvojeno od temeljnih potraživanja.

– Jesu li pravilno razdvojeni obračunani priho-di izvještajnog razdoblja od prihoda budućih razdoblja?

Ako se obračunana kamata odnosi za nekoliko razdoblja, tada se za kamatu koja pripada budućim razdobljima ne može odobriti račun obračunanih prihoda, već račun prihoda budućih razdoblja.

Tablica: Shema knjiženja obračunanih kamata koje se odnose na nekoliko razdoblja

(1) 10,00

164.. - Potraživanja za kamate

7,00 (1)

2922 - Odgođeno priznava-nje prihoda

3,00 (1)

964.. - Obračunani prihodi

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za obračunanu kamatu

– Ako je dan zajam, je li obračunana pravilna kamata?

Pri odobravanju pozajmica, ako one nisu zabra-njene prema odredbama posebnih zakona, treba obvezno voditi brigu o odredbama Zakona o uvjeti-ma odobravanja kredita i zajmova određenih prav-nih osoba (Nar. nov., br. 97/00.).

Određene osobe iz sustava proračunskog računo-vodstva (javnih poduzeća u vlasništvu RH, ustano-va nad kojima osnivačka prava (vlasništvo) ima RH, društva u kojima više od 50% udjela ili dionica drže zajedno ili svaki za sebe RH, Hrvatski fond za priva-tizaciju, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, pravne osobe u vlasništvu odnosno pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave te Hrvat-skog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) mogu odobravati financijske kredite, odnosno zajmove drugim prav-nim osobama, uz uvjet da kamatna stopa nije manja od eskontne stope Hrvatske narodne banke.

U načelu se to ograničenje u vezi s kamatnom sto-pom odnosi i na odobravanje financijskih kredita, odnosno zajmova između prethodno pojedinačno navedenih osoba.

No svakako da u vezi s plasmanima i zaduženjima treba voditi brigu o ograničavajućim odredbama Zakona o proračunu i, ako je dan zajam fizičkoj oso-bi, o odredbama posebnog propisa, Zakona o potro-šačkom kreditiranju (Nar. nov., br. 75/09. – 147/13.)

– Je li možda jamstvom namirena obveza?Iako izvorno nije ugovoreno da će se jamstvom

namiriti obveza, naknadno se takav dogovor može postići. Tada između potraživanja za dana jamstva i obveza nastaje prijeboj. Za protestirana jamstva od-nosno za dane zajmove po protestiranim jamstvima u računskom planu otvoreni su odgovarajući novi računi

– Je li provjerena kvaliteta potraživanja za dane zajmove?

Ako su potraživanja nesigurna, mogu se vrijed-nosno uskladiti. Za vrijednosno se usklađenje ko-risti račun ispravka vrijednosti 1391. Smatramo da isknjiženje treba proći račun podskupine 915.


2.2.4. Dionice i udjeli u glavnici (skupina računa 15)Samo u određenim okolnostima proračuni mogu

ulagati u vlasničke instrumente.Osim što mogu ulagati, u određenim okolnostima

mogu i pretvarati svoja potraživanja u vlasničke in-strumente.

Ograničenja su propisana Zakonom o proračunu. 9 Prijedlog provjere:

– Odgovaraju li podatci iz glavne knjige vrijed-nosti vlasničkih instrumenata upisanih u od-govarajuće registre odnosno evidencije?

Podatke o tim vrijednostima treba uskladiti s tim registrima odnosno podatcima iz posebnih knjiga (trgovačkog registra, knjige udjeličara).

– Postoje li potraživanja koja su sporna i koja bi se mogla pretvoriti u udjele ili neku drugu vr-stu kapitala trgovačkih društava?

Ako postoje, postoji mogućnosti njihova pretva-ranja u npr. udjele.

Pri tom se pretvaranju ne smiju zaboraviti iskaza-ti odgovarajući prihodi jer su oni tim pretvaranjem postali naplaćeni.

Ne smije se zaboraviti iskazati i rashod od nabave udjela (rashod razreda 5).

2.2.5. Potraživanja za prihode poslovanja (skupina računa 16)Potraživanja za prihode poslovanja (skupina 16)

i potraživanja od prodaje nefinancijske imovine (skupina 17) razdvajaju se na razne analitičke raču-ne na kojima se iskazuju određene podskupine ovih potraživanja. Primjerice, posebno se iskazuju po-traživanja za porez na dobitak, ostale poreze i dr. te se posebno iskazuju potraživanja za prodaju zemlje, građevinskih objekata i dr.

S obzirom na to da na temelju potraživanja ne na-staju prihodi protustavka zaduženju, skupine raču-na 16 su osnovni računi skupine računa 96 – Obra-čunani prihodi.

Tablica: Temeljno načelo priznavanja prihoda ako se prethodno iskazuju potraživanja

Potraživanjarazred 1

Novčana sredstva

100,00 (2a) 100,00 (1)

100,00 (2)

Obračunani prihodirazred 9

Prihodirazred 6/7

(1) 100,00

(2) 100,00

(2a) 100,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za obračunani prihod(2) Za naplaćeni prihod

9 Prijedlog provjere:– Jesu li iskazana potraživanja samo kada se

očekuje njihova naplata, odnosno kada se očekuju buduće koristi?

Ako se daruje, ne iskazuje se potraživanje jer se ne očekuje naplata. Tako se postupa i onda kada bi se u vezi s darom izdao račun. Na tom bi računu trebala

postojati napomena: „Račun ne treba platiti jer je ri-ječ o daru u skladu s ugovorom o daru.“

– Jesu li potraživanja za prihode iskazana uspo-redno s obračunanim prihodima?

S obzirom na to da prihodi nastaju tek kada je ku-mulativno udovoljeno uvjetima mjerljivosti i raspo-loživosti, mogu se iskazati tek onda kada su raspolo-živi, u pravilu naplaćeni. Stoga će se tek po naplati potraživanja odobriti odgovarajući račun prihoda. Do tada je on sastavni dio izvora – obračunanih pri-hoda.

Ako se potraživanja odnose na prihode budućih razdoblja, usporedno s potraživanjima ne iskazuje se obračunani prihod u skupini 96/97, već na računu skupine 29 – Prihodi budućih razdoblja.

– Jesu li zatvorena sva potraživanja za prihode koja su naplaćena?

Tome treba posvetiti punu pažnju jer je riječ o du-plim knjiženjima u vezi s naplatom potraživanja.

– Postoje li stanja potraživanja od kupaca u sku-pini 16 i 17 od istih komitenata sa suprotnim predznakom?

S obzirom na to da se potraživanja prema vrsti prometa moraju odvojiti pa i onda kada je riječ o jed-nom poslovnom partneru i jednom računu, zabune su realno očekivane.

– Jesu li proknjiženi svi dokumenti koji se odno-se na potraživanja i njihovu naplatu?

Pritom se pozornost treba obratiti prvenstveno na to postoje li knjigovodstveni dokumenti za tzv. obračunska plaćanja. Ako ih nema, a obračunske su namire nastale, treba ih osigurati. Poteškoće nasta-ju jer za takve namire često nije potreban pisani do-kument. Za knjigovodstvene potrebe treba postojati pisani dokument ili onaj koji na drugi način dokazu-je istinitost poslovne promjene.

– Jesu li usklađene kartice potraživanja od ku-paca s tim kupcima?

To je naročito potrebno napraviti za one s kojima postoje veliki prometi. Usklađenje treba napraviti za promete (ukupne isporuke), a ne samo za stanja4.

– Je li provjerena kvaliteta potraživanja za pri-hode i je li pripremljen prijedlog za vrijedno-sno usklađenje na nižu vrijednost od iskazane za ona potraživanja čija naplata nije izvjesna?

Potraživanja koja su neizvjesna u pogledu naplate treba vrijednosno uskladiti koristeći račun podsku-pine 915.

– Jesu li na računu skupine 16 iskazana potraži-vanja iz proračuna za prihode kojima raspola-že proračunski korisnik, a koja su naplaćena na računu proračuna?

Za redovne prihode iz proračuna, za prihode po-slovanja koje mu osigurava proračuna, proračunski korisnik ne bi mogao iskazati potraživanja. Ako ih iskazuje, taj račun na dan bilanciranja ne može ima-ti stanje.

No u određenim se okolnostima od proračuna može i potraživati.

Pri odnosima u vezi s naplatom prihoda proračun i proračunski korisnici pozornost trebaju obratiti prije svega na izvornu pripadnost prihoda koji su na-

4 Detaljnije o popisu i usklađenju pri popisu može se pročitati u posebnom članku u ovom prilogu.


plaćeni, račun na koji su naplaćeni, ustroj poslova-nja po računu (moguće postojanje riznice) i dr. Tek nakon što se sagledaju navedene okolnosti može se pristupiti odgovarajućim komplementarnim knjiže-njima kod proračuna i proračunskih korisnika.

– Je li prodana kratkotrajna nefinancijska imo-vina po vrijednosti nižoj od njezine knjigo-vodstvene vrijednosti?

Ako je prodana po takvoj vrijednosti, prije isknji-ženja bilo bi prikladno vrijednosno je uskladiti nani-že. Iako je samo za neke prodaje vanjskim propisom uređen postupak prodaje imovine, smatramo da bi on trebao biti uređen kako bi se udovoljilo jednom od temeljnih proračunskih načela a koje se odnosi na djelovanje proračunske osobe pažnjom dobrog gospodarstvenika.

– Je li za potrebe popisa pripremljen pregled svih dvojbenih potraživanja za prihode?

Sva dvojbena potraživanja za koje nije sigurna naplata treba posebno izdvojiti i na njih treba upo-zoriti povjerenstvo koje će popisivati potraživanja. Ta potraživanja povjerenstvo može predložiti za vri-jednosno usklađenje ili otpis. Ako se prihvati jedan od tih prijedlog povjerenstva, pri knjiženju treba ko-ristiti račun podskupine 915.

– Jesu li potraživanja za prodaju dugotrajne iskazana u skupini 16 ili 17?

Potraživanja trebaju biti iskazana u skupini 17 i njihova naplata kao prihod razreda 7.

Iako Zakon o proračunu propisuje namjenu tih prihoda (održavanje ili kupnja dugotrajne nefinan-cijske imovine), ti prihodi ne trebaju biti na raspola-ganju osobama koje su prodale dugotrajnu nefinan-cijsku imovinu. Odnosno, o pripadnosti tih prihoda, uz osiguranje namjenskog trošenja, odlučuje nad-ležni proračun. Kod državnog proračuna to pripada skupini općih prihoda.

Ako se dugotrajna imovina prodala po većoj ili manjoj vrijednosti no što je to sadašnja vrijednost dugotrajne imovine, smatramo da bi trebalo kori-stiti račun podskupine 915 – Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

– Iskazuje li proračunski korisnik potraživanja iz nadležnog proračuna za prihode za redovno poslovanje koji su osigurani na temelju finan-cijskog plana?

S obzirom na to da proračunski korisnik može raspolagati tim prihodima tek kada ih dobije, za njih može samo evidentno iskazati potraživanje. Krajem godine, knjigovodstveni računi tih potraživanja ne mogu imati stanje.

Raspolaganje prihodima nije uvijek vezano za novčani tijek, odnosno da bi proračunski korisnik raspolagao prihodima, ne mora ih dobiti na svoj tran-sakcijski račun kod poslovne banke.

– Jesu li proknjižena sva naknadno dana odo-brenja?

2.3. PLAĆENI RASHODI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA

(računi skupine 19)Na računima skupine 19 iskazuju se aktivna vre-

menska razgraničenja, odnosno oni poslovni doga-đaji koji nastaju u jednom obračunskom razdoblju,

a usporedno imaju odraz na bilančnim pozicijama nekoga drugog obračunskog razdoblja.

Ti se računi koriste i za iskazivanje prihoda i ras-hoda.

Najčešće će se koristiti za iskazivanje rashoda bu-dućeg razdoblja.

9 Prijedlog provjere:– Jesu li rashodi koji se ne odnose na izvještajno

razdoblje iskazani kao rashodi budućih raz-doblja?

Na računu 19111 – Rashodi budućeg razdoblja možda će se osim rashoda koji se stvarno odnose na 2016. iskazati i rashodi koji imaju obilježje kontinu-iranih izdataka, a odnose se, u načelu, na obveze za prosinac 2015.

Rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunava-ju se za kalendarska razdoblja tijekom godine (iz-vještajnoga obračunskog razdoblja) iskazuju se kao rashodi razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Prema Pravilniku o prora-čunskom računovodstvu, riječ je o rashodima za za-poslene, komunalne usluge, opskrbu energentima, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, na-knade građanima i kućanstvima na temelju osigu-ranja i druge naknade i slično.

Hoće li se uključiti u jednoj godini i obveza za kontinuirane izdatke koja se odnosi na npr. prosinac 2015., ovisi o usvojenom proračunu odnosno finan-cijskom planu.

– Je li proračunski korisnik u prihode razdoblja uključio i sredstva koja su mu bila na raspola-ganju prvih dana 2016. ako je kod proračuna odljev tih sredstava nastao 31. prosinca 2015.?

Samo se u tim okolnostima mogu sredstva ostva-rena u 2016. uključiti u prihode 2015.

Naime, proračun se izvršava 31. prosinca godi-ne za koju je donesen. Ne postoji mogućnost nje-gova izvršavanja još u jednom razdoblju sljedeće godine.

2.4. OBVEZE (RAZRED 2) I RASHODI (RAZRED 3 I 4)Sve obveze u vezi s rashodima poslovanja i u vezi

s nabavom nefinancijske imovine trebaju se iskazati po svojoj vrsti na analitičkim računima skupina 23 i 24.

Za sve obveze treba voditi analitičko knjigovod-stvo, ako pojedinačni podatci po subjektima, raču-nima, pojedinačnim svotama, rokovima dospjelo-sti, zateznim kamatama i sl. nisu sastavni dio glavne knjige.

Obveze pretpostavljaju namirenje prethodno ku-pljenih, dobivenih koristi.

9 Prijedlog provjere:– Jesu li obveze ispravno razdvojene na one koje

pripadaju skupini 23 od onih koje pripadaju skupini 24?

Opasnost su ulazni računi koji sadržavaju više pozicija. Pozornost treba usredotočiti na pravilno razvrstavanje nabave dugotrajne imovine od osta-lih nabava. Samo se obveze pri nabavi dugotrajne


imovine iskazuju kao obveza u skupini 24, a ostale nabave u skupini 23.

– Jesu li proknjiženi svi ulazni računi?Treba provjeriti postoje li otvoreni dugovni pro-

meti na računima obveza. Ako postoje, treba provje-riti je li ulazni račun preuzet od dobavljača. Moguće je da je ugovorni odnos izvršen (primljena roba ili korištene usluge), a da dobavljač nije izdao račun ili je račun zalutao.

– Jesu li analitička knjigovodstva usklađena s podatcima u glavnoj knjizi?

Tome treba posvetiti pažnju i onda kada se raču-nalno vode poslovne knjige. U nekim okolnostima može doći do raskoraka između tih podataka. Mo-guću neusklađenost podataka treba isključiti.

– Prati li ulazne račune za nabavu materijalne i nematerijalne imovine povećanje na knjigo-vodstvenim računima te imovine?

Može se dogoditi da za ulazne račune nije povećan dugovni promet u analitičkim knjigovodstvima imo-vine, odnosno njima odgovarajućim računima glav-ne knjige. Dakle, nije dovoljna provjera stanja računa imovine u analitičkom knjigovodstvu i glavnoj knjizi. Moraju se uskladiti i prometi po računima.

Oba navedena podatka moraju biti usporediva i s količinskim podatcima u skladišnim evidencijama, ako one postoje.

– Jesu li proknjižena sva naknadno dobivena odobrenja?

Nije rijetkost da se naknadno dobivena odobrenja „zagube“ i da su otvorene stavke na obvezama koje to zapravo nisu jer su dobavljači izdali odgovarajuća odobrenja.

Za naknadno primljena odobrenja ne može se mi-jenjati prethodno iskazan rashod, odnosno imovina.

– Jesu li iskazane sve obveze proračuna / prora-čunskog korisnika bez obzira na rok dospijeća njihova namirenja?

Za iskazivanje obveze nije presudan rok u kojem obvezu treba platiti. Bitno je da je ona nastala. Ako se ona ne može iskazati kao imovina ili rashod izvje-štajnog razdoblja, koristi se račun skupine 19.

– Jesu li obveze pravilno razvrstane u imovinu, rashode, buduće rashode?

Svaka je obveza povezana sa stjecanjem imovine ili izravnim stvaranjem rashoda, ili stvaranjem bu-dućih rashoda. Tim se razvrstavanjem ne isključuje iskazivanje rashoda, već se oni iskazuju u različitom vremenu.

– Jesu li razgraničene obveze za primljene za-jmove ili kredite od obveza za kamate u vezi s njima?

Naime, kamate se iskazuju u razredu 3 odnosno njemu pripadajućim obvezama – podskupini 234 – Obveze za financijske rashode.

Razgraničenje rashoda potrebno provesti i pri „redovitim“ nabavama

9 Primjer:Dobavljač koji održava računalne programe ispo-

stavio je račun za uslugu održavanja računalnog pro-grama. Vrijednost njegove usluge je 1.000,00 kn, ali dogovorena je zbog odgođenog roka plaćanja redovna kamatna stopa.

Primjenom ugovorene kamatne stope dobavljač je zaračunao 50,00 kn redovne kamate.

Ukupna svota dostavljenog računa je 1.050,00 kn.

Knjiženje: Račun za održavanje računalnog pro-grama


Svota

Duguje Potražuje1. Ostale računalne usluge 32389 1.000,00

Računalne usluge 23238 1.000,00 2. Ostali nespomenuti financijski

rashodi 34349 50,00Obveze za ostale nespomenute financijske rashode 23439 50,00

Za primljeni računa za održavanje programa

Dakle, iako je primljen jedan račun, obveze i ras-hodi se moraju odvojiti i dio njega iskazati kao fi-nancijski rashod.

– Jesu li kao obveze knjiženi i oni računi koji su plaćeni gotovinom?

Kao obveza se mora knjižiti svaki onaj račun na kojem je navedeno ime proračuna / proračunskog korisnika. Samo oni računi na koje nije napisano ime proračuna / proračunskog korisnika mogu se gotovinskim plaćanjem svrstati izravno u rashode.

Upućujemo na to da gotovinsko plaćanje ne is-ključuje primjenu Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. – 13/14.) za sve obveznike njegove primjene.

– Jesu li kao prihodi iskazani svi priljevi novca bez obzira na to raspolaže li tim novcem pro-račun / proračunski korisnik?

To ne smije biti tako. Samo ako proračun / prora-čunski korisnik raspolaže priljevima novca, odno-sno imovine, taj se priljev može iskazati kao prihod. U okolnostima kada on time ne raspolaže, iskazuje se obveza za njegov povrat ili preusmjeravanje.

– Iskazuju li obveze za porez na dodanu vrijed-nost samo obveznici poreza na dodanu vrijed-nost ili i osobe koje to nisu?

Samo obveznici poreza na dodanu vrijednost, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. -143/14.), mogu iskazati obvezu na ra-čunu 23922.

Obveznici obračunavanja PDV-a trebaju pripaziti na podjelu pretporeza5.

– Jesu li usklađeni računi koji su povezani sa su-stavom PDV-a, ako je riječ o obvezniku obra-čunavanja PDV-a, sa poreznim evidencijama i jesu li usklađeni podatci o godišnjem obraču-nu PDV-a u glavnoj knjizi sa godišnjim obra-čunom PDV-a?

Ti podatci bi trebali biti usporedivi. Ovu uskla-đenost zahtijevaju i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. - 157/14.) Ova uskla-đenost je jedan od bitnih dokaza o ispravnosti uklju-čivanja odgovarajućih podataka u obračun PDV-a. Usklađenje je primjereno provesti na razini zadnjeg obračunskog razdoblja u poslovnoj godini prije no što se ono napravi sa zadnjim obračunskim razdo-bljem u godini. Time se ubrzava godišnji obračun PDV-a sa njemu pripadajućim usklađenjima.

5 Detaljnije o PDV –u za posljednje razdoblje oporezivanje može se pročitati u ovom broju priloga.


Je li kao rashod izvještajnog razdoblja iskazana samo ona subvencija koja je isplaćena?

Naime, sva subvencija za koju postoji pravomoć-ni akt nadležnog tijela na temelju kojeg se dodjeljuje mora biti iskazana kao obveza i rashod tog razdoblja bez obzira što u istom razdoblju još nije dana.

– Je li primljena kratkotrajna imovina na dar izvan sustava opće države iskazana kao pri-hod razreda 3?

Samo onu imovinu koju se dobije unutar proraču-na ne treba iskazati prihodom, već se koriste računi podskupine 915 – Promjene u vrijednosti i obujmu imovine. Primitak dara u materijalnoj imovini de-taljnije propisan Pravilnikom o proračunskom ra-čunovodstvu no što je to bilo do početka 20156.

– Jesu li kao pomoći (rashodi skupine 36) iska-zani prijenosi sredstava proračunskim kori-snicima drugih proračuna?

Prijenosi sredstava od (nadležnog) proračuna nje-govim proračunskim korisnicima mogu se od 2015. klasificirati u skupini računa 36 – Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, odjeljak 3671, Prijenosi proračunskim korisnicima uz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti pre-ma osnovnim skupinama namjene (poslovanje, ne-financijska i financijska imovina), što do tada nije bilo moguće. No, ovi prijenosi sredstva mogu se i nadalje iskazati kao rashod za koji je prijenos sred-stva proračunskom korisniku obavljen (kao rashod plaće, intelektualnih usluga, naknade članovima povjerenstava i dr.).

Ako su sredstva potpore namijenjena proračun-skim korisnicima drugih proračuna, iskazuju se kao pomoći u okviru ove skupine računa, podskupina 366.

Vrijednost potpore dane u obliku nefinancijske imovine iskazuje se u visini knjigovodstvene vrijed-nosti imovine.

Samo (novčana) sredstva dana drugim proraču-nima, odnosno sredstva namijenjena nekom prora-čunskom korisniku toga drugog proračuna mogu se, stoga, iskazati rashodom skupine 36.

– Jesu li školarine koje se daju radnicima iska-zane na skupini 37 ili skupini 312?

One se moraju iskazati na skupini 37 bez obzira na to što se daju radnicima (zaposlenicima).

– Je li darivanje neprofitnih organizacija koje nisu proračunski korisnici u proračunu grada / općine / županije / Grada Zagreba iskazno kao rashod skupine 38?

Sva darivanja izvan proračuna neprofitnim orga-nizacijama moraju se planirati i izvršavati na pod-skupinama 381 – Tekuće donacije ili 382 – Kapitalne donacije. Proračun ne smije na tim podskupinama planirati financiranje rada svojih proračunskih ko-risnika.

Kapitalnim se pomoćima smatraju rashodi u vezi s prijenosom sredstava trgovačkim društvima u novcu radi financiranja troškova nefinancijske imovine, pokrića gubitaka starijih od dvije godine i ugovorenoga otpisivanja duga dužniku. Ostale se pomoći klasificiraju kao tekuće pomoći.

6 Detaljnije o tome pisano je u prilogu časopisu RRiF –u br. 12/14., Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, Dremel, N.: Knjigovodstveni sažetak promjena u proračunskom računovodstvu od 1. siječnja 2015., str. 36.

Napominje se da se od početka 2015. godine kao rashod kapitalne pomoći ne iskazuju samo stvarno dane kapitalne pomoći, već i sama odluka nadlež-nog tijela za dodjelu kapitalne pomoći.

– Ako je darovana dugotrajna nefinancijska imovina izvan opće države, je li knjižen i ras-hod i prihod od toga?

Načelo knjiženja kapitalne pomoći inozemnim vladama (račun 36121), kapitalne pomoći međuna-rodnim organizacijama (račun 36221), donacije du-gotrajne nefinancijske imovine (računi podskupine 382) i kapitalne pomoći bankama i ostalim financij-skim institucijama i trgovačkim društvima (računi odjeljaka 3861 i 3862) trebaju imati rashode u razre-du 3 i prihode u razredu 7.

– Jesu li rashodi u vezi s nabavom licencije čiji je rok korištenja do jedne godine knjiženi na osnovni račun 32354?

Sve licencije čiji je rok korištenja do jedne godine trebaju se iskazati kao rashod na osnovnom računu 32354. Pritom ne treba zanemariti moguću potrebu za razgraničenjem rashoda na one koje se odnose na tekuće izvještajno razdoblje i one koji se odnose na buduće razdoblje.

– Postoji li stanje na računu skupine 39?Ako postoji, treba istražiti razloge. Na kraju pro-

računske godine ne smije biti stanja.

2.5. ODGOĐENO PLAĆANJE RASHODA I PRIHODI BUDUĆIH RAZDOBLJA

(računi skupina računa 29) 9 Prijedlog provjera

– Jesu li zatvorene stavke koje su bile knjižene na računu pasivnih vremenskih razgraniče-nja?

One bi u načelu trebale biti zatvorene osim ako se nisu odnosile i na razdoblja iza 2015.

Tu se mogu iskazati samo oni rashodi koji su mjerljivi. Ako je riječ o predviđanjima rashoda, ona se ne bilančno ne iskazuju.

Dakle, rashodi se na mogu ukalkulirati, odno-sno na određeni način rezervirati jer je izvjesno da su nastali, ali nisu mjerljivi.

2.6 PRIHODI POSLOVANJA (RAZRED 6)Priznavanje prihoda i primitaka temelji se na mo-

dificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja.

Modifikacija računovodstvenog načela nastanka događaja u vezi s prihodima očituje se u tome da se prihodi priznaju prema kriteriju mjerljivosti i raspo-loživosti.

Prihodi su mjerljivi ako se mogu vrijednosno iska-zati, a raspoloživi su kada su naplaćeni, odnosno kada je bio, smatramo, u pravilu, priljev novčanih sredstava. No i drukčiji oblici namirenja potraživa-nja predstavljaju priljev na temelju kojeg se iskazuju prihodi u razredu 6.

Kao obračunane prihode može se bilježiti samo one promjene koje imaju obilježje prihoda, odno-sno da se odnose na obračunsko razdoblje. Dakle, ako se potraživanja odnose na sljedeće obračunsko


razdoblje, ne može se iskazati obračunani prihod u skupini 96, 97, već kao odgođeni prihod u skupini 29.

Nije nužno da se svi prihodi najprije iskažu obraču-nanim prihodima uz iskazivanje potraživanja za njih.

Oni se iskazuju imovinom, odnosno obračuna-nim prihodima, ako postoji izvjesnost da će se u bu-dućnosti ostvariti ekonomske koristi.

No jednako tako za iskazivanje potraživanja nisu bitni samo izdani računi. Smatramo da kada se već, primjerice, kupcu uruče uplatnice kojima mora na-miriti svoju obvezu, treba iskazati potraživanje i us-poredno s time prihod.

9 Prijedlog provjere:– Jesu li za poreze, ako su porezi jedan od izvo-

ra prihoda, izdana rješenja na temelju kojih bi trebalo iskazati potraživanja i obračunane prihode?

Za te bi prihode trebalo zbog poslovanja pažnjom dobrog gospodarstvenika iskazati potraživanje.

Trebalo bi voditi brigu i o njihovoj naplativosti.Tu treba voditi brigu o tome da se obračunanim

prihodima od poreza može iskazati samo onaj porez koji je prihod određenog proračuna.

– Je li kao prihod od nefinancijske imovine (knjigovodstveni račun 6422) proračunski ko-risnik iskazao prihod koji on ostvaruje od nje-zina iznajmljivanja?

Ako je, treba ga stornirati i iskazati u skupini 66 kao prihode od vlastite djelatnosti. Samo proračuni mogu na toj osnovi imati prihode od imovine. Pro-računski korisnici takvu vrstu prihoda iskazuju na knjigovodstvenom računu 66151.

– Jesu li prihodi od obračunanih kamata iska-zani u skupini 64, a ne u skupini prihoda uz koju su kamate obračunane?

Kod iskazivanja prihoda od kamata, kao i kod ve-ćeg broja ostalih prirodnih vrsta prihoda, bitno je voditi brigu o tome o kojoj je vrsti prihoda riječ od-nosno kojoj vrsti izvora pripadaju. Nije rijetkost da jedna prirodna vrsta prihoda može pripasti većem broju izvora, uključivo i kamate. Državna riznica dala je u nekima od svojih okružnica kontrole iskazi-vanja prihoda na određenim pozicijama financijskih izvještaja ovisno o proračunskoj razini koja sastavlja financijske izvještaje. Time je dana svojevrsna uputa o pripadnosti prihoda određenim razinama.

Pozornost treba obratiti i na pripadnost kamata određenom obračunskom razdoblju. One koje se ne odnose na izvještajno obračunsko razdoblje treba iskazati obračunanim prihodima budućeg razdo-blja – u skupini 29.

U toj skupini se iskazuju i redovne i zatezne kamate.– Jesu li sve obračunane pozitivne tečajne razli-

ke proknjižene kao prihod?Kao prihod od pozitivnih tečajnih razlike mogu

se iskazati samo realizirane tečajne razlike.Naime, tečajna razlika nastaje kada dođe do pro-

mjene u valutnom tečaju između datuma transakci-je i datuma podmirenja stavaka proizašlih iz tran-sakcije – tzv. realizirane tečajne razlike.

Ako se obračunaju i nerealizirane pozitivne te-čajne razlike, treba ih iskazati kao prihode budućih razdoblja u skupini 29.

Jednak je pristup i negativnim tečajnim razlikama.

Smatra se da tečajna razlika na stanje stranih novčanih sredstava (SSP) je realizirana tečajnom razlikom jer je izravna posljedica novčanih transak-cija. Realiziranom tečajnom razlikom javit će se i te-čajna razlika na stanje novčanih sredstava.

Tečajne razlike koje se odnose na stanja potraživa-nja i obveza iskazju se na odgovarajućim računima vremenskih razgraničenja. Ako ne pripadaju priho-dima razdoblja iskazuju se na računu skupine 29.

Na jednak način se pristupa i razlikama koje se jave na temelju primjene ugovorene valutne klauzule.

– Je li proračunski korisnik prihode od iznaj-mljivanja dugotrajne imovine iskazao kao pri-hod od imovine u skupini 64?

Ako ga je proračunski korisnik iskazao prihod od iznajmljivanja dugotrajne imovine u skupini 64, po-griješio je i te prihode treba stornirati i knjižiti kao prihode od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga (podskupina računa 661).

Ova se podskupina prihoda ubraja u vlastite pri-hode proračunskih korisnika. Oni se, ako nije druk-čije uređeno aktima (zakonom odnosno odlukom), trebaju uplaćivati u proračun. Tim se aktima uređu-je i namjena uporabe tih prihoda.

– Jesu li ispravno prikazani odnosi između za-kupodavca (najmodavca) i zakupoprimca (najmoprimca) ako je ulagano u objekt koji je predmet zakupa (najma)?

Često se u objekt koji je iznajmljen ulaže. Pritom se ne smiju prebijati prihodi i rashodi jer je bruto-načelo temeljno načelo iskazivanja poslovnih pro-mjena. Pritom mogu nastati raznoliki poslovni od-nosi koji iziskuju i različitost knjiženja. Oni ovise o tome ulaže li se u imovinu koju proračun / prora-čunski korisnik iznajmljuje ili u tuđu imovinu koji proračun / proračunski korisnik rabi.

Bez obzira na to što se često ulažu stvari u tuđi objekt, ako se to ulaganje iskazuje kao dugotrajna imovina osobe koja je uložila, ono se iskazuje kao nematerijalna imovina – pravo, skupina 01.

2.7 VLASTITI IZVORI I OSTALI IZVORI (SKUPINE .RAČUNA 91 – 98)

Vlastiti se izvori dijele prema prihodima od kojih su stvoreni (proračun, ostali) i prema imovini kojoj pripadaju (nefinancijska, financijska).

Tu se iskazuje i njihov ispravak vrijednosti koji je u vezi s formiranjem financijske imovine uz koju je istodobno nastala i obveza.

Najveća se pozornost u izvorima treba posvetiti podskupini 915 – Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

9 Prijedlog provjere:– Jesu li svi prijenosi imovine između proraču-

na, proračunskih i izvanproračunskih kori-snika, bez obzira na to o kojim je proračuni-ma i korisnicima riječ, iskazani preko računa 91512?

Svi prijenosi imovine između navedenih osoba trebaju se i kod prenositelja i kod primatelja iskazati korištenjem računa 91512. Ako nije tako, potreban je ispravak.

– Jesu li preknjiženi viškovi / manjkovi prema odlukama nadležnih osoba / tijela?


Ako u okviru granica koje su propisane Zakonom o proračunu, Zakonom o izvršavanju proračuna i odlukama o izvršavanju proračuna, odnosno u okviru granica koje su propisane posebnim zakoni-ma, osobe odnosno tijela koja su ovlaštena za dono-šenje odluka donesu odluku o pokriću manjka, tada te odluke treba i odgovarajuće knjižiti. Odluke o po-kriću gubitka mogu se donijeti protekom godine za koju je rezultat utvrđen.

Često ove odluke neće biti odluke o stvarnoj pre-namjeni viškova, već ispravnog korištenja prihoda.

Naime, prihodi što se iskazuju razredom 6 (npr. prihodi što se iskazuju na računima skupine 65 – Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima) mogu / moraju se koristiti za nabavu du-gotrajne nefinancijske imovine. S obzirom na to da se rashodi u vezi s nabavom ove imovine iskazuju razredom 4, iskazuje se manjak prihoda od nefinan-cijske imovine. Kako je Pravilnik o proračunskom računovodstvu narušio prvotno uspostavljen odnos viška / manjka prihoda od nefinancijske imovine, smatramo da nema zapreke da se ovakvo preslagi-vanje dopusti i za dio prihoda što se za nabavu du-gotrajne nefinancijske imovine prikriveno nalazi na raznim računima razreda 6.

Ova preslaganja trebaju biti obznanjena u bilješ-kama.

3 ZAKLJUČAKPrije no što se pristupi zaključnim knjiženjima i

zadnjoj provjeri podataka u knjigovodstvu, svi, pa tako i osobe koje primjenjuju proračunsko računo-vodstvo, trebaju provjeriti knjiženja tijekom godine.

Poneki put neke istovrsne poslovne promjene mogu biti knjiženje na različite načine. No one mo-raju, nakon priklanjanja jednom od načina knjiže-nja, biti istovrsno knjižene. U suprotnome, podatci što se iskazuju financijskim izvještajima nisu uspo-redivi.

Provjerom knjiženja dobit će se odgovori na razna pitanja. Neka od njih su: je li imovina ispravno vred-novana, jesu li sve obveze iskazane, bez obzira na njihovo dospijeće, jesu li ispravno iskazani rashodi, treba li možda neke primitke uključiti u prihode ili su to prihodi budućeg razdoblja te je li izvršenje pro-računa uredno?

Ako se pogriješilo, a pogreška nije uočena, podat-ci financijskih izvještaja neće biti odraz stvarnog poslovanja.

Tek se nakon čistih računovodstvenih postupaka može pristupiti zaključnim knjiženjima i izradi fi-nancijskih izvještaja.

POREZI

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. visoke škole i ovl. rač. UDK 336.2

PDV obrazac za posljednje razdoblje oporezivanja u godini za proračunske osobe

Za 2015. godinu porezni obveznik treba umjesto konačnog obračuna u prijavi PDV-a koju podnosi

za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godi-ne provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Za 2015. to znači da se obrazac PDV za prosinac 2015. treba predati do 20. siječnja 2016. U njemu se tre-baju provesti sva usklađenja i ispravci za 2015. godinu.

Kako trebaju sastaviti obrazac PDV za posljednje raz-doblje oporezivanja kalendarske godine proračunske osobe, može se pročitati u nastavku članka.

1. UVODZa ulazak u sustav PDV-a, svi porezni obvezni-

ci, a tako i proračunske osobe, mogu se odlučiti na početku poslovanja, u tijeku poslovanja ili na kraju godine. Na početku obavljanja djelatnosti porezni se obveznici mogu odlučiti na ulazak u sustav PDV-a tijekom poslovne godine, odnosno „dobrovoljno“.

Ako ne prije, krajem poslovne godine, a ponajprije ostvareni promet u tijeku godine, odlučujući je ele-ment za obvezan upis u registar poreznih obvezni-ka. Visina ostvarenog prometa (isporuka dobara i usluga) u prethodnoj godini, u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn je kriterij za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV). Međutim, mnogi će poduzetnici upravo zbog visine praga prometa isko-ristiti mogućnost izlaska iz sustava PDV-a. Pritom trebaju voditi brigu, ponajprije o obvezi ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u pret-hodnim poreznim razdobljima za koja su pri nabavi koristili pretporez. Za izlazak iz sustava PDV-a tre-baju predati zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi jer će se u protivnom smatrati da žele i nadalje, ali dobro-voljno, ostati u sustavu PDV-a. Osim ulaska u regi-star obveznika PDV-a „po sili zakona“ neke se osobe trebaju samo registrirati za potrebe PDV-a.

Sve navedeno odnosi se i na proračunske osobe kao obveznike PDV-a koji se također trebaju prila-


goditi poreznim pravilima koja su uređena u Za-konu o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13., 153/13. – Rje-šenje USRH i 143/14. – dalje: Zakon o PDV-u) i Pra-vilniku o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14. i 157/14. - dalje: Pra-vilnik o PDV-u).

U određenim situacijama neke proračunske oso-be bit će osobe koje se ne smatraju poreznim obve-znicima, a u nekim situacijama smatrat će se malim poreznim obveznicima i osobama koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a. Osim navedenoga, proračunske osobe javljaju se kao obve-znici PDV-a, i to ne samo u tuzemstvu nego i u dru-gim državama članicama EU-a te će se u tom smislu morati registrirati za potrebe PDV-a. U tom slučaju Porezna uprava proračunskoj osobi dodjeljuje PDV identifikacijski broj (OIB s predznakom „HR“) kako bi one mogle sudjelovati u transakcijama na jedin-stvenome zajedničkom tržištu i postupati prema odredbama drugih država članica i u pogledu svih ostalih administrativnih obveza.

2. TEMELJNE ODREDBE U VEZI S OPOREZIVANJEM Sustav poreza na dodanu vrijednost načelno se u

određenju proračunskih osoba prvenstveno oslanja na temeljnu podjelu tih osoba na one koje se, u pra-vilu, ne smatraju poreznim obveznicima i one koje su porezni obveznici u smislu sustava oporezivanja porezom na dodanu vrijednost.

Ako je riječ o proračunskim osobama koje se sma-traju poreznim obveznicima u skladu s odredbama Zakona o PDV-u, na njih se na jednak način primje-njuju sve odredbe kao da je riječ i o profitnim osoba. To znači da samo proračunske osobe koje se u pra-vilu ne smatraju poreznim obveznicima imaju nešto drukčiji porezni status u smislu sustava oporeziva-nja PDV-om. No taj različit status ovisi o propisanim kriterijima u skladu sa Zakonom o PDV-u.

Obveznici primjene proračunskog računovod-stva, kao obveznici PDV-a, primjenjuju sva pravila koja propisuju propisi o oporezivanju PDV-om. To znači da za isporuke dobara i obavljene usluga tre-baju izdavati račune sukladno odredbi čl. 79. st. 1 Zakona o PDV-u, trebaju voditi propisane porezne knjige i evidencije, sastaviti prijave za mjesečna ili tromjesečna razdoblja oporezivanja u tijeku godine, te su obvezni sastaviti prijavu PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine. Ra-zlika u odnosu na ostale mjesece ili tromjesečje u kojem obveznici predaju PDV obrazac je u tome što se u obrascu PDV za prosinac trebaju provesti sva usklađenja i ispravci za tu kalendarsku godinu, što proizlazi iz čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u. U obrascu PDV za prosinac 2015. porezni će obveznici prvi put provesti navedene obveze, odnosno sve radnje koje su uobičajeno godinama iskazivali u konačnom obračunu PDV-a na obrascu PDV-K koji se za 2014. godinu podnosio do kraja veljače 2015. godine.

Upozorava se da s obzirom na to da ove osobe mogu primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, a radi osiguranja poda-taka o naplaćenim i plaćenim naknadama, u skla-

du s čl. 125.k st. 3. Pravilnika o PDV-u, ti obveznici mogu u poreznim evidencijama, knjigama U-RA i I-RA, odnosno na drugi odgovarajući način iskaza-ti naplaćene i plaćene račune. U praksi se najčešće u knjigama dodaje još jedan stupac u kojemu se bilježi plaćanje odnosno naplata. Tako plaćeni račun znači pravo priznavanja pretporeza iz plaćene svote raču-na, a po naplaćenom računu nastaje porezna obve-za. Stoga se i evidentiranje u poreznim evidencijama ovih obveznika, vezano za priznavanje pretporeza, obveza te utvrđivanje ukupne porezne obveze u raz-doblju oporezivanja može voditi na način kako odluči odnosno ustroji evidenciju sam porezni obveznik.

2.1. KOJE SU PRORAČUNSKE OSOBE OBVEZNICI PDV-a

Proračunske osobe, osim onih za koje je na teme-lju Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u navedeno da se ne smatraju poreznim obveznicima, u načelu su porezni obveznici. Zakon o PDV-u pojam pore-znog obveznika posebno pojašnjava u čl. 6. st. 1. i u čl. 4. Pravilnika o PDV-u.

Proračunske sobe, ovisno o poreznom statusu, u načelu mogu biti:

• osobe koje se ne smatraju poreznim obvezni-cima – javnopravna tijela (čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u)

• porezni obveznici na temelju rješenja Porezne uprave

• „mali porezni obveznici“ – ako obavljaju gospo-darsku djelatnost čija vrijednost isporuka doba-ra ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendar-skoj godini nije bila veća od 230.000,00 kn

• osobe koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a – obavljaju isključivo is-poruke od javnog interesa koje su, prema čl. 39. Zakona o PDV-u, oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza

• osobe u sustavu PDV-a koje obavljaju isporu-ke oslobođene plaćanja PDV-a i one koje nisu oslobođene plaćanja PDV-a – ako obavlja gos-podarsku djelatnost od koje je u prethodnoj godini ostvarila isporuke dobara ili usluga u vrijednosti iznad 230.000,00 kn, a ima pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima samo u dijelu koji se odnosi na usluge za koje je obveznik PDV-a

• porezni obveznici upisani u registar obvezni-ka PDV-a – ako obavljaju gospodarsku djelat-nost od koje su u prethodnoj godini ostvarili isporuke dobara ili usluga u vrijednosti iznad 230.000,00 kn.

Ako proračunske osobe nisu upisane u registar obveznika PDV-a, trebaju se u određenim situaci-jama registrirati za potrebe PDV-a, ako su obve-zne platiti PDV, odnosno preuzeti obvezu plaćanja PDV-a kao:

• stjecatelji dobara iz druge države članice EU-a – ako su na osnovi stjecanja dobara unutar po-dručja EU-a prešli prag stjecanja (ili odustali od praga) te su obveznici plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice, za što su dobili PDV identifikacijski broj


• primatelji usluga za koje je propisan prijenos porezne obveze ili reverse charge, u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. i čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u.

Osim temeljnih odredaba propisa o PDV-u koji su se primjenjivali u razdoblju oporezivanja, a koje trebaju primjenjivati svi obveznici PDV-a, a to je obveza izdavanja računa sa svim propisanim ele-mentima, primjena temeljnih pravila za priznava-nje pretporeza, prijava obveze PDV-a u mjesečnim ili tromjesečnim obračunskim razdobljima i dr., proračunski porezni obveznici trebaju voditi brigu i o posebnostima koje proizlaze upravo iz načina obavljanja djelatnosti, odnosno prepoznavanja koji su prometi oporezivi, a koji oslobođeni PDV-a. To s druge strane uvjetuje obvezu podjele pretporeza, usklađenja tijekom godine priznatog pretporeza s pravom na priznavanje pretporeza na kraju godine te ispravku pretporeza. Pritom također treba voditi brigu i o posebnostima koje proizlaze iz načina fi-nanciranja tih djelatnosti.

Proračunski porezni obveznici imaju specifičan porezni položaj koji je rezultat redovite, uobičaje-ne djelatnosti za koju su registrirani, a isporuke dobara i usluga u okviru obavljanja tih djelatnosti su, u pravilu, oslobođene PDV-a i drugih prometa – isporuka za koje se ova skupina obveznika po-naša poduzetnički i za koju su obveznici PDV-a. Nadalje, proračunski se obveznici jednim dijelom financiraju iz proračunskih sredstava, što u pravi-lu ne određuje niti uvjetuje da na temelju primitka tih sredstava trebaju biti u sustavu PDV-a. No, ako osim prometa koji su oslobođeni PDV - ostvaruju oporezive promete (veće od 230.000,00 kn tijekom poreznog razdoblja), trebaju se upisati u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja sljedeće godine. Oslobođene isporuke za ovu skupinu poreznih ob-veznika navedene su u čl. 39. Zakona o PDV-u i čl. 48. – 73. Pravilnika o PDV-u.

Temeljne isporuke dobara i usluga navedenih po-reznih obveznika koje su oslobođene PDV-a zdrav-stvene su i socijalne naravi, a to su: obrazovne uslu-ge, kulturne usluge i općenito isporuke iz djelatnosti od javnog interesa.

Isporuke dobara i usluga iz područja zdravstva, školstva, kulture, socijalne skrbi, oslobođene su plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. No, ako navedeni porezni obveznici obavljaju i neku drugu djelatnost – isporuke koje nisu oslobo-đene plaćanja PDV-a, tada su za taj dio poslovanja obveznici PDV-a s pravom na odbitak pretporeza, ali samo za tu oporezivu djelatnost. To znači da svi navedeni porezni obveznici koji obavljaju opo-rezive i oslobođene isporuke trebaju često dijeliti pretporez iz ulaznih računa. Obveza podjele pret-poreza odnosi se isključivo na ulazne račune koji su istodobno povezani s isporukama koje su oslo-bođene PDV-a i oporezive PDV-om, odnosno koje se ne mogu izričito pripisati oporezivima ili oslo-bođenim isporukama.

Posljedica ulaska u sustav PDV-a je i obveza po-reznog postupanja prema odredbama Zakona i Pra-vilnika o PDV-u, odnosno vođenja poreznih knjiga i

evidencija, izdavanja računa kako to određuju pro-pisi o PDV-u, utvrđivanja obveze PDV-a, plaćanja poreza i dr. No kako je riječ o poreznim obveznicima koji obavljaju i oslobođene isporuke, problemi mogu biti s određivanjem vrste usluga ili prepoznavanjem oporezivih i oslobođenih usluga i isporuka dobara, a posebno pri određivanju prava na odbitak pretpore-za po ulaznim računima i njihovim svrstavanjem u račune po kojima je u potpunosti dopušten odbitak pretporeza, odnosno po kojima je samo djelomično dopušten odbitak pretporeza.

2.2. POREZNI POLOŽAJ JAVNOPRAVNIH TIJELAMeđutim, prema čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u, po-

reznim se obveznikom ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kad ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obav-ljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog dje-lokruga ili ovlasti. Međutim, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. Ako obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona, smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. Tako je čl. 5. st. 5. Pravilnika o PDV-u navedeno da će tijelo nadležno za zaštitu trž-nog natjecanja odrediti da je došlo do znatnog naru-šavanja načela tržišnog natjecanja te će PU utvrditi rješenjem da su navedena tijela porezni obveznici za te djelatnosti ili transakcije.

U Dodatku I. navedene su sljedeće djelatnosti:1. telekomunikacijske usluge2. isporuka vode, plina, električne energije i gri-

janja3. prijevoz dobara4. lučke usluge i usluge zračnih luka5. prijevoz putnika6. isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju7. transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodi-

ma koje obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj or-ganizaciji tržišta tih proizvoda

8. organizacija trgovačkih sajmova i izložbi9. skladištenje10. djelatnosti pravnih osoba koje se bave komer-

cijalnim oglašavanjem11. djelatnosti putničkih agencija12. vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga,

industrijskih kantina i slično.Ako tijela državne vlasti, tijela državne uprave,

tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, komore te druga tijela s javnim ovlasti-ma obavljaju gospodarsku djelatnost iz Dodatka I. koja uključuje i djelatnost iskorištavanja materijal-ne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slič-no), smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako te djelatnosti obavljaju u zanemarivom opsegu. Za-nemarivi opseg je vrijednost navedenih isporuka u svoti 230.000,00 kn i manje.


No, ako navedene osobe obavljaju istodobno dje-latnosti u okviru svog djelokruga ili ovlasti i neku drugu gospodarsku djelatnost u smislu Zakona o PDV-u, smatrat će se poreznim obveznikom, ali samo u odnosu na gospodarsku djelatnost koju obavljaju. Pritom treba voditi brigu o pravilnoj po-djeli pretporeza. Napominjemo da su nadležne PU za sve djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u utvr-đivale do kraja 2013. trebaju li ući u sustav PDV-a. Navedeno proizlazi iz stajališta Ministarstva finan-cija MF Kl.: 410-19/13-01/312 od 17. srpnja 2013. i MF Kl.:410-19/13-01/312 od 6. prosinca 2013.

Međutim, također treba istaknuti da će se nave-dene osobe koje prema čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u zapravo nisu porezni obveznici smatrati poreznim obveznicima u određenim poreznim situacijama kako pri stjecanju dobara iz EU-a (ako su prešli prag stjecanja ili ako su odustali od praga) tako i za usluge koje im zaračunavaju inozemni porezni obveznici prema načelu B2B ako je mjesto oporezi-vanje tih usluga Republika Hrvatska (engl. business to business).

U slučaju kada će ta tijela nabavljati dobra iz drugih država članica ili obavljati stjecanje do-bara unutar EU u tuzemstvu, obvezno se trebaju registrirati za potrebe PDV-a, ako vrijednost do-bara koja stječu u tekućoj kalendarskoj godini ili prethodnoj kalendarskoj godini prijeđu svotu od 77.000,00 kn (prag stjecanja). U tom će im slučaju PU dodijeliti PDV identifikacijski broj – u postup-ku registracije za potrebe PDV-a predajom obrasca PDV-P.

Navedene osobe mogu i unaprijed odlučiti da će odustati od navedenog praga stjecanja, a to zna-či da će se registrirati za potrebe PDV-a već prvim transakcijama unutar EU-a, odnosno prije nego što prijeđu prag od 77.000,00 kn. Za te potrebe trebaju nadležnoj ispostavi PU-a podnijeti pismenu izjavu da odustaju od propisanog praga i time se obvezuju na rok od 2 kalendarske godine. Protekom propisa-nog roka navedena se izjava može opozvati u pisme-nom obliku.

Prema stajalištu Ministarstva financija (MF Kl.: 410-19/13-01/312, od 13. rujna 2013.) upravo se za ovu skupinu poreznih obveznika i preporučuje dodjela PDV identifikacijskog broja iz razloga odustajanja od praga stjecanja. U nastavku se daje dio navede-nog mišljenja:

… Kako bi se izbjegla situacija da tijela (primjeri-ce hrvatska ministarstva) plaćaju PDV koji će im za obavljene usluge obračunati porezni obveznici iz dru-gih država članica i koji će u konačnici biti uplaćen u proračun druge države članice daje se preporuka da sva tijela zatraže PDV identifikacijski broj iz razloga odustajanja od praga stjecanja u RH.

U tom slučaju tijelima kojima je PDV identifikacij-ski broj dodijeljen iz razloga što su odustala od praga stjecanja, porezni obveznici iz drugih država članica na obavljene usluge neće zaračunati PDV svoje države članice, već će tijela na obavljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV u državni proračun Republike Hrvatske.

Navedena preporuka daje se prvenstveno iz ra-zloga što je za državni proračun Republike Hrvatske puno povoljnije da tijela na usluge i isporuke dobara koje su im obavili porezni obveznici iz drugih država članica obračunavaju i plaćaju hrvatski PDV koji će biti uplaćen u državni proračun Republike Hrvatske. U protivnom tijelima će porezni obveznici iz drugih država članica za obavljene isporuke dobara i usluga obračunati PDV svoje države članice koji će biti upla-ćen i u proračun te države članice.

Nakon što se pravna osoba koja nije porezni obveznik jednom registrira za potrebe PDV-a (u opisanom slučaju za stjecanje dobara), u daljnjim transakcijama, također i u pogledu primanja uslu-ga od poreznih obveznika iz drugih država članica, odnosno u transakcijama između dvaju poreznih obveznika (B2B), smatrat će se poreznim obvezni-kom. To znači da su obvezni obračunati i platiti PDV, u skladu s odredbama čl. 75. st. 1. t. 6. Zako-na o PDV-u prema kojima svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a re-gistrirana je za potrebe PDV-a, kojem se obavljaju usluge iz čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u, mora plaća-ti PDV ako mu te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno bo-ravište u tuzemstvu. Međutim, kako su navedene osobe samo registrirane za potrebe PDV-a, nemaju pravo priznavanja pretporeza.

Može se zaključiti da se sve obveze koje su pro-pisane odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u odnose i na proračunske osobe koje su ob-veznici PDV-a. Jedina dodatna obveza koju trebaju provesti proračunske osobe, a ne odnosi se a veći-nu trgovačkih društava, je usklađenje i ispravak pretporeza u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine (u našem primje-ru za prosinac 2015.).

3. PRIPREME ZA SASTAVLJANJE OBRASCA PDV ZA PROSINAC 2015.

Za sve obveznike PDV-a, a tako i porezne obve-znike koji primjenjuju proračunsko računovodstvo, 2014. godina bila je zadnja godina za koju je posto-jala obveza sastavljanja konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-K. Umjesto konačnog obračuna za 2015., svi, pa i ovi porezni obveznici, trebaju, prema čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u i čl. 173. st. 6. Pravilnika o PDV-u, u prijavi PDV-a koja se podnosi za posljed-nje razdoblje oporezivanja kalendarske godine provesti sva usklađenja i ispravke PDV-a za tu ka-lendarsku godinu. Za 2015. to znači da obrazac PDV za prosinac 2015. treba predati do 20. siječnja 2016.

3.1. KOJI RAČUNI ULAZE U PROSINAC 2015. I POREZNE EVIDENCIJE

Temeljni uvjeti kojima se propisuje koji računi, odnosno isporuke treba evidentirati u mjesečni od-nosno tromjesečni obrazac PDV su ujedno uvjeti koje treba primjenjivati i pri izradi obrasca PDV za po-sljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine.

To znači da u posljednje (prosinac 2015.), kao i svako drugo, razdoblje oporezivanja treba evidenti-


rati sve isporuke po kojima je nastala porezna ob-veza te sve ulazne račune na temelju kojih se može priznati pretporez. Pravila u vezi s nastankom pore-zne obveze propisuju čl. 29. – 32. Zakona o PDV-u i čl. 36. – 40. Pravilnika o PDV-u i to: Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra ispo-ručena ili usluge obavljene.

Za primljene predujmove obveza PDV-a nastaje u trenutku primitka predujma, a ako je isporuka do-bra ili usluge obavljena, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj.

Pravila za priznavanje pretporeza uređuju čl. 57. – 61. Zakona o PDV-u i čl. 130. – 136. Pravilnika o PDV-u. Tako je čl. 133. Pravilnika o PDV-u propisa-no da:

(1) Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretpo-reza u razdoblju oporezivanja u kojem je primio do-bro ili su mu obavljene usluge za što ima račun sa po-dacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdo-blju oporezivanja u kojem je primio račun.

(2) Porezni obveznik koji treba platiti PDV na stjeca-nje dobara unutar Europske unije prema članku 4. stav-ku 1. točki 2.a) i članku 9. stavcima 3. i 4. Zakona ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a, odnosno u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78. stavka 4. Zakona ako račun do tada nije izdan.

(3) Porezni obveznik koji prema članku 75. stavku 1. točki 6. te članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona treba platiti PDV na primljene isporuke ima pravo na od-bitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke.

Međutim, poreznom obvezniku koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim nakna-dama, u skladu s čl. 125.i st. 3. i 4. Zakona o PDV-u obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja, a ima pravo na odbitak pretporeza u tre-nutku kada je isporučitelju platio račun za isporu-čena dobra ili obavljene usluge.

U posljednje razdoblje oporezivanja kalendar ske godine treba također evidentirati obračunani PDV na manjkove dobara koji su utvrđeni po godišnjem popisu – inventuri.

Podatci se u obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine unose iz ustroje-nih knjigovodstvenih evidencija i obrazaca I-RA i U-RA te izvanknjigovodstvenih i drugih pomoćnih evidencija te carinskih i drugih knjigovodstvenih isprava rabljenih tijekom godine za utvrđivanje po-reznih obveza u razdoblju oporezivanja. Osim knjiga I-RA i U-RA, prema čl. 163. st. 4. Pravilnika o PDV-u, porezni su obveznici trebali radi osiguravanja poda-taka o ostalim isporukama u EU i trećim zemljama i drugdje voditi posebne evidencije, i to:

1. EVIDENCIJU ZA STJECANJE DOBARA IZ EU-a2. EVIDENCIJU ZA STJECANJE USLUGA IZ EU-a

3. EVIDENCIJU ZA STJECANJE DOBARA I USLU-GA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH (treće zemlje)

4. EVIDENCIJU ZA TUZEMNI PRIJENOS PORE-ZNE OBVEZE

5. EVIDENCIJU O PDV-u PRI UVOZU DOBARA.

3.2. OBVEZE U VEZI S PODJELOM PRETPOREZA U 2015. IZ ULAZNIH RAČUNA

Obveza podjele pretporeza odnosi se na obve-znike PDV-a koji obavljaju oporezive i oslobođene promete iz čl. 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u. Prema čl. 62. st. 1. Zakona o PDV-u i čl. 137. Pravilnika o PDV-u, ako se porezni obveznik koristi primljenim ili uvezenim dobrima i uslugama koje su mu obav-ljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je do-pušten odbitak pretporeza.

Pretporez se može priznati samo iz ulaznih ra-čuna koji se odnose i koji su povezani s oporezivim isporukama. No svota pretporeza koja se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim is-porukama na temelju knjigovodstvene i druge do-kumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se može odbiti, odnosno kao po-stotak. Izračunava se stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupnu svotu is-poruka bez PDV-a.

To konkretno znači da se pretporez NE može priznati za oslobođene isporuke iz čl. 39. Zakona o PDV-u (oslobođenja u tuzemstvu) koje obavljaju ob-veznici PDV-a, kao npr. zdravstvene usluge – usluge bolničke dijagnostike, liječenja i zdravstvene njege i s njima usko povezane usluge, usluge obrazovanja – obrazovanje djece i mladeži, usluge i isporuke doba-ra predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova, usluge socijalne skrbi i dr.

Postotak priznavanja pretporeza u tijeku 2015. je izračunani postotak na temelju prometa ostvare-nog u 2014., odnosno na temelju isporuka dobara i usluga koje su ušle u PDV-K za 2014. To znači da se postotak izračunan u PDV-K za 2014. primjenjivao za podjelu pretporeza u cijeloj 2015. Međutim, za usklađenje postotka korištenog pretporeza u tije-ku 2015. treba prema čl. 62. st. 2. Zakona o PDV-u, i to prije izrade obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, odnosno u na-šem primjeru za prosinac 2015., izračunati novi po-stotak na temelju prometa cijele 2015. te nakon toga provesti usklađenje, kako se pokazuje u nastavku:

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111TELEFONSKI

SAVJETI


% podjele pretporeza =

oporezive isporuke (bez PDV-a) za koje je mogao biti korišten pretporez

oporezive isporuke (bez PDV-a) za koje je mogao biti korišten pretporez + isporuke za koje nije dopušten odbitak pretporeza (oslobođenja iz čl. 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u) i svote subvencija (osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka

dobara ili usluga )

Kako je iz formule vidljivo, primljene subvencije ulaze u izračun (nazivnik), osim onih koje su izrav-no povezane s cijenom isporuka dobara i usluga. U nastavku se daje stajalište Ministarstva financija koje pojašnjava porezni položaj subvencija MF Kl.: 410-19/14-01/246, od 16. srpnja 2014.

Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o oporezivanju subvencija porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu se na-vodi da porezni obveznik temeljem ugovora o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza pot-pisanog s Ministarstvom pomorstva, prometa i infra-strukture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ostvaruje pravo na naknadu koja čini razliku između neostva-renih prihoda u odnosu na troškove obavljanja iste usluge. Nadalje, navodi se da Ministarstvo planira sredstva u državnom proračunu kao subvenciju za očuvanje prometne povezanosti regija. Cijenu karte porezni obveznik utvrđuje samostalno osiguravaju-ći najveći mogući prihod po letu prema potražnji za prijevozom. U upitu se navodi da su domaće linije ne-rentabilne, da su troškovi uvijek veći od prihoda za prodane karte te Ministarstvo na osnovu zahtjeva i specifikacije prihoda, rashoda i financijskog rezultata (gubitka) doznačuje naknadu koja čini razliku priho-da i rashoda na mjesečnoj razini. Postavlja se pitanje da li je moguće navedenu vrstu naknade smatrati ne-oporezivom sukladno članku 41. stavku 8. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13. i 35/14., u daljnjem tekstu: Pravilnik) te što se smatra subvencijama koje nisu izravno poveza-ne s cijenom usluge.

Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku.Predmet oporezivanja PDV-om je isporuka doba-

ra i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav suklad-no članku 4. stavku 1. točki 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. - Rje-šenje USRH, 148/13. i 153/13. - Rješenje USRH, u dalj-njem tekstu: Zakon).

Odredbom članka 33. stavka 1. Zakona i članka 41. stavka 1. Pravilnika propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra na-knada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te is-poruke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

Prema odredbi članka 41. stavka 8. Pravilnika u na-knadu ne ulaze subvencije i ostala poticajna sredstva iz proračuna ako nisu izravno povezana s cijenom isporu-čenih dobara ili usluga.

Prema navodima iz upita, porezni obveznik cijenu karata za obavljene usluge domaćeg linijskog zračnog prijevoza određuje samostalno osiguravajući najveći mogući prihod po letu prema potražnji za prijevozom.

Nadalje, iz navoda proizlazi da u ovom slučaju poreznom obvezniku naknada nije unaprijed za-jamčena, niti je ugovorena u određenom iznosu, već ju porezni obveznik ostvaruje kao razliku vrijednosti rashoda i prihoda ostvarenih u određenom mjesecu za pokriće gubitka ostvarenog u tom mjesecu.

Slijedom navedenog, ukoliko naknada, odnosno subvencija čini razliku rashoda ostvarenih prometo-vanjem na domaćim linijama u određenom mjesecu i prihoda ostvarenih prodajom karata na istim linija-ma u tom mjesecu, mišljenja smo da subvencija koju porezni obveznik ostvaruje temeljem ugovora o ob-vezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza zaključenog s Ministarstvom nije izravno povezana s cijenom isporučenih usluga domaćeg linijskog zrač-nog prijevoza te sukladno odredbi članka 41. stavka 8. Pravilnika ne ulazi u naknadu i ne podliježu opo-rezivanju PDV-om.

Utvrđeni su postotak proračunski korisnici tre-bali u 2015. koristiti kao kriterij – svotu priznava-nja pretporeza iz ulaznih računa, ali samo za one ulazne račune koji se nisu u cijelosti mogli izravno pripisati određenim isporukama. Za ostale ulazne račune koji se odnose na više neprepoznatljivih is-poruka, dio pretporeza koji se može odbiti trebalo je utvrditi na godišnjoj razini kao postotak uku-pnih isporuka te ga je trebalo zaokružiti najviše do sljedećeg cijelog broja.

Nadalje, poduzetnici su mogli dio pretporeza koji se može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio po-slovanja – prometa, uz uvjet da su vodili odvojeno knjigovodstvo i o tome su trebali izvijestiti nadlež-nu ispostavu Porezne uprave 15 dana prije početka obračunskog razdoblja u kojem su započeli primje-njivati ovaj način podjele pretporeza. No, tada su tre-bali primjenjivati izabrani način odbitka pretporeza najmanje 2 godine, o čemu također nadležna ispo-stava PU donosi rješenje. Ako žele ponovno promije-niti izabrani način utvrđivanja odbitka pretporeza, treba o tome ponovo izvijestiti nadležnu ispostavu PU, najkasnije 15 dana prije početka kalendarske godine u kojoj počinje primjenjivati postotak za raz-mjerni odbitak pretporeza.

Napominjemo da se obveza podjele pretporeza u tijeku 2015. godine NIJE odnosila na porezne ob-veznike koji su utvrdili pravo na priznavanje pret-poreza najmanje u svoti od 98 %.

U nastavku se daju primjeri kako je trebalo izra-čunati postotak priznavanja pretporeza te usklađe-nje korištenog pretporeza na kraju 2015. za prora-čunskog obveznika PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine – PDV obrazac za prosinac 2015.

3.3. IZRAČUN POSTOTKA ZA PRIZNAVANJE PRETPOREZA U PROSINCU 2015. KOD PRORAČUNSKOG KORISNIKA ZDRAVSTVENE USTANOVE

U nastavku se daje pregled ukupnog prometa na temelju kojeg je proračunski korisnik zdravstvena ustanova utvrdio postotak priznavanja pretporeza za potrebe izrade obrasca PDV za posljednje razdo-


pretporez u cijelost te drugima koje se odnose samo na oslobođene isporuke u cijelosti isključio prizna-vanje pretporeza.

blje oporezivanja 2015., odnosno prije samog uskla-đenja. Pretpostavka izračunanog postotka iz pri-mjera je da je porezni obveznik neke ulazne račune izravno pripisao oporezivim isporukama i priznao

Napominjemo da se, osim navedenih prometa u tablici, u brojnik TREBALO evidentirati izuzimanje dobara i usluga, a NIJE TREBALO uključiti povre-meno davanje darova u vrijednosti do 160,00 kn i uzoraka te isporuke nekretnina koje nisu predmet oporezivanja PDV-om (tzv. „stare“ nekretnine i ze-mljište).

U nazivnik SE TREBALA UKLJUČITI u kupna vri-jednost godišnjih isporuka – promet (bez PDV-a) te sve druge isporuke dobara i usluga iz čl. 39. i 40. Za-kona o PDV-u. U nazivnik se NISU SMJELI UKLJU-ČITI, uz promete navedene u tablici, i prihodi koji se ne smatraju prihodima od gospodarske djelatnosti (npr. od tečajnih razlika).

Postotak priznavanja pretporeza trebalo je izra-čunati na sljedeći način:

% PRIZNAVANJA PRETPOREZA =

1.335.500,00= 29,77 % = 30 %

(zaokruženo)4.485.500,00

Dio pretporeza koji je proračunski korisnik mogao privremeno odbiti u 2015. treba ispraviti s novim po-stotkom za priznavanje pretporeza na temelju pro-meta u 2015. te ga treba uskladiti u posljednjem raz-doblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za 12. mjesec 2015. U opisanom primjeru, PDV iz ulaznih računa koji se ne može priznati u visini 70 % (100 - 30) treba knjižiti na trošak (prema pri-rodnoj vrsti troška), odnosno u ovom slučaju knjižit će se razlika između priznatog pretporeza u tijeku

Tablica 1: Izračun postotka za priznavanje pretporeza za proračunskog korisnika u posljednjem razdoblju opo-rezivanja kalendarske godine (prosinac 2015.) za potrebe usklađenja korištenog pretporeza

Tek. br. Opis prometa Svota u kn Raspored na brojnik i nazivnik ovisno o tome može li se

priznati pretporez i je li gospodarska djelatnost1. usluge liječenja i zdravstvene zaštite 1.950.000,00 oslobođeno PDV-a – ulazi samo u nazivnik2. doznačena sredstva iz proračuna (za pokriće

troškova, školarina i dr.) 1.200.000,00 oslobođeno PDV-a – ulazi samo u nazivnik

3. usluga najma prostora drugom poreznom obvezniku – komercijalno 70.000,00 oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

4. usluga najma prostora doktoru medicine u privatnoj praksi 34.000,00 oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

5. zdravstveni pregledi o sposobnosti (za motorna vozila, oružje) 143.000,00 oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

6. doplata za smještaj bolesnika (apartmani) 128.000,00 oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik7. isporuka hrane drugoj bolnici 113.000,00 oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik8. prihodi od obavljenih usluga unutar EU-a 282.200,00 prijenos porezne obveze prema čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u –

reverse charge – ulazi u brojnik i nazivnik9. prihodi od isporuka dobara obavljenih u

drugim državama članicama 565.300,00 oslobođeno prema čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u – ulazi u brojnik i nazivnik

10. prodaja dugotrajne imovine 490.000,00 ne ulazi u brojnik i nazivnik (isključeno iz formule)UKUPNO BROJNIK (3 + 4 + 5 + 6 + 7 + 8 + 9) 1.335.500,00

UKUPNO NAZIVNIK (1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6 + 7 + 8 + 9) 4.485.500,00

NE UZLAZI U IZRAČUN (8) 490.000,00

Napomena: U primjeru proračunskog korisnika zdravstvene ustanove doznačena sredstva iz proračuna (za pokriće troškova, školarina i dr.) nisu izravno povezana s cijenom isporuka dobara i usluga te se zato, prema čl. 62. st. 2. t. b) Zakona o PDV-u, evidentiraju samo u nazivnik.

2015. (npr. 21 %) i izračunanog na kraju 2015. (30 %). Napominjemo također da svota odbitka pretpo-reza koji se usklađuje u prosincu ne utječe na visi-nu troška nabave, odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poreznog ob-veznika, u skladu s čl. 138. st. 5. Pravilnika o PDV-u.

3.4. USKLAĐENJE POSTOTKA ZA PRIZNAVANJE PRETPOREZA U PROSINCU 2015.

Na kraju 2015., a prema ostvarenom prometu ti-jekom 2015. (kako je prikazano u prethodnoj tabli-ci), utvrđen je postotak u visini 30 %. Ako je u tijeku 2015. (na temelju PDV-K za 2014.) porezni obveznik koristio postotak priznavanja pretporeza u postotku od 21%, u posljednjem razdoblju oporezivanja ka-lendarske godine - obrazac PDV za 12. mjesec 2015. može još dodatno priznati svotu pretporeza (kao ra-zliku), što se može izračunati na sljedeći način:

RRiF - časopis je i dalje s najvećom nakladom u Hrvatskoj!Kako to?Jer sadrži najviše članaka za praktičnu uporabu, jer su Vam savjetnici svakodnevno na raspolaganju i jer njegujemo najviše standarde stručnosti.


Knjiženje: Usklađenje priznatog pretporeza u pro-sincu 2015. – smanjenje priznatog pretporeza



1. Potraživanja za pretporez kod obveznika poreza na dodanu vrijednostOstali nespomenuti rashodi poslovanjaZa smanjenje priznatog pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2015.

12421

32999

5.027,27

5.027,27

Na opisani način proračunski korisnici, obveznici PDV-a, trebaju provesti usklađenje pretporeza za sve ulazne račune po kojima je korištena podjela pret-poreza neovisno o tome je li riječ o rashodima koji su povezani ili nisu povezani s nabavom dugotrajne imovine.

Pretpostavka ovakvog izračuna usklađenja pri-znatog pretporeza je da su evidentirani svi računi koji se odnose na razdoblje poslovanja 2015., a za koje su stečeni uvjeti za priznavanje pretporeza.

3.5. KORIŠTENJE POSTOTKA PRIZNAVANJA PRETPOREZA U NOVOM RAZDOBLJU OPOREZIVANJA

Porezni obveznici koji imaju obvezu podjele pret-poreza, vezano za priznavanje pretporeza u prvom obračunskom razdoblju sljedeće godine (mjeseč-nom ili tromjesečnom - siječanj, veljača…), trebaju postupiti kako je određeno čl. 138. st. 8. i 9. Pravilni-ka o PDV-u, i to: Porezni obveznici čije je razdoblje oporeziva-

nja od prvog do zadnjeg dana u mjesecu može za prvo razdoblje oporezivanje tekuće godine primjenjivati postotak koji je privremeno pri-mjenjivao za proteklu godinu.

Porezni obveznici čije je razdoblje oporeziva-nja od prvog do zadnjeg dana u tromjesečju moraju za prvo razdoblje oporezivanja tekuće godine primijeniti novoutvrđeni postotak izra-čunan na temelju isporuka protekle godine.

Smatramo da porezni obveznici koji su stvarni postotak podjele pretporeza izračunali prije nave-denih rokova mogu novoutvrđeni postotak početi primjenjivati i prije. Tako, u našem primjeru, ako mjesečni obveznici predaju obrazac PDV za pro-sinac 2015. početkom siječnja 2016., smatramo da postotak za podjelu pretporeza koji su izračunali u posljednjem razdoblju oporezivanja trebaju početi primjenjivati za siječanj 2016. Ovo se posebno može primijeniti za tromjesečne obveznike PDV-a.

3.6. ISPRAVAK PRETPOREZAPrema čl. 64. Zakona o PDV-u i čl. 139., 140. i 141.

Pravilnika o PDV-u, ispravak pretporeza treba pro-vesti ako se u vezi s nekim gospodarskim dobrom u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizve-deno promijene uvjeti koji su u toj godini bili mje-rodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje

9 Primjer 1: Usklađenje postotka za priznavanje pretporeza za proračunskog korisnika u prosincu 2015. – povećanje priznatog pretporeza

Tek. br. O P I S % Svota

pretporeza 1. Postotak priznavanja pretporeza u

tijeku 2015. 21 % 55.300,00

2. Novi izračun postotka priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2015. 55.300,00 x 100 / 21 = 263.333,33 x 30 % (ili 55.300,00 x 30/21)

30 % 79.000,00

3. RAZLIKA PRETPOREZA ZA PRIZNATI (2 - 1) 23.700,00

Napomena: U primjerima se daje usklađenje pret-poreza po stopi PDV-a od 25 %, no jednak postupak treba primijeniti i za ostale stope PDV-a, ovisno o tome koje su stope PDV-a korištene.

Knjiženje: Usklađenje priznatog pretporeza u prosin-cu 2015. – povećanje priznatog pretporeza za 2015.


Duguje Potražuje1. Potraživanja za pretporez kod

obveznika poreza na dodanu vrijednost

Ostali prihodiZa povećanje priznatog pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2015.

1242168311

23.700,0023.700,00

9 Primjer 2: Usklađenje postotka za priznavanje pretporeza u prosincu 2015. za proračunskog kori-snika - smanjenje priznatog pretporezaU posljednjem razdoblju oporezivanja kalendar-

ske godine – prosinac, a prema ostvarenom prometu tijekom 2015. (kako je prikazano u prethodnoj tabli-ci), utvrđen je postotak u visini 30 %. Ako je u tijeku 2015. (na temelju PDV-K za 2014.) porezni obveznik koristio postotak priznavanja pretporeza u postot-ku od 33 %, u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2015. treba smanjiti svotu priznatog pretporeza (kao ra-zliku), što se može izračunati na sljedeći način:



tijeku 2015. 33 % 55.300,00

2. Novi izračun postotka priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2015.

55.300,00 x 100 / 33 = 167.575,76 x 30 % (ili 55.300,00 x 30 / 33)

30 % 50.272,73

3. RAZLIKA PRETPOREZA ZA SMANJENJE (1 - 2) 5.027,27

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Pro-mjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je do-vela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada je riječ o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdo-blje od 10 godina.

Dakle, ispravak pretporeza je promjena pret-hodno priznatog pretporeza različita od one koja je povezana s usklađenjem priznavanja pretporeza ti-jekom godine na temelju izračuna postotka prizna-vanja pretporeza.

Godišnja svota ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 svote PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra, a provodi se na temelju inter-nog obračuna.

Treba voditi brigu o tome da se ispravak treba provesti i ako se dobro prodaje, a pretporez je dje-lomično korišten. Ako porezni obveznik, u skladu s čl. 65. Zakona o PDV-u, unutar razdoblja za ispravak pretporeza isporučuje gospodarsko dobro, smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gospodar-sku djelatnost poreznog obveznika do isteka razdo-blja za ispravak pretporeza. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra oporezivana. Gospodarska dje-latnost smatrat će se u cijelosti oslobođenom PDV-a ako je isporuka gospodarskog dobra oslobođena. U opisanom slučaju ispravak odbitka pretporeza provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispraka.

Ispravak pretporeza NE provodi se ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po svakom dobru dugo-trajne imovine, gospodarskom dobru, ne prema-šuje svotu od 1.000,00 kn. Pritom se gospodarskim dobrima prema čl. 64. st. 3. Zakona o PDV-u smatra-ju dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poreznog obveznika.

Međutim, ispravak korištenog pretporeza zbog promjene postotka utvrđenog za odbitak pretpo-reza ne provodi se ako ukupna razlika pretporeza po pojedinom dobru je manja od 1.000,00 kn (čl. 142. Pravilnika o PDV-u). Misli se na izračunanu razliku po svakom dobru koju tek tada treba ispra-viti za 1/5 ili 1/10 utvrđene svote.Međutim, ispra-vak korištenog pretporeza zbog promjene postotka utvrđenog za odbitak pretporeza ne provodi se ako ukupna razlika pretporeza po pojedinom do-bru je manja od 1.000,00 kn (čl. 142. Pravilnika o PDV-u). Misli se na izračunanu razliku po svakom dobru koju tek tada treba ispraviti za 1/5 ili 1/10 utvrđene svote.

Prema navedenome, ispravke pretporeza kod gos-podarskih dobara u obrascu PDV za posljednje raz-doblje oporezivanja kalendarske godine (u našem primjeru za prosinac 2015.), treba provesti u sljede-ćim slučajevima:

1. izlazak iz sustava PDV-a zbog promjene „cen-zusa” – visine ostvarenog prometa (ispod 230.000,00 kn) – poduzetnička se djelatnost i dalje obavlja

2. prenamjena korištenja dugotrajne imovine (obavljanje oporezive djelatnosti u 2014., a potom oslobođene u 2015. – iz čl. 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u)

3. promjena postotka utvrđenog za odbitak pretporeza – odnosi se na porezne obveznike koji obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslobođene PDV-a (za dugotrajnu imovinu nabavljenu u razdoblju od 2010. do 2014., a za nekretnine nabavljene u razdoblju od 2005. do 2014.);

4. kod isporuke gospodarskih dobara ako je pret-porez djelomično korišten pri nabavi.

Ističemo da se izuzimanje dobara – dugotrajne imovine za privatne potrebe ne smatra prenamje-nom dobara, nego prometom, prema čl. 4. st. 1. t. 1. i čl. 7. Zakona o PDV-u, koji podliježe oporezivanju. Osnovica za obračun PDV-a je tržišna cijena – vrijed-nost takva izuzetog dobra u trenutku izuzimanja.

3.6.1. Ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a ili prelaska u cijelosti na promete oslobođene PDV-a

Uz zadovoljenje kriterija za izlazak iz sustava PDV-a (isporuke 230.000,00 kn u prethodnoj godini i da u sustav PDV-a nije ušao dobrovoljno), porezni obveznik treba nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a, do 15. siječnja tekuće godine. To znači da za izlazak iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2016. zahtjev treba predati najkasnije do 15. siječnja 2016.

Pisani zahtjev može imati sljedeći sadržaj:

Zdravstvena ustanova Zdravlje10 000 Zagreb, Korčulanska 5OIB 12345612345

MINISTARSTVO FINANCIJA- POREZNA UPRAVA- PODRUČNI URED ZAGREBNadležna ispostava Porezne uprave: Medvešćak

Predmet: Zahtjev za izlazak iz sustava PDV-aZbog smanjenja ostvarenog prometa oporezivih isporuka u 2015. koje su manje od 230.000,00 kn (bez PDV-a) molim da mi se u skladu s čl. 90. st. 1. Zakona o PDV-u odobri izlazak iz sustava PDV-a te da me se briše iz registra obveznika PDV-a.Zagreb, 14. siječnja 2016.

Podnositelj zahtjevaUstanova Zdravlje

_______________________potpis i pečat

Pri izlasku iz sustava PDV-a na kraju 2015., pri čemu porezni obveznik nastavlja obavljati registri-ranu djelatnost (ali bez obračuna PDV-a), treba po-stupiti na sljedeći način:

1. provesti ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu za koju je korišten pretporez

2. provesti ispravak pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine

3. provesti ispravak pretporeza za zalihe.Ustanova Zdravlje izlazi iz sustava PDV-a u 2016.,

a u dugotrajnoj imovini ima evidentiranu opremu za koju je korišteno pravo na pretporez.


9 Primjer 3: Ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a u 2016.Porezni je obveznik nabavio nekretninu u kolovo-

zu 2010. i priznao pretporez (po stopi od 23%) u svoti od 185.500,00 kn. Izlazi iz sustava PDV-a 1. siječnja 2016. te treba izračunati svotu za ispravak pretpo-reza. Izračunanu svotu ispravljenog pretporeza tre-ba iskazati u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporezivanja, prosinac 2015. (prema čl. 173. st. 7. Pravilnika o PDV-a), na poziciji III. - 15. s predzna-kom minus (–). Razdoblje za ispravak pretporeza za nekretninu iznosi 10 godina. Kako je razdoblje opo-rezivanja kalendarska godina, početno razdoblje za ispravak pretporeza je 2010., a razdoblje u kojem je došlo do promjene uvjeta za oporezivanje je 2016. To znači da je porezni obveznik u sedmoj godini kori-štenja gospodarskog dobra izašao iz sustava PDV-a. Stoga je porezni obveznik, za preostalo razdoblje za ispravak pretporeza u koje se uključuje i godina u kojoj je došlo do promjene (dakle 2016., 2017., 2018. i 2019.) obvezan izvršiti ispravak pretporeza.

Svota pretporeza koju treba ispraviti izračunava se na sljedeći način:

185.000,00 / 10 x 4 = 74.000,00 kn.Ispravak pretporeza smatra se rashodom pore-

znog obveznika i ne utječe na visinu troška nabave dugotrajne imovine u skladu s čl. 138. st. 5. Pravil-nika o PDV-u, a knjiženje poslovnog događaja treba provesti kako slijedi:

Knjiženje: Ispravak pretporeza zbog izlaska iz susta-va PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja ka-lendarske godine (prosinac 2015.)


Duguje Potražuje1. Potraživanja za pretporez kod

obveznika poreza na dodanu vrijednostOstali nespomenuti rashodi poslovanjaZa provedeni ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a

12421

32999

74.000,00

74.000,00

Međutim, ako bi proračunski porezni obveznik od 1. siječnja 2016. nastavio u okviru svoje registrirane djelatnosti obavljati samo oslobođene isporuke, tre-ba provesti ispravak pretporeza, ali na kraju 2016., i to u visini 1/10 ili 1/5 pretporeza kojim se koristio pri nabavi sve dugotrajne imovine. Nasuprot tome, ako će nastaviti obavljati oslobođene i oporezive ispo-ruke, ispravak pretporeza treba također iskazati na poziciji III. - 15. na kraju 2016. s predznakom minus (–), ali u visini 1/10 ili 1/5 korištenog pretporeza, i to za dugotrajnu imovinu kojom će se koristiti samo za oslobođene isporuke u 2016.

3.6.2. Ispravak pretporeza zbog promjene postotka za priznavanje pretporeza

Obveza ispravka pretporeza zbog promjene po-stotka za priznavanje pretporeza proizlazi iz čl. 140. st. 7. Pravilnika o PDV-u gdje je navedeno: Promje-nom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza sma-tra se i promjena postotka iz čl. 62. st. 4. Pravilnika utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska do-bra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka.

Navedenim postupkom treba ispraviti dio pret-poreza u obrascu PDV za posljednje razdoblje opo-rezivanja kalendarske godine (prosinac 2015.) za du-gotrajnu imovinu za koju od početka uporabe kada je dobro nabavljeno ili proizvedeno, ili kada je od-bijen pretporez do kraja godine za koju se izrađuje obrazac PDV, nije prošlo 5 ili 10 godina. Ispravak se za dugotrajnu imovinu provodi za 1/5 ili 1/10 (ako je riječ o nekretnini) koja je nastala zbog promjene postotka utvrđenog za odbitak pretporeza.

Za te potrebe, odnosno za ispravak pretporeza u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporeziva-nja kalendarske godine, porezni obveznici trebaju popisati svu nabavljanu dugotrajnu imovinu te korišteni pretporez, i to za „nove“ nekretnine koje su nabavljene u razdoblju 2005. – 2014., a za ostalu dugotrajnu imovinu u razdoblju 2010. – 2014. Tada pojedinačno za svako gospodarsko dobro treba izračunati koliko iznosi svota pretporeza za ispra-vak. Ako je pojedinačna svota manja od 1.000,00 kn po dobru dugotrajne imovine (misli se na cijelu svotu ispravka, a ne samo jednu petinu/desetinu), za tu imovinu ne treba provesti ispravak pret-poreza, u skladu s čl. 142. Pravilnika o PDV-u.u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, porezni obveznici trebaju popisati svu nabavljanu dugotrajnu imovinu te korišteni pretporez, i to za „nove“ nekretnine koje su nabavljene u razdoblju 2005. – 2014., a za osta-lu dugotrajnu imovinu u razdoblju 2010. – 2014. Tada pojedinačno za svako gospodarsko dobro treba izračunati koliko iznosi svota pretporeza za ispravak. Ako je pojedinačna svota manja od 1.000,00 kn po dobru dugotrajne imovine (misli se na cijelu svotu ispravka, a ne samo jednu petinu/desetinu), za tu imovinu ne treba provesti ispra-vak pretporeza, u skladu s čl. 142. Pravilnika o PDV-u.

U nastavku se daje primjer izračuna i knjiženja ispravka pretporeza za nabavljenu dugotrajnu imo-vinu – nekretnina za proračunskog korisnika koji je utvrđen zbog promjene postotka priznavanja pret-poreza u 2014. u odnosu na 2015. kada je došlo do promjene postotka priznavanja pretporeza.

9 Primjer 4: Obračun „ispravka“ pretporeza kod proračunskog korisnikaProračunski korisnik ustanova Zdravlje nabavio

je nekretninu u ožujku 2014. i priznao pretporez pri nabavi u postotku od 10 %, i to u svoti od 185.000,00 kn. U obrascu PDV-K za 2014. proveo je usklađenje na postotak od 15 %, što je ukupno 255.000,00 kn pretporeza. Na temelju ostvarenog prometa u 2015. utvrđuje se novi postotak priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2015. koji je 12 %. Taj posto-tak (i svota pretporeza) uspoređuje se s postotkom priznavanja pretporeza u PDV-K za 2014. Porezni ob-veznik treba izračunati svotu za ispravak pretporeza kao 1/10 razlike pretporeza koji je priznat u 2015. u odnosu na pretporez koji je u obrascu PDV za pro-sinac 2015. utvrđen u visini od 12 %. Izračun se po-kazuje u nastavku, a izračunanu svotu ispravljenog pretporeza treba iskazati u obrascu PDV za prosinac 2015. na poziciji III. - 15. s predznakom minus (–).




PDV-K za 2014. 15 % 255.000,00

2. Novi izračun postotak priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2015. 255.000,00 x 100 / 15 = 1,700.000 x 12 % (ili 255.000,00 x 12 / 15)

12 % 204.000,00

3. RAZLIKA PRETPOREZA – ZA SMANJENJE (1 - 2) 51.000,00

4. 1/10 RAZLIKE PRETPOREZA ZA ISPRAVAK 5.100,00

Iz izračuna je vidljivo da je ukupna razlika za ispravak veća od 1.000,00 kn, odnosno u našem je primjeru 51.000,00 kn. U obrascu PDV za prosinac 2015. treba ispraviti samo 1/10 koja je 5.100,00 kn.

Knjiženje: Ispravak pretporeza zbog promjene po-stotka u prosincu 2015. – smanjenje priznatog pret-poreza



1. Potraživanja za pretporez kod obveznika poreza na dodanu vrijednostOstali nespomenuti rashodi poslovanjaZa provedeni ispravak priznatog pretporeza zbog promjene postotka priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2015.

12421

32999

5.100,00

5.100,00

Napominjemo da se obveza ispravka pretporeza zbog promjene postotka u obrascu PDV za prosinac 2015. ne odnosi na nabavljenu dugotrajnu imovinu u 2015. Ispravak pretporeza zbog promjene postot-ka priznavanja pretporeza za tu dugotrajnu imovi-nu treba provesti u zadnjem obračunskom razdo-blju za 2016. u dijelu koji se odnosi na razliku stope priznavanja pretporeza iskazanu u PDV obrascu za prosinac 2015. i novu stopu koja će se tek utvrditi na temelju ostvarenog prometa za 2016. Za imovinu na-bavljenu u 2015. treba na kraju 2015. provesti samo usklađenje korištenog postotka za priznavanje pret-poreza u tijeku godine i onog koji će se izračunati prema prometu 2015.

4. ZAKLJUČIVANJE POREZNIH I RAČUNOVODSTVENIH KNJIGA I EVIDENCIJA

Iako su djelatnost i poslovanje proračunskih ko-risnika specifični u odnosu na porezne obveznike trgovačka društva, s motrišta PDV-a nema znatne razlike. To znači da proračunski korisnici – obve-znici PDV-a trebaju za usluge i isporuke dobara koje su oporezive PDV-om primjenjivati sva pravila koja propisuje Zakon i Pravilnik o PDV-u.

Za izradu obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, kao pripremu za sastavljanje obrasca, porezni obveznici trebaju uskladiti i zaključiti sljedeće porezne i knjigovod-stvene evidencije: knjigu I-RA za redovite isporuke te za primljene

predujmove knjigu U-RA za redovite nabave te za dane pre-

dujmove

evidenciju o prodanim dobrima (obrazac PDV-MI) i evidenciju o nabavljenim dobrima u po-sebnom postupku oporezivanja marže (obra-zac PDV-MU)

internu evidenciju (na temelju računovodstve-nih podataka) o nezaračunanim isporukama

PDV-F evidenciju o naknadnim oslobođenjima, povratima PDV-a strancima u okviru osobnog putničkog prometa

evidenciju o plaćenom PDV-u pri uvozu dobara evidenciju za stjecanje dobara iz EU evidenciju za stjecanje usluga iz EU evidenciju za stjecanje dobara i usluga od pore-

znih obveznika bez sjedišta u RH evidenciju za tuzemni prijenos porezne obveze.Napomena: Porezni obveznici koji su možda u ti-

jeku godine imali povrat PDV-a strancima u putnič-kom prometu trebaju, uz obrazac PDV koji se preda-je za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, u skladu s odredbom čl. 115. Pravilnika o PDV-u, priložiti evidenciju računa o dobrima proda-nim strancima, odnosno obrazac PDV-F.

Obveza zaključivanja (zbrajanja) poreznih evi-dencija, knjige I-RA i U-RA proizlazi iz čl. 166. st. 1. Pravilnika o PDV-u. Knjige izdanih i primljenih ra-čuna zaključuju se za svaku kalendarsku godinu i pri prestanku poslovanja. Zaključivanje je zapravo upisivanje kumulativnih zbrojeva osnovica i iska-zanog PDV-a kao obveze ili pretporeza.

Tijekom godine, za svako razdoblje oporezivanja, evidentirane svote u knjigama I-RA i U-RA koriste se za popunjavanje prijave PDV-a.

Odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u nije pro-pisana obveza zbrajanja posebnih evidencija koje porezni obveznici trebaju voditi prema čl. 163. st. 4. Pravilnika o PDV-u (za stjecanje dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i treće zemlje te evidenciju o plaćenom PDV-u pri uvozu dobara).

Prema čl. 166. st. 4. Pravilnika o PDV-u, obveza zaključivanja knjiga odnosi se i na preprodavatelje koji primjenjuju poseban postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolek-cionarske i antikne predmete koji vode evidenciju o prodanim dobrima (obrazac PDV-MI) i eviden-ciju o nabavljenim dobrima u posebnom postup-ku oporezivanja marže (obrazac PDV-MU). Ovi porezni obveznici izravno iz navedenih evi-dencija unose podatke u obrazac PDV, odnosno obrazac PDV-K na poziciju II. 3. obvezu za PDV, a za pretporez na poziciju III. 3.zaključivanja knjiga odnosi se i na preprodavatelje koji primje-njuju poseban postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i antikne predmete koji vode evidenciju o pro-danim dobrima (obrazac PDV-MI) i evidenciju o nabavljenim dobrima u posebnom postupku opo-rezivanja marže (obrazac PDV-MU). Ovi porezni obveznici izravno iz navedenih evidencija unose podatke u obrazac PDV, odnosno obrazac PDV-K na poziciju II. 3. obvezu za PDV, a za pretporez na poziciju III. 3.


Nakon predaje obrasca PDV za posljednje razdo-blje oporezivanja kalendarske godine te zaključenja poslovnih knjiga i poreznih evidencija, od 1. siječnja porezni obveznici trebaju otvoriti nove porezne evi-dencije, knjige U-RA i I-RA, za račune koji se odnose na porezno razdoblje sljedeće godine. To znači, pri-mjerice, da zaključivanjem knjiga za 2015. porezni obveznici trebaju ustrojiti i otvoriti nove knjige koje se odnose na 2016.

Kako ne postoji konzistentnost porezne evidenci-je (knjiga I-RA i U-RA) s pojedinim pozicijama prija-ve na obrascu PDV, nego se podatci moraju uzimati i iz drugih obračuna i pomoćnih evidencija odnosno vjerodostojnih knjigovodstvenih i poslovnih ispra-va, proizlazi da je za ispunjavanje porezne prijave, kako mjesečne tako i godišnje, najtočnija knjigovod-stvena evidencija.

To znači da treba obvezno koristiti i podatke iz knjigovodstvenih evidencija, a prema računskom planu proračunskih korisnika u skladu s Pravilni-kom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14. i 115/15.) to su podatci iskazani na analitičkim računima podskupina ra-čuna 124 i 239.

Napomena: Sadržaj obrasca PDV (koji je isti za sve porezne obveznike) daje se u rubrici POREZI u ovom broju časopisa RRiF - Posebnosti sastavljanja obrasca PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine za dobitaše i dohodaše.

Shematski prikaz saldiranja pretporeza i obveze PDV-a za porezno razdoblje ova skupina obveznika PDV-a može prikazati na sljedeći način:

Knjiženje: Pretporez je veći od obveze

Opis knjiženja:

(1) Prijenos ukupne porezne obveze za sve isporuke tijekom poreznog razdoblja (knjiženje u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine)

(2) Prijenos razlike – više priznatog pretporeza u odnosu na ukupnu poreznu obvezu u poreznom razdoblju

(X – Y ) Označava više priznati pretporez nego li je bila ukupna porezna obveza u razdoblju oporezivanja

12420 – Pretporezxxxxx

23920 – Obveze za PDVx y y

yy(x – y)

12429 – Potraživanja za razliku većeg pretporeza od obveze po obračunu u posljednjem raz-doblju oporezivanja

(x – y)

Knjiženje: Obveza je veća od pretporeza

12421 – Pretporezxxxx

23921 – Obveze za PDVx y y

yyyy

23922 – Obveze za PDV u posljednjem razdoblju oporezivanja

(y – x)

(y – x)

Opis knjiženja: (1) Prijenos manje svote pretporeza po svim ulaznim ra-

čunima tijekom razdoblja oporezivanja (2) Prijenos više obračunane porezne obveze u odnosu na

pretporez tijekom razdoblja oporezivanja (Y – X) Označava više obračunanu poreznu obvezu u odnosu

na pretporez u razdoblju oporezivanja

Kako je iz primjera vidljivo, osnovni knjigovod-stveni računi mogu se prema potrebi raščlaniti na subanalitičke knjigovodstvene račune ovisno o po-trebama proračunske osobe.

5. ZAKLJUČAKObveza izrade obrasca PDV za posljednje razdo-

blje oporezivanja kalendarske godine i za ovu sku-pinu poreznih obveznika ne podrazumijeva samo sastavljanje izvješća nego i kontrolu ispravno obračunanog PDV-a na promete dobara i usluga u razdoblju oporezivanja za koju se sastavlja obrazac PDV. Osim temeljnih odredaba Zakona i Pravilni-ka o PDV-u koje trebaju primjenjivati svi obveznici PDV-a, a to je obveza izdavanja računa sa svim pro-pisanim elementima, primjena temeljnih pravila za priznavanje pretporeza, prijava obveze PDV-a u mjesečnim ili tromjesečnim obračunskim razdo-bljima i dr., proračunski porezni obveznici, obve-znici PDV-a, trebaju voditi brigu i o posebnostima koje proizlaze upravo iz načina obavljanja djelat-nosti, odnosno prepoznavanja koji su prometi opo-rezivi, a koji oslobođeni PDV-a.

Upravo iz tog razloga proračunski porezni obve-znici trebaju dijeliti pretporez ako obavljaju opo-rezive i oslobođene promete u tijeku godine, što znači da imaju i obvezu usklađivanja pretporeza te ispravka pretporeza za nabavljenu dugotrajnu ne-financijsku imovinu u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – pro-sinac 2015.

Pretplatite se na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2016.

Porezi pogađaju sve !! Znate li kako napraviti prigovor, žalbu,

tužbu i gdje je sve to na jednom mjestu ?

Najkompletniji priručnik u Hrvatskoj


Vesna LENDIĆ KASALO, dipl. iur.* UDK 336.2

Osnovni standardi financiranja programa i projekta udruga sredstvima iz javnih izvora

U nizu članaka koji je započet u pretprošlom broju časopisa RRiF, počeo se razmatrati okvir u kojem

se moraju ponašati davatelji i primatelji javnih sredstva pri financiranju programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

U ovom se članku pojašnjavaju osnovni standardi koje davatelji financijskih sredstava moraju poštovati kada dodjeljuju sredstva programima i projektima udruga.

1. UVOD1Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima fi-

nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Nar. nov., br. 26/15., u daljnjem tekstu: Uredba) propisuje osnovne standarde koje primjenjuje davatelj finan-cijskih sredstava pri financiranju programa i proje-kata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a koji se odnose na standarde planiranja i provedbe financiranja, odnosno praćenja i vrednovanja fi-nanciranja.

2. OSNOVNI STANDARDI PLANIRANJA FINANCIRANJA

1. prioritetna područja za financiranje progra-ma i projekata utvrđuju se za proračunsku godinu na temelju procjene potreba u određe-nom području i mjera za ostvarivanje ciljeva iz strateških dokumenata za čiju provedbu je odgovoran davatelj financijskih sredstava

Naime, svaka dodjela financijskih sredstava tre-ba biti utemeljena na procjeni postojećeg stanja u pojedinom području društvenog djelovanja te osmišljena tako da odgovara na razvojne potrebe područja ili zajednice kojoj su sredstva usmjerena. Na temelju provedene procjene potreba, a na osno-vi ciljeva i prioriteta definiranih u razvojnim stra-tegijama i nacionalnim programima te drugima odgovarajućim strateškim dokumentima na naci-onalnoj (npr. Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, Nacionalna strategija razvoja zdravstva, Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i sl.) odnosno lokalnoj razini (Razvojna strategija Grada Zagreba, Istarska kulturna strategija, Strategija razvoja grada Zadra i sl.), davatelj financijskih sredstava određuje

1 Zamjenica ravnatelja Ureda za udruge, Vlada Republike Hrvatske

prioritete za dodjelu financijskih sredstava progra-mima i/ili projektima udruga i za to planira sredstva u proračunu odnosno financijskom planu za nared-nu kalendarsku godinu. Procjenom potreba utvr-đuju se potrebe lokalne ili šire zajednice i sustavno se pristupa problemu koji se želi riješiti tako da se usmjerava na krajnje rezultate koji se žele postići – određuju se prioriteti i kriteriji za rješenje problema kako bi se u skladu s njima mogle donijeti odluke o aktivnostima (programima, uslugama, organiza-cijskim strukturama), odnosno o načinima na koji će se usmjeriti financijska sredstva, ljudski resursi, prostorni i drugi resursi za rješavanje problema u društvu.

2. financiranje se provodi putem javnog natječa-ja ili javnog poziva za financiranje programa i projekata udruga

Nakon utvrđivanja prioriteta, davatelj financij-skih sredstava odlučuje se za model javnog natje-čaja ili javnog poziva za financiranje programa i projekata udruga. Provedbom javnog natječaja ili javnog poziva osigurava se transparentnost dodje-le financijskih sredstava i omogućava dobivanje što većeg broja kvalitetnih prijava odnosno odabir naj-kvalitetnijih programa i projekata koji su od interesa za opće dobro. Uredba u sadržajnom smislu ne pravi nikakvu razliku između javnog natječaja i javnog poziva te je prepušteno svakom davatelju financij-skih sredstava da odabere naziv koji mu više odgo-vara u skladu sa sadržajem financiranja, odnosno do sada uobičajenoj praksi financiranja.

Uredbom je propisano da se javni natječaj i javni poziv provodi uvijek kada se udrugama odobravaju financijska sredstva (ili osiguravaju prava, pokret-nine i nekretnine) iz javnih izvora, i to kako za pro-vedbu programa i projekata kojima se ispunjavaju ciljevi i prioriteti definirani strateškim i planskim dokumentima, za provedbu nacionalnih, regional-nih i lokalnih programa javnih potreba utvrđenih posebnim zakonom tako i za podrške institucio-nalnom, organizacijskom i programskom razvoju udruga (financiranje plaća zaposlenika udruge za provedbu njezinih temeljnih aktivnosti, jačanje kapaciteta udruge za pružanje nekih usluga ili za upravljanje radom udruge – primjerice uvođenje standarda kvalitete ili strateško planiranje) te za programe ili projekte zapošljavanja u udrugama.

Javni natječaj ili javni poziv raspisuje se i za pru-žanje socijalne usluge na temelju posebnog propisa

JAVNA NABAVA


te rad udruga pružatelja socijalnih usluga putem socijalnog ugovaranja (tzv. sustav glavarina kada udruga na temelju strateških planova davatelja fi-nancijskih sredstava obavlja socijalne usluge s jasno definiranim uvjetima i kriterijima za pružanje uslu-ga, za što su joj namijenjena sredstva prema broju korisnika obuhvaćenih određenom uslugom).

Javni poziv raspisuje se i za sufinanciranje obve-znog doprinosa korisnika financiranja za provedbu programa i projekata ugovorenih iz fondova Europ-ske unije i inozemnih javnih izvora (kada je udruga prijavitelj odnosno potpisnik ugovora za javni po-ziv financiran iz fondova Europske unije, a za čiju je provedbu potrebno sufinanciranje (u tom slučaju prijavitelji mogu biti korisnici koji su sklopili ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava / ugovor o dodje-li financijskih sredstava te počeli provoditi projekt, što je uvjet za dobivanje sredstava).

Javni natječaj ili javni poziv obvezan je i za do-djelu nefinancijske podrške u pravima, pokretni-nama i nekretninama namijenjenim udrugama koje provode programe i projekte (primjerice, kod dodje-le prostora ili nekretnina u vlasništvu Republike Hr-vatske ili jedinice lokalne samouprave, udrugama pod posebnim, netržišnim uvjetima) te za druge oblike i namjene dodjele financijskih sredstava iz javnih izvora koji nisu propisani Uredbom, a dava-telj financijskih sredstava procijeni da je potrebno raspisati javni natječaj ili javni poziv.

Iznimno, financijska sredstva, bez objavljiva-nja javnog natječaja, dodjeljuju se izravno samo u opravdanim i iznimnim slučajevima kada nepred-viđeni događaji obvezuju davatelja financijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće provesti stan-dardni natječajni postupak i kada se problem može riješiti samo izravnom dodjelom financijskih sred-stava (primjerice, u slučaju nepredviđene prirodne katastrofe kada se sredstva dodjeljuju udrugama koje će moći brzo djelovati i njihovo je djelovanje poznato davatelju financijskih sredstava). Bez na-tječaja financijska sredstva dodjeljuju se udruzi ili skupini udruga koje imaju isključivu nadležnost u području djelovanja i/ili zemljopisnog područja za koje se financijska sredstva dodjeljuju ili je udruga jedina organizacija operativno sposobna raditi na području djelovanja i/ili zemljopisnom području na kojem se provode financirane aktivnosti (kao u slučaju Hrvatske gorske službe spašavanja, u skladu sa Zakonu o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja) ili kada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi koja je na temelju propisa izrijekom navedena kao pro-voditelj određene aktivnosti (primjerice Zakonom o Crvenom križu ili Zakonom o vatrogastvu).

Praćenje financiranja udruga pokazuje da su brojne udruge iz javnih izvora financirane s malim svotama sredstava (od 500 do 5.000 kuna). U skladu s Uredbom takve će se svote moći i dalje dodjeljivati bez objavljivanja javnog natječaja ili javnog poziva – kada se prema mišljenju nadležnog povjerenstva jednokratno dodjeljuju financijska sredstva do 5.000 kuna za aktivnosti koje se iz opravdanih ra-zloga nisu mogle planirati u godišnjem planu udru-ge, a ukupna svota tako dodijeljenih sredstava izno-si najviše 5 % svih sredstava planiranih u proračunu za financiranje svih programa i projekata udruga

(primjerice, u slučaju prikupljanja sredstava za kon-kretnu humanitarnu aktivnost).

Čak i kada se financijska sredstva dodjeljuju bez objavljivanja javnog natječaja ili javnog po-ziva, davatelj financijskih sredstava obvezan je poštovati osnovne standarde financiranja vezane uz planiranje financijskih sredstava, ugovaranje, praćenje financiranja, javno objavljivanje i izvje-štavanje. Tako je davatelj financijskih sredstava obvezan s udrugom kao korisnikom financijskih sredstava sklopiti ugovor o dodjeli sredstava. Jednako tako, davatelj financijskih sredstava ob-vezan je pisanim putem javno obrazložiti svoju odluku o neraspisivanju javnog poziva odnosno javnog natječaja, čime se osigurava transparen-tnost trošenja financijskih sredstava odnosno omogućuje praćenje kvalitete provedbe aktivno-sti i namjensko trošenje sredstava.

3. godišnji plan raspisivanja javnih natječaja objavljuje se na mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava te se evidentira u obje-dinjenom godišnjem planu javnih natječaja dostupnom na mrežnim stranicama Ureda za udruge

Nakon što definira prioritete te osigura finan-cijska sredstva (u državnom proračunu, odnosno proračunu županije, grada ili općine odnosno fi-nancijskom planu), organizacijske i ljudske resur-se, davatelj financijskih sredstava utvrđuje godišnji plan raspisivanja javnih natječaja koji objavljuje na svojim mrežnim stranicama, a davatelji financijskih sredstava iz državnog proračuna i u objedinjenom godišnjem planu javnih natječaja dostupnom na mrežnim stranicama Ureda za udruge Vlade Repu-blike Hrvatske. Godišnjim planom definira se naziv i područje/a natječaja, osnovni okvir za dodjelu fi-nancijskih sredstava (broj projekata koji će se fi-nancirati, najviša i najniža svota), panirano trajanje projekata, okvirni datum raspisivanja i završetka natječaja te okvirni datum za ugovaranje odobrenog projekta.

4. javni natječaj propisuje uvjete za prijavu, mjerila za ocjenjivanje prijava, postupak odo-bravanja financijskih sredstava i postupak za podnošenje prigovora

Tekst javnog natječaja treba sadržavati osnovne podatke o području koje će se financirati, prihvatlji-vim prijaviteljima, financijskim sredstvima koja se mogu dodijeliti na temelju javnog natječaja, roko-vima i načinu prijave te mjestu na kojem su dostu-pne upute za prijavitelje, obrasci za prijavu i ostala natječajna dokumentacija. Natječaj se objavljuje na mrežnoj stranici davatelja financijskih sredsta-va i Ureda za udruge, a može se objaviti i u javnim glasilima, publikacijama i na drugi pogodan način. Preporučuje se cjelovit tekst javnog natječaja obja-viti na internetskoj stranici davatelja financijskih sredstava, a vijest o objavljenom natječaju u obliku kratke vijesti može se objaviti u javnim glasilima kojom se zainteresirane obavještava da je objavljen određeni javni natječaj s osnovnim informacijama te se daje poveznica na mrežnu stranicu davatelja


financijskih sredstava na kojoj je objavljen potpuni tekst natječaja.

5. javni natječaj otvoren je za prijavu programa ili projekta najmanje 30 dana od dana javnog objavljivanja

Natječaj za podnošenje prijava programa i/ili projekta ne smije biti otvoren kraće od 30 dana od dana objave natječaja. To je najkraći rok, što znači da natječaj može biti otvoren i dulje od 30 dana, pa i tijekom cijele godine (dok se ne potroše sva raspo-loživa sredstva). Pri određivanju roka za podnošenje prijava programa i/ili projekta davatelj financijskih sredstava vodit će računa o posebnostima aktivno-sti koje će se prijavljivati (primjerice, vežu li se uz trajanje školske godine, vrijeme raspisivanja, rok za podnošenje prijava te vrijeme potrebno za ocjenji-vanje prijavljenih programa ili projekata, trebat će pozorno planirati kako bi se provoditeljima aktiv-nosti omogućilo odgovarajuće usklađivanje sa škol-skom godinom).

6. uvjetima javnog natječaja planira se okvirni broj programa, odnosno projekata koji će se financirati te najniža i najviša svota koja se može odobriti za financiranje pojedinog pro-grama odnosno projekta

Imajući u vidu raspoloživu svotu financijskih sredstava planiranih u proračunu davatelja finan-cijskih sredstava namijenjenu za dodjelu putem jav-nog natječaja programima i/ili projektima, potreb-no je unaprijed, pri planiranju natječaja, predvidjeti financijski okvir dodjele financijskih sredstava udrugama po objavljenom natječaju. On obuhvaća ukupnu svotu raspoloživih sredstava, svote predvi-đene za pojedina programska područja (djelatnosti) ako se natječaj raspisuje za više programskih pod-ručja, najnižu i najvišu svotu pojedinačnih ugovo-ra o dodjeli financijskih sredstava i očekivani broj udruga s kojima će se ugovoriti provedba programa ili projekta u okviru pojedinog natječaja.

7. javnim natječajem unaprijed su utvrđeni po-stupci za sprječavanje sukoba interesa osoba uključenih u postupak dodjele financijskih sredstava

Postupak dodjele financijskih sredstava udruga-ma mora biti transparentan i nepristran. Nepristra-nost se osigurava sprječavanjem sukoba interesa, na način opisan Uredbom i pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj, a javnim natječajem treba unaprijed utvrditi i postupke za sprečavanje su-koba interesa osoba uključenih u postupak dodjele financijskih sredstava. Nepostojanje sukoba intere-sa znači da pojedinac koji sudjeluje u odlučivanju o ispunjavanju propisanih uvjeta natječaja ili ocjenji-vanju kvalitete projektnih prijava koji su se prijavi-li na natječaj nema osobno, kao ni članovi njegove obitelji (bračni ili izvanbračni drug, dijete ili rodi-telj, zaposlenik, član, član upravnog / izvršnog tije-la ili čelnik prijavitelja ni bilo kojeg drugog pravnog subjekta povezanog na bilo koji način s tim prijavi-teljem - partnerski odnos u provedbi projekta ili sl.), u odnosu na spomenutog prijavitelja bilo kakav ma-terijalni ili nematerijalni interes, a nauštrb javnog interesa.

3. OSNOVNI STANDARDI PROVEDBE FINANCIRANJA

1. javni natječaj provodi davatelj financijskih sredstava, u pravilu putem nadležne ustroj-stvene jedinice, odnosno povjerenstvo za pri-premu natječaja i natječajne dokumentacije te provedbu postupka dodjele financijskih sred-stava udrugama

Neki davatelji financijskih sredstava, osobito oni na razini tijela državne uprave, imaju posebne ustrojstvene jedinice za pripremu i provedbu na-tječaja. Premda je takvo rješenje organizacijski naj-kvalitetnije, ono zbog postojećih kapaciteta znatnog dijela davatelja financijskih sredstava, posebice na lokalnoj razini obično nije moguće. Zato je prije konkretnih aktivnosti planiranja natječaja potreb-no uz nadležnu ustrojstvenu jedinicu osnovati po-vjerenstvo za pripremu odnosno provedbu pojedi-nih faza natječaja ili javnog poziva. Hoće li davatelj financijskih sredstava osnovati jedno povjerenstvo koje će biti zaduženo za praćenje i usmjeravanje postupka natječaja od faze planiranja prioriteta sve do potpisivanja ugovora ili će se za svaku fazu na-tječajnog postupka osnovati posebne radne skupine operativnijeg karaktera, ovisit će o mogućnostima davatelja i strategiji razvoja kapaciteta tijela javne vlasti. Moguće je da davatelj ima stalno tijelo zadu-ženo za pripremu i praćenje natječajnog postupka. To svakako može pridonijeti održavanju standarda propisanog natječajnog postupka, ali i kontinuite-tu ciljeva i društvenih promjena koje se žele postići natječajem. Jedna od zadaća takvog tijela trebala bi biti i evaluacija krajnjih ciljeva natječaja kako bi se moglo jasno ocijeniti je li raspisani natječaj donio željene promjene i u kojoj mjeri te što treba podu-zeti kako bi sljedeći natječaj bio uspješniji. Takva tijela obično imaju više članova, koji dolaze iz razli-čitih relevantnih institucija te predstavljaju različite ciljne skupine i nisu sastavljena isključivo od stra-ne predstavnika javne vlasti. U takvim slučajevima, operativne poslove u provedbi natječaja – priprema natječajne dokumentacije, zaprimanje prijava, pro-vjera formalnih uvjeta i sl. – provode druga tijela (povjerenstva, radne skupine, evaluacijski odbori...). Odluku o tome kako će se organizirati postupak pri-preme i provedbe natječaja donosi čelnik davatelja financijskih sredstava.

2. dokumentaciju za provedbu javnog natječaja (natječajnu dokumentaciju) propisuje davatelj financijskih sredstava

Ovisno o vrsti i uvjetima javnog natječaja ili jav-nog poziva, davatelj financijskih sredstava u pro-vedbi natječaja izrađuje obrasce natječajne doku-mentacije, a prema raspoloživim mogućnostima pojedini davatelji, posebno na nacionalnoj razini, koriste se odgovarajućim informacijskim sustavom koji omogućuje podnošenje elektroničke prijave na natječaj, cjelokupnu provedbu i praćenje financira-nih programa i projekata.

Uredba propisuje da natječajnu dokumentaciju čine sljedeći obvezni dokumenti koje treba izradi-ti davatelj financijskih sredstava u provedbi natje-čaja: temeljni dokument za raspisivanje i provedbu


javnog natječaja, tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje, obrasci za prijavu programa ili projekta (obrazac opisa programa ili projekta i obrazac pro-računa programa ili projekta), obrazac za ocjenu kvalitete programa ili projekta, obrazac izjave o ne-postojanju dvostrukog financiranja, obrazac ugovo-ra o financiranju programa ili projekta, obrasci za izvještavanje (obrazac opisnog izvještaja provedbe programa ili projekta i obrazac financijskog izvje-štaja provedbe programa ili projekta). U svakom natječaju treba biti i popis priloga koje je potrebno priložiti uz prijavu. Prilozi mogu biti: dokaz o regi-straciji, dokaz o transparentnom financijskom po-slovanju, dokaz o plaćenim doprinosima, porezima i drugim davanjima prema državnom proračunu i proračunu JLPS-a i sl.

Ovisno o vrsti javnog natječaja, dodatnu natječaj-nu dokumentaciju za prijavu programa ili projekta može činiti i obrazac izjave o partnerstvu, obrazac životopisa voditelja programa ili projekta, obrazac sporazuma o partnerstvu u provedbi programa ili projekta, obrazac izjave o programima ili projekti-ma udruge financiranim iz javnih izvora te obrazac izjave izvoditelja aktivnosti navedenih u opisu pro-gramskih ili projektnih aktivnosti da su upoznati s programom ili projektom i svojim sudjelovanjem u provedbi.

Pri kreiranju natječajne dokumentacije davatelj financijskih sredstava uzima u obzir kriterij pro-porcionalnosti u odnosu na vrijednost natječaja i najviša svota financijskih sredstava koja se može dodijeliti pojedinom programu i/ili projektu. To, primjerice, znači da će za planiranu dodjelu nižih svota financijskih sredstava davatelj financijskih sredstava tražiti samo informacije koje smatra ključnima za kvalitetno ocjenjivanje pristiglih pri-java (opis ciljeva i aktivnosti) te da neće predvidjeti i tražiti opsežnu popratnu dokumentaciju odnosno priloge (ili će ih tražiti naknadno samo za prijave koje uđu u najuži krug za dodjelu financijskih sred-stava). U tom se slučaju može tražiti samo obrazac opisa programa ili projekta i obrazac proračuna programa ili projekta.

U uputama za prijavitelje bitno je napomenuti da svi propisani obrasci trebaju biti potpisani od stra-ne ovlaštene osobe podnositelja zahtjeva i ovjereni pečatom udruge i dostavljeni u izvorniku, u broju primjeraka propisanom uvjetima natječaja. Kada se prijavna dokumentacija podnosi elektroničkim putem, davatelju financijskih sredstava obvezno se dostavlja jedan tiskani potpisani i ovjereni primje-rak prijave.

3. prije isteka roka za prijavu, davatelj financij-skih sredstava potencijalnim prijaviteljima pruža potporu u vidu javne objave odgovora na pitanja i/ili pripremnih radionica za izradu projektnih prijava

Osim objavljivanja teksta natječaja odnosno vi-jesti o njegovoj objavi u javnim glasilima kojim se zainteresirane obavještava da je objavljen određeni javni natječaj s osnovnim informacijama, davatelji financijskih sredstava mogu pružiti dodatne oblike potpore potencijalnim prijaviteljima u obliku javne objave odgovora na pitanja svih potencijalnih pri-

javitelja te organiziranja pripremnih radionica za izradu projektnih prijava.

Kontaktna adresa (adresa elektroničke pošte) na koju se mogu slati pitanja mora biti jasno naznače-na u uputama za prijavitelje. Potencijalni prijavitelji trebali bi imati mogućnost postavljati pitanja u vezi s objavljenim natječajem na način naveden u Upu-tama za prijavitelje. Odgovori na pitanja objavljuju se najkasnije sedam kalendarskih dana prije roka za podnošenje projektnih prijava na internetskoj stranici davatelja financijskih sredstava na kojoj je objavljen natječaj, a odgovori bi trebali pojasniti odredbe natječajne dokumentacije.

Radionice za izradu projektnih prijava mogu-će je organizirati u obliku jednog ili više susreta na kojima mogu sudjelovati svi potencijalni prijavite-lji. Preporučljivo je datume i mjesto organiziranja pripremnih radionica najaviti najmanje 10 kalen-darskih dana prije održavanja (ako nisu poznati u vrijeme raspisivanja natječaja, podatak o tome gdje će biti objavljen raspored održavanja pripremnih radionica treba navesti u Uputama za prijavitelje). Radionice je potrebno održati najkasnije 21 kalen-darski dan prije roka za podnošenje projektnih pri-java kako bi prijavitelji imali dovoljno vremena za prilagodbu projektnih prijava. Sve prezentacije od-nosno dokumentacija korištena na pripremnim ra-dionicama objavljuju se na internetskoj stranici na kojoj je poziv službeno objavljen. Na radionici se ta-kođer mogu postavljati pitanja, a odgovori se mogu objaviti na mrežnoj stranici davatelja financijskih sredstava na kojoj je objavljen natječaj.

4. u skladu s uvjetima javnog natječaja, prijave s popratnom dokumentacijom dostavljaju se elektronički i/ili u jednom ili više primjeraka u papirnatom obliku u zatvorenoj omotnici na adresu davatelja financijskih sredstava i u roku propisanom uvjetima javnog natječaja

Upute o načinu dostave projektnih prijava mora-ju biti jednostavne i nedvosmislene kako se projek-tne prijave ne bi odbijale zbog formalnih nedostata-ka prilikom dostave prije početka uvida u kvalitetu sadržaja prijave.

5. nakon isteka roka za prijavu, povjerenstvo iz čl. 28. Uredbe otvara prijave projektnih, od-nosno programskih prijedloga pristiglih na natječaj i utvrđuje ispunjavaju li propisane uv-jete javnog natječaja

Nakon zaprimanja i registracije projektnih prija-va, povjerenstvo za administrativnu provjeru pro-vjerava ispunjavanje propisanih uvjeta natječaja te utvrđuje je li prijava dostavljena na pravi natječaj ili javni poziv i u zadanome roku, jesu li svi obvezni obrasci dostavljeni, potpisani i ovjereni, je li dostav-ljena sva obvezna popratna dokumentacija, je li za-tražena svota sredstava unutar financijskih pragova postavljenih u natječaju, jesu li prijavitelj i partner-ske organizacije (ako je uvjetima natječaja propisa-no da prijavitelj mora ili može imati jednog ili više partnera u provedbi projekta) prihvatljivi u skladu s uputama za prijavitelje, je li lokacija provedbe pro-jekta prihvatljiva (ako je to propisano uvjetima na-tječaja ili javnog poziva), jesu li predložene aktivno-


sti prihvatljive (ako su uvjetima natječaja propisane prihvatljive aktivnosti kao što su radionice, semina-ri, konferencije, kampanje i sl.) te provjerava ispu-njavanje drugih propisanih uvjeta natječaja.

Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja admini-strativnih uvjeta natječaja osniva se odlukom dava-telja financijskih sredstava, a poželjno je da se oluka donese prije zadnjeg roka prijave na natječaj. Tako-đer, po donošenju odluke o osnutku povjerenstva potrebno je izraditi poslovnik povjerenstva kojim se uređuje način obavljanja zadataka, prava i obveze članova povjerenstva, način donošenja odluka i dru-ga pitanja. Poslovnikom se uređuje i obveza članova da ne iznose u javnost podatke internog karaktera. Članovi povjerenstva za provjeru ispunjavanja ad-ministrativnih uvjeta obično su službenici davatelja financijskih sredstava. S obzirom na to da se u toj fazi odabira provjeravaju tehnički elementi prijave, nije potrebno u povjerenstvo imenovati sektorske stručnjake iz različitih tijela koji imaju stručna zna-nja o području natječaja te koje bi bilo korisnije ime-novati u povjerenstvo za ocjenjivanje programskih / projektnih prijava. Članovi Povjerenstva za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta natječaja obvezni su potpisati izjavu o nepristranosti i povjerljivosti, koja se potpisuje nakon što su svi članovi upoznati s po-pisom udruga (i partnerskih organizacija) koje su se prijavile na javni natječaj ili javni poziv.

Cilj administrativne provjere jest isključiti iz daljnje obrade prijave koje ne zadovoljavaju propi-sane formalne (administrativne) uvjete natječaja. Bitno je da razlozi za odbijanje prijava budu jasni svim podnositeljima, što znači da u natječaju treba jasno navesti okolnosti koje dovode do neposred-nog odbacivanja. Propisani uvjeti moraju omogućiti donošenje nedvojbene odluke o tome ispunjava li određena prijava propisane uvjete ili ne. Temeljno je pravilo da nijedna prijava ne smije biti odbače-na zbog razloga koji nisu navedeni u natječaju, kao što ne smije biti prihvaćena nijedna prijava koja ne udovoljava svim propisanim uvjetima natječaja. Zato je pomna priprema natječajne dokumentacije iznimno bitna kao sveobuhvatan i jedini vodič za podnositelje zahtjeva s pomoću koje mogu pripre-miti sve što im je potrebno za prijavu. Ako se neki od značajnih uvjeta propusti navesti u natječajnoj dokumentaciji, taj uvjet poslije neće moći biti razlo-gom odbacivanja prijava koje mu ne udovoljavaju. Davatelj financijskih sredstava mora u svojim uvje-tima natječaja navesti hoće li od udruga, čije prijave imaju manje nedostatke, tražiti naknadno dopunja-vanje odnosno ispravljanje prijave potrebnim po-datcima ili prilozima u točno određenom roku koji mora biti jednak za sve prijavitelje. Od prijavitelja je moguće zatražiti dodatna pojašnjenja i dopune pri-jave tako da se dopunom ne utječe na sadržaj prijave bitan za ocjenjivanje prijave. Povjerenstvo će detalj-nim pregledom svake prijave utvrditi koje su zado-voljile odnosno nisu zadovoljile administrativne uvjete natječaja. Na taj će se način obaviti prvi krug izbora zaprimljenih prijava. U daljnji se postupak upućuju samo prijave koje ispunjavaju sve admini-strativne uvjete natječaja.

Udruge čije prijave ne zadovoljavaju propisane uvjete natječaja moraju o tome biti obaviještene pi-

smom za neuspješne prijavitelje u roku od osam rad-nih dana od dana donošenja Odluke koje će prijave biti upućene na stručno ocjenjivanje s naznakom razloga zbog kojih prijava ne zadovoljava propisane uvjete natječaja. Udruge čije prijave ne zadovoljava-ju propisane uvjete natječaja imaju mogućnost izja-ve prigovora u određenom roku, ne kraćem od osam dana, a davatelj financijskih sredstava odredit će nadležno tijelo i postupak po prigovoru.

6. programe, odnosno projekte koji su zadovoljili propisane uvjete natječaja, ocjenjuje stručno povjerenstvo iz čl. 29. Uredbe, odnosno poseb-nim propisom utvrđeno tijelo

Povjerenstvo za ocjenjivanje programskih / pro-jektnih prijava osniva se odlukom davatelja finan-cijskih sredstava koja se donosi prije zadnjeg roka za prijavu na natječaj. Pri tome treba imati na umu da povjerenstvo za ocjenjivanje prijava nema alterna-tive – posao procjene prijava se ne može prepustiti ustrojstvenoj jedinici davatelja financijskih sredsta-va! I ovo povjerenstvo ima poslovnik kojim se ure-đuju način obavljanja zadataka, prava i obveze čla-nova Povjerenstva, način donošenja odluka i druga pitanja. Poslovnikom se uređuje i obveza članova da ne iznose u javnost podatke internog karaktera, a članovi povjerenstva za ocjenjivanje programskih / projektnih prijava obvezni su potpisati Izjavu o nepristranosti i povjerljivosti. Izjava se potpisuje nakon što su svi članovi upoznati s popisom udru-ga i partnerskih organizacija koje su uspješno prošle fazu provjere ispunjavanja propisanih (administra-tivnih) uvjeta natječaja. Povjerenstvo za ocjenji-vanje mogu sačinjavati predstavnici tijela državne uprave, predstavnici znanstvenih i stručnih insti-tucija, nezavisni stručnjaci i predstavnici organi-zacija civilnoga društva. Radi ubrzanja procedure ocjenjivanja projektnih prijava i rasterećenja ogra-ničenih kapaciteta davatelja financijskih sredstava, poželjno je da davatelji financijskih sredstava za postupak ocjene prijava koje su zadovoljile propisa-ne uvjete natječaja angažiraju vanjske stručnjake i stručnjakinje za područja obuhvaćena prioritetnim područjima natječaja. Prije imenovanja Povjeren-stva za procjenu prijava u skladu s Uredbom, dava-telji financijskih sredstava trebaju po mogućnosti ili po potrebi raspisati javni poziv za prijavu svih stručnjaka i stručnjakinja zainteresiranih sudjelo-vati u postupku ocjenjivanja prijava za dodjelu fi-nancijskih sredstava programima i/ili projektima organizacija civilnoga društva. Odabrani stručnjaci i stručnjakinje uvrštavaju se u bazu ocjenjivača da-vatelja financijskih sredstava koja je trajna i koja se po potrebi može dopunjavati.

Zaposlenici davatelja financijskih sredstava uključeni u natječajni postupak te članovi ostalih povjerenstava ni na koji način ne smiju utjecati na rad ocjenjivača. To je bitno zato što se tako koordi-nacijski poslovi vezani uz postupak dodjele sredsta-va mogu potpuno odvojiti od stručne ocjene čiji je krajnji cilj odabir najkvalitetnijih projekata / pro-grama koji će ostvariti pravo na sredstva.

Ocjenjivanje kvalitete prijava potrebno je ra-zraditi za svaki natječaj ili programsko područje u okviru jednog natječaja vodeći računa o ciljevima


natječaja, specifičnostima programskih područja te uvjetima propisanim natječajem. Primjerice, kri-teriji za ocjenu na natječaju za ugovaranje pružanja socijalnih usluga veći će naglasak stavljati na defi-niranje ciljnih skupina i krajnjih korisnika nego na utjecaj programa na javne politike, dok će, s druge strane, natječaji za financiranje projekata u područ-ju zagovaranja za ljudska prava, na primjer, velik na-glasak stavljati upravo na taj aspekt projekta.

Uglavnom, u skladu s Uredbom, kriteriji za ocje-nu projekata ili programa odnose se na različita područja putem kojih se prije svega ocjenjuje uskla-đenost ciljeva programa ili projekta s ciljevima i prioritetnim područjima strateških dokumenata razvoja sektora u kojem se projekt provodi.

Kada se ocjenjuje kvaliteta i relevantnost prijave vrednuje se stručna priroda programa ili projekta, njegova usklađenost s nacionalnim odnosno regio-nalnim strategijama, usklađenost s ciljevima i na-čelima postavljenim u natječaju, kako su definirane ciljane skupine i krajnji korisnici, izvedivost projek-ta te očekivani rezultati i učinci.

Prilikom ocjenjivanja kapaciteta organizacije koja podnosi zahtjev ocjenjuju se ljudski resursi koji će provoditi program ili projekt, vrednuje se njihova stručnost, raspoloživost ljudi uključenih u program ili projekt odnosno procjena angažiranosti vlastitih resursa i kompetencija udruge, odnosno angažira-nost stručnih osoba izvan članstva udruge, ocje-njuju se organizacijski kapaciteti i ljudski resursi prijavitelja u skladu s financijskim sredstvima koja bi se dodijelila prijavitelju na upravljanje, broj i vrsta provedenih projekata prijavitelja te stručno iskustvo volontera / zaposlenika prijavitelja vezano uz temu natječaja i upravljanje projektima.

Prilikom ocjenjivanja dosadašnjeg iskustva pod-nositelja zahtjeva u provedbi istog ili sličnih pro-grama / projekata vrednuju se prethodne djelat-nosti, usklađenost s programom i referencije koje je udruga stekla u prethodnom razdoblju.

Kada prijavitelj navodi da će program ili projekt provoditi u partnerstvu, ocjenjuju se i kapaciteti partnera koji će surađivati na programu, pravni i ekonomski uvjeti te suradnje, te ispunjava li partner iste uvjete kao i podnositelj prijave.

Kada se ocjenjuje kvaliteta aktivnosti i metoda te njihova povezanost s problemima u zajednici koji se nastoje riješiti provedbom programa / projekta, vrednuje se koliko su aktivnosti dobro odabrane, ko-liko su dobro razrađene i jasne, imaju li smisla i veze s potrebama i ciljem projekta i natječaja.

Priliko ocjenjivanja proračuna programa / pro-jekta vrednuje se realnost i učinkovitost proračuna, njegova razrađenost i povezanost s aktivnostima, korisnicima i rezultatima koji se očekuju, vlastiti doprinos podnositelja ili sufinanciranje od strane drugih donatora, dokumentiranost pojedinih stavki proračuna, pri čemu treba voditi računa da je nere-alan i „prenapuhan“ proračun razlog za lošiju ocje-nu i/ili neprihvaćanje prijave za financiranje što se može naznačiti i u uvjetima natječaja.

Davatelj financijskih sredstava može ocjenjivati i sposobnost podnositelja prijave da vlada mehaniz-mima upravljanja rizicima u provedbi programa ili projekta.

Uvjetima natječaja može se propisati da će pred-nost u financiranju imati projektne prijave koje u provedbu projekta uključuju volontere, zapošljavaju nezaposlene osobe na provedbi projekta, uključu-ju više partnera u projektno partnerstvo, ili projekt predviđa nove inicijative u zajednicama s manje mo-gućnosti i dr., te je te elemente potrebno i ocijeniti.

Kada se ocjenjuje održivost programa / projekta, vrednuje se učinak projekta na društvene odnose i zaštitu okoliša – utjecaj na jednake mogućnosti svih građana i građanki, na ravnopravnost muškaraca i žena i na zaštitu okoliša, planovi za buduće umno-žavanje rezultata projekta, financijska i institucio-nalna održivost ili utjecaj na javne politike i sl.

Može se ocjenjivati i inovativnost programa ili projekta u smislu primjene najboljih praksi u odgo-varajućem području u rješavanju problema.

Na temelju dodijeljenih ocjena, Povjerenstvo za ocjenjivanje prijavljenih programa / projekata izra-đuje privremenu rang-listu i rezervnu listu za finan-ciranje. Privremena rang-lista sastoji se od prijava rangiranih prema broju bodova, čija zatražena svo-ta zajedno ne premašuje ukupnu planiranu svotu javnog natječaja ili javnog poziva. Rezervna lista sa-stoji se od projekata koji su u postupku ocjenjivanja ostvarili minimalno potreban broj bodova propi-san javnim natječajem ili javnim pozivom, ali zbog ograničenih financijskih sredstava privremeno nisu odabrani. Ako se neki od odabranih projekata s pri-vremene rang-liste iz nekog razloga ne ugovori, za-mjenjuje se prvom sljedećom projektnom prijavom s rezervne liste koja se uklapa u raspoloživi finan-cijski okvir.

Prije donošenja konačne odluke o financiranju odnosno prije potpisivanja ugovora potrebno je provjeriti i dodatnu dokumentaciju, što je zapra-vo nastavak provjere ispunjavanja propisanih (ad-ministrativnih) uvjeta natječaja. Naime, upute za prijavitelje često propisuju da se dokumentacija na natječaj dostavlja u preslikama, a pojedina doku-mentacija tek u slučaju ugovaranja. Obično je riječ o dokumentima za čije je pribavljanje potrebno platiti određene takse (npr. uvjerenje da se na nadležnom sudu protiv osobe ovlaštene za zastupanje organi-zacije prijavitelja ne vodi kazneni postupak, potvrda o nepostojanju poreznog duga koju izdaje porezna uprava ili izjava o izbjegavanju dvostrukog financi-ranja). Kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi, takva se vrsta dokumentacije traži neposredno prije pot-pisivanja ugovora, i to samo od onih prijavitelja koji se, nakon provedenog postupka ocjene prijavljenog programa / projekta, nalaze na privremenoj listi za financiranje. Prije konačnog potpisivanja ugovora s korisnikom sredstava, a na temelju procjene povje-renstva, davatelj financijskih sredstava može tražiti reviziju obrasca proračuna kako bi procijenjeni troš-kovi odgovarali realnim troškovima u odnosu na predložene aktivnosti. Nakon provjere dostavljene dokumentacije donosi se odluka o dodjeli financij-skih sredstava programima i/ili projektima udruga od strane čelnika davatelja financijskih sredstava. Prijavitelji čiji programi i/ili projekti nisu uvršteni na listu odabranih programa / projekata obavješta-vaju se o razlozima odbijanja.


7. članovi povjerenstva potpisuju izjavu o nepri-stranosti i povjerljivosti

Svi članovi povjerenstava potpisom Izjave o ne-pristranosti i povjerljivosti potvrđuju da nisu u su-kobu interesa u odnosu na prijavitelje, a davanje lažne izjave može podlijegati materijalnoj i kazne-noj odgovornosti. U slučaju nastanka okolnosti koje narušavaju ili bi mogle narušiti objektivnost i nepri-stranost ili ugroziti načelo izbjegavanja sukoba in-teresa član povjerenstva obvezan je osobno zatražiti izuzeće ili će ga se odlukom nadležnog tijela izuze-ti iz članstva povjerenstva u odnosu na predmetni postupak dodjele financijskih sredstava. Kada član Povjerenstva za ocjenjivanje prijava iskaže (potenci-jalni) sukob interesa, potrebno je aktivirati zamjen-skog člana povjerenstva. Kada je i zamjenski član povjerenstva iskazao (potencijalni) sukob interesa, potrebno je izabrati novog člana i zamjenskog čla-na povjerenstva te u skladu s time donijeti dopunu odluke o osnivanju povjerenstva. Uredbom je tako-đer uređen i sukob interesa pri trošenju dodijeljenih sredstava.

8. troškovi rada povjerenstva planiraju se u okvi-ru troškova cjelokupnoga javnog natječaja

Troškovi rada povjerenstva planiraju se u okvi-ru troškova cjelokupnog javnog natječaja, a čelnik davatelja financijskih sredstava donosi odluku o primjerenoj naknadi za rad članova povjerenstava prije zadnjeg roka za prijavu na natječaj zajedno s odlukom o sastavu povjerenstava i poslovnikom po-vjerenstva. Članovi povjerenstva su stručnjaci koji poznaju djelovanje civilnoga društva u određenom području. Jednako tako, članovi povjerenstva mora-ju biti nepristrani i spremni uložiti svoje (radno) vri-jeme za stručno i objektivno ocjenjivanje projektnih prijava, a za najkvalitetnije stručnjake u procesu ocjenjivanja projektnih prijava potrebno je osigurati primjerenu naknadu uključujući i članove povjeren-stva iz reda službenika davatelja financijskih sred-stava ako se ocjena pristiglih prijava obavlja izvan redovita radnog vremena službenika.

9. rezultati javnog natječaja javno se objavljuju na jednak način kao i javni natječaj

Nakon što davatelj financijskih sredstava done-se odluku o dodjeli financijskih sredstava, obvezan je javno objaviti rezultate natječaja s podacima o udrugama i programima i/ili projektima kojima su odobrena financijska sredstva i odobrenim svo-tama, odnosno, objaviti cjelovitu odluku o dodjeli financijskih sredstava na jednak način i na istome mjestu na kojem je natječaj i bio objavljen.

10. svakom sudioniku natječaja davatelj finan-cijskih sredstava ili institucija koju davatelj financijskih sredstava za to ovlasti dostavlja pisanu obavijest o razlozima neispunjavanja propisanih uvjeta natječaja te o odobrenim financijskim sredstvima, odnosno ocjeni i ra-zlozima neodobravanja financijskih sredstava

Davatelj financijskih sredstava obvezan je u roku od osam radnih dana od dana donošenja odluke o dodjeli financijskih sredstava pisanim putem oba-vijestiti udruge čiji programi i/ili projekt nisu pri-hvaćeni za financiranje o razlozima nefinanciranja njihova programa ili projekta uz navođenje ostvare-

nog broja bodova po pojedinim kategorijama ocje-njivanja i obrazloženja iz opisnog dijela ocjene ocje-njivanog programa ili projekta. Davatelj financijskih sredstava može, ali nije obvezan (imajući u vidu da se rezultati javnog natječaja javno objavljuju), u roku od osam radnih dana od donošenja odluke o dodjeli financijskih sredstava pisanim putem obavijestiti i udruge čiji su programi i/ili projekti prihvaćeni za financiranje uz navođenje ostvarenog broja bodova po pojedinim kategorijama ocjenjivanja.

11. prijavitelj na natječaj ima mogućnost naknad-nog uvida u zbirnu ocjenu kvalitete svoga pri-javljenog projekta odnosno programa

Udrugama kojima nisu odobrena financijska sred-stva može se, na njihov zahtjev, omogućiti uvid u zbirnu ocjenu njihova programa ili projekta. Dava-telj financijskih sredstava daje neuspješnom prijavi-telju na uvid samo dokumentaciju i/ili podatke koji se odnose na njegovu projektnu prijavu. Zahtjev za naknadnim uvidom u ocjenu kvalitete prijavljenog projekta dostavlja davatelju financijskih sredstava elektroničkim ili pisanim putem udruga prijavitelja projekta. Način dostave zahtjeva mora biti jasno opi-san u Uputama za prijavitelje. Primjerice, cijeli pro-ces od zahtjeva neuspješnog prijavitelja za uvidom do dostave propisanih informacija o zbirnoj ocjeni pro-grama ili projekta može se obaviti elektronički. Roko-vi vezani uz traženje pojašnjenja i uvida u ocjenu pro-grama ili projekta trebali bi biti jednaki propisanim rokovima za podnošenje prigovora, a i rok za odgovor ne bi trebao biti dulji od osam radnih dana.

12. davatelj financijskih sredstava omogućit će prijaviteljima podnošenje prigovora na odlu-ku o neispunjavanju propisanih uvjeta natje-čaja odnosno na odluku o dodjeli financijskih sredstava

Udruge čije prijave nisu prihvaćene za finan-ciranje, imaju mogućnost podnijeti prigovor u određenom roku, ne kraćem od osam dana, a da-vatelj financijskih sredstava odredit će nadležno tijelo i postupak po prigovoru. Udrugama kojima nisu odobrena financijska sredstva može se, na nji-hov zahtjev, omogućiti uvid u zbirnu ocjenu njihova programa ili projekta. Davatelj financijskih sredsta-va daje neuspješnom prijavitelju na uvid samo do-kumentaciju i/ili podatke koji se odnose na njegovu projektnu prijavu. Zahtjev za naknadnim uvidom u ocjenu kvalitete prijavljenog projekta ne smatra se prigovorom. Za prigovor je potrebno ostaviti pri-mjeren rok koji ne bi trebao biti kraći od osam dana od dana primitka obavijesti, a rok za odgovor na prigovor ne može biti dulji od osam radnih dana. O prigovorima ne bi trebale odlučivati osobe koje su sudjelovale u pripremi i provedbi javnog natječaja, tijelo koje je ocjenjivalo programe i projekte ni čel-nik tijela samostalno diskrecijskom ocjenom. Iako će čelnik tijela donijeti konačnu odluku o prigovoru, ta se odluka treba temeljiti na mišljenju tijela koje je osnovano za rješavanje o prigovorima.

U natječajnoj je dokumentaciji prije objave natje-čaja potrebno utvrditi moguće razloge zbog kojih prijavitelj može podnijeti prigovor. U odgovoru na prigovor prijavitelja potrebno je obrazložiti zašto se prigovor odbija odnosno prihvaća. U odgovoru na


zahtjev prijavitelja za uvid u ocjenu moguće je uz ocjene dostaviti i objedinjene komentare ocjenji-vača, uz obvezu davatelja financijskih sredstava da identitet ocjenitelja drži povjerljivim podatkom do okončanja postupka donošenja odluke o financira-nju. Odluka čelnika davatelja financijskih sredstava kojom je odlučeno o prigovoru konačna je. Prigo-vor u pravilu ne odgađa izvršenje odluke i daljnju provedbu natječajnog postupka. Međutim, u slu-čaju prihvaćanja prigovora, potrebno je ponovno provesti ocjenu kvalitete projektne prijave odno-sno ponoviti onaj administrativni postupak na čiji ishod prigovor podnesen i u konačnici prihvaćen. Ako se ponovnom ocjenom kvalitete projektne pri-jave ili ponavljanjem određenoga administrativnog postupka utvrdi da prijava udovoljava propisanim kriterijima te da može biti financirana, na prijedlog nadležnog tijela odgovornog za odlučivanje o prigo-voru čelnik davatelja financijskih sredstava donosi dopunu (ili izmjenu) odluke o financiranju na teme-lju koje se s prijaviteljem potpisuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Bitno je istaknuti da je postupak dodjele financij-skih sredstava udrugama akt poslovanja i ne vodi se kao upravni postupak, te se na postupak prigovo-ra ne primjenjuju odredbe o žalbi kao pravnom lije-ku u upravnom postupku, nego se postupak utvrđu-je uvjetima natječaja u skladu s Uredbom.

13. s prijaviteljem programa ili projekta, kojem su odobrena financijska sredstva iz čl. 1. st. 4. i/ili nefinancijska podrška iz čl. 1. st. 5. Uredbe, davatelj financijskih sredstava sklapa ugovor o financiranju iz javnih izvora, odnosno ugovor o odobravanju nefinancijske podrške u pravi-ma, pokretninama i nekretninama

Ugovaranje je završni korak u postupku kojim se dodjeljuju sredstva za financiranje provedbe progra-ma ili projekata od interesa za opće dobro, a potpi-sivanjem ugovora s davateljem financijskih sredsta-va udruga prijavitelj postaje korisnik financiranja. Ugovorom o dodjeli financijskih sredstava između davatelja financijskih sredstava i udruge / korisnika financijskih sredstava utvrđuje se svota financijskih sredstava te uređuju međusobna prava, obveze i od-govornosti u provedbi i financiranju programa i/ili projekta u ugovorenom razdoblju provedbe.

Potpisivanje ugovora o dodjeli financijskih sredstava bitno je zbog jasne podjele odgovornosti korisnika i davatelja financijskih sredstava, jasno postavljenih uvjeta provedbe programa ili projek-ta, uređenog načina isplate sredstava i uvjeta kori-štenja dodijeljenih sredstava, a ugovor je temelj za kvalitetno praćenje provedbe programa ili projekta, jer se njime usuglašavaju rokovi i načini izvješta-vanja, uvjeti i načini za izmjene i dopune ugovora i za rješavanje možebitnih sporova. Sklapanjem ugovora između davatelja i korisnika sredstava iz javnih izvora pridonosi se ostvarenju ciljeva Za-kona o fiskalnoj odgovornosti, točnije zakonitom, namjenskom i svrhovitom korištenju proračunskih sredstava, te jačanju sustava kontrole i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti.

Ugovor mora biti potpisan u roku od 30 dana od dana kada je davatelj financijskih sredstava donio

odluke o financiranju programa i/ili projekta. Rok za ugovaranje moguće je produljiti u slučaju da je odobreno samo djelomično financiranje programa ili projekta, kada je davatelj financijskih sredstava obvezan s korisnikom financiranja prethodno pre-govarati o stavkama proračuna programa ili projek-ta i tada je ugovaranje moguće dodatno produljiti za najviše 30 dana.

Ugovor se obvezno sastoji od posebnih i općih uvjeta te Opisnog obrasca i Obrasca proračuna. Po-sebnim dijelom ugovora određuju se ugovorne stra-ne, naziv programa ili projekta, iznos financiranja, rokovi provedbe, model plaćanja i ostale specifično-sti Ugovora, ovisno o samom natječaju. Opći uvjeti definirani su u glavi V. Uredbe te su jednaki za sve korisnike, odnosno udruge koje se financiraju sred-stvima iz javnih izvora, ako davatelj financijskih sredstava zbog specifičnosti nekog natječaja ne pro-piše drukčije opće uvjete. U Ugovoru o financiranju potrebno je pozvati se na primjenu općih uvjeta koji su na jednom natječaju jednaki za sve korisnike fi-nanciranja i sastavni su dio svakog ugovora. Ugovo-rom se može odrediti da se izravno primjenjuju opći uvjeti ugovora navedeni u čl. 37. - 54. Uredbe. Općim se uvjetima trebaju utvrditi opće obveze korisnika financiranja, obveza dostavljanja izvještaja (opi-snih i financijskih) te drugih relevantnih podataka vezanih uz predmet financiranja, odgovornost ugo-vornih strana, rješavanje sukoba interesa, pitanje povjerljivosti određenih podataka vezanih uz pro-vedbu programa ili projekta, pitanje javnosti i vidlji-vosti projektnih aktivnosti, vlasništvo / način i pra-vo korištenja rezultatima i opremom, način praćenja provedbe, način vrednovanja rezultata programa ili projekta, mogućnosti izmjena i dopuna ugovora, prijenos prava, provedbeno razdoblje programa ili projekta, mogućnost produženja provedbenog raz-doblja, mogućnost odgađanja početka provedbe, viša sila i rok dovršetka, način raskida ugovora, rje-šavanje sporova, prihvatljivi troškovi, način plaća-nja i kamata na zakašnjelo plaćanje, vrste tehničke i financijske provjere te dostava revizijskog traga, konačna svota financiranja od strane davatelja fi-nancijskih sredstava, mogućnost povrata sredstava i pripadajućih kamata, instrument osiguranja u slu-čaju neutrošenih ili nenamjenskih utrošenih sred-stava (npr. bjanko-zadužnica). Opći uvjeti Ugovora na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovore o dodjeli financijskih sredstava koja se udrugama u skladu s odredbom čl. 6. st.3. Uredbe dodjeljuju izravno, bez objavljivanja javnog natječaja. U sluča-ju kolizije posebnih i općih uvjeta ugovora, primje-njuje se posebni uvjeti ugovora.

Za vrijeme trajanja provedbe projekta mogu se mijenjati i dopunjavati odredbe Ugovora kojima se ne utječe na cilj natječaja odnosno programa ili pro-jekta. Sve izmjene i dopune ugovora za vrijeme tra-janja ugovora, uključujući i dodatke ugovoru, mora-ju biti u pisanom obliku.

Ako davatelj utvrdi da korisnik nije proveo pro-gram ili projekt u ugovorenom provedbenom raz-doblju, ako nije podnio odgovarajuće izvještaje u roku i sa sadržajem određenim u posebnim uvje-tima ugovora ili ako davatelju ne omogući nadzor nad namjenskim korištenjem sredstava, daljnja će


isplata biti obustavljena, a korisnik je obvezan vra-titi primljena nenamjenski utrošena ili neutrošena sredstva uz obračunate kamate utvrđene u poslov-noj banci davatelja u roku od 30 dana od dana pri-mitka pisane obavijesti davatelja o potrebi vraćanja zaprimljenih sredstava. Ako davatelj utvrdi da kori-snik nije ispunio ugovorne obveze, može mu uskra-titi pravo na financiranje projekata i programa ko-risnika u razdoblju koje mora propisati u ugovoru.

Ako sami uvjeti natječaja ne propisuju određeni način isplaćivanja financijskih sredstava nositelju programa ili projekta (odnosno korisniku financij-skih sredstava), postupci plaćanja utvrđuju se ugo-vorom prema jednom od Uredbom predviđenih pet modela plaćanja. Sva financijska sredstva potražu-ju se od davatelja ispunjenim zahtjevom za isplatu sredstava u skladu s rokom navedenim u ugovoru o dodjeli financijskih sredstava. U Zahtjevu se na-vode opći podatci o projektu, izvještajno razdoblje (osim u slučaju potraživanja predujma) te tražena prihvatljiva svota odnosno trošak.

14. prije sklapanja ugovora davatelj financijskih sredstava pribavlja izjavu prijavitelja o nepo-stojanju i izbjegavanju dvostrukog financiranja

Izjava o nepostojanju dvostrukog financiranja obvezni je obrazac natječajne dokumentacije kojim se nastoji prevenirati dvostruko istih programa ili projekata od strane više davatelja financijskih sred-stava. Izjavu potpisuje osoba ovlaštena za zastu-panje prijavitelja projekta koja potvrđuje istinitost, točnost i potpunost podataka pod kaznenom i ma-terijalnom odgovornošću što omogućava djelovanje davatelja financijskih sredstava ako se naknadno ustanovi kako je program ili projekt ipak financiran iz drugih javnih izvora. Izjava se dostavlja neposred-no prije potpisivanja ugovora. Kada prijavitelj u izja-vi označi da se natječe u još nekom natječaju s istim programom ili projektom, ali je postupak ocjenjiva-nja još u tijeku, davatelj financijskih sredstava može stupiti u kontakt s drugim davateljem financijskih sredstava radi provjere ako je projekt u međuvre-menu pozitivno ocijenjen i odabran. Kada je drugi davatelj financijskih sredstava već odabrao projekt, prijava se odbacuje. Može se očekivati da će davate-lji financijskih sredstava međusobno komunicirati o pitanju izbjegavanja dvostrukog financiranja, a ta-kva je komunikacija i nužna. Na taj se način osigu-rava veća transparentnost dodjele sredstava i omo-gućava kvalitetnije ulaganje ograničenih sredstava iz javnih izvora za programe i projekte udruga. Ako se tijekom razmjene informacije dvaju i više davate-lja financijskih sredstava utvrdi da će jedan davatelj financijskih sredstava prihvatiti izjavu i potpisati ugovor, drugi davatelj(i) moraju automatski obusta-viti proces odabira projekta neovisno o kojoj je fazi odabira riječ!

Razlika između Izjave o nepostojanju dvostru-kog financiranja i Izjave o financiranim projekti-ma organizacije iz javnih jest u njihovom sadržaju i svrsi zbog koje se prikupljaju.

Izjavom o nepostojanju dvostrukog financiranja sprječava se mogućnost dvostrukog financiranja istih programa ili projekata, a Izjavom o financi-ranim projektima organizacije iz javnih izvora da-

vatelju financijskih sredstava omogućava se uvid u dosadašnja financiranja te ispunjavanje svih dosa-dašnjih ugovornih obveza prema davateljima finan-cijskih sredstava iz javnih izvora.

Sadržaj tih dviju izjava ne smije se poistovjetiti, a bitno je istaknuti kako je Izjava o nepostojanju dvo-strukog financiranja obvezna, dok je Izjava o finan-ciranim projektima organizacije iz javnih izvora dodatna dokumentacija koju može propisati čelnik davatelja financijskih sredstava.

15. dokumentacija vezana uz programe i projek-te koji nisu odobreni za financiranje iz javnih izvora, odnosno kojima nije odobrena nefinan-cijska podrška arhiviraju se s napomenom da je riječ o povjerljivim dokumentima kojima se da-vatelj financijskih sredstava ne može koristiti niti davati na uvid i korištenje trećim osobama

Kako bi spriječili svaku zlouporabu s prijavama na natječaj, pogotovo onima koje nisu odobrene za financiranje, Uredba je kao standard postupanja s takvom dokumentacijom propisala da je riječ o po-vjerljivim dokumentima koji se ne mogu davati na uvid i korištenje trećim osobama. Osim toga, korisnik financiranja u skladu s Uredbom ima obvezu čuva-nja svih dokumenata, podataka ili drugih relevan-tnih materijala dostavljenih u provedbi programa ili projekta najmanje sedam godina od posljednje uplate sredstava. Priručnikom za postupanje u pri-mjeni Uredbe naznačeno je kako se svi dokumenti i evidencije vezani uz obavljanje funkcija i provedbu aktivnosti koje obavljaju i davatelj financijski sred-stava i korisnik financiranja trebaju pohraniti kako bi se osigurao odgovarajući revizijski trag.

Preporuka je za davatelje financijskih sredstava da čuvaju dokumentaciju za svaki ugovoreni projekt, podijeljenu na dio vezan za raspisivanje natječaja i ugovaranje (temeljni dokument za raspisivanje i provedbu javnog natječaja, upute za prijavitelje, opi-sni obrasci programa / projekta, obrasci proračuna, ugovori, prilozi koje su korisnici trebali priložiti uz prijavu) i dio vezan za praćenje provedbe projekata (izvještaji korisnika, izvještaji s terenskih posjeta).

Preporuka je za korisnike financiranja da doku-mentaciju čuvaju podijeljenu na dio vezan za prija-vu na natječaj (opisni obrazac programa / projekta, obrazac proračuna, prilozi koje su priložili uz prija-vu) te dio vezan za provedbu koji dijele na tehnički dio (zapisnici sa sastanaka, potpisne liste, fotografi-je...) i financijski dio (ponude, računi, izvršenja pla-ćanja, platne liste...).

4. OSNOVNI STANDARDI PRAĆENJA I VREDNOVANJA FINANCIRANJA I IZVJEŠTAVANJA

1. davatelj financijskih sredstava prati provedbu aktivnosti odobrenih programa i projekata te namjensko trošenje financijskih sredstava i vrednuje učinke natječaja na temelju praćenja provedbe programa ili projekata

Praćenje programa ili projekta sastavni je dio djelotvornog upravljanja programom ili projektom u kojem suradnički sudjeluju i korisnik i davatelj fi-nancijskih sredstava, a provodi se radi provjere da se aktivnosti odvijaju u skladu s vremenskim planom, da se neposredni rezultati (outputi) postižu, da se fi-


nancijska sredstva koriste predviđenom dinamikom i u predviđenoj količini i s predviđenom razinom kvalitete, provodi se radi mjerenja napretka u pro-vedbi programa ili projekta te ostvarivanja rezultata i postizanja ciljeva prema vremenskom rasporedu i u okviru dodijeljenih sredstava. Svrha je praćenja uočavanje pozitivnih pojava i problema koji se po-javljuju tijekom same provedbe programa ili pro-jekta te omogućavanje odgovornim osobama pra-vodobne reakcije na njih odnosno pozitivan utjecaj na provedbu programa ili projekta te osiguravanje dostatnog novčanog tijeka za provedbu, praćenje postignuća rezultata i ciljeva natječaja kroz ostvare-nje zadanih pokazatelja (indikatora), prognoziranje korištenja sredstvima te isplate sredstava korisnici-ma. Praćenjem programa ili projekta pridonosi se sprječavanju nenamjenskog korištenja financijskim sredstvima osiguranim iz javnih izvora, ali i nena-mjenskog korištenja nefinancijskom podrškom u pravima, pokretninama i nekretninama, a u skladu s odobrenim programom ili projektom i ugovorom sklopljenim između davatelja financijskih sredsta-va i korisnika. Praćenje se može odrediti kao trajan i sustavan proces prikupljanja i analize podataka i informacija iz dostavljenih izvještaja i terenskih po-sjeta, kroz što se mjeri ostvareni napredak u odnosu na planirane aktivnosti, tj. prema onome što je odo-breno Ugovorom. Bitno je da kroz taj proces korisnik i davatelj financijskih sredstava ostvare partnerski odnos i surađuju u ostvarenju krajnjih ciljeva pro-grama ili projekta odnosno natječaja.

Korisnik odnosno nositelj programa ili projekta odgovoran je za uspostavu i provedbu sustava pra-ćenja, ali partneri (ako ih ima) trebaju jednako tako aktivno sudjelovati u prikupljanju potrebnih poda-taka za aktivnosti koje oni provode.

Različiti dionici u praćenju programa ili projekta imaju različite uloge - davatelj financijskih sredsta-va obvezan je pratiti provedbu programa ili projekta kroz provjeru opisnih i financijskih izvještaja koja mu dostavlja korisnik te kroz provjere na licu mje-sta odnosno terenske posjete, a korisnik je davatelju financijskih sredstava obvezan dostaviti svu doku-mentaciju ili podatke koji mogu biti korisni pri pra-ćenju ili vrednovanju, što se uređuje Ugovorom.

2. davatelj financijskih sredstava Uredu za udru-ge podnosi godišnji izvještaj o dodijeljenim financijskim sredstvima iz javnih izvora u skladu s Uredbom, provedenim postupcima i učincima financiranih programa i projekata

Radi povećanja transparentnosti i otvorenosti iz-vještavanja o dodijeljenim financijskim sredstvima za programe i projekte udruga iz javnih izvora, svi davatelji financijskih sredstava iz javnih izvora ob-vezni su Uredu za udruge Vlade Republike Hrvat-ske svake godine dostaviti podatke o postupcima i rezultatima dodjele financijskih sredstava pro-gramima i/ili projektima udruga. Svrha je dostave podataka procjena stupnja usklađenosti postupaka i načela odobravanja sredstava (financijskih i nefi-nancijskih podrški) među pojedinim institucijama s Uredbom i analiza ulaganja u programe ili projek-te udruga radi provedbe javnih politika i rješavanja prioritetnih društvenih problema. Kao rezultat pri-kupljanja, obrade i analize prikupljenih podataka, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske izdaje go-dišnje Izvješće o financiranju projekata i programa organizacija civilnoga društva iz javnih izvora.

5. UMJESTO ZAKLJUČKA: KAKO OSIGURATI UČINKOVITU PRIMJENU STANDARDA FINANCIRANJA

Uredba je propisala da davatelj financijskih sred-stava koji nema odgovarajućih organizacijskih ka-paciteta i ljudskih resursa za primjenu navedenih osnovnih standarda financiranja programa i proje-kata, sve ili pojedine elemente postupka financira-nja na temelju posebnog sporazuma provodi u su-radnji s drugim davateljima financijskih sredstava odnosno institucijama koje imaju raspoložive orga-nizacijske i ljudske resurse.

Bitno je znati da je primjenu osnovnih standarda financiranja programa i projekata ovlašten pratiti svaki sudionik javnog natječaja, a možebitne nepra-vilnosti prijavljuju se davatelju financijskih sredstva (osobi za nepravilnosti kojeg imenuje čelnik davate-lja financijskih sredstava) i Ministarstvu financija, odnosno o njima se obavještava Ured za udruge.

Uredbom se ne propisuju kaznene odredbe za da-vatelje financijskih sredstava koji ne poštuju nave-dene standarde, ali u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti davatelji potpisuju izjavu o fiskalnoj odgovornosti kojom se izjašnjavaju o poštovanju standarda financiranja programa i projekata udru-ga. Jednako je tako, u skladu sa Zakonom o susta-vu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (Nar. nov., br. 78/15.), unutarnja revizija nadležna procjenjivati usklađenost poslovanja davatelja financijskih sred-stava sa zakonima i drugim propisima, planovima, programima i postupcima.

NOVO IZIŠLO IZ TISKASustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:

RRiF-ovom računskom planu za poduzetnikeXX. dopunjeno izdanje, Zagreb 2015.

Opseg: 160 str. Cijena: 73,50 kn Cijena sa CD-om: 84,00 kn

Ovim izdanjem uvedeni su analitički računi za novu stopu PDV-a od 13%, dok su u prethodnoj nakladi najveće promjene iznastale u okviru skupine računa 14 i 24, ali i drugih računa (kupaca – 12 i prihoda 75 i 76, itd.). U cilju omogućavanja praćenja pojedinih vrsta nastalih poslovnih događaja u svezi s tražbinama i obvezama, odnosno prihodima i rashodima, a sve radi potreba eksternog i internog poreznog i financijskog izvješćivanja, učinjene su i u ovoj nakladi nužne izmjene.


Ivana KUNIĆ, dipl. oec. UDK 336.12

Novosti u procjeni fiskalnog učinka Postupak davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učin-

ke te oblik i sadržaj tom iskazu odgovarajućih obrazaca uređen je novom odlukom koja se primjenjuje od 1. siječnja 2016. godine. U ovom se članku osvrće na promjene u tom području te se daju upute kako popuniti ove obrasce.

1. UVODProcjena fiskalnog učinak zakona i propisa, kao

jedan od ključnih instrumenata dobrog fiskalnog upravljanja, uvedena je u Republici Hrvatskoj još 2003. godine kako za državnu tako i za lokalnu ra-zinu. Ona pruža informaciju o troškovima i priho-dima kojima će provedba nekog zakona, drugog propisa ili akta planiranja rezultirati. Samim time dobivamo kvalitetnu, i što je najvažnije, kvantifici-ranu podlogu pri planiranju rashoda i izdataka, od-nosno prihoda i primitaka proračuna, kako za jednu godinu tako i u duljem razdoblju.

Jednako tako, a s obzirom na to da unaprijed osi-gurava informacije o potencijalnim posljedicama primjene određenog propisa, procjena fiskalnog učinka donositeljima odluka (na državnoj razini Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske, od-nosno na lokalnoj razini općinskom i gradskom vije-ću te županijskoj skupštini i općinskom načelniku, gradonačelniku i županu), povećava i svijest i odgo-vornost o financijskim posljedicama donošenja po-jedinih propisa i akata planiranja.

Dakle, od 2003. godine svi propisi koji se predla-žu Vladi Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada), odnosno Hrvatskom saboru (dalje u tekstu: Sabor) moraju imati izrađen Iskaz o procjeni fiskalnog učinka (dalje u tekstu: Iskaz). Međutim, postupak izrade Iskaza propisan je tek 2005. godine Odlu-kom o Obrascu standardne metodologije za pro-cjenu financijskog učinka (Nar. nov., br. 70/05.). Do donošenja ove Odluke Iskaz je bio deskriptivan. Odlukom je po prvi puta propisano da predlagatelj propisa (središnja tijela državne uprave (ministar-stva, državni uredi i državne upravne organiza-cije) i stručne službe Vlade) Iskaz daje na Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka (obrascu PFU). Propisivanjem cjelokupnog postupak davanja Iskaza te oblika i sadržaja obras-ca PFU na kojem se daje Iskaz, procjena fiskalnog učinka je konkretizirana jer je istu trebalo poveza-ti sa programskom i ekonomskom klasifikacijom. Naime, predlagatelj u obrascu PFU mora iskazati

proračunsku/e poziciju/e na kojima su sredstva po-trebna za provedbu predloženog propisa planirana. Jednako tako, sva procijenjena sredstva potrebna za provedbu predloženog propisa je potrebno razraditi po skupinama ekonomske klasifikacije kako bi bilo jasno na što se sredstva planiraju utrošiti (plaće, ma-terijalne rashode, subvencije,…)

Obveza procjene fiskalnog učinka je 2008. godi-ne Odlukom o Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka (Nar. nov., br. 73/08.) pro-širena i na akte planiranja (projekte, planove, pro-grame, strategije, politika i dr.) s obzirom na to da i provedba strateških dokumenta često ima značajan utjecaj na proračun.

U sklopu Nacionalnog programa reformi 2015. Vlada je, kao jednu od mjera koje se odnose na una-prjeđenje proračunskog planiranja, predvidjela daljnje unapređenje obrasca PFU. Slijedom toga, na sjednici Vlade održanoj 5. studenog 2015. usvojena je Odluka o postupku davanja iskaza o procjeni fiskalnog učinka čiji su sastavni dio obrazac PFU i Upute za sastavljanje istoga. Ova je Odluka objavlje-na Nar. nov., br. 122/15., a stupa na snagu 1. siječnja 2016. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje vrijediti Odluka o Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka (Nar. nov., br. 73/08.).

U odnosu na vrijedeći obrazac PFU, najznačaj-nije promjene i unaprjeđenja odnose se na dodava-nje elementa za izračun procjene fiskalnog učinka i povezivanje s izvorima financiranja. U nastavku se daje pregled tih ključnih novih elemenata obrasca PFU.

2. ELEMENTI ZA IZRAČUN FISKALNOG UČINKA U okviru postojećeg obrasca PFU, osim u deskrip-

tivnom obliku, nije bio predviđen prikaz elemenata koji su korišteni za izračun iskazane procjene fiskal-nog učinka. Predlagatelji propisa su bili dobvezni iskazati procjenu sredstava potrebnih za provedbu predloženog propisa te proračunsku/e poziciju/e na kojima su ista osigurana. Međutim, u većini slučaje-va predlagatelji nisu tekstualno obrazlagali kako su došli do iskazane procjene.

Upravo su zato u novom obrascu PFU dodani elementi za izračun koji će Ministarstvu financija omogućiti određenu razinu kontrole, a Vladi i Sabo-ru vrlo konkretno i pregledno pokazati na što će se sredstva točno utrošiti. Dakle, predlagatelj propisa od sada mora prikazati konkretan izračun s pomoću kojeg je utvrđeno očekivano povećanje / smanjenje rashoda i izdataka odnosno prihoda i primitaka.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]


Primjerice predlagatelj je izradio propis kojim se

mijenja / dopunjuje postojeći propis. Za proved-bu postojećeg propisa nisu se osiguravala posebna sredstva u državnom proračunu, već su sve predvi-đene obveze izvršavali postojeći državni službenici i namještenici, za što su sredstva osigurana na prora-čunskoj poziciji Administracija i upravljanje. Budući da te obveze nisu jedino za što su postojeći državni službenici i namještenici plaćeni, u početnom sta-nju t. 5.1. Elementi za izračun promjena u rashodi-ma i izdacima te prihodima i primicima (prvi i drugi stupac) nije potrebno iskazati sredstva koja se osi-guravaju na proračunskoj poziciji Administracija i upravljanje i to na način da se kao Osnovica / Pro-cjena troška uzima bruto-plaća, a kao Jedinica / Broj upisuje stvarni broj zaposlenih. Kada bi se ta sred-stva iskazala, moglo bi se zaključiti da su službenici i namještenici plaćeni samo i isključivo za te obveze, što nije točno.

Međutim, predloženim propisom, odnosno iz-mjenama i dopunama se uvodi obveza dostave iz-vještaja putem web-aplikacije. U skladu s inicijalno prikupljenim ponudama ili čak izrađenom nacr-tu ugovora, procjenjuje se da će razvoj i uspostava web-aplikacije koštati 500.000 kn, a godišnji trošak održavanja 120.000 kn. Razvoj i uspostava očekuju se do kraja tekuće godine, a početak produkcije s 1.1. iduće godine.

U četvrti i peti stupac t. 5.1. Elementi za izračun promjena u rashodima i izdacima te prihodima i primicima upisuje se očekivano povećanje / sma-njenje kao rezultat provedbe predloženog propisa u tekućoj godini (t) u odnosu na početno stanje (prvi i/ili drugi stupac). Dakle, u danom primjeru počet-no stanje je nula, a svoti od 500.000 kn koja se upi-suje se u četvrti stupac Osnovica / procjena troška. U peti stupac Jedinica / Broj upisuje se broj jedan

jer se izrađuje jedna aplikacija. Umnoškom ta dva stupca u šestom se stupcu dobiva podatak o ukupno očekivanom povećanju / smanjenju rashoda i izda-taka kao rezultatu provedbe predloženog propisa u tekućoj godini (t) u odnosu na početno stanje (tre-ći stupac). U danom primjeru je umnoškom ta dva stupca dobiveno da je u tekućoj godini, u odnosu na početno stanje (treći stupac, odnosno 0 kn), trošak provedbe predloženog propisa 500.000 kn.

U sedmi i osmi stupac upisuje se očekivano po-većanje / smanjenje kao rezultat provedbe predlo-ženog propisa u sljedećoj godini (t + 1) u odnosu na početno stanje (prvi i drugi), a u umnoškom ta dva stupca dobiva se podatak o ukupno očekivanom po-većanju / smanjenju rashoda i izdataka kao rezulta-tu provedbe predloženog propisa / akta planiranja u sljedećoj godini (t + 1) u odnosu na početno sta-nje (treći stupac). Očekivano povećanje / smanjenje kao rezultat provedbe predloženog propisa u godini (t + 2) u odnosu na početno stanje upisuje se u de-seti i jedanaesti stupac, a u dvanaestom stupcu se umnoškom ta dva stupca dobiva podatak o ukupno očekivanom povećanju / smanjenju rashoda i izda-taka kao rezultatu provedbe predloženog propisa / akta planiranja u godini (t + 2).

U danom se primjeru u narednim godinama, na-kon troška izrade u tekućoj godini, očekuje trošak održavanja web-aplikacije, i to u godišnjoj svoti od 120.000 kn pa je i u godini (t + 1) i godini (t + 2) trošak provedbe u odnosu na početno stanje (treći stupac) 120.000 kn.

Kao što se vidi, u ovom dijelu obrasca PFU daje se prikaz ulaznih podataka korištenih za ukupnu procjenu rashoda i izdataka potrebnih za provedbu predloženog propisa.

Izdvojeni su neki od najčešćih podataka, svote iste, IT usluga, zakupa poslovnog prostora, prijevo-


znih sredstava, naknada za rad članovima povje-renstava, vijeća i sl. Međutim, ostavljena je moguć-nost da predlagatelj propisa doda bilo koji element kojim se koristio pri procjeni. Očekivano povećanje / smanjenje se u svim stupcima iskazuje brojčano, s tim da se za očekivano smanjenje upisuje predznak „–“ minus.

Na ovom se primjeru jasno vidi zašto su u obra-zac PFU uvedeni Elementi za izračun procjene fi-skalnog učinka. Naime, iz danog prikaza i Mini-starstvo financija i Vlada i Sabor, kao donositelji odluka, imaju uvid što će se točno i na koji način promijeniti ako se predloženi propis usvoji. Jedna-ko tako, vrlo jasno vidi se trošak provedbe i način na koji je isti izračunan.

3. POVEZIVANJE S IZVORIMA FINANCIRANJASvi očekivani rashodi i izdatci te prihodi i primitci

koji će rezultirati provedbom propisa do sada su se razrađivali kroz programsku i ekonomsku klasifika-ciju. Osim razrade po ovim klasifikacijama, predla-gatelj je od sada obvezan iskazati i razradu po izvo-rima financiranja.

Izvore financiranja čine skupine prihoda i primi-taka iz kojih se podmiruju rashodi i izdatci određene vrste i utvrđene namjene. Prihodi i primitci državnog proračuna planiraju se, raspoređuju i iskazuju prema izvorima iz kojih potječu. Izvori financiranja jesu: opći prihodi i primitci, doprinosi, vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije, pri-hodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine, naknade s naslova osiguranja i namjenski primitci.

Veznom tablicom prihoda i primitaka i izvora fi-nanciranja (dostupna na internetskoj stranici Mini-starstva financija) utvrđeno je koja je vrsta prihoda i primitka povezana s kojim izvorom financiranja. Međutim, ako se prijedlogom propisa predviđa ostvarivanje novog prihoda i primitka koji do sada nije ostvarivan, potrebno ga je vezati uz izvor finan-ciranja.

Izvor financiranja 1 opći prihodi i primitci uk-ljučuje prihode koji se ostvaruju na temelju poseb-nih propisa u kojima za prikupljene prihode nije definirana namjena korištenja, a to su: prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od nefinancijske imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi državne uprave, priho-di od kazni te primici od financijske imovine i zadu-živanja za koje nije definirana namjena korištenja. Izvor financiranja 2 doprinosi uključuje prihode od uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje i doprinosa za zapošljavanje, dok izvor 8 namjenski primitci uključuje primitke od financijske imovine i zaduživanja, čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima. Prihodi i primitci koji ulaze u Izvore 1, 2 i 8 priznaju se kao izvorni i kao

takvi evidentiraju se samo u državnom proračunu te nisu raspoloživi korisnicima za trošenje, ali su isti njihovu naplatu obvezni pratiti (primjer takvih pri-hoda su sudske pristojbe, kazne, koncesije, porezni prihodi i slično).

Za razliku od prihoda i primitaka koji ulaze u Izvore 1, 2 i 8, prihode i primitke koji ulaze u kate-goriju Ostalih izvora (vlastiti prihodi, prihodi za po-sebne namjene, pomoći i donacije) korisnici držav-nog proračuna, u skladu sa Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.), mogu izvrša-vati do visine njihove uplate u proračun. To znači da su vlastiti i namjenski prihodi trenutkom uplate na jedinstveni račun riznice raspoloživi proračunskim korisnicima. Međutim, kada je riječ o prihodima za posebne namjene, odredbama Zakona o proračunu propisano je da prijedlozi zakona, drugih propisa i akata planiranja ne mogu sadržavati odredbe o na-mjenskom korištenju prihoda, osim uz suglasnost Ministarstva financija.

Upravo je stoga plan i procjenu očekivanog pove-ćanja / smanjenja prihoda i primitaka, kao rezultata provedbe predloženog propisa, potrebno razraditi na način da se vidi povećavaju / smanjuju li se Izvori 1, 2 i 8 koji proračunskim korisnicima nisu raspolo-živi za trošenje, a utječu na visinu manjka proraču-na opće države ili Ostali izvori koji su proračunskim korisnicima raspoloživi za trošenje do visine njiho-ve uplate, a ne ulaze u proračunske limite i ne utječu na visinu manjka proračuna opće države. Navedeno je bitno Ministarstvu financija s motrišta davanja suglasnosti ako predloženi propis sadržava odredbe o namjenskom korištenju prihoda. S druge strane, Vladi i Saboru je bitno kod donošenja odluke o pri-hvaćanju ili ne prihvaćanju predloženog propisa.

Osim plana i očekivanog povećanja / smanje-na prihoda i primitaka, po izvorima financiranja potrebno je razraditi i plan i očekivano povećanje / smanjenje rashoda i izdataka do kojeg će doći na temelju provedbe predloženog propisa. Rashode i izdatke je također potrebno razraditi na Izvore 1, 2 i 8 koji utječu na visinu manjka proračuna opće dr-žave te Ostale izvore koji ne ulaze u proračunske li-mite. Naime, s obzirom na proračunska ograničenja i sve značajniji udio sredstva dobivenih iz fondova Europske unije u financiranju javnih potreba, izni-mno je bitno da Vlada i Sabor kod donošenja odluke o prihvaćanju ili ne prihvaćanju predloženog propi-sa raspolažu informacijom hoće li provedba istoga, u odnosu na postojeće troškove, utjecati na visinu manjka proračuna opće države ili će se financirati iz izvora koji ne uzlaze u proračunske limite i ne utječu na visinu manjka proračuna opće države. Osim Vla-di i Saboru, ova je informacija iznimno bitna Mini-starstvu financija za što kvalitetniju i realniju izradu limita ukupnih proračunskih rashoda.

RRiF - časopis je i dalje s najvećom nakladom u Hrvatskoj!Kako to?

Jer sadrži najviše članaka za praktičnu uporabu, jer su Vam savjetnici sva-kodnevno na raspolaganju i jer njegujemo najviše standarde stručnosti.


Kao što je navedeno, u danom primjeru se uvodi obveza dostave izvještaja putem web-aplikacije. U skladu s inicijalno prikupljenim ponudama, ili čak izrađenom nacrtu ugovora, procjenjuje se da će ra-zvoj i uspostava web-aplikacije koštati 500.000 kn, a godišnji trošak održavanja 120.000 kn. Razvoj i us-postava očekuju se do kraja tekuće godine, a poče-tak produkcije s 1.1. iduće godine.

Pritom se za razvoj i uspostavu web-aplikacije, primjerice, 80 % sredstava osigurava iz sredstava Europske unije, i to iz izvora financiranja 562 Ko-hezijski fond (CF), a 20 % iz izvora financiranja 12 Sredstva udjela za pomoći. Slijedom toga, u t. 4.1. Rashodi i izdaci državnog proračuna, Povećanje/smanjenje kao rezultat provedbe propisa/akta pla-niranja, koje iznosi 500.000 kn za razvoj i uspostavu web-aplikacije, iskazano je po izvorima financira-nja, i to na Izvorima 1, 2 i 8 (izvorima koji utječu na visinu manjka proračuna opće države) 20 %, odno-sno 100.000 kn, a na Ostalim izvorima (izvorima koji ne utječu na visinu manjka proračuna opće države) preostalih 80 %, odnosno 400.000 kn.

Godišnji trošak održavanja web-aplikacije u svo-ti od 120.000 kn neće biti sufinanciran sredstvima Europske unije već će u cijelosti biti na teret izvora financiranja koji utječu na visinu manjka proračuna opće države. Upravo je stoga kod povećanja / sma-njenja u godini (t + 1) i (t + 2) trošak održavanja iska-zan samo na Izvorima 1, 2 i 8.

Dakle, povezivanjem procjene fiskalnog učinka, koja je izračunana u t. 5.1. Elementi za izračun pro-mjena u rashodima i izdacima i prihodima i primi-cima, s izvorima financiranja Ministarstvo financija te Vlada i Sabor dobivaju informaciju hoće li proved-ba predloženog propisa utjecati na povećanje manj-ka proračuna opće države ili će se isti financirati iz izvora koji ne utječu. U danom slučaju vidi se da je većina troška razvoja i uspostave web-aplikacije (80 %) na teret izvora financiranja koji ne utječu na visinu manjka proračuna opće države, dok će godiš-nji trošak održavanja aplikacije biti u potpunosti na teret izvora financiranja koji utječu na visinu manj-ka proračuna opće države.

ANALIZA POSLOVNE USPJEŠNOSTIsvibanj 2014.

CIJENA: 315,00 knOPSEG: 412 str.

Narudžbenica na kraju časopisa RRiF

Nova knjiga prof.dr. Vinka Belaka nastavak je, a u nekim poglavljima i zamjena, za knjigu "Menadžersko računovodstvo" iz 1995. U knjizi su na poseban način obrađene bitne teme i problemi iz područja analize poslovne uspješnosti, s posebnim usmjerenjem na praktičnu primjenu.


Kao što je navedeno, i rashodi i izdatci, ali i priho-di i primitci trebaju se iskazati po izvorima financi-ranja. Dakle, u danom se primjeru očekuje sufinan-ciranje razvoja i uspostave web-aplikacije u svoti od 400.000 kn sredstvima Europske unije, i to iz izvora financiranja 562 Kohezijski fond (CF). Veznom tabli-com prihoda i primitaka i izvora financiranja utvr-đeno je da su s tim izvorom financiranja povezani prihodi skupine računa 63. Slijedom toga, sufinan-ciranje u svoti od 400.000 kn iskazano je kao prihod na skupini računa 63 u stupcu Ostali izvori.

4. IZJAVA O NEPOSTOJANJU FISKALNOG UČINKA PRIJEDLOGA PROPISA

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 136/12.) dana je moguć-nost da predlagatelj da Izjavu da prijedlog propisa nema fiskalni učinak na proračun. Obrazac PFU u tom slučaju nije potrebno izraditi već se dostavlja Izjava na koju Ministarstvo financija daje mišljenje. Budući da sadržaj i izgled ove Izjave nije bio propi-san, u praksi se je pokazalo da većina predlagatelja nije znala kako pripremiti takvu Izjavu.

U novom obrascu PFU dodana je t. 8. Izjava o nepostojanju fiskalnog učinka prijedloga propisa/akta planiranja kako bi se otklonili problemi veza-ni za pripremu prihvatljive Izjave. Pritom je bitno istaknuti da su nepostojanje fiskalnog učinka pred-loženog propisa i nepostojanje potrebe za osigura-njem dodatnih sredstava za njegovu provedbu dvije potpuno različite stvari. Naime, ako provedba pred-loženog propisa ne zahtijeva dodatna sredstva ne znači da istodobno uopće nema učinka. Primjerice, predloženim propisom se tijelima državne uprave propisuju obveze koje će izvršavati postojeći držav-ni službenici i namještenici pa ne postoji potreba novog zapošljavanja, a postojeći službenici i namje-štenici već su plaćeni pa nema dodatnog troška. U ovom slučaju nikako nije moguće reći da predloženi

propis nema fiskalni učinak. On ga ima, samo u vidu dijela plaće postojećih službenika i namještenika. Da nema tih postojećih službenika i namještenika, bilo bi potrebno zapošljavanje novih službenika i namještenika da izvrše obveze propisane predlože-nim propisom.

Dakle, samo ako prijedlog propisa uistinu nema nikakav fiskalni učinak jer je, primjerice, riječ o no-motehničkim izmjenama i dopunama postojećeg propisa, predlagatelj u ovom dijelu jasno i nedvo-smisleno navodi da prihvaćanje, odnosno proved-ba, nema i neće rezultirati fiskalnim učinkom. U ovom slučaju predlagatelj u obrascu PFU popunjava samo točke 1. Predlagatelj propisa / akta planiranja, 2. Osnovni podaci o prijedlogu propisa/akta pla-niranja i 8. Izjava o nepostojanju fiskalnog učinka prijedloga propisa / akta planiranja Prilikom ispisa obrasca PFU iz web-aplikacije, za procjenu fiskal-nog učinka ispisat će se samo ove točke obrasca PFU. Izjavu potpisuje ministar ili zamjenik mini-stra, predstojnik državnog ureda ili njegov zamjenik odnosno ravnatelj državne upravne organizacije ili njegov zamjenik. Izjava se ovjerava pečatom, uz na-znaku mjesta i datuma ovjeravanja.

Ministarstvo financija će po zaprimanju takve Izjave i pripadajućeg prijedloga propisa, iste pregle-dati i analizirati te dati svoje mišljenje. Izjavu koja sadržava mišljenje Ministarstva financija, ovjerenu potpisom i pečatom odgovorne osobe Ministarstva financija, predlagatelj je obvezan dostaviti Vladi uz prijedlog propisa. U nastavku se daje izgled Izjave.

U primjeru koji se daje u nastavku predlagatelj daje Izjavu za Odluku o davanju suglasnosti na iz-mjene Statuta Agencije xy. Naime, provedba Odluke o davanju suglasnosti na izmjene Statuta Agencije xy uistinu nema fiskalni učinak jer se predmetnom izmjenom mijenja samo odredba Statuta kojom se propisuje sjedište Agencije xy, i to na način da ostaje da je sjedište u Zagrebu, a briše se točna adresa.


Preostali dijelovi obrasca PFU u kojem se navode osnovni podatci o predlagatelju i prijedlogu propisa, podatci o povezanosti propisa s državnim proraču-nom, potencijalne obveze za državni proračun, pro-cjena fiskalnog učinka na druge proračune, obra-zloženje predlagatelja i podatci o kontakt-osobi te mišljenje Ministarstva financija nisu se značajnije mijenjali, a detaljne upute i primjeri za ove dijelove dostupni su u člancima objavljenim u časopisu Ra-čunovodstvo, revizija i financije, br. 4/14.: „Procjena fiskalnog učinka zakona, propisa i akata planiranja“

i 11/14. „Kako pravilno ispuniti obrazac standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka zakona i drugih propisa“.

Odluka o postupku davanja iskaza o procjeni fiskalnog učinka stupa na snagu 1. siječnja 2016. Odluka čiji su sastavni dijelovi novi obrazac PFU i Upute za ispunjavanje istog, bit će objavljeni u Na-rodnim novinama, a na internetskoj stranici Mini-starstva financija www.mfin.hr bit će dostupni od dana stupanja na snagu Odluke.

JAVNA NABAVA

Ivan PALČIĆ, dipl.iur.* UDK 331.2

Elektronički račun i javna nabavaU posljednjih nekoliko mjeseci u praksi, među naru-

čiteljima i ponuditeljima, pojavila su se mnoga pi-tanja u vezi s elektroničkim računom, posebice oko datu-ma uvođenja te obvezatnosti primjene u javnoj nabavi, ali i šire. U radu se daje pregled relevantnih zakonskih i podzakonskih odredaba u području poreznog i računo-vodstvenog prava te javne nabave s osvrtom na ključne novine iz Direktive 2014/55/EU. Jednako se tako u radu daje osvrt na Odluku Vlade RH od 12. studenog 2015. o zaprimanju strukturiranih računa u elektroničkom obli-ku i pratećih isprava za tijela državne uprave / proračun-ske korisnike državnog proračuna.

1. UVOD1Račun (faktura) je isprava koju prodavatelj ili is-

poručitelj stvari ili pružatelj usluge izdaje primatelju robe ili usluge, specificirajući kvalitativno i kvanti-tativno predane ili isporučene stvari ili pružene us-

* Ivan Palčić voditelj je Službe za međunarodnu suradnju, razvoj i usklađivanje sustava u Upravi za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva. Stajališta navedena u ovom članku osobna su stajališta autora i ne predstavljaju mišljenje institucije u kojoj je zaposlen.

luge, akcesorne troškove, odgovarajuće poreze, mo-dalitete plaćanja i dr.2 To je knjigovodstvena isprava koju dobavljač (vjerovnik) šalje kupcu (dužniku) za prodajnu vrijednost učinka (proizvoda ili usluge). U njemu se navode adresa kupca, naziv robe, kva-liteta, količina, vrsta pakiranja, jedinična cijena i ukupna vrijednost isporučene robe ili usluge, broj, oznaka i datum ugovora, način plaćanja, paritet is-poruke, broj koleta i njihove oznake. Ako ima više vrsta robe, računu se prilaže i specifikacija cijena i specifikacija pakiranja. Račun se ispostavlja na ime i adresu kupca robe ili korisnika usluge i njime ga se obvezuje na plaćanje.3

No, što je to elektronički račun (račun u elektro-ničkom obliku, e-račun)?

Općenito, e-račun jest u biti isto što i račun, s time što je izdan, proslijeđen i zaprimljen elektroničkim sredstvom komunikacije, odnosno pomoću elektro-ničke opreme za obradu (uključujući digitalno saži-manje) i pohranu podataka koji se šalju, prenose i

2 Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2007., str. 330.

3 Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Masmedia, Zagreb, 2011., str. 207.


mora čuvati kopije računa koje je izdao ili ih je u njegovo ime i za njegov račun izdala treća osoba ili kupac, odnosno primatelj dobara ili usluga te sve račune koje je primio. Računi se mogu čuvati u pa-pirnatom ili elektroničkom obliku. Ako porezni ob-veznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Re-publike Hrvatske odluči kopije računa koje je izdao i račune koje je primio čuvati izvan područja Repu-blike Hrvatske, mora o tome izvijestiti nadležnu is-postavu Porezne uprave i Poreznoj upravi i drugim tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti uvid u iste. Porezni obvezni-ci moraju izdane i primljene račune, dokumente o ispravcima računa, dokaze o izvozu, odnosno uvo-zu, dokumente temeljem kojih su korištena oslobo-đenja od plaćanja PDV-a, obračune PDV-a, kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrđivanje i plaća-nje PDV-a čuvati u rokovima propisanima Općim poreznim zakonom.7 To se odnosi i na račune izda-ne i primljene elektroničkim putem. Porezni obve-znik koji izdane ili primljene račune pohranjuje po-moću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podatcima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tim računima.

Provedbene odredbe Zakona o PDV-u u vezi s iz-davanjem računa sadržane su u odredbama čl.a 157. do 172. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14. i 157/14.).

U odnosu na sadržaj računa, relevantne odred-be čl. 157. Pravilnika o PDV-u propisuju da porezni obveznik mora za isporučena dobra i obavljene us-luge ispostaviti račun koji sadrži podatke iz čl. 79. Zakona o PDV-u. Račun može biti izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Porezni obveznik kupcu dostavlja račun te osigurava primjerak koji služi kao isprava za knjiženje. Računi poslani telekomunika-cijskim uređajem koji nisu ispostavljeni u skladu s čl. 80. Zakona o PDV-u ne smatraju se računima u smislu Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u.

Vezano uz ispravak računa, čl. 160. st. 1. istog Pra-vilnika propisuje odgovarajuća postupanja.

Što se tiče oblika računa, relevantne odredbe čl. 161. Pravilnika o PDV-u propisuju da se računom smatra i račun koji se izdaje i zaprima u elektro-ničkom obliku pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku prima-telj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa. Porezni obveznik treba osigurati da podatci iskazani na računu odražava-ju stvarnu isporuku, a može birati način kako će to postići. Nadalje, porezni obveznik mora osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čit-ljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdo-blja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Nave-

7 Člankom 56. stavkom 16. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13. i 26/15.) propisano je da se evidencije i isprave o dnevnom gotovinskom prometu, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave te druge evidencije čuvaju deset godina od početka tijeka zastare, ako posebnim propisom nisu propisani dulji rokovi. Zastara i zastarni rokovi uređeni su odredbama čl. 94. do 96. istog Zakona.

primaju žičanom vezom, radiovezom, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima. E-račun može biti u formatu strukturirane poruke (npr. XML), ali i nekom drugom elektroničkom formatu (npr. elektronička pošta s PDF datotekom u privitku ili telefaks primljen u elektroničkom obliku, a ne na papiru). E-računi mogu biti poslani i zaprimljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format. Konverziju e-računa može obavljati prima-telj ili se može obavljati preko nekog pružatelja uslu-ge (tzv. informacijski posrednici).

2. ZAKONODAVNI OKVIR O E-RAČUNU

2.1. ODREDBE POREZNIH I RAČUNOVODSTVENIH PROPISA

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14.) ne sa-država definiciju računa, ali uređuje pitanja izdava-nja računa u člancima 78. do 82. (obveza izdavanja računa, obvezni sadržaj računa, računi na papiru i računi u elektroničkom obliku, ostale odredbe, ču-vanje računa i ostale dokumentacije).4

Račun, u skladu s odredbi članka 79. stavka 1. Za-kona o PDV-u mora sadržavati propisane podatke.

Vezano uz oblik računa, relevantna je odredba čl. 80. Zakona o PDV-u koja propisuje da se računom smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obli-ku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat ta-kvog računa. Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa mora biti osigurana od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Porezni obveznik obve-zan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodo-stojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. Navedeno se može ostvariti pomoću elek-troničke razmjene podataka (EDI)5 ili naprednog elektroničkog potpisa6 ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s ispo-rukama dobara i usluga. Vjerodostojnost podrijetla se osigurava na način da se može nedvojbeno utvr-diti identitet izdavatelja računa, a cjelovitost sadrža-ja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa. Kada se istom primatelju elektroničkim putem pošalje ili da na raspolaganje skupina računa, podatci koji su zajed-nički svim računima mogu se navesti samo jednom ako su za svaki račun dostupni svi podaci.

Što se tiče čuvanja računa, odredbama čl. 82. Zakona o PDV-u propisano je da porezni obveznik

4 Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (tzv. VAT direktiva), u članku 217. propisuje da za potrebe te Direktive „račun u elektroničkom obliku” znači račun koji sadrži informaciju zahtijevanu tom Direktivom koji je izdan i primljen u bilo kojem elektroničkom formatu. Nadalje, članak 218. iste Direktive naslovljen „Definicija računa“ propisuje da za potrebe te Direk-tive, države članice prihvaćaju dokumente ili poruke na papiru ili u elek-troničkom obliku ako udovoljavaju uvjetima iz 3. poglavlja iste Direktive.

5 Detaljnije o EDI metodi vidjeti Smjernice Ministarstva gospodarstva za postupanje prilikom razmjene računa u elektroničkom obliku primje-nom EDI sustava, Klasa: 330-01/13-01/02, Urbroj: 526-04-01-02-02/2, listopad 2013. http://www.mingo.hr/public/trgovina/Smjernice_%20za_postupanje_prilikom_%20razmjene_%20racuna_%20u_%20elek-tronickom_%20obliku_primjenom_%20EDI_sustava.pdf.

6 Napredni elektronički potpis uređuju odredbe Zakona o elektronič-kom potpisu (Nar. nov., br. 10/02., 80/08. i 30/14.).


deno je obvezan osigurati porezni obveznik koji obavlja isporuku, kao i porezni obveznik koji prima isporuku. Porezni obveznik može odabrati na koji će način ispuniti prethodno navedene obveze.

Osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovi-tosti sadržaja može se ostvariti na primjer pomoću naprednoga elektroničkog potpisa ili elektroničke razmjene podataka (EDI) ili bilo koje metode po-slovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Navedeni primjeri ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija ili proce-dura, ako oni ispunjavaju uvjete za osiguranje vje-rodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitlji-vosti računa.

Čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora takav i ostati sve do kraja raz-doblja za pohranu računa. Račun mora biti izrađen tako da su svi podatci o PDV-u iskazani na računu jasno čitljivi, na papiru ili na ekranu. Kod računa u elektroničkom obliku ovaj će se uvjet smatrati ispu-njenim ako se račun može, na zahtjev, predočiti u razumnom roku i bez odlaganja i nakon postupka konverzije u obliku pogodnom za čitanje, na ekranu ili ispisan na papiru. Kako bi se do kraja razdoblja za pohranu računa osigurala čitljivost treba biti dostu-pan primjeren i pouzdan program za prikaz formata računa u elektroničkom obliku. Čitljivost računa u elektroničkom obliku od trenutka izdavanja do kra-ja razdoblja za pohranu računa može se osigurati na bilo koji način, ali napredni elektronički potpis i EDI sami po sebi nisu dovoljna potvrda čitljivosti.

Kako bi se račun smatrao računom u elektronič-kom obliku treba biti izdan, ali i zaprimljen u bilo kojem elektroničkom formatu. To se odnosi na raču-ne kao strukturirane poruke (kao što je XML) ili dru-ge vrste elektroničkih formata (kao što je elektronič-ka pošta s dokumentom u PDF-u u prilogu ili faks primljen u elektroničkom formatu, a ne na papiru). Računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format. Računi izrađeni u elektroničkom obliku, s pomoću, na primjer, računovodstvenog softvera ili softvera za obradu riječi, poslani i zapri-mljeni na papiru ne smatraju se računima u elektro-ničkom obliku. Međutim, računi izrađeni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom po-štom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku ako zadovoljavaju uvjete vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa. Račun se smatra izdanim kada isporučitelj, treća osoba u ime isporučitelja ili kupac (za račune koje sam izdaje), učini račun dostupnim tako da ga kupac može primiti. U slučaju računa u elektronič-kom obliku, račun se prenosi izravno kupcu putem elektroničke pošte ili sigurne veze ili neizravno pu-tem jednog ili više pružatelja usluga, ili je učinjen dostupnim i kupac mu može pristupiti preko web-portala ili na neki drugi način.

Vjerodostojnost podrijetla znači osiguranje iden-titeta isporučitelja ili izdavatelja računa. Isporučitelj mora moći potvrditi da je stvarno izdao račune ili da su oni izdani u njegovo ime, a porezni obveznik koji prima isporuku mora potvrditi da je primljeni račun od isporučitelja ili izdavatelja.

Cjelovitost sadržaja znači da sadržaj, utvrđen u skladu sa Zakonom o PDV-u i Pravilnikom o PDV-u, nije izmijenjen. Nepromjenjivost sadržaja računa (cjelovitost sadržaja) ne odnosi se na format raču-na u elektroničkom obliku. Ako sadržaj računa nije izmijenjen, format sadržaja može se konvertirati u druge oblike.

Metoda poslovne kontrole je proces koji kreiraju, provode i ažuriraju odgovorne osobe radi osigura-nja financijskog i računovodstvenog izvještavanja i postupanja u skladu sa zakonskim uvjetima. To osobito znači proces kojim porezni obveznik kreira, provodi i ažurira potrebnu razinu sigurnosti u iden-titet isporučitelja ili izdavatelja računa (vjerodostoj-nost podrijetla), nepromjenjivost podataka o PDV-u (cjelovitost sadržaja) i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu. Primjer kontrole poslovanja je uparivanje popratne doku-mentacije.

Što se tiče roka čuvanja računa, isti se kao knji-govodstvene isprave, budući da posebni propis pro-pisuje duži rok, u skladu s čl. 7. st. 2. t. 2. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07., 125/11., 54/13. i 121/14.), čuvaju najmanje jedanaest godina. Rok za čuvanje počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.

Iako Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 109/07., 136/12., 15/15.) ne sadržava izričite odred-be o e-računu, njegov provedbeni propis, Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom pla-nu (Nar. nov., br. 124/14. i 115/15.) u čl. 10. st. 2. i 3. propisuje da je knjigovodstvena isprava pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni te da knjigovodstvena isprava jest i račun u elektroničkom obliku.

Na kraju treba napomenuti da se na e-račun pri-mjenjuju i odredbe Zakona o elektroničkoj ispravi (Nar. nov., br. 150/05.), Zakona o elektroničkom pot-pisu (Nar. nov., br. 10/02., 80/08. i 30/14.) te Zakona o elektroničkoj trgovini (Nar. nov., br. 173/03., 67/08., 36/09., 130/11. i 30/14.).

Slijedom navedenog, autor zaključuje da su u Re-publici Hrvatskoj ostvareni preduvjeti za slanje i za-primanje e-računa pod uvjetima određenim zakon-skim i podzakonskim propisima.8 Prije svega, mora postojati suglasnost primatelja za prihvat e-računa.

Dakle, odredbe spomenutih propisa su dispo-zitivne naravi i ne nameću primatelju obvezu pri-hvata e-računa ako to ne želi.

8 Autor skreće pozornost na to da je Ministarstvo financija – Porezna uprava aktom, Klasa: 410-19/12-01/89, Urbroj: 513-07-21-01/12-7 od 29. listopada 2012., koji je objavljen na internetskim stranicama 19. prosinca 2012. dala usuglašene odgovore na pristigla pitanja u vezi izdavanja e-računa temeljem sada nevažećih Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. od 47/95 do 22/12) i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. od 149/09 do 64/12) te očitovanja Ministarstva gospodarstva, Klasa: 410-01/10-01/07, Urbroj: 526-05-05/1-12-12 od 26. lipnja 2012. godine. Dani odgovori mogu koristiti korisnicima u dijelu u kojem odredbe važećeg Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u ne propisuju drugačije. http://www.porezna-uprava.hr/Lists/Vijesti/Vijest.aspx?ID=432&RootFolder=%2FLists%2FVijesti&Source=http%3A%2F%2Fwww%2Eporezna-uprava%2Ehr%2FStranice%2FArhiva-vijesti-2012%2Easpx


Ako postoji jasno izražena suglasnost volja stra-naka za razmjenu e- računa, uz to, nužno je osigu-rati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa i to od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Navedeno je obvezan osigurati porezni obveznik koji obavlja isporuku, kao i porezni obveznik koji prima isporuku.

2.2. DIREKTIVA 2014/55/EU ELEKTRONIČKOM IZDAVANJU RAČUNA U JAVNOJ NABAVI

Direktiva 2014/55/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdava-nju računa u javnoj nabavi stupila je na snagu 26. svibnja 2014. godine. Ciljevi ove Direktive su ukla-njanje prepreka na jedinstvenom unutarnjem trži-štu Europske unije, povećanje upotrebe e-računa i kreiranje novih poslovnih prilika za gospodarske subjekte, ostvarivanje ušteda za javnu upravu i gos-podarske subjekte te smanjenje vremena potrebnog za proces obrade i plaćanja računa. Želja je da e-ra-čun postane pretežan oblik računa u cijeloj EU do 2020. godine

Direktiva 2014/55/EU sadrži dva zahtjeva: uspo-stavu europske norme o elektroničkom izdavanju računa te obvezu javnih i sektorskih naručitelja da primaju i obrađuju e-račune koji su u skladu s tom europskom normom.

Ova se Direktiva primjenjuje na e-račune koji su izdani po izvršenju ugovora na koje se primjenjuju Direktiva 2014/23/EU (koncesije), Direktiva 2014/24/EU (klasična direktiva), Direktiva 2014/25/EU (sek-torska direktiva) i Direktiva 2009/81/EZ (obrana i sigurnost).9

Prevedeno na terminologiju hrvatske javne nabave, u polje primjene te Direktive pripadaju e-računi izdani u okviru ugovora o javnoj naba-vi koji su sklopljeni nakon provedenog postupka javne nabave velike vrijednosti na temelju Zako-na o javnoj nabavi ili Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti te e-računi izdani u okviru ugovora o koncesijama u onim slučajevi-ma kada koncesionar izdaje račun davatelju kon-cesije. Dakle, obuhvaćeni su e-računi koji se šalju javnim i sektorskim naručiteljima na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

9 No, Direktiva 2014/55/EU se ne primjenjuje na elektroničke račune izdane po izvršenju ugovora koji spadaju u područje primjene Direktive 2009/81/EZ ako su nabava i izvršenje ugovora proglašeni tajnima ili moraju uključivati posebne sigurnosne mjere u skladu sa zakonima i drugim propisima koji su na snazi u državi članici te pod uvjetom da je država članica utvrdila da ključni interesi ne mogu biti zajamčeni manje drastičnim mjerama.

Što se uspostave europske norme tiče, Direktiva zahtijeva da: (1) je tehnološki neutralna, (2) je uskla-đena s odgovarajućim međunarodnim normama o elektroničkom izdavanju računa, (3) uzima u obzir potrebu za zaštitom osobnih podataka u skladu s Direktivom 95/46/EZ, pristup „zaštita podataka po-moću tehnike” te načela proporcionalnosti, sma-njenja količine podataka te ograničenje svrhe, (4) je usklađena s relevantnim odredbama Direktive 2006/112/EZ (VAT direktiva), (5) omogućuje uspo-stavu sustava za elektroničko izdavanje računa koji su praktični, jednostavni za korištenje, fleksibilni i isplativi, (6) uzima u obzir posebne potrebe malih i srednjih poduzeća, kao i potrebe decentraliziranih javnih i sektorskih naručitelja, te (7) bude prikladna za upotrebu u poslovnim transakcijama među po-duzećima. Također, Direktiva zahtijeva da europsko normizacijsko tijelo (CEN) dostavi popis s ograniče-nim brojem sintaksi koje su u skladu s europskom normom o elektroničkom izdavanju računa, odgo-varajuća sintaktička pravila i smjernice za interope-rabilnost pri prijenosu kako bi se olakšala upotreba takve norme. CEN kao europsko normizacijsko tije-lo je dobilo mandat od Europske komisije za izradu ove europske norme, te bi prema planu do kraja ove godine nacrt norme trebao biti objavljen za javnu raspravu. U okviru CEN-a za izradu norme nadle-žan je Projektni odbor CEN/TC 434 za e-račun10, dok je u Hrvatskom zavodu za norme formirano zrcalno tijelo Tehnički odbor HZN/TC 537 za e-račun.11

Prema odredbama Direktive, javni i sektorski na-ručitelji bit će obvezni primati i obrađivati e-račune koji su u skladu s europskom normom o elektronič-kom izdavanju računa te s bilo kojom od sintaksi iz prethodno spomenutog popisa.

Države članice dužne su transponirati odredbe ove Direktive u nacionalna zakonodavstva do 27. studenog 2018. godine. No, mogu odstupiti od toga u odnosu na obvezu da naručitelji primaju i obrađuju e-račune koji su u skladu s europskom normom, ali ne kasnije od 18 mjeseci nakon objave upućivanja na europsku normu u Službenom listu Europske unije. Jednako tako države članice mogu odgoditi primje-nu te obveze za svoje decentralizirane javne naru-čitelje te sektorske naručitelje do najkasnije 30 mje-seci nakon objave upućivanja na europsku normu u Službenom listu Europske unije.

10 http://standards.cen.eu/dyn/www/f?p=204:7:0::::FSP_ORG_ID:1883209&cs=1E81C9C833655EEDC7010C8D0A2FB786C/

11 http://31.45.242.218/HZN/Adresar.nsf/wFrameset2?OpenFrameSet&Frame=Down&Src=%2FHZN%2FAdresar.nsf%2Fe7bef617b24c2dfac1256cba003aaa53%2Fe627408e8dd6f2adc1257d1700355112%3FOpenDocument%26AutoFramed/

JAVNA NABAVApravni okvir sustava javne nabave od 2012. s uputama za primjenuSustav javne nabave bitno se promijenio od 1. siječnja 2012. U knjizi su u prvom dijelu dani praktič-

ni naputci za postupke izmijenjene javne nabave, a u drugom dijelu knjige dani su propisi iz sustava javne nabave. Treći dio je sadržan u CD-u, a odnosi se na ostale podzakonske propise koji, zbog svog opsega, nisu mogli biti uvršteni u tiskani dio knjige.


Zaključno, treba napomenuti da Direktiva 2014/55/EU ne nameće nikakvu obvezu gospodar-skim subjektima da izdaju e-račune koji su u skla-du s europskom normom, ali ni ne sprječava drža-ve članice da propišu da se u okviru javne nabave mogu izdavati samo e-računi.

2.3. ODREDBE PROPISA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Što se tiče zakonodavnog okvira u području jav-ne nabave, iako se u Strategiji razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016., (Nar. nov., br. 54/13.) na nekoliko mjesta govori o e-računu, ni važeći Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14.) niti njegovi pro-vedbeni propisi izrijekom ne spominju e-račun. No, de lege ferenda, za očekivati je moguće promjene u tom smislu imajući u vidu potrebu implementacije Direktive 2014/55/EU u nacionalno zakonodavstvo.

2.4. ODLUKA VLADE RH O ZAPRIMANJU STRUKTURIRANIH RAČUNA U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

Vlada RH je na 265. sjednici 12. studenog 2015. godine usvojila Odluku o zaprimanju strukturira-nih računa u elektroničkom obliku i pratećih ispra-va za tijela državne uprave/proračunske korisnike državnog proračuna (Nar. nov., br. 124/15.).12 Svrha njena donošenja jest osigurati spremnosti navede-

12 Autor skreće pozornost na to da Odluka nije potpuno jasna i nedvojbena u pogledu adresata kojima je upućena. Naime, u naslovu i sadržaju Odluke navode se tri, pojmovno i opsegom, različite vrste tijela: tijela državne uprave, proračunski korisnici državnog proračuna te središnja tijela državne uprave. Prema članku 3. Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 150/11. i 12/13.) tijela državne uprave su ministarstva, državni uredi Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. Ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave u županijama su prvostupanjska tijela državne uprave. Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave (Nar. nov., br. 150/11., 22/12., 39/13., 125/13., 148/13.) ima 20 ministarstava, 4 državna ureda te 7 državnih upravnih organizacija. Dakle, u Republici Hrvatskoj ima 31 središnje tijelo državne uprave. Ako tome pribrojimo 20 ureda državne uprave u županijama, zaključujemo da postoji ukupno 51 tijelo državne uprave. Proračunski korisnici državnoga proračuna, pak, navedeni su u Tablici 2. Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2015. godinu (Nar. nov., br. 73/14.). Taj popis navodi 727 proračunskih korisnika državnoga proračuna. Ne ulazeći u dublju analizu, očito je da postoje velike razlike između tih pojmova. Iako iz točke III. Odluke proizlazi da je ista adresirana ipak samo najužem krugu tijela, tj. samo ministarstvima, točkom IV. iste Odluke propisano je da će ministar financija, u suradnji s ministrom gospodarstva, donošenjem i/ili izmjenama odnosno dopunama odgovarajućih akata iz svoje nadležnosti utvrditi dinamiku, način, standarde i uvjete slanja i zaprimanja strukturiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava za proračunske korisnike državnog proračuna, tj. za najširi krug tijela.

nih tijela za primitak strukturiranih računa u elektroničkom obliku te daljnjeg razvoja elektro-ničkog poslovanja tijela državne uprave i poslov-nih subjekata.

Odlukom se utvrđu-je dužnost zaprimanja strukturiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava, za tijela

državne uprave/proračunske korisnike državnog pro-računa RH, odnosno propisuje se da su sva ministar-stva dužna osposobiti se za zaprimanje strukturiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava, naj-kasnije do 28. veljače 2016. godine. Nadalje, odlukom je određeno13 da će dijeljenu uslugu za praćenje po-slovnog procesa zaprimanja strukturiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava te poslove informacijskog posredništva za navedena tijela pru-žati Financijska agencija (FINA). Odlukom je također propisano da će ministar financija, u suradnji s mi-nistrom gospodarstva, promjenama odgovarajućih akata iz svoje nadležnosti utvrditi dinamiku, način, standarde te uvjete slanja i zaprimanja strukturiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava za proračunske korisnike državnog proračuna, dok će se potrebni materijalni troškovi osigurati u okviru prora-čuna ministarstva gospodarstva u 2016. godini. Odlu-ka je stupila na snagu danom donošenja.

Slijedom toga, autor zaključuje da će 1. ožujka 2016. godine, u skladu s točkom III. Odluke, sva mi-nistarstva morati biti osposobljena za zaprimanje e-računa u strukturiranom obliku te pratećih isprava.

Iako je za očekivati da će FINA, na temelju točke V. Odluke, preuzeti i odraditi najveći dio posla veza-no za dijeljenu uslugu za praćenje poslovnog procesa zaprimanja strukturiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava te poslove informacijskog posredništva što će svakako olakšati ministarstvima proces osposobljavanja, autor najveći rizik uspješnoj implementaciji ove Odluke vidi u pravovremenoj pri-lagodbi poslovnih procesa na strani adresata, prije svega u vezi sa zaprimanjem i prosljeđivanjem e-ra-čuna u rad (urudžbiranje), ali i samim postupkom njegove obrade (kontroliranje, odobravanje, likvida-tura, isplata, arhiva). Naime, cijeli taj proces morao bi se odvijati automatizirano pomoću elektroničkih sredstava (bez ispisivanja na papir) kako bi se u prak-si postigle najveće prednosti e-računa. Također, iako Odluka ne navodi standard, odnosno normu prema kojoj bi e-račun trebao biti strukturiran, autor smatra da će e-račun biti sukladan standardu UBL 2.1 s ob-zirom na nacrt specifikacije e-računa koji je još 2009. godine predložilo Povjerenstvo za e-Račun tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.14

Imajući u vidu odredbe Zakona o PDV-u koje se odnose na e-račun, autor smatra da će se učinci ove

13 Na temelju članka 4. stavka 2. Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi (Nar. nov., br. 92/14.) i čl. 3. st. 6. te čl. 10. st. 1. podstavka 3. Uredbe o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu (Nar. nov., br. 103/15.).

14 http://www.mingo.hr/userdocsimages/trgovina/Specifikacija%20e-Ra%C4%8Duna%202009-12-23.pdf


Odluke protezati i na e-račune u okviru ugovornih odnosa i poslovnih transakcija ispod pragova pri-mjene Zakona o javnoj nabavi iz članka 18. stavka 3. istog Zakona.15

S druge strane, gospodarskim subjektima se ovom Odlukom ne nameću nikakve obveze u pogledu slanja e-računa pa će oni, kao i dosada, moći ministarstvima dostavljati račune u papir-natom obliku.

3. UMJESTO ZAKLJUČKA

Upotreba e-računa u poslovanju gospodarskim subjektima i naručiteljima omogućava povećanje učinkovitosti te ostvarivanje ušteda. Uštede se po-stižu uklanjanjem troškova tiskanja, prijevoza, po-štarine, rukovanja papirom i sortiranja, fizičke pro-vjere točnosti podataka, skeniranja i skladištenja. Smanjuje se također mogućnost pogreške pri obradi računa. Slijedom toga, trebali bi se skratiti i rokovi plaćanja, što će pozitivno utjecati na gospodarstvo. Naravno, ako su izrada, slanje, prijenos, primitak i obrada e-računa u cijelosti automatizirani, odnosno strojno čitljivi.

Trenutačno, praktična primjena e-računa u Re-publici Hrvatskoj vrlo je niska, makar pozitivni za-konski i podzakonski propisi omogućuju njihovu razmjenu. Stoga je Vlada RH, a s ciljem usklađivanja poslova državne uprave, 12. studenog 2015. godine usvojila Odluku o zaprimanju strukturiranih raču-na u elektroničkom obliku upravo kako bi se osigu-rala spremnost tijela državne uprave za primitak strukturiranih računa u elektroničkom obliku te omogućio daljnji razvoj elektroničkog poslovanja tih tijela, ali i poslovnih subjekata. Prema toj Odluci sva ministarstva dužna su se najkasnije do 28. ve-ljače 2016. godine osposobiti za zaprimanje struk-turiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava. Takva obveza podrazumijeva da navedena tijela moraju ispuniti određene uvjete, prije svega one propisane Zakonom i Pravilnikom o PDV-u.16 Nadalje, to jednako tako podrazumijeva određene promjene u dosadašnjem poslovnom procesu kod tih tijela, prije svega onih koje se odnose na prihvat (urudžbiranje) te obradu računa, budući da će se isti moći dostavljati u elektroničkom obliku.

Kao i uvijek, u procesu prelaska s „papirnatog“ na „elektronički“ sustav potrebno je savladati određene „prepreke“. S obzirom na to da je Odlukom predvi-

15 Članak 18. st. 3. Zakona o javnoj nabavi propisuje da se isti Zakon ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.

16 S obzirom na izričaj točke IV. Odluke, autor smatra vjerojatnom i mogućnost promjene tih propisa u skoroj budućnosti.

đen vrlo kratak rok za prilagodbu, svega nešto više od tri mjeseca, autor predlaže da ministarstva na vrijeme počnu s analizom stanja te istraživanjem tr-žišta kako bi se na vrijeme pripremili za zaprimanje e-računa. Pri tome je potrebna određena doza opre-za i savjesnosti kako bi u konačnici rješenje najbolje odgovaralo konkretnim potrebama pojedinog tijela te je, također, potrebno voditi računa i o ulozi FINA-e, prema točki V. Odluke, u cjelokupnom procesu implementacije.

Mišljenje Ministarstva financija, Klasa: 410-01/15-01/1349, Urbroj: 513-07-21-01/15-3 od 20. srp-nja 2015.

Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi slanja i primanja elektroničkih raču-na korištenjem EDI metode. U upitu se navodi da je porezni obveznik iz dostavnog popisa zainteresiran za uvođenje elektroničkih računa koje bi primao od svojih dobavljača i slao svojim kupcima bez paralel-nog slanja računa na papiru za što planira koristiti EDI metodu. Prema navodima u upitu slanje i pri-manje elektroničkih računa zamišljeno je na slijede-ći način:

1. Koristila bi se EDI metoda za slanje i primanje elektroničkih računa

2. Računi bi se slali i primali u UNDEIFACT for-matu kada bi se radilo putem EDI posrednika, dok bi se za račune koje se šalju izravno koristio dogovo-reni XML format

3. Razmjena bi se odvijala putem zatvorenih EDI mreža, odnosno sigurnim kanalima (HTTPS pro-tokol) u slučaju izravne komunikacije s partnerima poreznog obveznika

4. U sustavu bi se osigurala vizualizacija računa u čovjeku čitljivom formatu (PDF/A format, HRN ISO 19005-1:2008)

5. Uspostavila bi se arhiva elektroničkih računa sa svim potrebnim meta-podacima

6. Verifikacija ulaznih računa bi se odvijala po de-finiranim pravilima i za papirnate i za e-račune

U upitu je porezni obveznik iz dostavnog popisa dostavio u tablici pregledni prikaz potrebnih pret-postavki i njihovih realizacija u svom informacij-skom sustavu. Obzirom na navedeno zatraženo je mišljenje o tome da li bi u slučaju izgradnje infor-macijskog sustava sukladno gore opisanim metoda-ma isti bio vjerodostojan izvor informacija kod po-reznog nadzora izdanih ili primljenih elektroničkih računa. Također postavljeno je pitanje koji dokazi će se smatrati prihvatljivi za ocjenu arhivskog sustava kod poreznog nadzora.

U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.Odredbama članka 80. stavka 1. Zakona o porezu

na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Za-kon o PDV-u) i članka 161. Pravilnika o porezu na do-


danu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da se računom smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku, pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektro-ničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa.

Prema odredbama članka 161. stavka 3. Pravilni-ka o PDV-u porezni obveznik mora osigurati vjero-dostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Navedeno je obvezan osigurati porezni obveznik koji obavlja is-poruku, kao i porezni obveznik koji prima isporuku.

Odredbama članka 161. stavka 4. Pravilnika o PDV-u propisano je da porezni obveznik može oda-brati na koji će način ispuniti obvezu iz članka 161. stavka 3. Pravilnika o PDV-u. Osiguranje vjerodostoj-nosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja može se ostva-riti na primjer pomoću naprednog elektroničkog potpisa ili elektroničke razmjene podataka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Navedeni primjeri ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija ili procedura, ako oni ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovito-sti sadržaja i čitljivosti računa.

Prema tome izdavatelj računa može odabrati bilo koju metodu pomoću koje će zadovoljiti navedene uvjete. Iz navedenog proizlazi da se ovdje radi samo o primjerima te da se mogu primijeniti i druge teh-nologije ili procedure pod uvjetom da te tehnologije i procedure omoguće ispunjavanje naprijed navede-nih uvjeta.

Prema odredbama članka 161. stavka 9. Pravilni-ka o PDV-u vjerodostojnost podrijetla znači osigu-ranje identiteta isporučitelja ili izdavatelja računa. Isporučitelj mora moći potvrditi da je stvarno izdao račune ili da su oni izdani u njegovo ime, a porezni obveznik koji prima isporuku mora potvrditi da je primljeni račun od isporučitelja ili izdavatelja.

Cjelovitost sadržaja prema odredbama članka 161. stavka 10. Pravilnika o PDV-u znači da sadržaj utvrđen u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o PDV-u nije izmijenjen. Nepromjenjivost sadržaja računa (cjelovitost sadržaja) ne odnosi se na format raču-na u elektroničkom obliku. Ako sadržaj računa nije izmijenjen, format sadržaja može se konvertirati u druge oblike.

Prema odredbama članka 161. stavka 5. Pravilni-ka o PDV-u čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora takav i ostati sve do

kraja razdoblja za pohranu računa. Račun mora biti izrađen tako da su svi podaci o PDV-u iskazani na ra-čunu jasno čitljivi, na papiru ili na ekranu. Kod raču-na u elektroničkom obliku ovaj će se uvjet smatrati ispunjenim ako se račun može, na zahtjev, predočiti u razumnom roku i bez odlaganja i nakon postupka konverzije u obliku pogodnom za čitanje, na ekranu ili ispisan na papiru. Kako bi se do kraja razdoblja za pohranu računa osigurala čitljivost treba biti dostu-pan primjeren i pouzdan program za prikaz formata računa u elektroničkom obliku. Čitljivost računa u elektroničkom obliku od trenutka izdavanja do kra-ja razdoblja za pohranu računa može se osigurati na bilo koji način, ali napredni elektronički potpis i EDI sami po sebi nisu dovoljna potvrda čitljivosti.

Račun u elektroničkom obliku sukladno odred-bama članka 161. stavka 6. Pravilnika o PDV-u treba biti izdan i zaprimljen u bilo kojem elektroničkom formatu, s time da računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format.

Prema članku 161. stavku 7. Pravilnika o PDV-u računi koji su izrađeni pomoću nekog računovod-stvenog softvera ili softvera za obradu riječi, a posla-ni su i zaprimljeni na papiru ne smatraju se računi-ma u elektroničkom obliku, međutim, ako su računi izrađeni na papiru pa onda skenirani, poslani i za-primljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako je osigurana vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čit-ljivost računa.

U skladu s navedenim, izdavatelj računa može odabrati bilo koju metodu pomoću koje će biti osigu-rana vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa, a Zakonom i Pravilnikom o PDV-u propisani su primjeri na koji način se mogu osigu-rati obvezni uvjeti. Tako je propisano da se osigura-nje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja može ostvariti na primjer pomoću naprednog elek-troničkog potpisa ili elektroničke razmjene podata-ka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama doba-ra i usluga. Obzirom da se ovdje radi o primjerima te da se mogu primijeniti i druge tehnologije ili pro-cedure pod uvjetom da te tehnologije i procedure omoguće ispunjavanje navedenih uvjeta ne može-mo se očitovati o metodama koje porezni obvezni-ci namjeravaju upotrebljavati za slanje i primanje elektroničkih računa. Naime, sve metode, odnosno procedure su prihvatljive ukoliko iste omogućavaju osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa.

NOVO! NOVO!

Radni odnosi + prilogPrimjena Zakona o raduVII. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2015.



Ančica JONJIĆ, dipl. iur. UDK 331.2

Profesionalni propust u postupcima javne nabave

Profesionalni propust gospodarskog subjekta u obavljanju njegove djelatnosti kao jedan od osta-

lih razloga isključenja definiran je Zakonom o javnoj nabavi na način da koncepcija profesionalnog propusta obuhvaća sva pogrešna postupanja koja utječu na pro-fesionalni kredibilitet gospodarskog subjekta, pogoto-vo u području djelatnosti koju subjekt obavlja, a koja su utvrđena od strane nadzornih tijela ili uslijed neurednog izvršenja ugovornih obveza.

U provedbi otvorenih postupaka javne nabave, na-ručitelji sve češće u dokumentacijama za nadmetanje navode težak profesionalni propust kao jedan od razlo-ga isključenja gospodarskog subjekta. Stoga se u ovom članku kroz primjere iz novije prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave daju odgovori na neka dvojbena pitanja u vezi s načinom dokazivanja postoja-nja profesionalnog propusta.

1. UVODOdredbom čl. 68. st. 7. Zakona o javnoj nabavi

(Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13.i 13/14. – Odlu-ka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: Zakon) taksativno je navedeno nekoliko postupanja gospo-darskog subjekta u obavljanju njegove djelatnosti ili kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi, a koje ga u konačnici čini neprikladnom i nepouzdanom stra-nom budućeg ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma kojeg naručitelj namjerava sklopiti.

Postojanje teškog profesionalnog propusta doka-zuje javni naručitelj na temelju objektivne procjene okolnosti svakog pojedinog slučaja. Težak profe-sionalni propust kao jedan od razloga isključenja iznimka je u odnosu na obvezne i ostale razloge is-ključenja jer Zakon u ovom slučaju pred naručitelja stavlja zahtjev da dokaže postojanje profesionalnog propusta na bilo koji način.

Dakle, teret dokaza ne leži na ponuditelju ili na-tjecatelju kao kod dokazivanja obveznih i ostalih ra-zloga isključenja, niti gospodarski subjekt kao ponu-ditelj u postupku javne nabave za to treba dostavljati bilo kakav dokaz već je teret dokaza na naručitelju.

Primjena ovoga ostalog razloga isključenja i na-čin dokazivanja profesionalnog propusta opisan je u ovom članku pregledom rješenja Državne komisi-je za kontrolu postupaka javne nabave, koja upućuju na određena stajališta o postojanju i načinu dokazi-vanju profesionalnog propusta u dvojbenim i prije-pornim slučajevima iz prakse.

2. PROFESIONALNI PROPUST PREMA NOVIM DIREKTIVAMA EU-a

Pojam profesionalnog propusta u javnoj naba-vi spominje se najprije Direktivom 2004/18/EZ u

članku 45.(1) Obvezni razlozi isključenja, odnosno u članku 45.(2) Fakultativni razlozi isključenja koji su između ostalog uključivali: ozbiljan profesional-ni prekršaj, koji je određivao da je moguće isključiti gospodarski subjekt koji je kriv za ozbiljan profesi-onalni prekršaj i javni naručitelji to dokažu na bilo koji način koji im je dostupan’. Pri ocjeni težine pro-fesionalnog propusta javni naručitelj se mora oslo-niti na svoju procjenu postojanja teškoga profesio-nalnog propusta. To potvrđuje i presuda Europskog suda u predmetu C-465/11, Forposta SA and ABC Direct Contact sp. zoo v Poczta Polska SA iz prosin-ca 2012. godine, prema kojoj koncepcija profesional-nog propusta obuhvaća sva pogrešna postupanja koja utječu na profesionalni kredibilitet gospodar-skog subjekta, a ne samo propuste etičkih standarda u užem smislu profesije kojoj subjekt pripada, a koja su utvrđena od strane disciplinskih tijela ili pravo-moćnom presudom. U slučaju C-465/11 Forposta, poljski je Zakon o javnoj nabavi izišao izvan ovlasti dostupnim zemljama članicama Europske unije u provođenju čl. 45.(2). Sud Europske unije zaključio je da pojmovi ‘’profesionalni’’, ‘’ozbiljni’’ i ‘’prekršaj’’ mogu biti objašnjeni i specificirani u nacionalnim zakonima, ali nacionalni zakoni moraju uzimati u obzir zakone Europske unije.

Nove direktive o javnoj nabavi Europskog parla-menta i Vijeća koje reguliraju područje takozvane ,,klasične’’ javne nabave (Direktiva 2014/24/EU) i nabave subjekata koji djeluju u području vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru i sektoru poštanskih usluga (Direktiva 2014/25/EU – sektorska direktiva) objavljene su u Službenom li-stu Europske unije, a stupile su na snagu 17. travnja 2014. godine.

Za razliku od prethodnih direktiva EU-a iz 2004. godine, nove direktive donose šire definiranje poj-ma profesionalnog propusta u postupcima javne nabave. U odredbi čl. 57.(4) Direktive 2014/24/EU navodi se da se javni naručitelj može isključiti ako: (c) Kriv je za ozbiljan prekršaj, čime dovodi u pitanje svoju integritet. Nadalje, u istom čl. 57.(4) Direkti-ve navedeno je da se javni naručitelj može isključi-ti ako: (150) ‘Postoje značajni ili trajni nedostaci u provedbi materijalnog zahtjeva prema prethodnom ugovoru o javnoj nabavi… {ili ugovoru o koncesija-ma…} koji su doveli do prijevremenog raskida tog ugovora, odštete ili drugih usporedivih sankcija.’ Države članice, među kojima i Republika Hrvatska, obvezne su navedene direktive transponirati u na-cionalna zakonodavstva najkasnije do 18. travnja 2016. godine, uz mogućnost odgode primjene odre-đenih odredaba.

www.rrif.hr


3. PROFESIONALNI PROPUST KAO JEDAN OD OSTALIH RAZLOGA ISKLJUČENJA

Osim obveznih razloga isključenja natjecatelja ili ponuditelja u postupku javne nabave, Zakon, u odredbi čl. 68. propisuje ostale slučajeve u kojima javni naručitelj može ako je to odredio u uvjetima dokumentacije za nadmetanje, isključiti natjecate-lja ili ponuditelja iz postupka javne nabave. Dakle, riječ je o ostalim razlozima isključenja koje naruči-telj nije obvezan navesti u dokumentaciji, već mu je dano na dispoziciju da isključi ponuditelja ili natje-catelja iz postupka javne nabave ako ih je propisao dokumentacijom za nadmetanje.

Ostali razlozi isključenja natjecatelja ili ponudite-lja su sljedeći:

1. ako je nad njime otvoren stečaj, ako je u po-stupku likvidacije, ako njime upravlja osoba postavljena od strane nadležnog sud, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako je obustavio po-slovne djelatnosti ili se nalazi u sličnom po-stupku prema propisima države sjedišta gos-podarskog subjekta

2. ako je nad njime pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka, ili postupak likvidacije po službe-noj dužnosti, ili postupak nadležnog suda za postavljanje osobe koja će njime upravljati, ili postupak nagodbe s vjerovnicima ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta

3. ako je gospodarski subjekt pravomoćno osu-đen za kazneno djelo ili prekršaj u vezi s obav-ljanjem profesionalne djelatnosti, odnosno za odgovarajuće djelo prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta ili

4. ako je gospodarski subjekt u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave uči-nio težak profesionalni propust koji javni na-ručitelj može dokazati na bilo koji način.

Slijedom navedenog, u skladu s t. 4. st. 1. čl. 68. Zakona, javni naručitelj može isključiti gospodarski subjekt iz postupka javne nabave ako je u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave uči-nio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Dakle, u ovom slu-čaju teret dokaza ne leži na gospodarskom subjektu, niti on za to treba dostavljati bilo kakav dokaz.

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83/13.) uvedena je isto tako novost u smislu da se okolno-sti iz t. 3. i 4. čl. 68. utvrđuju samo za gospodarski subjekt kao pravnu osobu, a ne kao prije za gospo-darski subjekt i/ili za osobu ovlaštenu po zakonu za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta.

U skladu s odredbom čl. 68. st. 2. Zakona izričito je propisano da javni naručitelj, ako se želi koristi-ti nekim od navedenih ostalih razloga isključenja gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave, mora te razloge isključenja navesti u dokumentaciji za nadmetanje. U slučaju iz st. 1. t. 3. Zakona, na-ručitelju je obvezan u dokumentaciji za nadmetanje izričito navesti jedno ili više određenih kaznenih djela ili prekršaja u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti koje će koristiti kao razlog isključenja.

Za potrebe utvrđivanja okolnosti stečaja, likvi-dacije, obustave poslovne djelatnosti gospodarskog subjekta i sl. (točka 1. i 2.), gospodarski subjekt do-stavlja izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog odgo-varajućeg registra države sjedišta gospodarskog subjekta koji ne smije biti stariji od tri mjeseca, ra-čunajući od dana početka postupka javne nabave ili, ako se ne izdaje izvod ili on ne sadržava sve podatke potrebne za utvrđivanje tih okolnosti, važeći jedna-kovrijedni dokument koji je izdalo nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedišta gospodarskog subjekta. Svi navedeni ostali razlozi isključenja, pa tako i težak profesionalni propust, utvrđuje se kod zajednice ponuditelja ili natjecatelja, pojedinačno za svakog člana zajednice. Jednako tako naručitelju je dana mogućnost primjene ovih odredaba i na po-dizvoditelje.

4. DEFINICIJA TEŠKOGA PROFESIONALNOG PROPUSTA U SKLADU SA ZAKONOM O JAVNOJ NABAVI

U skladu s odredbom čl. 68. st. 7. Zakona o javnoj nabavi proširena je definicija profesionalnog pro-pusta, na način da je težak profesionalni propust, u smislu st. 1. t. 4. istog članka postupanje gospodar-skog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnosti:

• protivno odgovarajućim propisima• kolektivnim ugovorima (primjerice, rad radni-

ka bez ugovora o radu ili rad radnika neprijav-ljenih na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neisplata minimalne plaće i/ili mirovinskog doprinosa i sl.)

• pravilima struke (koje je, primjerice, utvrdilo nadležno upravno tijelo, ovlašteno nadzorno tijelo, strukovno ili profesionalno udruženje) ili

• sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi (postu-panje protivno odredbama ugovora),

a koje je takve prirode da čini taj gospodar-ski subjekt neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma koji javni naručitelj namjerava sklopiti.

• Kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi Zakon definira da je težak profesionalni propust ta-kvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima kao posljedicu značajne i/ili opetovane ne-dostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koji su doveli do njegova prijevremenog raski-da, nastanka štete ili drugih štetnih posljedica.

Postojanje teškoga profesionalnog propusta do-kazuje javni naručitelj na temelju objektivne pro-cjene okolnosti svakog pojedinog slučaja. To znači da težak profesionalni propust utvrđuje naručitelj, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, posebne propise, pravila struke, kolektivne ugovore i sl. te posljedice koje je profesionalni propust pro-uzročio. Slijedom navedenog, teret dokaza ne leži na gospodarskom subjektu kao kod ostalih razloga isključenja, niti gospodarski subjekt kao ponudi-telj u postupku javne nabave za to treba dostavljati bilo kakav dokaz, već je teret dokaza na naručitelju. Zakon o javnoj nabavi daje mogućnost naručitelji-ma da postojanje teškoga profesionalnog propusta


dokazuju na temelju objektivne procjene okolnosti svakog pojedinog slučaja. S druge strane, Zakon o javnoj nabavi nalaže da kada javni naručitelj isklju-čuje gospodarski subjekt, ima obvezu na temelju dovoljno jasnih i čvrstih dokaza objektivno ocijeniti je li gospodarski subjekt počinio težak profesionalni propust u smislu Zakona javnoj nabavi.

5. NEISPLATA PLAĆE ZAPOSLENICIMA KAO PRIMJER PROFESIONALNOG PROPUSTA

Primjer iz prakse - Naručitelj je u dokumentaci-ji za nadmetanje kao dodatno pojašnjenje teško-ga profesionalnog propusta naveo da se u smislu odredbe čl. 68. st. 7. Zakona o javnoj nabavi, teškim profesionalnim propustom smatra neisplata, odno-sno kašnjenje ponuditelja / člana zajednice ponudi-telja kao poslodavca u isplati najmanje minimalne plaće svojim zaposlenicima i radnicima više od 30 dana od dana dospijeća prema kolektivnom ugovo-ru odnosno ugovoru o radu, za razdoblje od 2 godi-ne od dana početka postupka javne nabave. U prilog navedenom, ponuditelj je bio dužan u ponudi dosta-viti Izjavu o nepostojanju profesionalnog propusta.

(Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/15-01/94, Urbroj: 354-01/15-9, od 13. ožujka 2015. godine)

Naručitelj je u otvorenom postupku javne naba-ve objavio poziv na nadmetanje za predmet nabave: radovi preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava na branjenom području. U predmetnom postupku pristigle su tri ponude od kojih je naruči-telj jednu ocijenio valjanom. Žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj neosnovano isključio njegovu ponu-du temeljem dokumentacije za nadmetanje kojom je kao razlog za isključenje ponude propisan težak profesionalni propust.

Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje kao dodatno pojašnjenje teškog profesionalnog propu-sta naveo da se u smislu odredbe čl. 68. st. 7. Zakona o javnoj nabavi teškim profesionalnim propustom smatra neisplata, odnosno kašnjenje ponudite-lja/člana zajednice ponuditelja kao poslodavca u isplati najmanje minimalne plaće svojim zaposle-nicima i radnicima više od 30 dana od dana dospi-jeća prema kolektivnom ugovoru odnosno ugovoru o radu, za razdoblje od 2 godine od dana početka postupka javne nabave, odnosno od 22. 10. 2012. go-dine do 22. 10. 2014. godine. Iznimno od ovog ako je ponuditelj/član zajednice ponuditelja kao posloda-vac isplatio svojim zaposlenicima/radnicima plaće po posebnom Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi prije početka postupka javne nabave, smatrat će se da nije počinio težak profesio-nalni propust u poštivanju odredbi kolektivnog ugo-vora. Za potrebe utvrđivanja te okolnosti ponuditelj je bio dužan u ponudi dostaviti Izjavu o nepostoja-nju profesionalnog propusta, u skladu s obrascu iz Priloga dokumentacije za nadmetanje.

Ponuditelj je u ponudi dostavio traženu Izjavu o nepostojanju profesionalnog propusta, ali ona je kontradiktorna službenim stranicama Ministarstva financija - Porezne uprave. Naručitelj je temeljem uvida u javno dostupne podatke na Internet strani-cama Ministarstva financija - Porezne uprave, odno-sno uvidom u Popis poreznih obveznika/poslodava-

ca - pravnih osoba koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, utvrdio da žalitelj u razdoblju sije-čanj-listopad 2014. godine nije podmirio sve obveze prema zaposlenicima, odnosno nije isplatio plaće, a koja okolnost se u smislu dokumentacije za nadme-tanje smatra teškim profesionalnim propustom. U zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj na-vodi da je dokumentacija za nadmetanje dopuštala otklanjanje nedostataka neisplate plaća dospjelih u razdoblju 22.10.2012. godine do 22.12.2014. godi-ne samo isplatom do zaključno 22.10.2014. i samo u predstečajnoj nagodbi, te da žalitelj ni jedan od ovih kumulativnih uvjeta nije ispunio.

Državna komisija je utvrdila da s obzirom da je naručitelj dokumentacijom za nadmetanje odredio da je dokazani težak profesionalni propust razlog isključenja ponuditelja, onda je obvezan pridržava-ti se odredbi Zakona i dokumentacije za nadmeta-nje, te temeljem diskrecijske ocjene dokaza ocijeniti da li utvrđene okolnosti opravdavaju zaključak da je određeni ponuditelj neprikladna i nepouzdana strana ugovora o javnoj nabavi. Zaključak je da je u predmetnom postupku javne nabave naručitelj pribavio dokaze, uvid u javnu objavu poslodavaca koji ne isplaćuju plaće zaposlenicima, te je teme-ljem diskrecijske ocjene proizašle iz objektivne pro-cjene okolnosti i dokaza prosudio da činjenica ne-isplate plaća u razdoblju siječanj – listopad 2014. godine, a postojanje koje žalitelj nije otklonio ni u žalbenom postupku, istoga čini neprikladnom i ne-pouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi, sli-jedom čega je žalbeni navod neosnovan.

Primjer iz prakse - Naručitelj nije ocijenio da neisplata plaće za određen broj zaposlenika u odre-đenom razdoblju čini člana zajednice ponuditelja neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi te je utvrđeno da ni žalitelj u žalbe-nom postupku nije iznio okolnost odnosno dokaze na temelju kojih bi Državna komisija za kontrolu po-stupaka javne nabave utvrdila da je u konkretnom slučaju naručitelj bio dužan ocijeniti da je riječ o postupanju koje je takve prirode da čini gospodar-ski subjekt neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi.

(Rješenje Klasa: UP/II-034-02/14-01/819, Urbroj: 354-01/14-8, od 2. listopada 2014. godine. )

Naručitelj Općina K. objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku za predmet nabave: izgradnja kanalizacijskog sustava i pročistača otpadnih voda. U postupku pristiglo 11 ponuda, te je naručitelj 10 po-nuda ocijenio valjanima. Kao najpovoljnija odabran je ponuda zajednice ponuditelja. Žalitelj u žalbi na-vodi da je ponuda odabranog ponuditelja trebala biti isključena iz razloga što je član odabrane zajednice ponuditelja V d.d. počinio težak profesionalni pro-pust, budući je na stranici Porezne uprave vidljivo da u razdoblju od siječnja do svibnja 2014. godine odre-đenom broju radnika nije isplaćivao plaću.

Naručitelj je dokumentacijom za nadmetanje pro-pisao da će u skladu s čl. 68. st. 1. Zakona o javnoj na-bavi isključiti ponuditelja ako je u posljednje dvije go-dine učinio težak profesionalni propust i definirao ga u skladu s Zakonu. Podatak o gospodarskim subjek-tima koji ne isplaćuju plaće je javno dostupan na in-


ternet stranicama Porezne uprave, iz čega se zaklju-čuje da naručitelj nije smatrao da je neisplata plaće dijelu zaposlenika za mjesec siječanj, veljaču, ožujak i svibanj 2014. godine čini tog gospodarskog subjek-ta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi i stoga ga nije isključio iz postupka.

Postupajući po žalbenom navodu, uvidom u jav-no dostupne podatke na Internet stranicama Po-rezne uprave utvrđeno je da član zajednice ponu-ditelja V d.d., u razdoblju na koje se poziva žalitelj (siječanj - svibanj) dijelu svojih zaposlenika za mje-sece siječanj, veljaču, ožujak i svibanj 2014. godine nije isplatio plaću, dok je za mjesec travanj svim radnicima isplatio plaću. Podaci o gospodarskim subjektima koji ne isplaćuju plaću sadrže podatke zaključno s mjesecom srpnjem 2014. godine, te je iz istih vidljivo da je imenovani član zajednice ponu-ditelja za mjesece lipanj i srpanj 2014. godine svim radnicima isplatio plaću.

U slučaju postojanja okolnosti iz čl. 68. st. 1. Za-kona pod koje bi se mogla podvesti i neisplata plaće naručitelj u određenoj mjeri na temelju svoje diskre-cijske ocijene prosuđuje čini li postojanje određene okolnosti ponuditelja neprikladnom i nepouzda-nom stranom ugovora o javnoj nabavi. S obzirom da naručitelj nije ocijenio da neisplata plaće za odre-đen broj zaposlenika u razdoblju od siječanj–tra-vanj 2014. godine čini člana zajednice ponuditelja neprikladnom i nepouzdanom stranom predmet-nog ugovora o javnoj nabavi, te da ni žalitelj u žal-benom postupku nije iznio okolnost odnosno doka-ze na temelju kojih bi Državna komisija utvrdila da je u konkretnom slučaju naručitelj bio dužan ocije-niti da se radi o postupanju koje je takve prirode da čini gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouz-danom stranom ugovora, ocijenjeno je da je žalbeni navod neosnovan.

U navedenom je rješenju Državne komisije pri ocjeni utjecaja okolnosti neisplate plaće na pri-kladnost i pouzdanost člana zajednice ponuditelja V d.d. da se s njim kao jednim od članova zajedni-ce zaključi ugovor o javnoj nabavi, uzeta je u obzir i činjenica da je za dva posljednja mjeseca za koje su podatci dostupni na stranicama Porezne uprave, spomenuti član zajednice ponuditelja svim radnici-ma isplatio plaću te da su ostala potraživanja radni-ka predmetom postupka predstečajne nagodbe.

6. GOSPODARSKI SUBJEKT U OBAVLJANJU DJELATNOSTI POSTUPAO PROTIVNO PRAVILIMA STRUKE

Primjer iz prakse - U otvorenom postupku javne nabave naručitelj je dokazao da je na temelju objek-tivne procjene okolnosti konkretnog slučaja, žalitelj u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti postu-pao protivno pravilima struke, time što je neuredno izvršavao isporuke pošiljaka za samog naručitelja, a koje je takve prirode da čini žalitelja neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi, pa ga je naručitelj isključio iz postupka javne nabave.

(Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/14-01/517, Urbroj: 354-01/14-9 od 3. srpnja 2014. godine.)

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u otvo-renom postupku javne nabave za predmet: poštan-

ske usluge. U postupku su dostavljene dvije ponude, od kojih je naručitelj jednu ocijenio valjanom. Na-ručitelj je dokumentacijom za nadmetanje odredio da će isključiti ponuditelja iz postupka javne nabave ako je gospodarski subjekt u posljednje dvije godine računajući do početka postupka javne nabave uči-nio težak profesionalni propust, koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način.

U žalbi žalitelj S d.o.o., navodi da ga je naručitelj isključio iz postupka javne nabave zbog teškog pro-fesionalnog propusta, te navodi da s naručiteljem nije imao zaključen ugovor o javnoj nabavi poštan-skih usluga broj 90/IK od 08. lipnja 2012. godine ili okvirni sporazum i da mu naručitelj nije dana 23. srpnja 2012. godine otkazao ugovor o javnoj nabavi.

Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je žalitelj isključen zbog teškog pro-fesionalnog propusta, uz obrazloženje da žalitelj nije svoje obveze prema naručitelju izvršio u skladu s ugovorom, te da je ugovor br. 90/IK od 08. lipnja 2012. otkazan zbog velikog broja ne uručenih poši-ljaka i reklamacija.

Zatim je u pojašnjenju razloga isključenja ponu-ditelja pojašnjeno da je naručitelj zbog prigovora ko-risnika usluga i zbog velikog broja vraćenih pisama iskazao nezadovoljstvo te otkazao ugovor dana 23. srpnja 2012. godine. Državna komisija navodi da je žalitelj mišljenja da se samo povrede ugovora o jav-noj nabavi mogu smatrati teškim profesionalnim propustom. Međutim u čl. 68. st. 7. jasno je propisa-no da je težak profesionalni propust postupanje gos-podarskog subjekta protivno odgovarajućim propi-sima, kolektivnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi.

Postupajući po navedenom žalbenom navodu i uvidom u dostavljene dokaze naručitelja utvrđeno je da je žalitelj dostavio ponudu za pružanje usluga naručitelju 14. svibnja 2012. godine, da je naručitelj izdao dvije narudžbenice (br. 109/FM-12 od 05. srp-nja 2012. godine, te br. 090/IK-12 od 08. lipnja 2012. godine). Nadalje da je S d.o.o. dostavio naručitelju račun za izvršene usluge u razdoblju od 01. lipnja 2012. do 30. lipnja 2012. godine, te račun za izvršene usluge u razdoblju od 01. srpnja 2012. do 31. srpnja 2012. godine. Iz navedenog je razvidno je da je izme-đu stranaka postojao ugovorni odnos.

Naručitelj u odgovoru na žalbu ističe da se tijekom trajanja ugovornog odnosa s žaliteljem zbog nekva-litetnog obavljanja usluga, naručitelju višestruko po-većao broj vraćenih neuručenih poštanskih pošiljki, zatim broj telefonskih reklamacija korisnika usluga zbog ne primanja računa te kao dokaz dostavlja dopis Općine D. od 16. srpnja 2012. godine. Uvidom u do-stavljeni dopis koji je naslovljen na naručitelja, utvr-đeno je da je u istom navedeno da je načelnik Općine D. zaprimio mnoge pritužbe stanovnika za dostavu pošiljaka (računa za vodu ili računa za zbrinjavanje otpada), te da su se mnogi stanovnici obratili sa ne-zadovoljstvom ističući kako mnoge pošiljke nisu za-primili ili su im krivo dostavljene.

Slijedom navedenog zaključeno je da je naručitelj dokazao da je na temelju objektivne procjene okol-nosti konkretnog slučaja, žalitelj u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti postupao protivno pravi-


lima struke, time što je neuredno izvršavao ispo-ruke pošiljaka za samog naručitelja, a koje je takve prirode da čini žalitelja neprikladnom i nepouzda-nom stranom ugovora o javnoj nabavi, pa je naruči-telj opravdano isključio ponudu žalitelja pozivom na profesionalni propust.

7. PODNOŠENJE OPTUŽNIH PRIJEDLOGA NE MORA BITI DOKAZ POSTOJANJA PROFESIONALNOG PROPUSTA

Primjer iz prakse - Inspektori rada protiv žalitelja i njegove odgovorne osobe podnijeli su trinaest op-tužnih prijedloga iz područja radnih odnosa i jedan optužni prijedlog iz područja zaštite na radu. Na te-melju zaprimljenih podataka, naručitelj je zaključio da je dokazan teški profesionalni propust i isključio žalitelja. Međutim, utvrđeno je da činjenica podno-šenja navedenih optužnih prijedloga, sama po sebi nije dokaz postojanja profesionalnog propusta koji je propisan kao razlog isključenja u zahtjevu za pri-kupljanje ponuda. Prema odredbi čl. 143. st. 1. Za-kona o javnoj nabavi, u žalbenom postupku svaka stranka dužna je iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju, dok je prema st. 3. toga članka naručitelj obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravi-ma, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka.

(Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/14-01/1212, Urbroj: 354-01/15-8, od 20. siječnja 2015. godine.)

Naručitelj je objavio na svojim internetskim stra-nicama, zahtjev za prikupljanje ponuda za predmet nabave: zaštitarske usluge. U predmetnom postup-ku je dostavljeno pet ponuda, od kojih je naručitelj četiri ocijenio valjanima. Naručitelj je točkom 3.2.3. zahtjeva za prikupljanje ponuda, među ostalim ra-zlozima isključenja propisao da će temeljem čl. 68. st. 1. točke 4. Zakona o javnoj nabavi, isključiti iz po-stupka javne nabave ponuditelja ako je u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave uči-nio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način, te definirao profe-sionalni propust u skladu s Zakonu.

Na odluku o odabiru žalbu je izjavio žalitelj, te u žalbi osporava razloge isključenja svoje ponude, odnosno osporava zakonitost pregleda i ocjene po-nuda, te navodi da javni naručitelj nije postupao na identičan način u odnosu na sve ponuditelje, budući da za ostale ponuditelje nije izvršio provjeru poda-taka vezanih za kršenje propisa iz područja rada i zaštite na radu te drugih propisa kojima se uređuju radni odnosi i zaštita na radu, a koju je proveo za ža-litelja.

U zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj je obrazložio da je žalitelj isključen na temelju čl. 68. st. 1. točka 4. Zakona o javnoj nabavi zato što je od Ministarstva rada i mirovinskog sustava zaprimilo podatke koji na temelju objektivne procjene naruči-telja dokazuju postojanje žaliteljevih teških profesi-onalnih propusta.

Postupajući po navedenoj žalbi Državna komisija je uvidom u dopis Ministarstva rada i mirovinskog sustava – Inspektorat rada, Klasa: 116-01/14-01/2941,

Urbroj: 524-10-01-03-02/2-14-02 od 25. studenoga 2014. godine, utvrdila da su inspektori rada protiv žalitelja i njegove odgovorne osobe podnijeli 13 op-tužnih prijedloga iz područja radnih odnosa i 1 op-tužni prijedlog iz područja zaštite na radu.

Slijedom navedenog Državna komisija je utvrdila da činjenica podnošenja predmetnih optužnih pri-jedloga, sama po sebi nije dokaz postojanja okolno-sti iz točke 3.2.3. zahtjeva za prikupljanje ponuda pa je u predmetnom rješenju žalbeni navod osnovan. I zaključno navodi da postojanje teškog profesional-nog propusta dokazuje naručitelj na temelju objek-tivne procjene okolnosti svakog pojedinog slučaja, a žalitelj protivno odredbi čl. 143. st. 1. i 2. Zakona o javnoj nabavi nije iznio činjenice niti predložio do-kaze iz kojih bi proizlazilo da je naručitelj nepravil-no primijenio točku 3.2.3. zahtjeva za prikupljanje ponuda u odnosu na ostale ponuditelje.

8. PROFESIONALNI PROPUST KOD IZVRŠENJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVI

1. Primjer iz prakse - U skladu s čl. 68. st. 7. Za-kona o javnoj nabavi, težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo po-stupanje gospodarskog subjekta kojemu su poslje-dice značajni i/ili opetovani nedostatci u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih štetnih posljedica. Kada javni naručitelj isključuje gospodarski subjekt prema pravilima o teretu do-kazivanja, ima obvezu na temelju dovoljno jasnih i čvrstih dokaza objektivno ocijeniti je li gospodarski subjekt počinio težak profesionalni propust u smi-slu Zakona o javnoj nabavi.

(Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/15-01/480, Urbroj: 354-01/15-7 od 10. srpnja 2015. godine)

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u otvo-renom postupku javne nabave za predmet: nabava tonera i tinti Xerox (ili jednakovrijednih). U postup-ku je dostavljeno pet ponuda, a naručitelj je četiri ponude ocijenio valjanima. Odabrana je ponuda tvrtke S d.o.o.

Žalitelj M d.o.o., u žalbi osporava razlog isključe-nja svoje ponude zbog teškog profesionalnog propu-sta, te predlaže poništiti Odluku o odabiru. Žalitelj navodi da naručitelj tijekom cijelog postupka od njega nije zatražio objašnjenje ili upotpunjavanje u skladu s čl. 92. Zakona, slijedom čega je evidentno da nije mogao izvršiti objektivnu procjenu okolno-sti slučaja. Žalitelj ističe da u obrazloženju odluke kojom isključuje žalitelja, naručitelj istu temelji na pismenima koje je nabrojao u zapisniku, ali iz tih pismena se ne može utvrditi njegov teški profesio-nalni propust.

Žalitelj navodi da je temeljem sklopljenog Ugovo-ra o nabavi tonera i tinti (koji je sklopljen temeljem Okvirnog sporazum) nepravovremeno isporučio tražene tonere zbog objektivnih okolnosti, jer su njemu zakašnjelo isporučeni od strane dobavljača. Kako bi naručitelj zbog kašnjenja u isporuci mo-gao nesmetano obavljati posao, žalitelj je dostavio istovrsne tonere koje naručitelj nije želio prihvatiti. Nakon povrata tih tonera žalitelj je dostavio odgova-rajuće. Smatra da kašnjenjem u isporuci naručitelju


nije nastala nikakva šteta, s obzirom da je zbog toga naručitelj izvršio naplatu bankarskog jamstva za uredno ispunjenje ugovora. Žalitelj ističe da nije bilo razloga za isključenje njegove ponude jer nije došlo do raskida okvirnog sporazuma ni ugovora, niti je naručitelju u poslovnom odnosu nastala bilo kakva šteta, a žalitelj je cijelo vrijeme odnosa postupao u skladu s propisima i pravilima struke.

Postupajući po navedenom žalbenom navodu Dr-žavna komisija je utvrdila da je naručitelj dokumen-tacijom za nadmetanje propisao teški profesionalni propust kao razlog za isključenje. Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, naručitelj je isključio žalitelja jer je žalitelj M d.o.o. u poslovanju s naru-čiteljem počinio težak profesionalni propust postu-pajući protivno Ugovoru o nabavi tonera i tinti, ko-jeg je sklopio s naručiteljem 2013. godine, temeljem Okvirnog sporazuma. Prilikom preuzimanja robe, predstavnici naručitelja su utvrdili kako isporučena roba nije sukladna robi navedenoj u otpremnici/ra-čunu isporučitelja, niti pojedinačnoj narudžbenici naručitelja. Naručitelj je pismenom od 30. listopa-da 2014. godine, isporučitelja obavijestio o kršenju ugovornih obveza zbog kašnjenja u isporuci robe, te neisporuke robe u naknadno utvrđenom roku.

Slijedom navedenog zbog kašnjenja u isporuci i neisporuke robe u naknadno određenim rokovima te radi isporuke robe koja nije sukladna naručenom, utvrđeno je kršenje ugovornih obveza od srane is-poručitelja M d.o.o. Radi svega navedenog naruči-telj je naplatio bankovno jamstvo za uredno ispu-njenje ugovora.

Ugovor nije raskinut jer je istekao 04. studenoga 2014. godine. Iz utvrđenog činjeničnog stanja pro-izlazi da je Ministarstvo kao naručitelj naplatilo bankovno jamstvo dano u svrhu urednog ispunje-nja ugovora, a da je ugovorni odnos prestao istekom roka na koji je ugovor sklopljen. Dakle, nesporno je da ugovorni odnos nije prijevremeno raskinut.

Državna komisija ističe da pretpostavke za pri-mjenu instituta teškog profesionalnog propusta i is-ključenja ponuditelja iz konkretnog postupka javne nabave zbog počinjenja teškog profesionalnog pro-pusta u smislu čl. 68. st. 1. t. 4. i st. 7. Zakona moraju biti kumulativno ispunjene. Kada javni naručitelj isključuje gospodarski subjekt prema pravilima o teretu dokazivanja, ima obvezu na temelju dovolj-no jasnih i čvrstih dokaza objektivno ocijeniti je li gospodarski subjekt počinio težak profesionalni propust u smislu Zakona o javnoj nabavi. Slijedom svega navedenog Državna je komisija ocijenila da naručitelj na temelju objektivne procjene okolno-sti slučaja nije dokazao da je žalitelj počinio takav profesionalni propust koji bi ga činio neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi koji naručitelj namjerava sklopiti.

Primjer iz prakse - U otvorenom postupku javne nabave, za predmet: nabava tonera i tinti (po skupi-nama), dokumentacijom za nadmetanje kao razlo-gom isključenja bio je propisan profesionalni pro-pust kao propust vezan uz izvršenje ugovora koji je doveo do raskida tog ugovora od strane naručitelja. Na donesenu je prvu odluku o odabiru I. žalbu izja-vio žalitelj zajednica ponuditelja i osporio valjanost

odabrane ponude tvrtke G d.o.o. te priložio dokaze da je zbog neurednog izvršenja ugovora od strane tvrtke G d.o.o. došlo do jednostranog raskida tog ugovora. Na temelju priloženih dokaza Državna je komisija potvrdila da je počinjen profesionalni pro-pust (Rješenje, Klasa: UP/II-034-02-01/1531) pa je naručitelj, postupajući u skladu s navedenim rješe-njem u istom postupku javne nabave donio 7. velja-če 2013. godine drugu odluku o odabiru II. za grupe A., B. i E. Nakon toga, na odluku o odabiru II. žalbu izjavljuje žalitelj društvo G d.o.o.

(Rješenje Klasa: UP/II-034-02/13-01/250, Urbroj: 354-01/14-21 od 26. veljače 2014. godine. )

Žalitelj G d.o.o., u žalbi navodi da je odlukama o odabiru II. za grupu A., B. i E. njegova ponuda neo-snovano isključena, jer naručitelj nije dokazao profe-sionalni propust žalitelja, te da nije imao relevantne podatke i dokaze o postojanju profesionalnog propu-sta. Navodi da u odlukama o odabiru nije obrazložen i naveden razlog isključenja njegove ponude.

Državna komisija za kontrolu postupka javne na-bave utvrdila je da je ponuda žalitelja G d.o.o., već bila predmet kontrole pred tim tijelom prilikom donošenja Rješenja Klasa: UP/II-034-02-01/1531, Urbroj: 354-01/13-15 od 17. siječnja 2013. godine po-vodom žalbe tada žalitelja zajednice ponuditelja ko-jim su poništene odluke o odabiru za grupe A., B. i E., u dijelu u kojem se odnose na odabir ponuditelja G d.o.o. Tada je utvrđeno da je zbog neurednog iz-vršenja ugovora od strane tvrtke G d.o.o. došlo do jednostranog raskida ugovora, čime je ostvaren uvjet za isključenje ponuditelja u smislu postojanja profesionalnog propusta. Postupajući po žalbenim navodima u predmetnom Rješenju utvrđeno je da je naručitelj imao relevantne podatke i dokaze o postojanju profesionalnog propusta ponuditelja G d.o.o., te da je naručitelj bio obvezan istog za grupe A., B. i E. isključiti.

Nakon toga naručitelj je postupajući po navede-nom rješenju izvršio ponovni pregled i ocjenu po-nuda i dana 07. veljače 2013. godine donio odluke o odabiru II. za grupe A., B. i E, te to obrazložio poziva-jući se na rješenje Državne komisije za kontrolu po-stupaka javne nabave, Klasa: UP/II-034-02-01/1531, Urbroj: 354-01/13-15 kojim je nedvojbeno utvrđeno da je naručitelj imao saznanja i dokaze o počinje-nju profesionalnog propusta ponuditelja G d.o.o., u smislu jednostranog raskida ugovora, te da je iz tog razloga morao isključiti navedenog ponuditelja iz postupka javne nabave, odnosno zbog dokazanog profesionalnog propusta.

U skladu s odredbom čl. 144. st. 3. Zakona o javnoj nabavi propisano je da Državna komisija nije ovlašte-na kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmet žalbe u istom postupku nabave. Dakle, s ob-zirom na to da je o istoj činjenici, u ovom slučaju o isključenju ponuditelja G d.o.o., Državna komisija već odlučivala i utvrdila da je ponuda žalitelja trebala biti isključena iz postupka zbog profesionalnog propusta, ista stoga nikako ne može biti odabrana u predmet-nom postupku javne nabave. Slijedom navedenog odbačena je žalba žalitelja G d.o.o. jer nema pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi ili okvir-nog sporazuma i isti ne bi mogao pretrpjeti štetu.


9. LAŽNI PODATAK U DOSTAVLJENIM DOKUMENTIMA NE SMATRA SE PROFESIONALNIM PROPUSTOM

Primjer iz prakse – Naručitelj je isključio žalite-lja zbog toga što smatra da je žalitelj učinio profe-sionalni propust u drugom postupku javne nabave Zaključeno je da je Naručitelj je zbog sumnje u vje-rodostojnost certifikata za fotokopirni papir bio ob-vezan isključiti ponuditelja zbog dostave lažnih po-dataka u priloženim dokumentima, u skladu s čl. 67. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi kojim su propisani obvezni razlozi isključenja, a ne zbog teškoga pro-fesionalnog propusta. Lažni podatak u dostavljenim dokumentima, u konkretnom slučaju ne smatra se profesionalnim propustom.

(Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/15-01/88, Urbroj: 354-01/15-8 od 5. ožujka 2015. godine. )

Naručitelj je u predmetu nabave: uredski materi-jal, dokumentacijom za nadmetanje propisao profe-sionalni propust pod ‘’Ostalim razlozima isključenja ponuditelja’’, i definirao ga na isti način kako je to propisano u čl. 68. st. 7. Zakona o javnoj nabavi. Ža-litelj osporava zakonitost postupka pregleda i ocjene ponuda, odnosno navodi da je naručitelj neosnova-no isključio njegovu ponudu zbog profesionalnog propusta, a koje postojanje žalitelj osporava te ujed-no ističe da se niti ne radi o profesionalno propustu.

Dokumentacijom za nadmetanje naručitelj je propisao točnu specifikaciju fotokopirnog papira kojeg traži, a kao dokaz ispunjavanja tehničkih ka-rakteristika zatražio je da se dostavi dokaz u vidu potvrde, odnosno certifikata. Međutim utvrđeno je da naručitelj u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda uopće nije ocjenjivao tehničku i stručnu sposobnost ponuditelja, niti u skladu sst tehničkih specifikacija ponuđenog predmeta nabave sa onim traženim do-kumentacijom za nadmetanje, budući da je ponuda žalitelja isključena zbog profesionalnog propusta, te nije bila pregledavana niti rangirana u daljnjem tije-ku postupka ocjene ponuda.

Postupajući po navedenoj žalbi, uvidom u Zapi-snik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj ocijenio ponudu žalitelja nevaljanom, te istu isključio u skladu s čl. 68. st. 1. točka 4. Zakona o javnoj nabavi, odnosno u skladu s dokumentaci-ji za nadmetanje. U nastavku zapisnika naručitelj iznosi kronologiju postupka javne nabave uredskog materijala kojeg je proveo u 2014. godini (broj objave u EOJN: 2014/S 002-0010810) i u kojom je zaključio kako je nedopustivo da sklopi okvirni sporazum s ponuditeljem kod kojega je utvrđeno da je u pred-metnom postupku dostavio lažne podatke što ga čini neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovo-ra o javnoj nabavi jer je time doveo u zabludu javnog naručitelja koji je postupajući u dobroj vjeri donio odluku o odabiru ponude.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ističe da je postupak broj objave u EOJN: 2014/S 002-0010810 potpuno odvojen od pred-metnog postupka broj objave u EOJN: 2014/S 002-0051940. Radi se o novom postupku, te je naručitelj u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda trebao nave-sti razloge zbog kojih sumnja u vjerodostojnost po-tvrde (certifikata) dostavljenog u ovom postupku.

Ukoliko je naručitelj smatrao da je certifikat lažan, bio je obvezan isključiti ponuditelja zbog dostave lažnih podataka pri dostavi dokumenata temeljem čl. 67. st. 1. t. 3. Zakona kojim su propisani obvezni razlozi isključenja, a ne temeljem čl. 68. st. 1. t. 4. Zakona. Međutim naručitelj nije isključio žalitelja zbog dostave lažnih podataka u postupku broj obja-ve: 2014/S 002-0051940, već zbog toga što smatra da je žalitelj učinio profesionalni propust u drugom postupku javne nabave broj objave u EOJN: 2014/S 002-0010810. Lažni podatak u konkretnom slučaju ne smatra se profesionalnim propustom. Slijedom navedenog žalbeni navod žalitelja da je naručitelj neosnovano isključio njegovu ponudu temeljem čl. 68. st. 1. točka 4. Zakona o javnoj nabavi je osnovan.

10. GOSPODARSKI SUBJEKT KAO NEPRIKLADNA I NEPOUZDANA STRANA UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ILI OKVIRNOG SPORAZUMA

Primjer iz prakse - U smislu odredbe čl. 68. st. 1. t. 4. i st. 7. istog članka Zakona o javnoj nabavi, pretpo-stavke za primjenu instituta teškoga profesionalnog propusta i isključenje ponuditelja iz postupka javne nabave, moraju biti kumulativno ispunjene.

Pretpostavke koje moraju biti kumulativno is-punjene su postupanje gospodarskog subjekta u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave, da je to postupanje protivno između osta-loga i sklopljenim okvirnim sporazumima / ugovo-ru o javnoj nabavi, odnosno da je dovelo do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete te da je takve prirode da toga gospodarskog subjekta čini nepri-kladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi. U konkretnom slučaju žalitelj nije dokazao da se odabrani ponuditelj nedvojbeno može smatra-ti neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi koji naručitelj u konkretnom postup-ku javne nabave namjerava sklopiti.

(Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/14-01/105, Urbroj: 354-01/14-9, od 28. svibnja 2014. godine.)

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje o otvo-renom postupku javne nabave: usluge prijevoza učenika osnovnih škola (po grupama). U predmet-nom postupku dostavljene dvije ponude, koje je na-ručitelj obje ocijenio valjanima, te odabrao ponudu ponuditelja M d.d. Požega.

Žalitelj u žalbi navodi da je kod odabranog ponu-ditelja ostvaren razlog isključenja zbog teškog pro-fesionalnog propusta propisan dokumentacijom za nadmetanje. Stoga jer je u posljednje tri godine odabrani ponuditelj pravomoćno kažnjen za težak prekršaj iz zakona o prijevozu u cestovnom prome-tu. Kao dokaz žalitelj uz žalbu dostavlja prekršajni nalog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 22. prosinca 2011. godine, rješenje istog Ministar-stva od 08. veljače 2012. godine i rješenje Visokog prekršajnog suda od 21. ožujka 2012. godine. U Pre-kršajnom nalogu od 22. prosinca 2011. godine navo-di se da M d.d., Požega (ovdje odabrani ponuditelj) kao pravna osoba kriv što nije obavljao javni linijski prijevoz putnika na međužupanijskoj autobusnoj liniji Požega-Zagreb u skladu s izdanoj dozvoli i pri-padajućem voznom redu, čime je postupio protivno članku 30. Zakona o prijevozu u cestovnom prome-


tu, pa mu je temeljem toga izrečena novčana kazna u iznosu od 15.000,00 kuna, a njegovoj odgovornoj osobi kao drugo okrivljenom u iznosu od 5.000,00 kuna.

Nadalje Rješenjem Visokog prekršajnog suda od 21. ožujka 2012. godine odbijena je kao neosnova-na žalba okrivljenika M d.d., Požega. Žalitelj navodi da je preslike navedenih rješenja kojima je utvrđen prekršaj, a kojim se dokazuje gubitak dobrog ugle-da u skladu s čl. 16. Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu, dostavio naručitelju prije donošenja od-luke o odabiru, a da navedena činjenica nije uopće konstatirana u zapisniku o pregledu i ocjeni ponu-da. Navodi da je iz prekršajnog naloga vidljivo da je je odabrani ponuditelj neprikladna i nepouzdana strana ugovora jer nije redovito i u skladu s voznim redom obavljao prijevoz putnika pa nema govora o objektivnoj procjeni naručitelja pogotovo jer je riječ o predmetu nabave: prijevoz učenika osnovnih ško-la kao posebne kategorije putnika u kojem je redovi-tost bitan faktor.

Postupajući po navedenoj žalbi Državna komisija je na temelju dokaza koje je žalitelj dostavio uz žalbu utvrdila da se radi o postupanju odabranog ponu-ditelja suprotno odredbama tada važećeg Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i to u dijelu kojim je reguliran javni linijski prijevoz putnika. Budući da se u konkretnom postupku nabave radi o usluga-ma posebnog linijskog prijevoza putnika, odnosno uslugama prijevoza učenika, Prekršajni nalog nije u svezi s uslugama koje se nabavljaju u predmet-nom postupku nabave, a žalitelj nije dokazao da se odabrani ponuditelj nedvojbeno može smatrati ne-prikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o jav-noj nabavi koji naručitelj u konkretnom postupku nabave namjerava sklopiti.

Primjer iz prakse - Naručitelj je dokumentacijom za nadmetanje kao ostale razloge isključenja naveo profesionalni propust te propisao da će isključiti ponuditelja ako je gospodarski subjekt u posljed-nje dvije godine, računajući do početka postupka javne nabave, učinio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji na-čin. Utvrđeno je da dostavljena rješenja nadzorno-ga regulatornog tijela HAKOM-a nisu valjani doka-zi teškoga profesionalnog propusta, jer žalitelj nije dokazao njihovu pravomoćnost u vrijeme pregleda i ocjene ponuda, te je zaključeno da žalitelj njima nije dokazao da se odabrani ponuditelj N d.o.o. nedvoj-beno može smatrati neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi. (Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/14-01/175, Urbroj: 354-01/14-10 od 25. ožujka 2014. godine.)

Na odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj u predmetu nabave: poštanske uslu-ge, jer žalitelj smatra da je odabrani ponuditelj uči-nio težak profesionalni propust koji se može nedvoj-beno utvrditi temeljem javno dostupnih podataka, te kao dokaz za navedeno prilaže Rješenje nadzor-nog regulatornog tijela – Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Smatra da je odabrani ponuditelj iz tog razloga trebao biti isklju-čen. U prilog navedenom žalitelj kao dokaz dostav-lja Rješenje HAKOM-a Klasa: UP/I-344-07/11-02/06

od 18. svibnja 2012. godine u kojem je navedeno da društvo odabrani ponuditelj obavlja poštanske us-luge s dodanom vrijednosti koje nisu u skladu s čl. 10. st. 3. Zakona o poštanskim uslugama, te da pri-likom obavljanja usluge s dodanom vrijednosti nisu sadržane sve dodane vrijednosti propisane čl. 10. Zakona o poštanskim uslugama. Nadalje dostavlja treće Rješenje HAKOM-a Klasa: UP/I-344-02/13-05/02 od 19. prosinca 2013. godine u kojem je nave-deno da društvo N d.o.o. ne obavlja računovodstve-no razdvajanje na način da se mogu utvrditi prihodi ostvareni od zamjenskih poštanskih usluga odvoje-no od prihoda ostalih poštanskih usluga koje obav-lja na temelju prijave, po vrstama usluga.

Također dostavlja i treće Rješenje HAKOM-a Kla-sa: UP/I-344-07/13-02/02 od 23. siječnja 2014. godi-ne u kojem se nalaže davatelju poštanskih usluga N d.o.o. da na sve poštanske usluge utiskuje žig s nadnevkom i svojim nazivom ili oznakom koja ga razlikuje od drugih davatelja poštanskih usluga, odnosno da osigura da sve poštanske pošiljke sadr-že oznaku službenog žiga davatelja N d.o.o. U od-govoru na žalbu naručitelj navodi da se priložena rješenja ne mogu smatrati dokazom profesionalnog propusta, budući da žalitelj nije dokazao njihovu pravomoćnost u vrijeme pregleda i ocjene ponuda.

Državna komisija je uvidom u zapisnik o pre-gledu i ocjeni ponuda, utvrdila da je naručitelj kod analize ponuda u odnosu na razloge isključenja, kod ponuditelja nije bilo razloga za isključenje. U pred-metnom postupku naručitelj smatra da dostavljena rješenja nadzornog regulatornog tijela HAKOM-a, nisu valjani dokazi teškog profesionalnog propu-sta, a žalitelj njima nije dokazao da se odabrani po-nuditelj nedvojbeno može smatrati neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi. Slijedom navedenog Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je navod žalitelja ocijenila neosnovanim.

11. ZAKLJUČAKS obzirom na složen način dokazivanja i značenje

kojeg dokazani profesionalni propust ima na ugled gospodarskog subjekta u obavljanju njegove pro-fesionalne djelatnosti, sadašnje zakonsko rješenje ovog instituta nalaže da prilikom njegova dokaziva-nja treba postupati uvažavajući pravno relevantne dokaze i sve okolnosti pojedinoga, konkretnog slu-čaja. Navedeno nam potvrđuju i primjeri iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne na-bave koja, postupajući u skladu s načelom zakoni-tosti, svaki slučaj procjenjuje zasebno i ističe da više pretpostavki treba biti kumulativno ispunjeno da bi se dokazao težak profesionalni propust. Kod ovog je instituta važna uloga naručitelja koji ima obvezu na temelju dovoljno jasnih i čvrstih dokaza objektivno ocijeniti da li je gospodarski subjekt počinio težak profesionalni propust u smislu Zakona o javnoj na-bavi, jer to značajno i dugoročno može utjecati na profesionalni kredibilitet određenoga gospodarskog subjekta.

www.rrif.hr


Ante LOBOJA, dipl. iur. UDK 331.2

Neuobičajeno niska cijena ponude u postupcima javne nabave

U sustavu javne nabave jedan od razloga zbog ko-jih ponuda može biti neprihvatljiva je i ponuda s

neuobičajeno niskom cijenom. U toj okolnosti naručitelj se može različito postaviti u odnosu na ponuditelja. Ti su odnosi s primjerima iz prakse Državne komisine i naruči-telja predmet ovog članka.

1 UVODU postupku javne nabave, nakon otvaranja po-

nuda, naručitelj provodi pregled i ocjenu ponuda, u kojemu može postupiti u skladu s čl, 91., 92. i 95. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14., dalje u tekstu: Zakon), odnosno može tražiti od ponuditelja objašnjenje neuobičaje-no niske cijene, može od ponuditelja zahtijevati po-jašnjenje ili upotpunjavanje traženih dokumentima u vezi s razlozima isključenja i propisanim uvjetima sposobnosti, može pozvati ponuditelje da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave te može od najpovoljni-jeg ponuditelja s kojim(a) namjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili s kojima namjerava sklopiti okvir-ni sporazum, zatražiti dostavu izvornika ili ovje-renih preslika jednog ili više dokumenata traženih dokumentacijom za nadmetanje.

Ovaj se članak bavi institutom neuobičajeno ni-ske cijene te donosi analizu prakse Državne komisi-je za kontrolu postupaka javne nabave i naručitelja.

2. TRAŽENJE OBJAŠNJENJA CIJENE JE PRAVO, A NE I OBVEZA NARUČITELJA

U praksi javne nabave događa se da ponuditelj, iz različitih razloga, ponudi robu, usluge, odnosno ra-dove po izuzetno niskim cijenama (npr. zbog ekono-mičnosti u načinu gradnje, proizvodnom procesu ili pružanju usluga; zbog zakonito dodijeljene državne potpore; zbog posjedovanja određenih zaliha robe koja je predmet nabave; zbog pogreške u iskaziva-nju cijene, zbog toga što je cijena određene stavke uključena u neku drugu stavku, i sl.,), bilo da je riječ o cijeni ponude ili pojedinoj jediničnoj cijeni, koje izazivaju sumnju naručitelja u sposobnost izvršenja ugovora po ponuđenoj cijeni. Zakon o javnoj nabavi je u članku 91. propisao način postupanja naruči-telja u takvim situacijama, dajući naručitelju ovlast da prihvati takvu ponudu (ako smatra da ponuditelj može izvršiti ugovor), ili da istu odbije ako sumnja u sposobnost ponuditelja da izvrši takav ugovor - u kojem slučaju je naručitelj obvezan, pisanim putem, od ponuditelja zatražiti objašnjenje, s podatcima o sastavnim elementima ponude koje smatra bitnima za izvršenje ugovora.

U tom smislu naručitelj mora provjeriti podatke o sastavnim elementima ponude iz objašnjenja ponu-

ditelja, uzimajući u obzir dostavljene dokaze. Pro-vjerava jesu li cijene ekonomski objašnjive i logične, a osobito može provjeriti jesu li u cijeni bitnih stavki sadržani svi troškovi (osoblja, materijala, uređaja, usluga itd.) te je li cijena za tržišno vrednije, odno-sno kvalitetnije stavke u pravilu viša nego za tržišno manje vrijedne, odnosno manje kvalitetne stavke.

Dakle, potrebno je naglasiti da je postupanje u skladu s čl. 91. Zakona, tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda, odnosno traženje objašnjenja neuo-bičajeno niske cijene, pravo a ne i obveza naručitelja.

On će tražiti objašnjenje ponuđene cijene, u pravilu, samo ako posumnja u mogućnost izvrše-nja ugovora po ponuđenoj cijeni.

U skladu s postojećim zakonskim rješenjem je i praksa Državne komisije za kontrolu postupaka jav-ne nabave, kao žalbenog tijela nadležnog za rješava-nje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, čiji je značajan broj odluka u odnosu na žalbene navo-de žalitelja o obvezi postupanja naručitelja u skladu s čl. 91. Zakona, obrazložen na način da naručitelj može, ukoliko to ocijeni potrebnim, a zbog sumnje u mogućnost izvršenja ugovora po ponuđenoj niskoj cijeni, pozvati ponuditelja na objašnjenje neuobiča-jeno niske cijene. U nastavku članka navodi se jedan tipičan primjer takve odluke žalbenog tijela.

Primjer iz prakse: Naručitelj može, ako to ocijeni potrebnim, poduzeti određene radnje vezane uz po-nudu s neuobičajeno niskom cijenom, zbog sumnje u mogućnost izvršenja ugovora po ponuđenoj niskoj cijeni, ali nema obvezu takva postupanja.

Naručitelj, Grad Zagreb, objavio je 16. srpnja 2014., u EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumen-taciju za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave broj: 2105/S 002-00304620, za predmet naba-ve: stručni nadzor na izgradnji 2. etape B. ulice, od Z. do H.

Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj J. p. d.o.o. Zagreb. Žalitelj u žalbi iz-među ostaloga osporava valjanost odabrane ponu-de zajednice ponuditelja. Ističe da ponuđena cijena odabrane ponude dovodi u sumnju mogućnost iz-vršenja ugovora, te da je naručitelj u skladu s čl. 91. Zakona takvu ponudu bio dužan odbiti.

U odgovoru na žalbu naručitelj ističe da odredbe čl. 91. Zakona ne nalažu naručitelju odbijanje ponu-de s neuobičajeno niskom cijenom kao obvezu, već kao mogućnost, te da u konkretnom slučaju naruči-telj nije ocijenio da je u ponudi odabrane zajednice ponuditelja iskazana neuobičajeno niska cijena.

U skladu s čl. 91. st. 1. Zakona, ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena ponude ili neuo-bičajeno niska pojedina jedinična cijena, što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe, izvođenja rado-


va ili pružanja usluga koji su predmet nabave, javni naručitelj može odbiti takvu ponudu. (…)

Državna komisija ističe da citirani izvori prava nemaju obvezujući karakter prema naručitelju, od-nosno naručitelj određene radnje vezane uz ponu-du s neuobičajeno niskom cijenom može poduzeti ocijeni li to potrebnim, a zbog sumnje u mogućnost izvršenja ugovora, po tako niskoj cijeni, ali nema ob-vezu postupanja. Navodi da iz dokumentacije spisa proizlazi da naručitelj nije smatrao da je u ponudi odabrane zajednice ponuditelja iskazana neuobi-čajeno niska cijena, pa stoga nije niti poduzimao radnje vezane uz ponudu s neuobičajeno niskom cijenom. Stoga, navodi se u obrazloženju odluke Dr-žavne komisije, odabirom ponude s najnižom cije-nom, kao kriterijem odabira u konkretnom postup-ku javne nabave, naručitelj nije povrijedio Zakon o javnoj nabavi. Žalbeni navod je neosnovan. (Rješe-nje: Klasa: UP/II-034-02/14-01/985)

3. PRIMJENA NAČELA JAVNE NABAVE KOD NEUOBIČAJENO NISKE CIJENE

Načela javne nabave temeljne su odrednice su-stava javne nabave. Načela su u najvećoj mjeri im-plementirana u odredbe Zakona. Članak 3. Zakona propisuje načela javne nabave, te određuje da su pri-likom provođenja postupaka iz Zakona o javnoj na-bavi, naručitelji obvezni u odnosu na sve gospodar-ske subjekte poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i na-čelo transparentnosti. Stavak 2. istoga članka pro-pisuje da naručitelji moraju primjenjivati odredbe istoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Jedno od najvažnijih načela je načelo jednakog tretmana. Ono znači da se prema svim gospodar-skim subjektima kao potencijalnim ponuditeljima ili natjecateljima u postupcima javne nabave naru-čitelji moraju ponašati na jednaki način, te dati jed-naku priliku svima da njihove ponude budu odabra-ne kao najpovoljnije. Predmetno načelo nalazi svoju afirmaciju u svim fazama postupka javne nabave, pa tako i u postupku pregleda i ocjene ponude, od-nosno i prilikom odlučivanja naručitelja hoće li po-stupiti u skladu s čl. 91. Zakona.

Jednako tako, iako prema rješenju iz čl. 91. Zako-na naručitelj može tražiti od ponuditelja objašnje-nje neuobičajeno niske cijene, odnosno ima zakon-sko ovlaštenje prihvatiti takvu ponudu ili istu odbiti ako sumnja u sposobnost ponuditelja da izvrši takav ugovor, u nekim primjerima iz prakse Državne ko-misije navedena „opcija“ za naručitelja ipak je ogra-ničena njegovom obvezom da u postupku javne na-bave poštuje načela javne nabave.

Primjer iz prakse: Prilikom pregleda i ocjene ponu-da naručitelj nije primijenio jednake kriterije za gru-pu 11. i grupu 5. predmeta nabave, a osobito načelo jednakog tretmana

Naručitelj, HŠ d.o.o. Zagreb, objavio je 3. travnja 2013., u EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumen-taciju za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, broj: 2013/S 002-0030801, za predmet naba-ve: usluge ustupanja radnika (po grupama).

Na Odluku o odabiru za grupu 5. predmeta na-bave žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj A. d.o.o. Osijek. Žalitelj u žalbi između ostaloga navodi da je odabrani ponuditelj za grupu 5. predmeta na-bave ponudio nerealno nisku cijenu, te da je prili-kom njegova odabira došlo do primjene nejednakih kriterija jer naručitelj nije postupio kao u grupi 11. predmeta nabave, gdje je tražio pojašnjenje neuobi-čajeno niske cijene od istoga ponuditelja, te je nakon dobivenog mišljenja odbio njegovu ponudu.

U odgovoru naručitelja navodi se da u postup-ku pregleda i ocjene ponuda naručitelj samostalno procjenjuje radi li se o neuobičajeno nisko cijeni, te da za 5. grupu naručitelj nije procijenio da se radi o takvoj cijeni, pa iz tog razloga nije niti tražio pojaš-njenje cijene.

Uvidom u dokumentaciju predmetnog postupka dostavljenu od strane naručitelja, utvrđeno je da je naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda (od istoga ponuditelja čija je ponuda odabrana kao naj-povoljnija za grupu 5. predmeta nabave), zatražio pojašnjenje ponude za grupu 11. predmeta nabave, kao i da naručitelj nije prihvatio pojašnjenje ponudi-telja radi čega je njegova ponuda odbijena iz razloga što prema mišljenju naručitelja, ponuditelj ne bio u mogućnosti kvalitetno izvršiti ugovorne obveze po ponuđenoj cijeni.

Sukladno članku 91. stavak 1. Zakona, ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena ponu-de ili neuobičajeno niska pojedina jedinična cije-na, što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe, izvođenja radova ili pružanja usluga koji su predmet nabave, javni naručitelj može odbiti takvu ponudu, ali prije odbijanja takve ponude mora od ponuditelja zatražiti objašnjenje o sastavnim elementima ponu-de koje smatra bitnim za izvršenje ugovora. Dakle, iz odredbi čl. 91. Zakona proizlazi da je naručitelju ostavljena mogućnost da traži pojašnjenje ali ga Za-kon na to ne obvezuje. Međutim, čl. 3. Zakona propi-suje da su prilikom provođenja postupaka iz Zakona naručitelji obvezni u odnosu na sve gospodarske subjekte poštovati načela javne nabave, a osobito načelo jednakog tretmana. Stavak 2. istoga članka propisuje da naručitelji moraju primjenjivati odred-be istoga Zakona na način koji omogućava učinko-vitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Iz postupanja naručitelja prilikom pregleda i ocjene ponuda proizlazi da naručitelj u predmet-nom postupku nije imao jednake kriterije za grupu 11. i grupu 5. predmeta nabave. Naime, u grupi 11. naručitelj je u od ponuditelja s najnižom cijenom tražio pojašnjenje cijene, te je u konačnici ponudu istoga ponuditelja i odbio, dok u grupi 5. od istoga ponuditelja nije tražio pojašnjenje neuobičajeno ni-ska cijene, iako se stavka za koji je predviđen najveći broj radnih sati podudara po opisu poslova i u 11. i u 5. grupi predmeta nabave. Također, razlika u cijeni između najpovoljnijeg ponuditelja i drugorangira-


nog ponuditelja u grupi 5. predmeta nabave je čak dvostruko veća nego u grupi 11., a u kojoj je naruči-telj tražio pojašnjenje. Na opisani način naručitelj, prilikom pregleda i ocjene ponuda, nije postupio u skladu s načelom jednakog tretmana, jer su ponu-ditelji u 5. grupi, posebice žalitelj koji je drugoran-girani po cijeni, stavljeni u nepovoljniji položaj od ponuditelja u 11. grupi, u kojoj je naručitelj tražio pojašnjenje neuobičajeno niske cijene od najpo-voljnijeg ponuditelja. Stoga je žalbeni navod osno-van. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/14-01/985)

4. KADA MOŽE BITI RIJEČ O NEUOBIČAJENO NISKOJ CIJENI PONUDE

Europski je sud pravde donio više presuda u vezi s pitanjem neuobičajeno niske cijene u postupcima javne nabave. Primjerice, predmet Fratelli Costan-zo v. Comune di Milano, Case 103/88 od 22 lipnja 1989. godine, koji se odnosi na propise talijanskog prava, kojima je predviđeno odbijanje ponude s ne-uobičajeno niskom cijenom prema matematičkom kriteriju. U tom smislu, ponuda čija je cijena bila za više od 10% niža od prosjeka cijena svih podne-senih ponuda, smatrana je nevaljanom, te bi iz tog razloga bila odbijena. Sud je zaključio da “automat-sko” odbijanje ponude, bez ocjenjivanja iste, one-mogućava ponuditelju koji ju je dostavio da dostavi objašnjenje u vezi s njenim sadržajem. Zbog toga se za navedeni propis talijanskog prava smatra da nije u skladu s odredbama direktiva.

Zakon o javnoj nabavi, (Nar. nov., br. 117/01. i 92/05.) koji je bio u primjeni do 31. prosinca 2007., ta-kođer je sadržavao je odredbu o neuobičajeno niskoj cijeni ponude. Člankom 58. st. 1. istoga Zakona bilo je propisano: Ako je cijena najpovoljnije ponude, bez poreza, niža od 30% u odnosu na prosječno ponuđe-nu cijenu svih prihvatljivih ponuda, naručitelj može, ocijeni li to potrebnim, a zbog sumnji u mogućnost izvršenja ugovora po tako niskoj cijeni, zatražiti od ponuditelja u primjerenom roku pisano objašnjenje i analizu ponude. Naručitelj može prihvatiti objaš-njenje na temelju primijenjene metode ili tehničkog rješenja, povoljnih uvjeta koji su ponuditelju na ras-polaganju ili originalnosti koju predlaže ponuditelj.

Važeća Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12.), kao provedbeni propisa Zakona, u čl. 21. st. 7. donosi jedan primjer kada bi mogla biti riječ o neuobičajeno niskoj cijeni, te propisuje da na-ručitelj smije od ponuditelja tražiti objašnjenje cije-ne ponude koju smatra neuobičajeno niskom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. cijena ponude je za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih valjanih ponuda, 2. cijena ponude je za više od 20% niža od cijene drugorangirane valjane ponude, te 3. zapri-mljene su najmanje tri valjane ponude. Naručitelj može od ponuditelja zatražiti objašnjenje cijene po-nude, ako smatra da je ona neuobičajeno niska i iz drugih razloga.

Dakle, iako rečena odredba sadržava formulaci-ju naručitelj smije od ponuditelja tražiti objašnjenje cijene ponude koju smatra neuobičajeno niskom…., istom se odredbom ne daje ovlast naručitelju da za-traži objašnjenje cijene koju smatra neuobičajeno

nisko. Takvo ovlast naručitelju daje odredba čl. 91. Zakona. Citirana odredba zapravo daje jedan ogled-ni, iskustveni primjer kada bi zaista mogla biti riječ o neuobičajeno niskoj cijeni, odnosno kada naruči-telj može opravdano posumnjati da je riječ o ponudi s takvom cijenom. Naravno, ponuditelj koji bi dao takvu ponudu, pozivajući se na razloge iz čl. 91. st. 3. Zakona (ekonomičnost u načinu gradnje, origi-nalnost radova, robe ili usluga koje nudi ponuditelj, i sl.) ili neke druge objektivne razloge, u stvarnosti može dokazati,da će izvršiti ugovor po ponuđenoj, iako neuobičajeno niskoj cijeni.

Novija praksa Državne komisije, u slučajevima kad su ispunjene pretpostavke iz čl. 21. st. 7. Ured-be, u primjeni Zakona povezuje navedenu odredbu Uredbe i obvezu naručitelja propisanu čl. 3. st. 1. Zakona, iz koje proizlazi da prilikom provedbe po-stupka javne nabave naručitelj mora poštovati na-čela javne nabave. U tom smislu, Državna komisija smatra da bi naručitelj u takvim slučajevima trebao, i/ili bio dužan, od ponuditelja tražiti objašnjenje ci-jene ponude.

Primjer iz prakse: Naručitelj prilikom provedbe postupka nabave nije osigurao poštovanje načela jav-ne nabave, a osobito načela tržišnog natjecanja

Naručitelj, Grad SB, objavio je 23. lipnja 2015., u EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumentaciju za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave broj: 2015/S 002-0023519, za predmet: izrada projek-tne dokumentacije za izgradnju školskog kompleksa OŠ M.A.

Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj B.U. d.o.o. Slav. Brod. Žalitelj u žalbi između ostaloga navodi da je odabrani ponuditelj ponudio neuobičajeno nisku cijenu, a što je razvid-no iz vrijednosti ostalih valjanih ponuda i uspored-ne, iskustvene i tržišne vrijednosti arhitektonskih i inženjerskih usluga, (…).

Člankom 91. st. 1. Zakona propisano je da ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena ponu-de ili neuobičajeno niska pojedina jedinična cijena, što dovodi u sumnju mogućnost izvršenja ugovora, naručitelj može odbiti takvu ponudu, ali prije od-bijanja ponude naručitelj mora pisanim putem od ponuditelja zatražiti objašnjenje s podatcima o sa-stavnim elementima ponude koje smatra bitnima za izvršenje ugovora, te da kod ocjene cijena javni naručitelj uzima u obzir usporedne iskustvene i tr-žišne vrijednosti, te sve okolnosti pod kojima će se izvršavati određeni ugovor (…).

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja i u Za-pisnik o pregledu i ocjeni ponuda, Državna komisija je utvrdila da je vrijednost ponude odabranog ponu-ditelja 187.000,00 kn, bez PDV-a, da je zaprimljeno 14 valjanih ponuda, te da je prosječna vrijednost preostalih 13 valjanih ponuda 402.965,15 kn, kao i da je vrijednost drugorangirane, žaliteljeve ponude 308.000,00 kn. Iz navedenoga proizlazi da su ispu-njene pretpostavke iz članka 21. stavka 7. Uredbe, odnosno da je cijena ponude odabranog ponuditelja za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih 13 valjanih ponuda, da je cijena odabrane ponude za više od 20% niža od cijene drugorangirane valjane ponude, te da je zaprimljeno više od tri valjane po-


nude. Iako naručitelj temeljem članka 21. stavka 7. Uredbe nije dužan provjeravati i od ponuditelja tra-žiti objašnjenje cijene ponude, s obzirom na to da se radi o njegovom dispozitivnom pravu, istovremeno je naručitelj temeljem članka 3. stavka 1. Zakona ob-vezan prilikom provedbe postupka javne nabave, pa tako i kod odlučivanja o tome hoće li koristiti ili neće koristiti koje od svojih dispozitivnih prava, voditi računa o poštivanju načela javne nabave, pa tako i načela tržišnog natjecanja.

S obzirom na to da su u konkretnom slučaju ispu-njene pretpostavke iz čl. 21. st. 7. Uredbe, isto je kod naručitelja trebalo izazvati sumnju na neuobičajeno nisku cijenu, pa je vodeći računa o obvezi iz čl. 3. st. 1. Zakona, naručitelj u konkretnom slučaju trebao i/ili bio dužan od odabranog ponuditelja tražiti objaš-njenje cijene ponude, a što naručitelj nije učinio, pa je time postupio protivno svojoj obvezi da u postup-ku javne nabave osigura poštivanje načela iz članka 3. stavka 1. Zakona. Stoga je žalbeni navod žalitelja osnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/15-01/599)

Primjer iz prakse: Žalitelj u žalbi navodi da je odabrani ponuditelj u troškovniku naveo nejasne vrijednosti s obzirom na to da je za jednu stavku troškovnika naveo jediničnu cijenu u svoti od 125,00 kn, a za vrlo sličnu stavku ponudio je jediničnu cije-nu od 5,00 kn.

Naručitelj, H., Zagreb, objavio je 3. studenoga 2014., u EOJN RH, poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave broj: 2014/S 002-0050428, za predmet nabave: rekonstrukcija brze ceste i izgrad-nja spojne ceste za luku i grad P.

Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj V. d.d. Zagreb. Žalitelj u žalbi izme-đu ostaloga navodi da je odabrani ponuditelj u troš-kovniku naveo nejasne vrijednosti, obzirom da je za stavku 3.7.2.1.2. troškovnika naveo jediničnu cijenu u iznosu od 125,00 kn, dok je za sljedeću, vrlo slič-nu stavku troškovnika 3.7.2.1.3. ponudio jediničnu cijenu od 5,00 kn. Smatra da je naručitelj za spornu stavku troškovnika odabranog ponuditelja trebao, sukladno čl. 91. Zakona, pozvati na pojašnjenje po-nude te zbog neuobičajeno niske cijene istu odbiti.

U odgovoru na žalbu žalitelja navodi se da je ra-zlika u cijeni između odabrane ponude i ponude žalitelja manja od 3% i da se u konkretnom slučaju ne radi o neuobičajeno niskoj cijeni niti pogrešci u ispunjavanju troškovnika. Ističe da je izvršena ra-čunska kontrola svih ponuda i da je od ponuditelja u čijim je ponudama utvrđena računska pogreška zatražen prihvat ispravka računske pogreške, a što je razvidno iz Zapisnika o pregledu i ocjeni ponu-da. (…)

U preambuli troškovnika, koji je sastavni dio do-kumentacije za nadmetanje, propisano je između ostaloga, da „ponuditelj mora upisati cijene ili jedi-nične cijene stavki troškovnika, bez obzira na to jesu li količine navedene ili ne. Ako ponuditelj nije naveo cijenu, smatrati će se da su troškovi takvih stavki po-kriveni drugim cijenama navedenim u troškovniku. U stavkama troškovnika moraju biti uključeni svi troškovi poštivanja uvjeta ugovora. U slučaju kada nema stavki smatrati će se da su troškovi raspore-đeni i uključeni u cijene povezanih stavki radova“.

Državna komisija je utvrdila sljedeće. Stavkom 3.7.2.1.2. troškovnika, tražena je izrada prva dva sloja nasipa, debljine 40+40 cm (…) Obuhvaća na-bavu, dopremu i ugradnju materijala u nasip. Obra-čun je po m3 ugrađenog materijala u nasip. Stavkom 3.7.2.1.3. troškovnika (izrada preopterećenja nasi-pa materijalom A kategorije, u visini 10-30% konač-ne visine nasipa i kolničke konstrukcije. Obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju materijala u nasip, te potrebno škrapiranje i adekvatno konačno uređe-nje pokosa. Obračun po m3 ugrađenog materijala u nasip. Državna komisija je u obrazloženju Rješenja konstatirala da su predmetne stavke Troškovnika različite.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda ra-zvidno je da je naručitelj izvršio računsku kontrolu svih ponuda i da u odabranoj ponudi nije utvrđe-na računska pogreška, pa slijedom toga naručitelj od odabranog ponuditelja nije zatražio pojašnje-nje ponuda. Iz troškovnika odabrane ponude, na str. 497/622 do 607/622 utvrđeno je da je za stavku 3.7.2.1.2. troškovnika navedena jedinična cijena u iznosu od 125,00 kn dok je za stavku 3.7.2.1.3. troš-kovnika navedena cijena od 5,00 kn.

Sukladno čl. 91. st. 1. Zakona, ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena ponude ili neuo-bičajeno niska pojedina jedinična cijena, što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe, izvođenja rado-va ili pružanja usluga koji su predmet nabave, javni naručitelj može odbiti takvu ponudu. (…). Također, sukladno čl. 21. st. 7. Uredbe, naručitelj smije od po-nuditelja tražiti objašnjenje cijene ponude koju sma-tra neuobičajeno niskom ako su ispunjeni rečenom odredbom propisani uvjeti. (U konkretnom slučaju, razlika u cijeni između odabrane ponude i ponude žalitelja manja je od 3%).

Iz prethodno navedenog razvidno je da je naru-čitelj kao kriterij odabira ponude odredio najnižu cijenu, te je u skladu s time kao najpovoljniju, oda-brao valjanu ponudu s najnižom cijenom. Slijedom navedenoga, za predmetne stavke troškovnika oda-brani ponuditelj je iskazao cijene, pa je neosnovana tvrdnja žalitelja da se radi o neuobičajeno niskim cijenama, kao i da je troškovnik popunjen nejasno i da isti sadrži pogrešku koju naručitelj nije uočio. Stoga je žalbeni navod neosnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/15-01/400)

Primjer iz prakse: Žalitelj osporava neuobičajeno niske cijene pojedinih stavaka troškovnika (njih 15) u ponudi odabranoga ponuditelja i objašnjenje odabra-nog ponuditelja vezano za ponuđene jedinične cijene

Naručitelj, HEP ODS d.o.o. E.D. Split, objavio je 11. rujna 2013. u EOJN RH, poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave broj: 2013/S 005-0076558, za predmet: građevinski radovi za potrebe intervencija, održavanja, građenja i izgradnje pri-ključaka.

Na Odluku o odabiru za grupu 2. predmeta na-bave žalbu je Državnoj komisiji 29. studenoga 2013. izjavio žalitelj I. d.o.o. Split. Žalitelj u žalbi između ostaloga osporava neuobičajeno niske cijene poje-dinih stavki troškovnika (15) u ponudi odabranoga ponuditelja, te objašnjenje odabranoga ponudite-lja vezano za ponuđene jedinične cijene. Navodi da


se prilikom analize i ocjene ponuda nisu primijenje-na načela iz članka 3. stavka 1. Zakona.

U odgovoru na žalbu naručitelj u bitnome navodi da je postupio sukladno čl. 91. Zakona o javnoj na-bavi, da je tijekom pregleda i ocjene ponuda tražio od najpovoljnijeg ponuditelja objašnjenje neuobiča-jeno niske cijene za stavke troškovnika 1.2, 2.1, 2.8., 3.7., 4.5., 5.4., 5.8., 5.17., 5.18., 5.20., 5.21., 5.22., 5.23., 6.3., i 7.17.(a) te je za objašnjenje dao primjeren rok. Odabrani ponuditelj je 6. studenoga 2013. dostavio traženo slijedom čega je dostavljenim objašnjenjem otklonio sumnju u mogućnost izvođenja predmet-nih radova odnosno pojedinačnih stavki troškov-nika. Naručitelj navodi da je cijena koju ponuditelj nudi rezultat njegove poslovne politike, te da se svaki ponuditelj za određivanje pojedinačnih cijena vodio vlastitim iskustvom i kalkulacijom. Navodi da je uvidom u ponude odabranog ponuditelja i žalite-lja utvrdio da je cijena odabrane ponude niža za 5% od cijene ponude žalitelja.

Odabrani ponuditelj u svome očitovanju u bitno-me navodi da žalbeni navodi o nerealno niskim ci-jenama pojedinih stavki troškovnika nisu argumen-tirani, da je na poziv naručitelja jasno i nedvojbeno izjavio kako u cijelosti ostaje kod svoje ponude i da ja kalkulacija pojedinih stavki ukalkulirana u druge stavke. Dalje navodi da je dostavio jamstvo za oz-biljnost ponude, da je ponuda u okviru procijenjene vrijednosti nabave, a iskazanim troškovnikom nije dovedena u sumnju ozbiljnost ponude odnosno na-ručitelj nije imao razloga posumnjati u mogućnost izvođenja radova u predviđenim rokovima.

Državna komisija je utvrdila da je odabrani ponu-ditelj 6. studenoga 2013. telefaksom poslao objašnje-nje naručitelju, u kojem navodi da ima iskustvo na sličnim radovima te resurse za izvođenje predmet-nih radova, kvalitetno i u ugovorenom roku, da su jedinične cijene proizišle iz detaljnog proučavanja troškovnika, kao i na temelju dosadašnjeg iskustva na sličnim poslovima.

Članak 91. Zakona i čl. 21. st. 7. Uredbe propisuju postupanje naručitelja u slučaju ako želi odbiti po-nudu u kojoj je iskazana neuobičajeno niska cijena, što dovodi u sumnju mogućnost izvršenja ugovora (…).

Zaključno Državna komisija navodi da je naruči-telj je od odabranog ponuditelja tražio objašnjenje neuobičajeno niskih pojedinih jediničnih cijena, da je odabrani ponuditelj postupio po zahtjevu naru-čitelja i dostavio obrazloženje u zadanom roku, koje je za naručitelja bilo prihvatljivo odnosno odabrani ponuditelj je dostavljenim objašnjenjem otklonio sumnju u mogućnost izvođenja predmetnih radova odnosno pojedinačnih stavki troškovnika, po ponu-đenim cijenama koje su rezultat poslovne politike ponuditelja. Stoga je žalbeni navod žalitelja neosno-van. (Rješenje: UP/II-034-02/13-01/1934)

5. ODBIJANJE PONUDE S NEUOBIČAJENO NISKOM CIJENOM

Člankom 91. st. 2. Zakona propisano je da, prije odbijanja ponude s neuobičajeno niskom cijenom, javni naručitelj mora pisanim putem od ponuditelja zatražiti objašnjenje s podatcima o sastavnim ele-

mentima ponude koje smatra bitnima za izvršenje ugovora. U tu svrhu ponuditelju se daje primjereni rok. Dakle, naručitelj sam ocjenjuje hoće li prihvatiti takvu ponudu, u kojem slučaju nije potrebno tražiti objašnjenje, ili će istu odbiti, a tada prethodno mora od ponuditelja zahtijevati odgovarajuće objašnjenje ponude.

Podatci o sastavnim elementima ponude koje na-ručitelj smatra bitnima za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, mogu se posebice odnositi na: 1. ekonomič-nost u načinu gradnje, proizvodnom procesu ili pru-žanju usluga, 2. izabrana tehnička rješenja i/ili izni-mno povoljne uvjete koji su dostupni ponuditelju pri izvođenju radova, isporuci robe ili pružanju usluga, 3. originalnost radova, robe ili usluga koje nudi po-nuditelj, 4. pridržavanje odredaba koje se odnose na poreze, zaštitu okoliša, zaštitu radnoga mjesta i rad-ne uvjete koje su na snazi u mjestu na kojem će se izvoditi radovi, pružati usluge ili isporučivati roba, 5. mogućnost da ponuditelj prima državnu potporu.

U skladu s čl. 23. st. 1. t. 32. Uredbe, sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda čini zahtjev za objašnjenjem neuobičajeno niske cijene, dostavlje-na pojašnjenja, objašnjenja i dokumenti.

Primjer iz prakse: Naručitelj je objašnjenje cijene ponude odabranog ponuditelja smatrao prihvatlji-vim, a dostavljeni dokaz o dodijeljenoj državnoj pot-pori valjanim

Naručitelj, H., Zagreb, objavio je 26. lipnja 2012., u EOJN RH, poziv na nadmetanje u otvorenom po-stupku javne nabave broj: 2012/S 005-0034237, za predmet nabave: redizajn web sjedišta H. grupe.

Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj P.M. d.o.o. Zagreb. Žalitelj u bitnome navodi da je odabrani ponuditelj na zahtjev naru-čitelja za objašnjenjem cijene ponude dostavio tra-ženo objašnjenje, ali da predmetno objašnjenje za naručitelja nije prihvatljivo.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je oda-brani ponuditelj, unatoč niskoj cijeni ponude, do-kazao da može kvalitetno izvršiti traženu uslugu. Naručitelj je tražio i očitovanje HAMAG-a pri čemu je isti potvrdio da su dobivena sredstva uložena u novu računalnu opremu, marketing i uvođenje nor-mi. U očitovanju odabranog ponuditelja, između ostaloga, navodi se da je u 2010. godini dobio držav-nu potporu za razvoj sustava koji je jednokratno fi-nanciran, ali čije pozitivne učinke nije moguće vre-menski ograničiti.

Državna komisija je utvrdila da je odabrani po-nuditelj dopisom od 28. kolovoza 2015. odgovorio na naručiteljev Zahtjev za objašnjenje cijene ponude. Uz odgovor, odabrani ponuditelj je priložio i Odlu-ku HAMAG-a o dodjeli sredstava u okviru projekta „Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva“ za 2010. godinu, iz koje je razvidno da je odabranom ponuditelju G. d.o.o. Zagreb, dodijeljena potpora za uvođenje novih tehnologija, marketing i tehničko usklađivanje. Također, iz priloženih dokaza razvid-no je da je naručitelj 4. rujna 2012. od HAMAG-a tra-žio očitovanje jesu li sredstva potpore potrošena i u kojem iznosu, te da je HAMAG odgovorio da su do-dijeljena sredstva u cijelosti utrošena u 2010. godini, za projektom predviđene namjene, što je odabrani


ponuditelj opravdao dostavljanjem računa i izvoda o plaćanju nabave nove računalne opreme, marke-ting i uvođenje certifikata/normi.

Člankom 91. st. 1. i 2. Zakona propisan je način postupanja naručitelja ako je u ponudi iskazana ne-uobičajeno niska cijena ponude ili neuobičajeno ni-ska pojedina jedinična cijena. Stavkom 4. propisano je da javni naručitelj mora provjeriti podatke o sa-stavnim elementima ponude iz objašnjenja ponudi-telja, uzimajući u obzir dostavljene dokaze. Stavkom 5. propisano je da ako javni naručitelj utvrdi da je ci-jena neuobičajeno niska zbog državne potpore koju je primio ponuditelj, javni naručitelj smije tu ponu-du odbiti samo onda ako ponuditelj, nakon zahtjeva javnog naručitelja unutar primjerenog roka koji je postavio javni naručitelj, ne dostavi valjan dokaz o zakonito dodijeljenoj državnoj potpori.

Dakle, naručitelj je tražio objašnjenje cijene ponu-de odabranog ponuditelja te je kod nadležnog tijela provjerio podatke navedene u dobivenom objašnje-nju. Naručitelj je objašnjenje odabranog ponuditelja smatrao prihvatljivim, a dostavljeni dokaz o dodi-jeljenoj državnoj potpori valjanim. Prema članku 143. stavku 2. Zakona, žalitelj je obvezan dokazati postojanje postupovnih pretpostavki za izjavljiva-nje žalbe, kao i povrede postupka i/ili materijalnog prava koje su istaknute u žalbi. S obzirom na to da žalitelj nije dokazao da odabrani ponuditelj nije na-ručitelju dostavio prihvatljivo i istinito objašnjenje neuobičajeno niske cijene u primjerenom roku, ovaj žalbeni navod je neosnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/12-01/1139)

Primjer iz prakse naručitelja: Naručitelj je uputio Zahtjev za pojašnjenje neuobičajeno niske jedinične cijene, navodeći da je u ponudi, u ponudbenom troš-kovniku ponuditelja, utvrđeno da je u nekim stavka-ma ponuđena neuobičajeno niska jedinična cijena:

…IV: Tesarski radovi:4. Razupiranje vodovodnog rova radi sigurnog

izvođenja potrebnih radova Razupiranje se vrši odgovarajućom velikoploš-

nom čeličnom oplatom (kao”KRINGS” ili jednako-vrijedno) po cijeloj dužini rova obostrano. Stavka uključuje sve potrebne radove i opremu za razupi-ranje i osiguranje rova od urušavanja prema tehno-logiji izvođača radova, u skladu s propisanim uvje-tima zaštite na radu. Razupiranje bočnih strana iskopanog rova provesti u količini od 100% od povr-šine bokova rova.

Upisana jedinična cijena je – 0,10 kn, VIII: Ostali radovi:4. Pobijanje čeličnog žmurja Pobijanje čeličnog žmurja u opsegu 1m od vanj-

skog zida komore. Jedna ploča žmurja je duljine 12 m (dubina pobijanja). Stavka uključuje montažu i naknadnu demontažu svih potebnih ukruta i ra-zupora te čeličnog žmurja kao LARSSEN 605. Obra-čun po m2 pobijenog žmurja.

Upisana jedinična cijena je – 1,00 knCijene za predmetne radove, neuobičajeno su ni-

ske, te iste dovode u sumnju mogućnost izvođenja radova. Uzimajući u obzir iskustvene i tržišne vri-jednosti, te ostale okolnosti pod kojima će se izvrša-

vati radovi koji su predmet ovog ponudbenog troš-kovnika, odnosno budućeg ugovora, činjenica je da u okviru ponuđenih cijena izvoditelj nije u moguć-nosti izvesti zaštitu rovova i građevinskih jama, te omogućiti izvođenje i siguran rad radnicima, a sve sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu

Stoga je, sukladno članku 91. stavku 2. Zakona, zatražio pisanu analizu ponuđenih cijena

U Zahtjevu se navodi: „Analizom pojedinačne je-dinične cijene u obvezi ste iskazati jediničnu normu i cijenu rada radnika, trošak materijala, trošak amorti-zacije, sve druge troškove koji su uključeni u izvedbu radova razupiranja vodovodnog rova i radova pobi-janja čeličnog žmurja. Molimo da nam tražene doku-mente dostavite najkasnije u roku 5 dana“.

�� Odgovor ponuditelja na Zahtjev za objašnjenje neuobičajeno niskih jediničnih cijena (Izgrad-nja spojnog vodoopskrbnog cjevovoda (Č-V-NV-P)

Temeljem Zahtjeva naručitelja od 22.01. 2015. do-stavljamo pojašnjenje za stavke troškovnika IV/4 i VIII/4:

1. Jedinična norma rada radnika – sav trošak rada i mehanizacije sadržan je u ostalim stavkama troškovnika;

2. Trošak materijala – direktni trošak materijala ne postoji, koristi se oprema za višekratnu uporabu koju zajednica ponuditelja ima u vlasništvu;

3. Trošak amortizacije – potrebna oprema je amortizirana;

4. Ostali troškovi koji su uključeni u izvedbu ra-dova razupiranja vodovodnog rova i radova pobijanja čeličnog žmurja – sadržani su u osta-lim stavkama troškovnika.

Naime, zajednica ponuditelja ima u vlasništvu potrebnu opremu za izvođenje radova u stavka-ma troškovnika IV/4 i VIII/4, što je prilikom izrade ponude i uračunato tako da se ne mora plaćati na-jam. Oprema je amortizirana i često se koristi kod izvođenja istih ili sličnih radova, iako nije posebno specificirana troškovnikom a upravo zbog sigurnog i ispravnog izvođenja radova sukladno Zakonu o zaštiti na radu. Izabrana tehnička rješenja predstav-ljaju ekonomičnost u načinu gradnje s obzirom na niske troškove.

Na temelju gore navedenoga s potpunom sigur-nošću izjavljujemo da smo u okviru ponuđenih cijena u mogućnosti izvesti zaštitu rovova i građe-vinskih jama, te omogućiti izvođenje i siguran rad radnicima a sve sukladno Zakonu o zaštiti na radu. Navedene cijene dviju pojedinačnih stavki nikako ne dovode u sumnju mogućnost urednog izvođenja radova. Ukupna cijena ponude bitno ne odstupa od cijene ponude ostalih ponuditelja. Također ističemo da izvoditelj radova prilikom potpisa Ugovora daje naručitelju jamstvo za dobro izvršenje ugovora, tako da ne treba dovoditi u pitanje mogućnost izvo-đenja radova.

Međutim, naručitelj u konkretnom slučaju nije prihvatio objašnjenje ponuditelja o razlozima nu-đenja neuobičajeno niskih jediničnih cijena, te je istu ponudu odbio pozivom na čl. 93. st, 2. Zakona, kojim je propisano da „Javni naručitelj može odbiti ponudu ponuditelja koji unutar postavljenog roka


nije dao zatraženo objašnjenje ili njegovo objašnje-nje nije za javnog naručitelja prihvatljivo u skladu s čl. 91. Zakona“.

Primjer iz prakse naručitelja: Zahtjev za objašnje-nje neuobičajeno niskih jediničnih cijena

Temeljem čl. 91 Zakona o javnoj nabavi, molimo Vas pisano objašnjenje neuobičajeno niske cijene i to za: GRUPA 1. Rezervni dijelovi prijenosnog susta-va za vozila marke „Mercedes“: stavke pod rednim brojevima: 606., 632., 662., 842., 846., 848. i 852.

Usporedbom s cijenama ponuda drugih ponudi-telja u istom postupku javne nabave i analizom tr-žišnih cijena za navedene stavke, utvrđeno je da se radi o realno najskupljim dijelovima (motori i mje-njači), a u popunjenom ponudbenom troškovniku o neuobičajeno jeftinim dijelovima, tj. o stavkama s neuobičajeno niskim jediničnim cijenama.

Kako bi se izbjegla situacija da, zbog nemogućno-sti ponuditelja da isporuči neki od navedenih artikla po spomenutoj cijeni za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma, dođe do raskida okvirnog sporazuma ili ugovora, što bi zaustavilo daljnju nabavu ostalih rezervnih dijelova za „M“ vozila, molimo Vas da nam dostavite objašnjenje o cijenama navedenih artikala (izjavu o mogućnosti isporuke rezervnog dijela po ponuđenoj cijeni stavke).

U svrhu što brže komunikacije, molimo da pisano objašnjenje dostavite u roku od najviše 5 (pet) dana od dana dostave ovog zahtjeva putem e-maila (…) ili na faks (…) te naknadno u izvorniku na adresu na-ručitelja.

�� Odgovor ponuditelja na Zahtjev za objašnjenje neuobičajeno niskih jediničnih cijena za grupu 1. predmeta nabave: Rezervni dijelovi prijeno-snog sustava za vozila marke „Mercedes“

Ponuditelj, C. d.o.o. Zagreb, od 14. srpnja 2014. do-stavio je objašnjenje ponuđene cijene, za za: GRUPA 1. Rezervni dijelovi prijenosnog sustava za vozila mar-ke „Mercedes“: za stavke pod rednim brojevima: 606., 632., 662., 842., 846., 848. i 852.

Ponuditelj u predmetnom objašnjenju cijena navo-di se, da će, ukoliko njegova ponuda bude odabrana kao najpovoljnija za grupu 1. Predmeta nabave, is-poručiti rezervne dijelove za vozila marke „M“: stav-ke pod rednim brojevima: 606., 632., 662., 842., 846., 848. i 852., po ponuđenim cijenama.

Primjer iz prakse: Državna komisija je utvrdila da je naručitelj postupio u skladu s čl. 91. Zakona i pri-hvatio objašnjenje ponuditelja

Naručitelj, H., je 8. siječnja 2013., u EOJN RH, obja-vio poziv na nadmetanje i dokumentaciju za nad-metanje u otvorenom postupku javne nabave broj: 2013/S 002-0000980, za predmet nabave: održavanje i popravak dizala.

Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj T.K.D. d.o.o. Zagreb. Žalitelj u žalbi iz-među ostaloga navodi da su za većinu stavki ponuđe-ne nerealno niske cijene.

Državna komisija je utvrdila da je troškovnikom za održavanje dizala naručitelj po stavkama tražio do-bavu rezervnih dijelova, hitnu intervenciju – rad po satnici, radove i potrebne rezervne dijelove za uskla-đivanje dizala s tehničkim propisima za sva 24 dizala koja su obuhvaćena ponudom. Troškovnik se sastoji

od 163 stavke. Iz ponude odabranog ponuditelja ra-zvidno je da se na stranicama 46/2 do 46/10, nalazi popunjeni troškovnik. U stavci 13. – Dobava Granič-nik brzine 1,0,8 ili 0,63 m/s – ponuđena je cijena od 10,00 kuna, (dok je prema navodu žalitelja nabavna cijena kreće cca 850,00 kuna); stavka 23. Dobava kli-zni ležaj za motor – ponuđena cijena je 8,00 kn (dok je prema navodu žalitelja nabavna cijena cca 550,00 kn); stavka 26. Dobava kočna čeljust W3T za pogonski stroj – ponuđena cijena je 5,00 kn (dok je prema navo-du žalitelja nabavna cijena cca 240,00 kn), (…).

Uvidom u Zahtjev naručitelja za objašnjenje ne-uobičajeno niskih pojedinih jediničnih cijena od 31. siječnja 2013. (…), razvidno je da je naručitelj od po-nuditelja O.d., d.o.o. Zagreb, zatražio da sukladno članku 91. Zakona objasni pojedine jedinične cijene, s obzirom na to da je cijena njegove ponude za 35,5% niža od cijene drugorangirane valjane ponude, te da su jedinične cijene u dijelu Troškovnika „Preventivno i interventno održavanje dizala“ u gotovo svim stav-kama niže od jediničnih cijena u drugorangiranoj po-nudi (30 – 99%). U odgovoru na naručiteljev Zahtjev ponuditelj O.d., d.o.o. ističe da cijena za preventivno i interventno održavanje dizala uključuje i rezervne di-jelove, a s obzirom na to da je dizala koja su predmet održavanja isti ponuditelj održavao već niz godina za iste je morao na skladištu osigurati veći dio rezervnih dijelova koji su obuhvaćeni troškovnikom. U dopisu ponuditelj navodi da je, kako bi postigao bolju cijenu kod dobavljača, naručio veću količinu dijelova, tako da sada nema troška nabave rezervnih dijelova, već mu isti predstavljaju nekurentan materijal i optere-ćuju skladišno poslovanje.

Iz dokumentacije je također razvidno da je naru-čitelj, uz Zahtjev za objašnjenje tražio od ponuditelja Izjavu, potvrđenu pečatom i potpisom ovlaštene oso-be, ovjerenu kod javnog bilježnika, kojom se potvr-đuju navodi iz dopisa, odnosno u kojoj će biti jasno i nedvojbeno pojašnjeno kako su kao element izračuna pojedinih jediničnih cijena uzete u obzir nekurentne zalihe materijala kojim je opterećeno njegovo skla-dišno poslovanje te su iste razlog ponuđenih niskih cijena. Uvidom u Izjavu ponuditelja od 15. veljače 2013., na kojoj je ovjeren potpis predsjednika i člano-va Uprave društva, razvidno je da se njome potvrđuju navodi iz dopisa koji se odnosi na pojašnjenje neuo-bičajeno niskih pojedinih jediničnih cijena iz ponude. (…). Državna komisije je ocijenila da je naručitelj po-stupio sukladno članku 91. Zakona i prihvatio objaš-njenje ponuditelja. Stoga je žalbeni navod žalitelja neosnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/13-01/354)

6. OSVRT NA NOVE DIREKTIVE EU-ANove direktive Europskog parlamenta i Vijeća,

koje reguliraju područje („klasične“) javne nabave (Direktiva 2014/24/EU) i nabave subjekata koji dje-luju u području vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru i sektoru poštanskih usluga (Direktiva 2014/25/EU), objavljene su u Službenom listu EU-a 28. ožujka 2014. godine, a stupile su na snagu 17. travnja 2014. godine. Države članice ih moraju transponirati u nacionalna zakonodavstva najkasnije do 18. travnja 2016. godine, uz mogućnost odgode primjene određenih odredbi.

mailto:[email protected]


Tako nova „klasična“ direktiva u uvodnom dijelu (Uvodne odredbe 103), vezano za institut neuobi-čajeno niske cijene, navodi sljedeće: Ponude koje su izuzetno jeftine s obzirom na radove, robu ili usluge, mogle bi biti utemeljene na tehnički, ekonomski ili pravno nevjerodostojnim pretpostavkama ili praksa-ma. Ako ponuditelj ne može pružiti zadovoljavajuće objašnjenje, javni naručitelj trebao bi biti ovlašten odbiti ponudu. Odbijanje ponude trebalo bi biti ob-vezujuće u slučajevima u kojima je javni naručitelj ustanovio da izuzetno niska ponuđena cijena ili troš-kovi proizlaze iz nesukladnosti s obvezujućim pra-vom Unije ili nacionalnim pravom koje je usklađeno s njime u području socijalnog prava, radnog prava ili prava okoliša ili s odredbama međunarodnog radnog prava.

Članak 69. Direktive 2014/24/EU donosi odredbe o neuobičajeno niskoj cijeni („Izuzetno niske po-nude“). Nova sektorska direktiva donosi identičnu odredbu koja se odnosni na sektorske naručitelje, u čl. 84. Navedene odredbe o neuobičajeno niskoj ci-jeni, u bitnome slijede odredbe direktiva Europskog parlamenta i Vijeća, broj 17. i 18. iz 2004. godine. U st. 1. članka o neuobičajeno niskoj cijeni navodi se da javni odnosno sektorski naručitelji zahtijevaju od gospodarskih subjekata da objasne cijenu ili trošak predložen u ponudi, ako se čini da su ponude izuzet-no niske s obzirom na radove, robu ili usluge. U st. 2. članka o iznimno niskoj cijeni ponude, slično kao i u važećem Zakonu o javnoj nabavi, navode se kao primjer neki elementi odnosno razlozi na koje se po-nuditelj može pozvati u svom objašnjenju neuobiča-jeno niske cijene.

Novost je propisivanje obveze naručiteljima da odbiju ponudu, ako utvrde da je ponuda iznimno niska jer ne udovoljava primjenjivim obvezama iz čl. 18. st. 2. iste Direktive, u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava. U tom smislu, Direktiva određuje da bi se u svrhu odgovarajuće integraci-je okolišnih, socijalnih i radnih zahtjeva u postupke javne nabave, trebale poduzeti odgovarajuće mjere za osiguravanje poštovanja obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava koje se odnose na mjesto na kojemu se izvode radovi ili pružaju usluge. Nadzor nad poštovanjem odredbi prava okoliša, so-cijalnog i radnog prava trebao bi se provoditi u svim fazama postupka nabave, kod primjene općih nače-la o izboru sudionika i dodjele ugovora, kod primje-ne kriterija za isključenje, i kod primjene odredaba o izuzetno niskim ponudama.

7. NEPRIHVATLJIVA PONUDAU skladu s čl. 29. t. 2. Zakona, neprihvatljiva po-

nuda je ponuda koja zbog formalnih ili drugih objek-tivnih razloga ne može biti odabrana, primjerice zakašnjelo dostavljena ponuda, ponuda ponuditelja kod kojeg su stečeni razlozi za isključenje u skladu s čl. 67. i 68. Zakona, ponuda ponuditelja koji nije do-kazao svoju sposobnost u skladu s dokumentacijom za nadmetanje i odredbama ovoga Zakona, ponuda kojoj nedostaje jamstvo za ozbiljnost ponude, nedo-puštena alternativna ponuda, ponuda čija je cijena veća od osiguranih sredstava za nabavu, te ponuda s neuobičajeno niskom cijenom.

Ako javni naručitelj tijekom provedbe otvorenog ili ograničenog postupka ili postupka natjecatelj-skog dijaloga, u postupku pregleda i ocjena ponuda utvrdi da je u jedinoj pristigloj ponudi iskazana ne-uobičajeno niska cijena, koja je u smislu čl. 29. t. 2. „neprihvatljiva“, ili u slučaju da su u postupku jav-ne nabave sve pristigle ponude „neprihvatljive“ iz navedenog razloga, on može u skladu s odredbama čl. 26. - 28. st. 1. Zakona, provesti pregovarački po-stupak javne nabave s prethodnom objavom, s ob-zirom na to da je istim odredbama propisano da se navedeni postupak javne nabave može provesti ako su u provedenom otvorenom ili ograničenom postup-ku javne nabave ili u natjecateljskom dijalogu sve dostavljene ponude bile nepravilne ili neprihvatljive, pod uvjetom da se izvorni uvjeti ugovora bitno ne mi-jenjaju.

8. ZAKLJUČAKAko je u ponudi iskazana neuobičajeno niska ci-

jena ponude ili pojedina jedinična cijena naručitelj može prihvatiti takvu ponudu. Međutim, ako ponu-đena cijena izaziva sumnju u mogućnost izvršenja ugovora, naručitelj može odbiti takvu ponudu, ali prije odbijanja ponude, tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda, mora pisanim putem od ponuditelja zatražiti objašnjenje s podatcima o sastavnim el-ementima ponude koje smatra bitnima za izvršenje ugovora. Ako ponuditelj ne dostavi traženo objaš-njenje u određenom roku, ili ako objašnjenje nije prihvatljivo za naručitelja, naručitelj će odbiti takvu ponudu. Prilikom korištenja instituta pojašnjenja ponude s neuobičajeno niskom cijenom, naručitelj mora poštovati načela javne nabave, a osobito nače-lo jednakog tretmana ponuditelja.

NOVO IZIŠLO IZ TISKA


OBRAČUN PLAĆA, NADOKNADA, DRUGOG DOHOTKA UZ PRIKAZ

U JOPPD-u- primjena u praksi -II. dopunjeno izdanje


Zoran VUIĆ, dipl. iur. UDK 331.2

Popis ugovora u sustavu javne nabave

S obzirom na to da javni naručitelj može odrediti uv-jete tehničke i stručne sposobnosti gospodarskog

subjekta uz podastiranje nekih dokaza među kojima se nalazi i popis ugovora, u primjeni ove norme, zbog po-stojanja određenog stupnja subjektivne procjene, po-javljuje se niz pitanja na koja se ovim člankom daju po-jašnjenja na primjerima iz prakse o kojima se očitovala Državna komisija.

1. UVODPrimjenom odredaba čl. 72. važećeg Zakona o

javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14.), nastala je i praksa u vezi s s dokazima teh-ničke i stručne sposobnosti u obliku popisa ugovora o isporuci robe s potvrdom o urednoj isporuci, popi-sa ugovora o radovima s potvrdom o zadovoljavaju-ćem izvršenju radova te popisa ugovora o uslugama s potvrdom o uredno pruženoj usluzi.

U vezi s navedenog dokaza sposobnosti, u praksi su česte žalbe sa žalbenim navodima koji se odnose na nedostatke i nezakonitosti tog dokaza.

Stoga se u ovom članku navodi više primjera na-čina određivanja navedenog dokaza u postupcima javne nabave u vezi s kojima su u povodu izjavljenih žalbi donesena Rješenja Državne komisije za kon-trolu postupaka javne nabave.

2. PRIMJERI IZ RJEŠENJA U nastavku se navodi više aktualnih primjera iz

Rješenja DKOM-a, donesenih sredinom 2015. godi-ne, a navedeni su samo najznačajniji dijelovi rješe-nja kojima se obrazlažu razlozi osnovanosti ili neo-snovanosti žalbenih navoda.

2.1. RJEŠENJE DKOM-a KLASA: 512 OD 22. SRPNJA 2015.

Predmet nabave: nabava i uvođenje sustava jav-nih gradskih bicikala.

1. žalbeni navod: odabrani ponuditelj nije do-stavio dokaz da je ispunio uvjet tehničke i stručne sposobnosti jer je dokazao da je izvršio uslugu, a ne isporučio robu te nije ispunio uvjet vrijednosti ugovo-rene obveze od 283.000,00 kn, obzirom je uspio doka-zati da je isporučio robu u iznosu od 187.200,00 kn što proizlazi iz Potvrde o urednom izvršenju ugovornih obveza.

Žalbeni je navod neosnovan – obrazloženje:Dokumentacijom za nadmetanje, točkom „uvjeti

sposobnosti“ za tehničku i stručnu sposobnost, na-ručitelj je odredio kako je potrebno dostaviti popis ugovora o isporuci robe izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini. Popis ugovora sadržava svotu, datum isporuke robe i naziv druge ugovorne stra-

ne. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu ZJN, popis kao dokaz o uredno pruženoj usluzi sadr-žava ili mu se prilaže potvrda potpisana ili izdana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privat-ni subjekt, popis kao dokaz o uredno pruženoj uslu-zi sadržava ili mu se prilaže potvrda tog subjekta, a u nedostatku iste vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Ako je potrebno, javni naručitelj može izravno od druge strane zatra-žiti provjeru istinitosti potvrde.

Kao minimalnu razinu sposobnosti ponuditelj mora dokazati da je u godini u kojoj je započeo po-stupak javne nabave i tijekom tri godine koje pret-hode toj godini, uredno izvršio ugovorne obveze za isti ili sličan integrirani sustav kao predmet naba-ve, a čija je zbrojena vrijednost svotu od 283.000,00 kn. Kao razlog ispunjavanja navedenog, naručitelj obrazlaže da, kao dokaz tehničke i stručne spo-sobnosti, traži mjeru dokazane stručne i tehničke prakse ponuditelja na način da traži da ponuditelj dokaže da je uredno izvršio ugovorne obveze za isti ili sličan integrirani sustav kao predmet nabave, a čija je zbrojena vrijednost u visini procijenjene vri-jednosti nabave, a što je po naručiteljevoj procjeni dokaz da će ponuditelj kvalitetno i u zadanim ro-kovima izvršiti predmetnu nabavu. Dalje je naruči-telj propisao da je zahtjev u skladu sa čl. 9. st. 4. t. 2. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumenta-cijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., 10/12.) te da članovi zajednice ponuditelja zajednički doka-zuju sposobnost.

Uvidom u odabranu ponudu utvrđeno je da je priložena Potvrda o urednom izvršenju ugovornih obveza, koju je izdao grad x, 5. lipnja 2015., a ko-jom se potvrđuje da je odabrani ponuditelj 31. srp-nja 2014. isporučio gradu x uslugu sustava javnih gradskih bicikala koji se sastoji od 4 terminala s 40 parkirnih stalaka, 40 bicikala i sustavom upravljanja iznajmljivanjem i naplatom. U istoj se navodi da su svi elementi ugovora o provedbi usluga pilot-projek-ta sustava korištenja gradskim biciklima potpisanog 2. srpnja 2014. u potpunosti zadovoljeni. Sustav je 31. srpnja 2014. uspješno pušten u rad uz prethodno testiranje svih tehničkih komponenti, podršku služ-be za korisnike i prateće promotivne aktivnosti. Kao svota ugovora navedene su 132.000,00 kn bez PDV-a.

Potvrdom o urednom izvršenju ugovornih obve-za, koju je izdao grad x, 8. travnja 2015., potvrđuje se da je odabrani ponuditelj 1. travnja 2015. isporučio gradu x sustav javnih gradskih bicikala koji se sastoji od 4 terminala s 20 parkirnih stalaka, 20 bicikala i sustavom upravljanja iznajmljivanjem i naplatom. U istoj se navodi da su svi elementi ugovora o nabavi i isporuci sustava gradskih bicikala potpisanog 10. veljače 2015. u potpunosti zadovoljeni te je sustav 1. travnja uspješno pušten u rad uz prethodno testi-


ranje svih tehničkih komponenti, podršku službe za korisnike i prateće promotivne aktivnosti. Kao svota ugovora navedeno je 187.000,00 kn bez PDV-a.

Iz priloženih Potvrda o urednom izvršenju u po-nudi odabranog ponuditelja, razvidno proizlazi da je odabrani ponuditelj uredno izvršio ugovorne obveze za nabavu i uvođenje sustava javnih grad-skih bicikala u razdoblju kako je propisano doku-mentacijom za nadmetanje. Nadalje, s obzirom na prethodno utvrđenje, iz svih potvrda jasno proizlazi kako je zbrojena vrijednost svotu od 319.000,00 kn.

Slijedom navedenog, evidentno je da je odabrani ponuditelj u ponudi dostavio traženi popis ugovo-ra s priloženim potvrdama o uredno ispunjenim ugovorima te je dokazao tehničku i stručnu spo-sobnost sukladno dokumentaciji za nadmetanje te je žalbeni navod neosnovan.

2. žalbeni navod: vidljiva je razlika u iznosi-ma ugovornih obveza. U prvoj Potvrdi o urednom izvršenju ugovornih obveza naveden je iznos od 132.000,00 kn bez PDV-a za isporučenu uslugu su-stava javnih bicikala, a u drugoj Potvrdi o urednom izvršenju ugovornih obveza, naveden je iznos od 187.000,00 kn bez PDV-a za znatno manju količinu.

Žalbeni je navod neosnovan – obrazloženje:Žalitelj dalje navodi kako je vidljiva razlika u

svotama ugovornih obveza. Tako je u prvoj Potvr-di o urednom izvršenju ugovornih obveza navede-na svota od 132.000,00 kn bez PDV-a za isporučenu uslugu sustava javnih bicikala koji se sastoji od 4 terminala, 40 parkirnih stalaka, 40 bicikala i sustava upravljanja iznajmljivanjem te naplatom, a u drugoj Potvrdi o urednom izvršenju ugovornih obveza svotu od 187.000,00 kn bez PDV-a za znatno manju količinu – 4 terminala, 20 stalaka, 20 bicikala. Žali-telj smatra da bi cijena trebala biti znatno viša, da je riječ o isporuci robe.

U odnosu na navedeni žalbeni navod, naručitelj se očituje kako smatra da je odabrani ponuditelj dostavio valjane i ovjerene potvrde grada x kojima na zadovoljavajući način dokazuje da ima prethod-no iskustvo i sposobnost isporučiti predmet nabave, a odabrani ponuditelj navodi da svaki sustav, tako i sustav javnih gradskih bicikala može biti različit iz puno razloga.

Postupajući po predmetnom žalbenom navodu, ovo tijelo je utvrdilo kako su Potvrde o urednom iz-vršenju ugovornih obveza od 8. travnja i 5. lipnja 2015. sastavljene u obliku javne isprave na način da su izdane u pisanom obliku i od ovlaštene osobe u granicama ovlasti iste te ovjerene službenim peča-tom nadležnog tijela, a nije ovlašteno kontrolirati cijene ponuda na temelju kojih su sklopljeni i ured-no izvršeni navedeni ugovori. Slijedom navedenog žalbeni je navod ocijenjen kao neosnovan.


Predmet nabave: izvođenje radova sanacije te-meljnih ispusta s ulaznim i izlaznim građevinama te hidromehaničke opreme na branama retencija.

1. žalbeni navod: naručitelj je ponudu žalitelja ne-osnovano odbio jer je ukupna svota zbroja vrijedno-sti izvedenih radova istovrsnih predmetu nabave iz

potvrda o urednom izvršenju ugovora po svim po-tvrdama manji od procijenjene vrijednosti nabave, a da se niti jedna priložena potvrda ne odnosi na izve-dene radove sanacije betonskih konstrukcija vodnih građevina na koje upućuje čl. 22. Zakona o vodama.

Žalbeni je navod neosnovan - obrazloženje rje-šenja:

Žalitelj je u skladu s dokumentacijom za nadmeta-nje dostavio najprije popis izvršenih ugovora o ra-dovima istovrsnim predmetu nabave i to u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom pet godina koje prethodne toj godini, a potom i potvrde drugih ugovornih strana da su radovi po predmet-nim ugovorima izvršeni uredno i izvedeni u skladu s pravilima struke. Ukupnu svotu zbroja vrijednosti izvedenih radova po svim potvrdama (bez PDV-a) je ne samo jednaka nego i veća od procijenjene vrijed-nosti nabave, a kako to navedeni uvjet izričito traži. Također je, ističe žalitelj, dokazao i da je realizirao i ugovor koji se odnosi na izvedene radove sanaci-je betonskih konstrukcija vodnih građevina, a na koje upućuje čl. 22. Zakona o vodama (Nar. nov., br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.), a kako to do-kumentacija za nadmetanje dodatno zahtijeva.

Nadalje, žalitelj ističe da je dostavio i brojne do-datne potvrde iz kojih je razvidno da je žalitelj iz-vršio i građevinske radove poput horizontalnih ra-dova na vodenim komorama, izvođenja radova na sanaciji tankvana spremnika i uređenja odvodnje zaštitnih građevina …, a koji su radovi nesporno, a jednako kao radovi u vezi s vodnim građevinama, istovrsni predmetu nabave, ističe žalitelj.

Stoga, ako i navedena potvrda iz nekog razloga ne bi bila dovoljna za dokazivanje tehničke i stručne sposobnosti žalitelja za sudjelovanje u predmetnom postupku javne nabave, u kombinaciji s drugim priloženim potvrdama iste bi svakako trebale biti dovoljne, a sve u skladu s t. 4.3.1. dokumentacije za nadmetanje, smatra žalitelj.

Nadalje, žalitelj ističe da je naručitelj prethodno od žalitelja ili druge ugovorne strane žalitelja tre-bao tražiti možebitno pojašnjenje ponude ili poje-dine dokumentacije ako je već u vezi s dostavljenim potvrdama imao bilo kakvih nejasnoća i bila su mu potrebna dodatna razjašnjenja, a na što je izričito ovlašten čl. 92. Zakona o javnoj nabavi.

Nadalje, navodi da je logično i opravdano da u potvrdama o dobro izvedenim radovima ne pišu svi radovi koji su obavljani (primjerice: pisalo bi izgradnja zgrade, a ne svi radovi koji su doveli do izgradnje zgrade), a da se detalji mogu utvrditi uvi-dom u troškovnike, Ugovore s drugom ugovornom stranom i slično.

Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, utvrđeno je da je naručitelj u istome naveo da po-nudu žalitelja odbija jer je suprotna dokumentaci-ji za nadmetanje, odnosno, ponuditelj priloženim popisom ugovora nije dokazao izvršenje radova za iste ili istovrsne poslove predmetu nabave u svoti najmanje jednakoj ili većoj od procijenjene vrijed-nosti nabave.

Jednako je tako navedeno da se niti jedna od priloženih potvrda ponuditelja ne odnosi na izvedene radove sanacije betonskih konstrukcija


vodnih građevina na koje upućuje čl. 22. Zakona o vodama.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvr-đeno je da su točkom 4. 3. propisani uvjeti tehničke i stručne sposobnosti ponuditelja te dokumenti ko-jima se dokazuje sposobnost te je određeno da svaki ponuditelj mora u postupku javne nabave dokazati svoju tehničku i stručnu sposobnost, što dokazuje: popisom ugovora o radovima (istim ili istovrsnim predmetu nabave) izvršenih u godini u kojoj je za-počeo postupak javne nabave i tijekom pet godina koje prethode toj godini. Popis ugovora sadržava vrijednost radova, datum (period izvođenja rado-va), mjesto izvođenja radova i naziv druge ugovorne strane. Popis kao dokaz o zadovoljavajućem izvrše-nju radova sadržava ili mu se prilažu potvrde dru-ge ugovorne strane da su radovi izvedeni u skladu s pravilima struke i uredno izvršeni. Ukupan svotu zbroja vrijednosti izvedenih radova po svim potvr-dama (bez PDV-a) mora biti najmanje jednak ili veći od procijenjene vrijednosti nabave…

Naručitelj u nastavku obrazlaže što smatra ra-dovima istim ili istovrsnim predmetu nabave te navodi da su to radovi na: pripremi i čišćenju beton-skih površina od degradiranog sloja betona (hidro-demoliranje i ozrnjavanje), hidrodinamičkim po-stupkom mlazom vode visokog pritiska …

Od zahtijevanih potvrda druge ugovorne strane, minimalno jedna priložena-dostavljena potvrda o uredno izvršenim ugovorima izvršenim u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom pet godina koje prethode toj godini, mora se odnositi na izvedene radove sanacije betonskih konstrukcija vodnih građevina na koje upućuje čl. 22. Zakona o vodama. Vrijednost toga možebitno jednoga realizi-ranog ugovora ili više njih u ukupnoj svoti (bez PDV-a), mora biti jednaka najmanje trećini (1/3) procije-njene vrijednosti nabave.

Nadalje, u točci dokumentacije za nadmetanje u kojoj je naveden opis predmeta nabave, naručitelj iscrpno navodi koji radovi ulaze u opis predmeta nabave.

Uvidom u ponudu žalitelja, utvrđeno je da je isti u ponudi priložio Popis referentnih radova izve-denih u posljednjih 5 godina te je priložio potvrde o urednom ispunjenju ugovora. Priloženim potvr-dama žalitelj dokazuje izvođenje hidroizolacijskih radova na vodenim komorama; radova na sanaciji tankvana spremnika i na uređenju odvodnje zaštit-nih građevina na terminalu _; građevinskih radova na sanaciji AB površine tankvane spremnika i ure-đenju odvodnje zaštitne građevine na terminalu _; izvođenje nepredviđenih i viška radova na sanaciji AB površine tankvane spremnika _ i uređenju od-vodnje zaštitne građevina na terminalu _ ; izvođenje radova na sanaciji AB površina tankvana spremni-ka i na uređenju odvodnje zaštitnih građevina na terminalu _; izgradnju nogostupa i propusta preko potoka _, izgradnju crpne stanice, glavni dovodni cjevovod i vodoopskrbna mreža _, izvođenje građe-vinskih radova održavanja terminala _.

Naručitelj je dokumentacijom za nadmetanje definirao koje radove smatra istim ili istovrsnima predmetu nabave konkretno određujući poslove

i radove koji će se smatrati istim ili istovrsnima predmetu nabave.

Žalitelj je bio obvezan u ponudi, dokaze, odno-sno, potvrde o urednom izvršenju ugovora, pri-ložiti na način da sadržajno dokaže traženi uvjet tehničke i stručne sposobnosti kako je i traženo dokumentacijom za nadmetanje.

S obzirom na to da se na temelju naziva ugovora iz, u ponudi žalitelja, priloženih potvrda ne može zaključiti da se radovi koje je izvršio žalitelj od-nose na iste ili istovrsne radove predmetu nabave, slijedom toga ni određenu ukupnu svotu na koju se predmetne potvrde moraju odnositi, a kako je na-ručitelj odredio, osnovano je naručitelj ocijenio da žalitelj nije tehničku i stručnu sposobnost dokazao kako je traženo dokumentacijom za nadmetanje.

Dokumentacijom za nadmetanje naručitelj je odredio da minimalno jedna priložena / dostav-ljena potvrda o uredno izvršenim ugovorima izvr-šenim u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom pet godina koje prethodne toj go-dini, mora se odnositi na izvedene radove sanacije betonskih konstrukcija vodnih građevina na koje upućuje čl. 22. Zakona o vodama. Vrijednost toga možebitno jednog realiziranog ugovora ili više njih u ukupnoj svoti (bez PDV-a) mora biti jednaka naj-manje trećini (1/3) procijenjene vrijednosti nabave.

Potvrda na koju se žalitelj poziva u žalbenom na-vodu, odnosi se na Ugovor radi izgradnje crpne sta-nice, glavnog dovodnog cjevovoda i vodoopskrbne mreže _, radovi po navedenom ugovoru izvršeni su u vrijednosti 13.068.500,00 kn. Članak 22. Zakona o vodama određuje da su vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu: 1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vo-dotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije … Međutim, iako su predmetom navedenog ugovora iz potvrde u ponudi žalitelja „vodne građevine“ kako to ističe žalitelj žalbenim navodom, isti ugovor se ne odnosi na „izvedene radove sanacije betonskih kon-strukcija vodnih građevina“, a kako je to dokumen-tacijom za nadmetanje odredio naručitelj.

U odnosu na dio žalbenog navoda u kojem žali-telj ističe da je naručitelj prije odbijanja njegove ponude bio obvezan pozvati žalitelja na pojašnje-nje ponude, valja istaći da čl. 92. Zakona o javnoj nabavi određuje da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozvati ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s do-kumentima traženim u skladu s čl. 67. - 74. Zakona, uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti. Pogreškama, nedostatcima ili neja-snoćama smatraju se dokumenti koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadržavaju pogrešku ili nedostaju. Dakle, naručitelj ima mogućnost, ne i obvezu, da ponuditelje u postupku pozove na po-jašnjenje ili upotpunjavanje u vezi s dokumentima traženim u skladu s čl. 67. - 74. Zakona. Na naruči-telju je diskrecijska ocjena hoće li se u određenom postupku javne nabave koristiti instrumentom po-jašnjenja ili upotpunjavanja ponuda.

S obzirom na prethodno navedeno, žalitelj nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost kako je


traženo dokumentacijom za nadmetanje slijedom čega je naručitelj osnovano na Zakonu o javnoj na-bavi njegovu ponudu odbio te je žalbeni navod ne-osnovan.

2. žalbeni navod: žalitelj osporava potvrdu o ured-nom ispunjenju ugovornih obveza izvođača x Obrt , a naručitelja y d.o.o., stoga što izvođač navedenih ra-dova nije niti ponuditelj niti član zajednice ponudite-lja u predmetnom postupku javne nabave, već je član zajednice ponuditelja u predmetnom postupku javne nabave naručitelj tih radova.

Iz istih se razloga u potpunosti osporava i ugo-vor o prijenosu gospodarske cjeline od dana 31. 12. 2014., sklopljen između navedenih osoba, a kojim se na društvo y d.o.o. kao stjecatelja, u cijelosti prenosi gospodarska cjelina prenositelja x Obrt, a isti nema nikakve veze niti je na bilo koji način poveziv s pred-metnom potvrdom odnosno izvršenim ugovornim obvezama.


U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da pred-metnu potvrdu koju osporava žalitelj, kod ocje-njivanja tehničke i stručne sposobnosti zajednice ponuditelja, nije ni uzimao u obzir s obzirom je već drugim priloženim potvrdama dokazao traženu tehničku i stručnu sposobnost.

S obzirom da navedenim žalbenim navodom ža-litelj osporava prihvatljivost potvrde koju naručitelj prilikom ocjene tehničke i stručne sposobnosti nije ni uzimao u obzir dok istovremeno ne osporava da bi odabrani ponuditelj drugim na ponudu priloženim potvrdama dokazao tehničku i stručnu sposobnost kako je traženo dokumentacijom za nadmetanje, ovo državno tijelo u smislu čl. 144. st. 1. Zakona o javnoj nabavi nije ovlašteno postupati izvan izne-senog žalbenog navoda, odnosno ocjenjivati preo-stale potvrde priložene ponudi.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvr-đeno je da je isti priložio opise ugovora za svakog člana zajednice ponuditelja posebice te su prilože-ne potvrde o urednom izvršenju ugovora u kojim potvrdama su navedeni opisi izvršenih radova iz predmetnih ugovora.

S obzirom na to da je odabrani ponuditelj prilo-žio i druge potvrde kojima žalitelj ne osporava do-kaznu snagu u konkretnom postupku javne nabave, a da potvrda koju osporava nije ni uzeta u obzir prilikom ocjenjivanja valjanosti ponude, žalbeni je navod u odnosu na potvrdu odabranog ponuditelja neosnovan.


Predmet nabave: usluge sadnje i održavanja ze-lenih površina, košnja trave i ostalo hortikulturno održavanje zelenih površina okoliša.

1. žalbeni navod: u ponudi odabranog ponuditelja x d.o.o. učešće podizvoditelja iznosi 23 %, a ostatak radova izvodi sam ponuditelj koji priloženim referen-cama nije dokazao da je uopće izvodio ikakve horti-kulturne radove, što je u suprotnosti s odredbama do-kumentacije za nadmetanje.


Postupajući po ovom žalbenom navodu, izvršen je uvid u dokumentaciju za nadmetanje gdje je (Po-pis značajnih ugovora o izvršenim uslugama), na-ručitelj odredio da ponuditelj kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti mora dostaviti popis ugovora o uslugama izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini, sa svotom i datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane, naruči-telja u smislu Zakona o javnoj nabavi ili privatnog subjekta.

Ovim dokazom sposobnosti ponuditelj mora do-kazati da je u godini u kojoj je započeo postupak jav-ne nabave tijekom tri godine koje prethode toj godini uredno izvršio jedan ili više ugovora za izvođenje usluga košnje trave, hortikulturne usluge održa-vanja zelenih površina ili slične usluge u ukupnoj vrijednosti jednakoj ili većoj od 390.000,00 kn.

Uvidom u odabranu ponudu utvrđeno je da je priloženi obrazac popunjen na način da je naveden naručitelj, s iskazanom vrijednosti 2.721.783,82 kn, datumom pružanja usluge 31. siječnja 2013. - 29. kolovoza 2014. te je priložena Potvrda o uredno ispunjenim ugovorima po okvirnom sporazumu izdana od strane naručitelja od 1. listopada 2014., za izvođača radova x d.o.o. za usluge održavanja sustava dopreme ugljena i otpreme pepela s depo-nijom u pogonu _.

Iz priložene Potvrde o uredno ispunjenim ugo-vorima po okvirnom sporazumu izdane od stra-ne naručitelja, od 01. 10. 2014. za izvođača radova x d.o.o. za usluge održavanja sustava dopreme ugljena i otpreme pepela s deponijom u pogonu _, nije razvi-dan podatak da je predmet izvršenih usluga košnja trave, hortikulturne usluge održavanja zelenih po-vršina ili slične usluge. Međutim, naručitelj je u od-govoru na žalbu naveo da je ponuditelj x d.o.o. već obavljao hortikulturne radove i usluge održavanja zelenih površina i slične usluge kod naručitelja, a sve na temelju ugovora / narudžbenica sklopljenih na temelju okvirnog sporazuma _ s naručiteljem.

Predmetni ugovori su navedeni u Potvrdi o ured-no ispunjenim ugovorima po okvirnom sporazumu od 01. 10. 2014. izdanim od strane naručitelja.

Nadalje, predmet naprijed navedenog okvir-nog sporazuma bile su usluge održavanja sustava dopreme ugljena i otpreme pepela s deponijom u pogonu _ naručitelja, u okviru kojeg su se na loka-ciji deponije pepela obavljale usluge košnje trave, prekrivanje, planiranje zemlje zasijavanje sjemen-skom travom te njegovanje do zazelenjivanja, što je naznačeno u točkama_ „privremene situacije“ koja je sastavni dio računa broj: _ izdanog od x d.o.o., za izvršene usluge.

U privitku očitovanja naručitelj je dostavio pre-sliku računa _ (privremena situacija) od 31. kolo-voza 2014. koji je izdao x d.o.o. s troškovnikom za trogodišnje usluge održavanja sustava dopreme ugljena i otpreme pepela s deponijom u pogonu _, iz kojeg je jasno vidljivo da je ponuditelj x d.o.o. obavljao hortikulturne radove i usluge održavanja zelenih površina i slične usluge – košnja trave na


deponij _, ukupne cijene za 2012/2013/2014 u svoti od 225.000,00 kn i pod rednim brojem troškovnika :_ naveden opis usluge između ostalog, prekrivanje deponije zemljom te zasijavanje sjemenskom tra-vom i njegovanje do zazelenjivanja ukupne cijene za 2012./2013./2014. u svoti od 625.554,10 kn.

Iz svega navedenog, proizlazi da je odabrani po-nuditelj u ponudi dostavio traženi popis ugovora s priloženim potvrdama o uredno ispunjenim ugo-vorima izdanim od strane samog naručitelja.

U skladu s čl. 143. st. 1. Zakona o javnoj nabavi, u žalbenom postupku svaka stranka dužna je izni-jeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojim se te činjenice utvrđuju. Nadalje, prema čl. 143. st. 3. Zakona naručitelj je obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, podu-zeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka. Budući da je naručitelj u žalbenom postupku dokazao činjeni-ce na temelju kojih je pozitivno ocijenio tehničku i stručnu sposobnost odabranog ponuditelja u skla-du s traženjem iz dokumentacije za nadmetanje, žalbeni je navod ocijenjen kao neosnovan.

2.4. RJEŠENJE DKOM-a LASA: 533 OD 16. SRPNJA 2015.

Predmet nabave: nabava usluga prijevoza i smje-štaja.

1. žalbeni navod: da je odabrani ponuditelj do-stavio popis ugovora koji ne sadrži opis usluge, nego samo navode o mjestu putovanja, a obrascem iz do-kumentacije za nadmetanje je jasno propisano da je potrebno navesti opis usluge koja je pružena navede-nim ugovorom.

Žalbeni je navod neosnovan – obrazloženje rje-šenja:

Ovo državno tijelo je uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvrdilo da je naručitelj odredio da po-nuditelj treba dostaviti popis ugovora o izvršenim uslugama u 2015. godini i tijekom tri godine koje prethode 2015., a koji sadržava vrijednost usluge, datum, mjesto izvođenja usluge i naziv druge ugo-vorne strane. Popis kao dokaz o zadovoljavajućem izvršenju usluga sadržava ili mu se prilaže potvr-da druge ugovorne strane da su usluge izvedene u skladu s pravilima struke i uredno izvršeni. Kako bi dokazao svoju sposobnost ponuditelj mora dosta-viti minimalno 1 (jednu) ili više potvrda o izvršenim uslugama koje su predmet nabave čija ukupna vri-jednost mora biti jednaka ili veća od procijenjene vrijednosti nabave…

Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje pro-pisao i obrazac „Popis ugovora o izvršenim ugovo-rima“. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, utvrđeno je da je odabrani ponuditelj priložio obra-zac popisa ugovora o izvršenim uslugama, u kojem je u stavci „opis usluge“ upisao podatke o mjestu putovanja. Iako odabrani ponuditelj u samom po-pisu ugovora nije opisao uslugu koja je predmet ugovora, opis usluge je vidljiv iz potvrda koje je odabrani ponuditelj priložio u ponudi. Tako, pri-mjerice, na potvrdi_, potvrđuje da su putovali na ljetovanje __, s putničkom agencijom x, koju zastu-

pa odabrani ponuditelj te se navodi da je ljetovanje trajalo 10 dana uz polupansion s cijenom od 2.150,00 kn. Kako je u ovom žalbenom postupku utvrđeno da je opis pruženih usluga vidljiv iz potvrda koje su priložene uz popis ugovora o izvršenim uslugama, žalbeni je navod u ovom dijelu ocijenjen kao neo-snovan.

2. žalbeni navod: žalitelj navodi da su dostavljene potvrde o uredno ispunjenim ugovorima na kojima nije vidljivo jesu li usluge izvedene u skladu s pravi-lima struke i uredno izvršene te da potvrde nisu pot-pisane.

Žalbeni je navod osnovan – obrazloženje rješenja:Vezano za navod žalitelja da su dostavljene potvr-

de o uredno ispunjenim ugovorima na kojima nije vidljivo jesu li usluge izvedene u skladu s pravilima struke i uredno izvršene te da potvrde gospodar-skog subjekta y d.o.o. nisu potpisane, ovo državno tijelo je uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrdilo da na tim potvrdama nije navedeno jesu li usluge izvedene u skladu s pravilima struke i jesu li uredno izvršene te da potvrde y d.o.o. nisu pot-pisane od tog gospodarskog subjekta pa je žalbeni navod u ovom dijelu ocijenjen kao osnovan.

3. žalbeni navod: žalitelj navodi da je naručitelj sukladno čl. 92. st. 3. Zakona zatražio pojašnjenje potvrda koje je odabrani ponuditelj dostavio u obli-ku kopije fakture, ugovora o suradnji ili u obliku nove potvrde naručitelja putovanja. Žalitelj navodi da prvotno dostavljeni dokumenti, kao i oni naknadno dostavljeni kao pojašnjenje, ne predstavljaju dokaz o uredno ispunjenim ugovorima u smislu Zakona i dokumentacije za nadmetanje. Navodi da fakture koje je odabrani ponuditelj dostavio kao pojašnjenje potvrda ne mogu predstavljati dokaz o uredno izvr-šenom ugovoru.


Ovo državno tijelo izvršilo je uvid u dopis naru-čitelja od 26. lipnja 2015. S obzirom na činjenicu da potvrde nisu sadržavale podatak o ukupnoj svoti izvršene usluge, niti ukupan broj polaznika puto-vanja, naručitelj je u tom dopisu, pozivajući se na čl. 92. Zakona o javnoj nabavi, pozvao odabranog ponuditelja da dostavi dokaz o svotama izvršene usluge u obliku isporučene fakture, ugovora o su-radnji ili u obliku nove potvrde naručitelja.

U skladu s čl. 92. st. 1. Zakona, u postupku pre-gleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozvati ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim u skladu s čl. 67. - 74. Zakona , uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti. Na temelju traženja naruči-telja odabrani ponuditelj je dostavio dvije nove po-tvrde i četiri fakture. Pomoću dostavljenih faktura naručitelj je upotpunio potvrde priložene ponudi, ali samo u pogledu ukupne svote izvršene usluge; dakle, priložene fakture ne predstavljaju zaseban dokaz o izvršenom ugovoru, što znači da ih je na-ručitelj u skladu s čl. 92. st. 1. Zakona, mogao uzeti u obzir prilikom pregleda i ocjene ponude odabranog ponuditelja. Slijedom navedenoga, žalbeni je navod u ovom dijelu ocijenjen kao neosnovan.



Predmet nabave: nabava usluge izrade tehničke dokumentacije za zamjenu podmorskih kabela.

1. žalbeni navod: da odabrani ponuditelj nije do-kazao tehničku i stručnu sposobnost iz dokumentaci-je za nadmetanje, naime da je prema projektnom za-datku potrebno predvidjeti trožilni energetski kabel, a da je poznato da se pored traženih kabela koriste i tehnički jednostavniji visokonaponski podmorski ka-beli, a to su jednožilni energetski kabeli.

Odabrani ponuditelj je priložio samo jednu po-tvrdu o uredno ispunjenom ugovoru iz studenog 2012. godine za projekte ugradnje jednostavnijih i jednožilnih energetskih kabela, a ne za trožilni energetski kabel, da su priložene i naslovne stranice projekata iz siječnja 2012., dakle, starije od 3 godine, za koje nije priložena potvrda o uredno ispunjenom ugovoru. Stoga, niti jedna od dostavljenih potvrda ne zadovoljava traženi zahtjev iz dokumentacije za nadmetanje.


Utvrđeno je da je dokumentacijom za nadmetanje propisano, kao način dokazivanja tehničke i stručne sposobnosti , dostava popisa ugovora o uslugama koje su predmet nadmetanja izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini s naznačenim pred-metom ugovora, svotom, datumom izvođenja, mje-stom izvođenja te nazivom druge ugovorne strane, naručitelja u smislu Zakona o javnoj nabavi ili pri-vatnog subjekta. Nadalje je propisano da ovim do-kazom sposobnosti ponuditelj mora dokazati da je u posljednje 3 godine uredno izvršio ugovore za us-luge projektiranja, uklanjanja, zamjene ili izgrad-nje prijenosnih kopnenih i podmorskih kabela istovjetnih ili složenijih tehničkih karakteristika i opsega od onih iz predmeta nadmetanja, odnosno prijenosnog kombiniranog kopneno-podmorskog kabela naponske razine 110 kV ili više…

Uvidom u Projektni zadatak dokumentacije za nadmetanje, točka 4. – tehnički podatci za kabel i kabelski pribor, podt. 4.1. – energetski kabel 110 kV, razvidno je da je naručitelj propisao da je potrebno predvidjeti trožilni energetski kabel s izolacijom od umreženog polietilena.

Uvidom u odabranu ponudu, utvrđeno je dostav-ljena Potvrda o uredno ispunjenom ugovoru, kojom druga ugovorna strana – naručitelj x d.o.o. potvrđuje da je tvrtka y d.o.o. uredno izvršila ugovorne obveze po ugovoru sklopljenom 9. kolovoza 2012., vrijeme ispunjenja: 27. prosinca 2012., predmet ugovora: izrada projektne dokumentacije za zamjenu kabe-la 110 kV .

U opisnom dijelu priložene potvrde navodi se da je predmet ugovora obuhvaćao: a) elaborat nepot-punog izvlaštenja za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, b) elektrotehnički i građevinski dio glavnog projekta, uključivo projekt uklanjanja postojećeg trožilnog uljnog kabela izrađen u sklopu elektrotehničkog i građevinskog projekta te uključi-vo geodetske podloge za kopnene dionice trase, du-ljina trase 5,5 km, c) …

Prema navedenom, iz spomenute potvrde o urednom ispunjenju ne proizlazi, kako žalitelj u žalbi tvrdi, da je predmet ugovora bila ugradnja jednostavnijih i jednožilnih energetskih kabela. Naručitelj je dokumentacijom za nadmetanje propi-sao dokazivanje urednog izvršenja ugovora za us-luge projektiranja, uklanjanja, zamjene ili izgrad-nje prijenosnih kopnenih i podmorskih kabela istovjetnih ili složenijih tehničkih karakteristika i opsega od onih iz predmeta nadmetanja.

Prema čl. 143. st. 2. Zakona o javnoj nabavi, ža-litelj je obvezan dokazati povrede postupka i/ili materijalnog prava koje su istaknute u žalbi. Žalitelj u predmetnom žalbenom postupku nije dokazao da se osporavana potvrda o urednom ispunjenju, dostavljena u odabranoj ponudi, ne odnosi na pro-jektiranje, uklanjanje, zamjenu ili izgradnju prije-nosnih kopnenih i podmorskih kabela istovjetnih ili složenijih tehničkih karakteristika i opsega od onih iz predmeta nadmetanja. Stoga je žalbeni na-vod neosnovan.


Predmet nabave: nabava uredskog materijala1. žalbeni navod: da nije točan navod iz odluke o

odabiru, da je žalitelj u svojoj ponudi dostavio obra-zac potvrde o uredno ispunjenom ugovoru u kojem je navedena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma koji ne predstavlja obvezu naručitelja na kupnju i koji je sklopljen u kolovozu 2014., bez navođenja izvršene svote i datuma izvršenja.

Budući da dokumentacija za nadmetanje ne sadrži navod o traženim podacima, to je ovime žalitelj stav-ljen u diskriminatoran položaj, a nikad nije ni pozvan na dostavu daljnje dokumentacije odnosno nadopu-nu, slijedom čega je odluka o odabiru nezakonita.


Ocjenjujući ovaj žalbeni navod, izvršen je uvid u dokumentaciju za nadmetanje naručitelja: tehnič-ka i stručna sposobnost, kojom je naručitelj zatražio popis ugovora o isporukama izvršenim u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini, koji popis sadržava svotu, datum isporuke i naziv druge ugovorne stra-ne. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi, popis kao dokaz o urednoj isporuci sadržava ili mu se prilaže potvrda potpi-sana ili izdana od naručitelja…Potvrda druge ugo-vorne strane dostavlja se u smislu zadovoljavajućeg izvršenja jednog ugovora, ukupne vrijednosti naj-manje 300.000,00 kn.

Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je sljedeće: Žalitelj je dostavio „Obrazac potvrde o uredno is-punjenom ugovoru“, ovjeren pečatom i vlastoručno potpisan po ovlaštenoj osobi određenog naručitelja, u kojem obrascu je kao predmet ugovora označe-no „okvirni sporazum 86/14“, vrijednost ugovora 725.946,07 kn, vrijeme ispunjenja ugovora „0-24“, mjesto ispunjenja „Zagreb“, uz naznaku da je ugo-vor uredno ispunjen.

Žalitelj je dostavio „Popis uredno ispunjenih ugovora“, ovjeren vlastitim pečatom i potpisan, u


kojem dokumentu je pod rednim brojem 1. upisan broj ugovora „36/2012“, točan naziv predmeta is-poruke: „uredski materijal“, vrijednost „694.375,70 kn“ te datum sklapanja ugovora „23. 07. 2012. god.“, dok je pod rednim brojem 2. upisan broj ugovora „86/2014“, točan naziv predmeta isporuke „uredski materijal“, vrijednost „725.946,07 kn“, datum skla-panja ugovora „18. 08. 2014. god.“.

Žalitelj je u ponudi dostavio i „Okvirni spora-zum“ br. 86/14 sklopljen dana 18. 08. 2014. Iz toč-ke 3.2. dostavljenog okvirnog sporazuma proizlazi da sporazum ne predstavlja obvezu naručitelja na kupnju, već obveza kupnje nastaje tek kada ovlaštena osoba naručitelja ispostavi naručitelju narudžbeni-cu za isporuku konkretnih roba/materijala. Točkom 7.1 Sporazuma određeno je da je će se isti realizira-ti narudžbenicama koje će se smatrati pojedinač-nim „ugovorima“ po okvirnom sporazumu u smislu Zakona o javnoj nabavi, dok je t. 15.1. određeno da Sporazum stupa na snagu potpisom ovlaštenih pred-stavnika sporazumnih strana, a primjenjuje se dvije godine od stupanja sporazuma na snagu.

Žalitelj je priložio „Okvirni sporazum“ br. 36/12 sklopljen 23. srpnja 2012. Iz t. 3.2. dostavljenog okvir-nog sporazuma, proizlazi da sporazum ne pred-stavlja obvezu naručitelja na kupnju, već obveza kupnje nastaje tek kada ovlaštena osoba naručite-lja ispostavi naručitelju narudžbenicu za isporuku konkretnih roba / materijala. Točkom 7.1 Sporazu-ma određeno je da će se isti realizirati narudžbe-nicama koje će se smatrati pojedinačnim „ugovo-rima“ po okvirnom sporazumu u smislu Zakona o javnoj nabavi, dok je t. 15.1 određeno da Sporazum stupa na snagu potpisom ovlaštenih predstavnika sporazumnih strana, a primjenjuje se dvije godine od stupanja sporazuma na snagu.

Člankom 72. Zakona o javnoj nabavi propisana je mogućnost naručitelja za određivanjem uvjeta teh-ničke i stručne sposobnosti gospodarskog subjekta, kao i način određivanja istoga, dok je čl. 9. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama određen način određiva-nja minimalnih razina sposobnosti natjecatelja ili ponuditelja. Uvidom u dokumentaciju za nadme-tanje, ovo tijelo je utvrdilo da je naručitelj odredio uvjete tehničke i stručne sposobnosti kao i način dokazivanja istoga, čime je postupio u skladu s na-vedenim odredbama, stoga neutemeljeno žalitelj u žalbi iznosi da dokumentacija za nadmetanje ne sadržava navode o traženim podacima pri dostavi dokaza stručne i tehničke sposobnosti, čime bi ga se diskriminiralo u odnosu na druge ponuditelje.

Nadalje, iz ponude žalitelja proizlazi da je, kao traženi dokaz tehničke i stručne sposobnosti, do-stavljen obrazac o urednom izvršenju okvirnog sporazuma, br. 86/14, kao i primjerak sklopljenog okvirnog sporazuma, s datumom sklapanja 18. ko-lovoza 2014. Navedenim se dokumentima dokazuje da je predmetni okvirni sporazum sklopljen, na rok trajanja dvije godine od dana stupanja na snagu, da-kle, do 18. kolovoza 2016. godine, kao i da sporazum ne obvezuje naručitelja na kupnju.

Budući se dostavljeni „Obrazac potvrde o uredno ispunjenom ugovoru“ odnosi na uredno ispunjenje

upravo navedenog okvirnog sporazuma, čije traja-nje je u tijeku te se objektivno ne može utvrditi je li žalitelj uredno ispunio obveze preuzete sporazu-mom i u kojem iznosu, a nisu dostavljene niti po-tvrde o urednom izvršenju pojedinačnih ugovora sklopljenih na temelju navedenoga okvirnog spo-razuma, to se ne može uzeti da je žalitelj dostavom opisanog obrasca odnosno sporazuma dokazao dokumentacijom za nadmetanje propisane uvjete tehničke i stručne sposobnosti.

Vezano za okvirni sporazum br. 36/12 koji žali-telj također dostavlja kao dokaz uvjeta tehničke i stručne sposobnosti, žalitelj ne dostavlja potvrdu o zadovoljavajućem izvršenju ugovora sklopljenih na temelju predmetnog okvirnog sporazuma, pa iz istog također ne proizlazi ispunjavanje traženog uvjeta tehničke i stručne sposobnosti.

Prema čl. 92. st. 1. Zakona o javnoj nabavi, naru-čitelj može, u pregledu postupka pregleda i ocjene ponuda, pozvati ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim u skladu s čl. 67. do 74. Zakona, uklone pogreške, ne-dostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti, dakle to je njegovo pravo, ali ne i obveza. U skladu s čl. 87. st. 1. Zakona o javnoj nabavi, pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, dok je čl. 10. st. 2. t. 5. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumen-tacijom za nadmetanje i ponudama, propisano da ponuda sadržava tražene dokaze sposobnosti.

Budući iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da ponuda žalitelja doista ne sadržava tražene do-kaze tehničke i stručne sposobnosti, obzirom do-stavlja neodgovarajuće obrasce potvrde o uredno ispunjenom ugovoru, to je žalitelj dostavio ponu-du koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje, te je naručitelj pravilno postupio su-kladno čl. 91. st. 1. t. 2. i 4. Zakona o javnoj nabavi i odbio ponudu žalitelja, stoga je ovaj žalbeni navod ocijenjen kao neosnovan.


Predmet nabave: izvođenje radova na izgradnji sanitarne kanalizacije sustava -uređaj za proči-šćavanje.

1. žalbeni navod: da odabrani ponuditelj nije do-kazao svoju tehničku i stručnu sposobnost. U doku-mentaciji za nadmetanje traženo je da gospodarski subjekt dokaže da je u posljednjih pet godina uspješno izveo radove na montaži i puštanju u rad minimalno dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Uka-zuje da je odabrana zajednica ponuditelja dostavila referencu za rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ali iz koje nije vidljivo da se radi o vo-đenju uređaja, probnom radu i puštanju u rad, budu-ći uređaj _ nije u funkciji, a uređaj u _ postoji od ra-nije te nije mogao biti pušten u rad kao takav. Dakle, referenca se ne odnosi na puštanje u rad uređaja niti se to igdje navodi, iako je traženo dokumentacijom za nadmetanje.



Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda utvr-đeno je da je naručitelj glede dokazivanja tehničke sposobnosti, u dokumentaciji za nadmetanje propi-sao da se ista dokazuje popisom ugovora o radovima izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom pet godina koje prethode toj godini, uz potvrde druge ugovorne strane da su radovi izve-deni u skladu s pravilima struke i uredno izvršeni. Ako je potrebno, javni naručitelj može izravno od druge ugovorne strane zatražiti provjeru istinitosti potvrde. ….

U popisu istih ili sličnih izvedenih radova, ponu-ditelj mora dokazati da je u posljednjih pet godina uspješno izveo radove na montaži i puštanju u rad minimalno dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda urbanih naselja ili industrije, kapaciteta iz-među 100 i 10.000 ES. Ukupna vrijednost izvedenih radova prema priloženim ugovorima treba biti raz-mjerna predmetu nabave, odnosno treba odgovara-ti vrijednosti 2.400.000,00 kn ili više.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, utvr-đeno je da se u ponudi nalazi popis istih ili sličnih radova izvedenih u posljednjih pet godina, u koje-mu je naznačeno da je odabrani ponuditelj izveo radove na rekonstrukciji i dogradnji postojećeg ure-đaja za pročišćavanje otpadnih voda u _, veličine 1150 ES, izvedenih tijekom 2014. i 2015. , vrijedno-sti 2.579.610,69 kn, naručitelja _, te radove dograd-nje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda-obra-da mulja, veličine 7200 ES, izvedenih tijekom 2011. godine, vrijednosti 3.417.716,29 kn, naručitelja _. Na stranicama ponude _ nalaze se potvrde o uredno is-punjenim ugovorima, izdane od strane naznačenih naručitelja u popisu radova, u kojima su potvrđeni

podaci koje je odabrani ponuditelj naznačio u po-pisu radova.

Naručitelj u odgovoru na žalbu ističe da je nakon zaprimanja žalbe postavio upit pravnim osobama koje su izdale reference u svrhu dokazivanja teh-ničke sposobnosti, odnose li se potvrde o uredno ispunjenim ugovorima isključivo na rekonstruk-ciju i montažu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili se odnose i na puštanje u rad uređaja.

Iz pojašnjenja potvrde o uredno ispunjenim ugo-vorima, društva x, proizlazi da je odabrani ponudi-telj izveo radove, pokusni rad i puštanje u pogon u investiciji „Dogradnja uređaja za pročišćavanje ot-padnih voda-obrada mulja.“

Iz pojašnjenja potvrde o uredno ispunjenim ugo-vorima društva y, proizlazi da se potvrda o uredno ispunjenim ugovorima odnosi i na puštanje u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

U skladu s čl. 144. st. 1. Zakona o javnoj nabavi, u žalbenom postupku Državna komisija postupa u granicama žalbenih navoda, a po službenoj duž-nosti pazi na bitne povrede koje su počinjene u fazi postupka u kojoj je izjavljena žalba u skladu s čl. 146. do 153. tog Zakona. S obzirom da žalitelj žalbenim navodom osporava da je odabrani ponuditelj izvo-dio radove na puštanju u rad uređaja, a uvidom u odabranu ponudu je utvrđeno da je puštanje u rad razvidno iz popisa ugovora i potvrda koje su sastav-ni dio njegove ponude, odnosno iz same činjenice potvrde urednog ispunjenja ugovora, što je tije-kom žalbenog postupka i potvrđeno dostavljenim pojašnjenjima društava x i y , ovo državno tijelo je ocijenilo da je žalbeni navod neosnovan.

LOKALNA I PODRUČNA SAMOUPRAVA

Nevenka BRKIĆ, dipl. oec. UDK 333.5

Pomoći lokalnim i područnim jedinicama iz državnog proračuna Republike Hrvatske

Neke jedince lokalne i područne (regionalne) samo-uprave dobivaju pomoći iz državnog proračuna

Republike Hrvatske. S obzirom na restrukturiranje susta-va određivanja jedinca kojima je pomoć potrebna, u pri-jelaznom će razdoblju pomaganje biti tomu prilagođeno. Posebitost postoji i s obzirom na privremeno financiranje u sustavu državnog proračuna za prvo tromjesečje 2016.

Pomoći iz državnog proračuna mogu biti s osnove po-reznih prihoda (poreza na dohodak i na dobitak) i izrav-no iz državnog proračuna.

1. UVODHrvatski je sabor u prosincu 2014. godine donio

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2015. godinu (dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju DPRH za 2015. godinu, Nar. nov., br. 148/14.), a u rujnu 2015. njegove izmjene i dopune (Nar. nov., br. 103A/15.). Odredbama navedeno-ga Zakona propisani su, između ostaloga, pomoći, uvjeti i način izračuna za dodjelu pomoći jedini-cama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz državnog proračuna Republike Hrvatske u 2015. godini. Na temelju odredaba Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu, jedinice lokalne i područne


(regionalne) samouprave su postale korisnice po-moći iz državnog proračuna Republike Hrvatske u 2015. godini s osnove prihoda od poreza na doho-dak, prihoda od poreza na dobitak sa svoga područja te korisnice izravne pomoći iz državnog proračuna.

2. POMOĆ JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE S OSNOVE PRIHODA OD POREZA NA DOHODAK

Zakonom o izvršavanju DPRH za 2015. godinu propisano je koje jedinice imaju pravo na pomoći na ime povrat poreza na dohodak. To su one jedi-nice lokalne samouprave koje su na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Nar. nov., br. 158/13.) razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave, odnosno, riječ je o jedinicama čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske. Odred-bama navedenoga Zakona propisano je da se povrat poreza na dohodak po godišnjoj prijavi, poreznim obveznicima s područja jedinica lokalne samoupra-ve, isplaćuje u vidu pomoći iz državnog proračuna i to s Razdjela 025 – Ministarstvo financija u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

Na temelju odredaba Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu, jedinicama područne (regionalne) samouprave koje na svom području imaju jedini-ce lokalne samouprave razvrstane u I. i II. skupinu indeksa razvijenosti isplaćuje se pomoć na ime po-vrata poreza na dohodak iz državnog proračuna s Razdjela 025 – Ministarstvo financija, ali samo s područja onih jedinica lokalne samouprave koje su razvrstane u I. i II. skupinu indeksa razvijenosti.

Jedinice lokalne samouprave koje su, na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u I. i II. skupinu indeksa razvijenosti i je-dinice područne (regionalne) samouprave koje su na temelju iste Odluke razvrstane u I. skupinu indeksa razvijenosti, odnosno jedinice čija je vrijednost in-deksa razvijenosti manja od 75 % prosjeka Republi-ke Hrvatske, u skladu s odredbama Zakona o regio-nalnom razvoju Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 147/14.), imaju status potpomognutog područja.

Načinom izračuna i dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako je to propisano Zakonom o izvršavanju DPRH za 2015. godinu, jedinice korisnice pomoći na ime po-vrata poreza na dohodak, mogle su u svom prora-čunu za 2015. godinu planirati svotu pomoći iz dr-žavnog proračuna u visini svote koja je građanima (obveznicima) s njezinog područja isplaćena u 2013. godini1 na teret prihoda koji pripada državnom pro-računu. Na ovaj je način, za razliku od dosadašnje prakse, u državnom proračunu na rashodovnoj strani planirana svota svih vrsta pomoći namijenje-na jedinicama korisnicama pomoći s Razdjela 025 – Ministarstvo financija. Prema dosadašnjoj praksi povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi ob-

1 Znači, u godini koja prethodi godini izrade proračuna za 2015. godinu, a u proračunu za 2016. godinu te jedinice mogu planirati pomoći iz državnog proračuna u visini svote koja je građanima (obveznicima) s njezina područja isplaćena u 2014. godini.

veznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja teretili su prihodovnu stranu državnog proračuna, a svote dodijeljene svakoj pojedinoj jedi-nici nisu se transparentno vidjele u državnom pro-računu, niti u izvršenju državnog proračuna.

Kao što je prethodno istaknuto, od 1. siječnja 2015., na temelju izmijenjenih zakonskih propisa, pomoć na ime povrata poreza na dohodak dobile su samo one jedinice čija je vrijednost indeksa razvije-nosti, na temelju spomenute Odluke, manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske. Riječ je o jedinicama koje imaju status potpomognutog područja Repu-blike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijeno-sti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju ra-zvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.

3. POMOĆ JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE S OSNOVE PRIHODA OD POREZA NA DOBITAK

Odredbama Zakona o regionalnom razvoju Re-publike Hrvatske (čl. 43. st. 1.) propisano je da će se prihod od poreza na dobitak koji se ostvari na po-dručju jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu, a prihod je države, isplaćivati tim jedi-nicama kao pomoć iz državnog proračuna u visini prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na njiho-vom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna, osim onim jedinicama lokalne samo-uprave koje prvi put stječu status potpomognutog područja. Što konkretno znači ova odredba Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske?

Slijedom navedene odredbe Zakona o regional-nom razvoju Republike Hrvatske, odredbama Za-kona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu propisane su pomoći s osnove prihoda od poreza na dobitak onim jedinicama lokane samouprave koje su pret-hodnih godina bile korisnice navedene pomoći i onim jedinicama lokane samouprave koje su pravo na te pomoći stekle prvi put u 2015. godini.

3.1. JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE KOJE SU PRETHODNIH GODINA BILE KORISNICE POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA S OSNOVE PRIHODA OD POREZA NA DOBITAK

Odredbama Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu (čl. 35. st. 2.) propisano je da će se u 2015. go-dini jedinicama lokalne samouprave, koje su razvr-stane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave odnosno čija je vrijednost indeksa razvijenosti ma-nja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske, isplaćiva-ti pomoć u visini ostvarenog poreza na dobitak na njihovom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna pod uvjetom da su te jedinice prethodne 2014. godine ostvarivale pravo na tu po-moć, što znači da su imale status područja poseb-ne državne skrbi ili su bile na brdsko planinskim područjima. U konkretnom je slučaju riječ o jedi-nicama lokalne samouprave koje su u 2014. godini bile korisnice pomoći iz državnog proračuna2, a u 2015. nastavljaju biti korisnice pomoći iz državnog

2 Te jedinice su do 31. siječnja 2014. bile na području posebne državne skrbi ili su imale status brdsko-planinskog područja, a 1. siječnja 2015. su na temelju posebnih zakonskih propisa stekle status potpomognutog područja.


proračuna jer su prema stupnju razvijenosti ispod nacionalnog prosjeka i kao takve stekle su status potpomognutog područja. U konkretnom je slučaju riječ o 164 jedinice lokalne samouprave.

3.2. JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE KOJE U 2015. GODINI PRVI PUT STJEČU PRAVO NA POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA S OSNOVE PRIHODA OD POREZA NA DOBITAK

Odredbe Zakona o regionalnom razvoju Republi-ke Hrvatske (čl. 43. st. 3.) propisuje koje su to jedinice lokalne samouprave koje prvi put stječu status pot-pomognutog područja. To su one jedinice lokalne samouprave koje, do donošenja novih zakonskih i podzakonskih propisa, nisu imale status područja posebne državne skrbi u cijelosti kao ni status brdsko-planinskih područja, ali su Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u I., odnosno II. skupinu, odnosno stječu status potpomognutog područja s 1. siječnjem 2015. godine.

Odredbama Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu (čl. 35. st. 3.) propisano je da će se u 2015. godini jedinicama lokalne samouprave, koje su razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samo-uprave, odnosno čija je vrijednost indeksa razvije-nosti manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske, isplaćivati pomoć u visini 30 % ostvarenog prihoda od poreza na dobit na njihovom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna pod uvjetom da u prethodnoj 2014. godini nisu ostvarivale pra-vo na tu pomoć. U konkretnom je slučaju riječ o 100 jedinica lokalne samouprave koje se prvi put pojav-ljuju kao korisnice pomoći iz državnog proračuna s Razdjela 025 – Ministarstvo financija.

3.3. NAČIN ISPLATE POMOĆI JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE KOJE STATUS POTPOMOGNUTOG PODRUČJA STJEČU PRVI PUTA

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvat-ske (čl. 43. st. 3.) propisana je pomoć i način isplate pomoći jedinicama lokalne samouprave koje prvi put stječu status potpomognutog područja. Namje-ra je zakonodavca u konkretnom slučaju bila da one jedinice koje prvi puta stječu status potpomognutog područja, ne postanu korisnice pomoći u 100 %-tnoj svoti odmah u prvoj godini, nego da postanu kori-snice pomoći postupno u razdoblju od četiri godine, uz postupno povećanje, te da tek u četvrtoj godini, ako zadrže status potpomognutog područja, steknu pravo na cjelokupan prihod od poreza na dobitak ostvarenog na svom području u godini koja pretho-di godini izrade proračuna. Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske propisano je sljedeće:

- u prvoj godini primjene statusa potpomognu-tog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 30 % prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na njezinom području u godini koja prethodi godini izra-de proračuna. To znači da će jedinica lokalne samouprave u prvoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2015. go-dini, ostvariti pomoć iz državnog proračuna u visini 30 % prihoda od poreza na dobit ostva-renog na svom području u 2013. godini;

- u drugoj godini primjene statusa potpomo-gnutog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 50 % pri-hoda od poreza na dobitak ostvarenog na nje-zinom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da će jedinica lo-kalne samouprave u drugoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2016., ostvariti pomoć iz državnog proračuna u visini 50 % prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na svom području u 2014. godini;

- u trećoj godini primjene statusa potpomognu-tog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 75 % priho-da od poreza na dobit ostvarenog na njezinom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da će jedinica lokalne sa-mouprave u trećoj godini primjene statusa pot-pomognutog područja, odnosno u 2017. godini, ostvariti pomoć iz državnog proračuna u visini 75 % prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na svom području u 2015. godini;

- u četvrtoj i svim sljedećim godinama jedini-ca lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini ukupnog prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na njezinom području u godini koja prethodi godini izrade proraču-na. To znači da će jedinica lokalne samouprave nakon tri godine, odnosno u četvrtoj godini i svim sljedećim godinama, sve dok bude ima-la status potpomognutog područja, ostvariva-ti pomoć iz državnog proračuna u 100 %-tnoj svoti prihoda od poreza na dobitak ostvare-nog na svom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

4. KORISNICI IZRAVNE POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

Osim pomoći na ime povrata poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave, koje su razvrsta-ne u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave, i pomoći u visini ostvarenog poreza na dobitak na njihovom području, čl. 35. st. 4. Zakona o izvršava-nju DPRH za 2015. godinu propisano je da će se u 2015. godini tim jedinicama isplaćivati pomoć, s Razdjela 025 – Ministarstvo financija, u visini po-moći planiranih u Državnom proračunu Republi-ke Hrvatske za 2014. godinu i projekcijama za 2015. i 2016. godinu (Nar. nov., br. 52/13., 39/14. i 141/14.), i to samo onim jedinicama koje su u 2014. godini ostvarivale pravo na tu pomoć.

Izravne pomoći iz državnog proračuna navede-nim jedinicama daju se kako bi iste mogle obavljati svoje, posebnim propisima utvrđene, funkcije. Izrav-na je pomoć ovim jedinicama nužna ne samo zbog toga što je njihov indeks razvijenosti 25 % ispod pro-sjeka Republike Hrvatske nego i zbog toga što su te jedinice u 2014. godini bile korisnice izravne pomo-ći iz državnog proračuna i na temelju toga preuzele određene obveze, koje bez pomoći u 2015. godini nisu u mogućnosti izvršiti iz vlastitih prihoda.3

3 S obzirom na to da izravne pomoći navedenim jedinicama lokalne samouprave nisu planirane u projekcijama državnog proračuna za 2016., a niti za 2017. godinu u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu (Nar. nov., br. 148/14)] bilo je za očekivati da te jedinice, koje su u 2015. godini bile korisnice izravne


5. KORISNICI POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA KOJI SU IZGUBILI STATUS PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I STATUS BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA, A NISU STEKLI STATUS POTPOMOGNUTOG PODRUČJA

Jedinice lokalne samouprave koje nisu stekle status potpomognutog područja, na temelju novih zakonskih i podzakonskih propisa, su one jedinice lokalne samouprave koje su u prethodnom razdo-blju imale status područja posebne državne skrbi u cijelosti ili status brdsko-planinskih područja, ali su Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave prema stupnju razvije-nosti razvrstane u III., IV. ili V. skupinu, a to znači da je tim jedinicama vrijednost indeksa razvijenosti veća od 75 % prosjeka Republike Hrvatske i kao ta-kve, na temelju odredaba Zakona o regionalnom ra-zvoju Republike Hrvatske, nemaju pravo na pomoć iz držanog proračuna.

Međutim, odredbama Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu (čl. 36. st. 1.), propisano je da će se iz državnog proračuna isplaćivati pomoć onim jedinicama lokalne samouprave koje su do dono-šenja ovoga Zakona imale status područja posebne državne skrbi u cijelosti ili su imale status brdsko-planinskih područja, a koje su na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u III., IV. ili V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75 % prosjeka Republike Hrvatske. Pomoć tim jedinicama isplaćivat će se također iz državnog proračuna s Razdjela 025 - Ministarstva financija. Tako je odredbama Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu (čl. 36. st. 1.) predviđeno da jedinice koje gube status potpomognutog područja pomoć iz državnog proračuna, gube ga postupno. Predvi-đeno je da će se jedinicama, gubitnicima statusa potpomognutog područja, pomoć isplaćivati kroz trogodišnje razdoblje, uz postupno smanjenje. Po-moć se tim jedinicama, u skladu s odredbama nave-denoga Zakona, u 2015. godini doznačava ovisno o skupini kojoj jedinica pripada.

Osnovica za izračun navedenih pomoći u 2015. godini, na temelju Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu, je prihod od poreza na dobitak ostva-ren u 2013. godini na području jedinice lokalne sa-mouprave koja prima pomoć uvećan za dio poreza na dohodak koji je ta jedinica u 2013. godini ostva-rila iz uvećanog udjela u porezu na dohodak na te-melju svoje pripadnosti području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području4.

Jedinicama lokalne samouprave, koje su u 2015. godini izgubile status potpomognutog područja,

pomoći, izravne pomoći u 2016. godini neće dobivati. Međutim, Odlukom o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine (Nar. nov., br. 122/15.) tim jedinicama planirana je, između ostalih pomoći, izravna pomoć i to do visine ¼ pomoći koje su planirane u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu, u razdjelu 025 – Ministarstvo financija.

4 U konkretnom slučaju je riječ o razlici u udjelu poreza na dohodak jedinica na području posebne državne skrbi i jedinica na brdsko-planinskom području, čiji je udio u porezu na dohodak iznosio 90 %, i jedinica koje taj status nisu imale pa im je udio u porezu na dohodak iznosio 56,5 %.

pomoć iz državnog proračuna, s Razdjela 025 – Mi-nistarstvo financija, isplaćuje se na sljedeći način:

1. jedinicama lokalne samouprave čija je vri-jednost indeksa razvijenosti između 75,01 % i 100,00 % prosjeka Republike Hrvatske isplaću-je se pomoć u 2015. godini u svoti od 70 %, a u 2016. godini je predviđeno da će se isplaćivati 45 % prihoda od Zakonom propisane osnovice

2. jedinicama lokalne samouprave čija je vrijed-nost indeksa razvijenosti između 100,01 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske isplaćuje se pomoć u 2015. godini u iznosu od 45 %, a u 2016. godini je predviđeno da će se isplaćivati 25 % prihoda od Zakonom propisane osnovice

3. jedinicama lokalne samouprave čija je vrijed-nost indeksa razvijenosti veća od 125,01 % pro-sjeka Republike Hrvatske isplaćuje se pomoć u 2015. godini u svoti od 25 %, a u 2016. godini je predviđeno da će se isplaćivati 15 % prihoda od Zakonom propisane osnovice.

S obzirom na činjenicu da je zakon o izvršavanju jednogodišnji propis, Zakonom o izvršavanju DPRH za 2015. godinu nije propisan način i postotak do-djele pomoći tim jedinicama u sljedećem dvogodiš-njem razdoblju. Prijedlog dodjele pomoći jedinica-ma, gubitnicima statusa potpomognutog područja, kroz trogodišnje razdoblje, prikazan je u tablici 1.

9 Tablica 1. Pomoći jedinicama, gubitnicima sta-tusa potpomognutog područja

IR* Godina

između 75,01 % -100 %

između 100,01 % -125 %

više od 125,01 %

2015. 70 % 45 % 25 %

2016. 45 % 25 % 15 %

2017. 30 % 15 % 5 %

*IR = indeks razvijenosti

Ukupan broj jedinica lokalne samouprave koje su izgubile status područja posebne državne skrbi ili status brdsko-planinskih područja i nisu stekle status potpomognutog područja, ali su korisnice pomoći iz državnog proračuna, je 56, s time da je 21 jedinica s područja posebne državne skrbi, a 35 jedi-nica ima status brdsko-planinskog područja.

Zakonom o izmjeni Zakona o financiranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 100/15.) predložene su izmjene u ras-podjeli prihoda od poreza na dohodak za 35 jedi-nica lokalne samouprave s brdsko-planinskih po-dručja5 na način da se udio nenamjenskih prihoda u porezu na dohodak za te jedinice poveća sa 60,0 % na 70,5 %. Osim toga, na temelju izmjene navede-noga Zakona, te iste jedinice lokalne samouprave su stekle pravo na dodatni udio u porezu na doho-dak u svoti od 10 % koji je namijenjen financiranju kapitalnih projekta na njihovom području, i to na teret toga što iste neće izdvajati u fond poravnanja za decentralizirane funkcije. Povećanja udjela tim jedinicama u porezu na dohodak istodobno prati smanjenje udjela u porezu na dohodak županijama

5 koje nisu stekle status potpomognutog područja, ali su, na temelju odredaba Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu, korisnice pomoći iz državnog proračuna u 2015. godini.


na čijem se području nalaze te jedinice, i to sa 16,5 % na 12,0 %. Udio za decentralizirane funkcije te pozi-cija za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova se ne mijenja i iznosi 6,0 %, odnosno 1,5 %. U tablici 2 pri-kazana je usporedba osnovne raspodjele poreza na dohodak u odnosu na raspodjelu poreza na dohodak 35 jedinica sa statusom brdsko-planinskog područ-ja (BPP); to znači onih jedinica koje su na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave prema stupnju razvi-jenosti razvrstane u III. i IV. skupinu, odnosno čiji je indeks razvijenosti između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske.

9 Tablica 2. Usporedba osnovne raspodjele pore-za na dohodak i raspodjele poreza na dohodak na području 35 jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskog područja (BPP) koje nisu stekle status potpomognutog područja

Raspodjela prihoda od poreza na dohodak Osnovna

Na području 35 jedinica BPP (III. i IV. skupine prema stupnju

razvijenosti)Udio općine, odnosno grada 60,0 % 70,5 %Udio županije 16,5 % 12,0 %Udio za decentralizirane funkcije 6,0 % 6,0 %Udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 16,0 % 0,0 %

Udio pozicije za pomoći za projekte sufinancirane iz sredstava EU 1,5 % 1,5 %

Udio pozicije za pomoći za za financiranje kapitalnog projekta o interesa za razvoj JLS na brdsko-planinskom području

- 10,0 %

Ukupno 100,0 % 100,0 %

Izvor: Zakon o financiranju jedinaca lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave

Namjera je zakonodavca bila da se Zakonom o iz-mjeni Zakona o financiranju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave umjesto prijelaznih pomoći iz državnog proračuna u trajanju od tri go-dine, navedenim jedinicama utvrde dodatne povolj-nosti u raspodjeli poreza na dohodak koje bi imale trajni karakter, za razliku od pomoći koje su tim jedi-nicama bile predviđene za razdoblje od tri godine od trenutka gubitka statusa potpomognutog područja.6

6. IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU

Kako je prethodno već istaknuto, pravo na pomoć iz državnog proračuna imaju samo one jedinice lo-kalne samouprave koje su, na temelju Odluke o raz-vrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave, odno-sno čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske te su zbog svoje ne-razvijenosti stekle status potpomognutog područja.

Provedbom Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. 6 Ovdje treba istaknuti da navedene odredbe ne vrijede za preostalih

21 jedinicu lokalne samouprave koje su područje posebne državne skrbi, a koje su također izgubile status potpomognutog područja.

godinu utvrđeno je kako je planirana nedostatna svota pomoći onim jedinicama lokalne samouprave koje su, na temelju navedene Odluke, status potpo-mognutog područja stekle prvi puta u 2015. godini.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o iz-vršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (Nar. nov., br. 103A/15) propisana je dodatna pomoć za 2015. godinu jedinicama koje su status potpomognutog područja stekle prvi put u 2015. godini. To znači da će se jedinicama lokal-ne samouprave kojima se iz državnog proračuna s Razdjela 025 – Ministarstvo financija tijekom 2015. godine isplaćuje pomoć u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi građana na njihovom području za godinu koja prethodi godini izrade proračuna (znači za 2013. godinu), a čiji ob-veznici u toj godini, u skladu sa posebnim zakonom, nisu imali prava na uvećani osobni odbitak isplatiti razlika do visine stvarno utvrđenog povrata pore-za na dohodak u 2015. godini.

Zašto je došlo do razlike između planiranih po-moći u državnom proračunu za navedene jedinice i povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi gra-đana na njihovom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna?

Člankom 45. stavcima 12. i 13. Zakona o financira-nju jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave propisano je da jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju zajednički porezi u postocima utvrđenim navedenim Zakonom koji su ostvareni na njihovu području te da se raspodjela za-jedničkih poreza iz navedenoga članka Zakona pri-mjenjuje na uplate i povrate tih poreza.

Jedinice lokalne samouprave koje su status pot-pomognutog područja stekle od 1. siječnja 2015. godine su u prethodnom razdoblju imale udio u po-rezu na dohodak 56,5%, a od 1. siječnja 2015. njihov udio u porezu na dohodak je 88%.

Provedba odredbe članka 45. stavka 13. navede-noga Zakona znači da se povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi građanima s područja tih jedi-nica lokalne samouprave u 2015. godini isplaćuju po stopi od 88%, a pomoći su planirane i isplaćuju se za 2015. godinu temeljem stope 56,5% jer je tim je-dinicama udio u porezu na dohodak u godinu koja prethodi godini izrade proračuna (znači za 2013. go-dinu) bio 56,5%. Upravo je to razlog zašto se tim je-dinicama u 2015. godini pojavio nedostatak sredsta-va za povrate poreza na dohodak po godišnjoj prijavi građanima s njihovog područja.7

Osim dodatne pomoći jedinicama lokalne samou-prave koje su status potpomognutog područja stekle prvi puta 1. siječnja 2015., Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proraču-na Republike Hrvatske za 2015. godinu propisana je dodatna pomoć za 2015. godinu i onim jedinicama lokalne samouprave koje su status potpomognu-tog područja imale i prije 1. siječnja 2015., a taj su status zadržale do daljnjega. To znači da će se i tim jedinicama za 2015. godinu isplatiti razlika do visi-ne stvarno utvrđenog povrata poreza na dohodak u 2015. godini.

7 Napomena! Jedinice lokalne samouprave koje će tijekom 2015. godine dobiti veću svotu pomoći iz državnog proračuna od svote povrata poreza na dohodak građanima sa svoga područja, po godišnjoj prijavi, tu svotu ne moraju vratiti u državni proračun.


7. NAMJENA KORIŠTENJA POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hr-vatske (čl. 43. st. 4.) propisano je da će se namjena korištenja pomoći jedinicama koje su stekle status potpomognutog područja utvrditi zakonom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna. Prije iz-mjena i dopuna Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu (čl. 35. st. 5. i čl. 36. st. 3.) bilo je propisano da jedinice lokalne samouprave, bez obzira na status, pomoći dobivene u 2015. godini s osnove prihoda od poreza na dobitak i izravne pomoći iz državnog proračuna mogu koristiti isključivo za financiranje Rashoda za materijal i energiju (podskupina 322 Ra-čunskog plana proračuna) i za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovi-ne (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

Međutim, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2015. godinu izmijenjen je čl. 35. st. 5. i čl. 36. st. 3. Zakona tako da jedinice lokalne sa-mouprave pomoći dobivene u 2015. godini s osnove prihoda od poreza na dobitak i izravne pomoći iz državnog proračuna mogu koristiti za financiranje Materijalnih rashoda (skupina 32 Računskog pla-na proračuna), a ne samo za Rashode za materijal i energiju (podskupina 322 Računskog plana prora-čuna), kako je to bilo propisano prije navedenih iz-mjena i dopuna Zakona.

Pomoći jedinicama lokalne i područne (regional-ne) samouprave koje su im u 2015. godini dodijeljene na ime povrata poreza na dohodak po godišnjoj pri-javi obveznicima na njihovom području je zapravo vrsta naknade jer će se povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovom po-dručju isplaćivati na teret prihoda njihovih vlastitih proračuna. Stoga je pomoć na ime povrata poreza na dohodak jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave nenamjenski prihod.

Priopćenje Ministarstva financija Državna riznica Ministarstva financija je 22. ruj-

na 2015. na svojim mrežnim stranicama objavila priopćenje da je izvršena isplata pomoći za mjesec rujan i za preostala tri mjeseca 2015. godine, u uku-pnoj svoti od oko 199,61 milijun kuna, županijama, gradovima i općinama kojima je planirana pomoć u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu na razdjelu Ministarstva financija, a s ciljem, prevladavanja njihove likvidnosti koja je dijelom ve-zana i uz povrat poreza na dohodak po godišnjoj pri-javi obveznicima na njihovu području.

Državna riznica Ministarstva financija je tijekom 2015. godine korisnicima pomoći, odnosno župani-jama, gradovima i općinama, doznačavala 1/12 po-moći planirane u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te je, do uključivo kolovoza, korisnicima pomoći isplaćeno oko 399,22 milijuna kuna. Ispla-tom preostalih dvanaestina pomoći u rujnu 2015. godine za 2015. godinu županijama, gradovima i općinama isplaćena je sveukupno planirana godiš-nja svota pomoći s razdjela Ministarstva financija, u ukupnoj svoti od oko 598,83 milijuna kuna.

Budući da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2015. godinu svota pomoći gradovi-ma i općinama povećan, kako je prethodno u tekstu navedeno, Državna riznica Ministarstva financija će dodatno planirana sredstva pomoći, u ukupnoj svoti od oko 75,97 milijuna kuna, doznačiti jedno-kratno gradovima i općinama korisnicima pomoći odmah nakon usvajanja navedenih izmjena i dopu-na Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za 2015. godinu od strane Hrvatskog sabora - tako je pisalo u priopćenju Ministarstva fi-nancija od 22. rujna 2015. godine.

U priopćenju Ministarstva financija od 1. listo-pada 2015. navedeno je kako je Državna riznica Ministarstva financija 1. listopada 2015. izvršila jednokratnu isplatu pomoći, u ukupnoj svoti od 75.974.884,00 kuna, gradovima i općinama kojima je u izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2015. godinu, na razdjelu Ministarstva financija, planirana dodatna pomoć u visini stvarno utvrđe-nog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovu području u 2015. godini.

S navedenim izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju DPRH za 2015. godinu svota pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samo-uprave iz državnog proračuna za 2015. godinu po-većala se sa svote od oko 598,83 milijuna kuna na svotu od oko 674,80 milijuna kuna.

8. ODLUKA O PRIVREMENOM FINANCIRANJU PRVOM TROMJESEČJU 2016. GODINE

Odlukom o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih prora-čunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine (Nar. nov., br. 109/15.) propisano je da će se u razdoblju privremenog financiranja jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave isplaćivati pomoći iz razdjela 025 – Ministarstvo financija kao akon-tacije, a do visine ¼ pomoći koje su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu, u razdjelu 025 – Ministarstvo financija planirane za jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave, te da će se kriteriji, osnovica i konačna svota pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrditi u Zakonu o izvršavanju Držav-nog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu.

Sredstvima planiranim / dobivenim na ime po-moći u vrijeme privremenog financiranja, gradovi, općine i županije mogu se koristiti jednako kao i po-moćima dobivenim za 2015. godinu.

Struktura sveukupnih pomoći planiranih i ispla-ćenih za 2015. godinu iz državnog proračuna jedini-cama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju odredaba Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, objavljena je na internetskim stranicama Ministar-stva financija, na adresi: http://www.mfin.hr/hr/pomoci-jlprs.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111TELEFONSKI

SAVJETI


RADNO PRAVO

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

Prigodna prava državnih i javnih službenika i namještenika

Iako su državnim i javnim službenicima i namješteni-cima izvorno ugovorena prigodna materijalna prava

koja su povezana s krajem godine, ne mogu se sva ostva-riti. Za 2015. se ne može ostvariti pravo na božićnicu dok se za djecu može dobiti prigodni dar.

1. UVODPrigodna materijalna prava, kao što su pravo na

dar za dijete u prigodi Dana sv. Nikole i pravo na nagradu za božićne blagdane (božićnica), državni službenici i namještenici ostvaruju na temelju Ko-lektivnog ugovora za državne službenike i namje-štenike1, dok službenici i namještenici u javnim službama na temelju Temeljnoga kolektivnog ugo-vora za službenike i namještenike u javnim služba-ma2. S obzirom na to da kolektivni ugovori obvezuju njihove potpisnike te kako se odredbe u vezi s ostva-rivanja navedenih prava primjenjuju neposredno (osim u slučajevima kada su ta prava za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom), službenicima i namještenicima zajamčeno je ostvarenje tih prava kada za to ispune određene pretpostavke utvrđene njihovim kolektiv-nim ugovorom.

Međutim, pravo na nagradu za božićne blagdane (božićnica), kao i u 2012., 2013. i 2014. godini, je i na-dalje uskraćeno za vrijeme važenja tih Kolektivnih ugovora, i to za državne službenike i namještenike Dodatkom II Kolektivnom ugovoru, a za javne služ-benike i namještenike Zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama3, čijim se odredbama uskraćuje to pravo za 2015. godinu.

2. ŠTO SU PRIGODNA MATERIJALNA PRAVAPrava državnih službenika i namještenika te služ-

benika i namještenika u javnim službama na dar za dijete u prigodi Dana sv. Nikole i božićnica (dar za božićne blagdane) prigodna su materijalna prava, koja se isplaćuju u prigodi Dana sv. Nikole odnosno Božića. Stoga navedena prava pripadaju službeni-cima i namještenicima koji su na te dane, dakle na Dan sv. Nikole - 6. prosinca, odnosno na Božić - 25.

1 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13, Dodatak I, 104/13, Dodatak II 150/13. i 153/13- ispravak Dodataka II)

2 Temeljni Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., Dodatak I, 141/12., Dodatak II -150/13-i 153/13.- ispravak Dodatka II)

3 Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov., br. 36/15.)

prosinca, zaposleni u državnom tijelu, odnosno jav-noj službi, neovisno o tome koliko su vremena zapo-sleni u državnom tijelu, odnosno javnoj službi.

Kako su ova materijalna prava prigodni darovi, na njih nema pravo službenik ili namještenik kojem je služba, odnosno radni odnos, prestao prije Dana sv. Nikole odnosno božićnih blagdana.

Također je potrebno napomenuti da službenik ili namještenik nema pravo na dar za dijete u pri-godi Dana sv. Nikole i pravo na nagradu za božićne blagdane ako na Dan sv. Nikole odnosno na dane božićnih blagdana koristi neplaćeni dopust - npr. u slučaju korištenja prava iz čl. 87. st. 2. Zakona o radu 4 (mirovanje radnog odnosa) - iz razloga što za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe od-nosno radnog odnosa, pa tako i prava iz kolektivnog ugovora.

Pravo na dar za djecu i božićnicu ima svaki služ-benik ili namještenik, neovisno o tome je li zaposlen na određeno vrijeme ili na neodređeno vrijeme, te neovisno o tome radi li puno, nepuno ili skraćeno radno vrijeme i neovisno o tome je li na probnom radu, bolovanju ili porodnom dopustu, ako je na 6. prosinca (dar za djecu), odnosno 25. prosinca (bo-žićnica) u službi odnosno radnom odnosu kod po-slodavca (u državnom tijelu ili javnoj službi).

3. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIPrigodna materijalna prava odnosno dar za dijete

u prigodi Dana sv. Nikole i božićnica (dar za božićne blagdane) utvrđena su čl. 63. i 64. Kolektivnog ugo-vora za državne službenike i namještenike.

Članak 63.(1) Svakom službeniku i namješteniku roditelju

djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole.

(2) O visini dara za djecu Vlada Republike Hr-vatske i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visi-ni koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

4 Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14.)


Članak 64.(1) Ugovorne strane su sporazumne da će Vla-

da službeniku i namješteniku isplatiti godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

(2) O visini božićnice Vlada i sindikati prego-varat će svake godine u postupku donošenja Pri-jedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.

3.1. DAR DJETETU U PRIGODI DANA SV. NIKOLEPravo na dar u prigodi Dana Sv. Nikole pripada

djetetu službenika i namještenika do 15 godina ži-vota i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar.

Dakle, granična dob djeteta za pravo na dar u pri-godi Dana sv. Nikole (15 godina života) ne veže se za prigodni datum - 6. prosinca tekuće godine, nego za kalendarsku godinu, pa pravo na taj dar ima službe-nik i namještenik roditelj djeteta mlađeg od 15 godi-na i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u ko-joj se isplaćuje dar, uključujući dakle, i dijete koje na Dan sv. Nikole ima više od 15 godina (koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar).

O visini dara za djecu, prema čl. 63. st. 2. Kolektiv-nog ugovora za državne službenike i namještenike, Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih služ-bi trebali su pregovarati svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, u protiv-nom, ako dogovor nije postignut, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata. Za-dnji sporazum koji su potpisali Vlada i sindikati je iz 2007. godine. Tim Sporazumom o visini regresa, bo-žićnice i dara za djecu u 2007. godini, dar za djecu u prigodi Dana svetog Nikole za 2007. godinu utvrđen je u svoti od 500,00 kn.

Visina iznosa dara za djecu u prigodi Dana svetog Nikole u 2015. godini iznosit će 500,00 kn.

Do sada su se u praksi pojavljivale nejasnoće i dvojbe oko pitanja koji od roditelja (inače službeni-ka i namještenika) ostvaruje pravo na dar djetetu u prigodi Dana sv. Nikole, pripada li to pravo roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržava-nog člana obitelji prema čl. 36. st. 2. t. 2. Zakona o porezu na dohodak5 ili to pravo pripada samo jed-nom od roditelja prema njihovom dogovoru. S ob-zirom na to da čl. 63. Kolektivnog ugovora za držav-ne službenike i namještenike izričito propisuje da svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pra-vo na dar u prigodi dana Sv. Nikole, dar za djecu u prigodi Dana sv. Nikole mogu ostvariti oba roditelja, neovisno o tome što je i drugi roditelj djeteta državni

5 Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - 143/14.)

službenik ili namještenik odnosno neovisno o tome gdje je zaposlen drugi roditelj djeteta (u privatnom sektoru, javnoj službi i dr.) te neovisno o tome koji od roditelja ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak.

U vezi s ostvarivanjem prava na dar djetetu u pri-godi Dana sv. Nikole, Zajednička komisija za tuma-čenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike dala je sljedeća tumačenja: (vidi: www. uprava.hr )6

9 Tumačenje br. 1/63 od 19. ožujka 2013. Sukladno odredbama članka 63. stavak 1. i 2.

Kolektivnog ugovora roditelju djeteta, a ne djete-tu, mlađeg od 15 godina i koje je u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar navršilo 15 godina, pripa-da pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole.

S obzirom da se skrbništvom nadomješta rodi-teljska skrb, pravo na dar za dijete iz članka 63. Kolektivnog ugovora ima i službenik i namješte-nik koji je skrbnik djeteta do navršene 15 godina.

9 Tumačenje br. 2/63 od 4. travnja 2014. Prema odredbi članka 63. stavka 1. Kolektivnog

ugovora, svakom službeniku i namješteniku rodi-telju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole.

S obzirom da se dar za djecu isplaćuje povodom dana Sv. Nikole koji se obilježava svake godine dana 6. prosinca, pravo na dar pripada službeni-ku i namješteniku čije je dijete rođeno zaključno s danom 6. prosinca tekuće godine.

3.2. GODIŠNJA NAGRADA ZA BOŽIĆNE BLAGDANE (BOŽIĆNICA)

Pravo na božićnicu ima svaki službenik ili namje-štenik, neovisno o tome je li zaposlen na određeno vrijeme ili na neodređeno vrijeme te neovisno o tome radi li puno, nepuno ili skraćeno radno vrije-me i neovisno o tome je li na probnom radu, bolo-vanju ili porodnom dopustu, ako je na 25. prosinca (Božić) bio u službi odnosno radnom odnosu u dr-žavnom tijelu.

S obzirom na to da je pravo na nagradu za bo-žićne blagdane (božićnica) prigodno materijalno pravo, na nju nema pravo službenik ili namještenik kojemu je prestao radni odnos odnosno služba pri-je dana božićnih blagdana. Jednako tako, službenik ili namještenik nema pravo na nagradu za božićne blagdane ako na dane božićnih blagdana koristi ne-plaćeni dopust – zbog toga što za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku mi-ruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odno-sa, pa tako i prava iz Kolektivnog ugovora.

U čl. 64. Kolektivnog ugovora propisano je da su ugovorne strane sporazumne da će Vlada službe-niku i namješteniku isplatiti godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. O visini božićnice Vlada i sindikati pregova-

6 h t t p s : / / u p r a v a . g o v. h r / U s e r D o c s I m a g e s / K o l e k t i v n i % 2 0ugovor/2015/Tumačenja%20odredbi%20Kolektivnog%20ugovora%20po%20redoslijedu%20članaka%2012%205%202015.pdf


rat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata.

Visina svote božićnice također bi trebala izno-siti kao i u 2007. godini, kada je potpisan zadnji sporazum između Vlade i sindikata, odnosno u svoti od 1.250,00 kuna. Međutim, u odnosu na božićnicu, potrebno je naglasiti da je Dodatkom II. Kolektivnom ugovoru (čl. 6.) zaključeno da se čl. 64. Kolektivnog ugovora neće primjenji-vati, što znači za vrijeme važenja tog Kolektiv-nog ugovora te se stoga u 2015. godini državnim službenicima i namještenicima neće isplatiti božićnica.

7

4. SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI U JAVNIM SLUŽBAMA

Pitanje ostvarivanje prava na prigodne nagrade službenika i namještenika u javnim službama ure-đeno je Temeljnim kolektivnim ugovorom za služ-benike i namještenike u javnim službama, i to na jednak način kao i za državne službenike. Odredbe o prigodnim nagradama više nisu sadržane u no-vopotpisanim (usklađenim) granskim kolektivnim ugovorima8. Naime, novopotpisanim granskim ko-lektivnim ugovorima djelatnosti javnih službi nisu ugovorena materijalna prigodna prava, odnosno dar za dijete za Dan sv. Nikolu i božićnica, te se u odnosu na ta prava primjenjuju odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora.

4.1. DAR ZA DIJETE U PRIGODI DANA SV. NIKOLE U čl. 70. Temeljnoga kolektivnog ugovora propisa-

no je da svakom zaposleniku roditelju djeteta mla-đeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u teku-ćoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi Dana sv. Nikole. O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vla-de Republike Hrvatske i sindikata.

7 Vidi čl. 9. Dodatka II KU: Ugovorne strane su suglasne da ovaj Dodatak prestaje važiti u slučaju pozitivnog rasta bruto domaćeg proizvoda u tri uzastopna tromjesečja i deficita proračuna Republike Hrvatske manjeg od 3% za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/2013.).

8 Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 63/14.),

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 72/14.),

Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (Nar. nov., br. /14.),

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (Nar. nov., br. 142/10) – vrijedio je do 27. ožujka 2014.

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 143/13. i Dodatak I KU. 96/15.).

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 42/14.)

S obzirom na to da je Sporazumom o visini regresa, božićnice i dara za djecu u 2007. godini za službenike i namještenike u javnim službama utvrđena visina svote nagrada istovjetna visini svote nagrada koje pripadaju državnim služ-benicima i namještenicima, u slučaju da se ne postigne novi sporazum, dar za djecu u prigodi Dana sv. Nikole za 2015. godinu je 500,00 kn.

U vezi s ostvarivanjem prava na dar djetetu u prigodi Dana sv. Nikole Povjerenstvo za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i na-mještenike u javnim službama dalo je sljedeće tu-mačenje9:

9 Tumačenje broj 22/2014.,Sukladno članku 70. Temeljnog kolektivnog

ugovora za službenike i namještenike u javnim službama pravo na dar za djecu ima svaki radnik u javnim službama s djetetom do 15 godina. Pre-ma tome, to pravo imaju oba roditelja neovisno što rade u istoj ustanovi.

9 Tumačenje br. 122/15 od 20. siječnja 2015. Dar za dijete isplaćuje se svakom zaposleniku

koji je 6. prosinca bio u radnom odnosu, za dijete rođeno u tekućoj godini u kojoj se dar isplaćuje.

4.2. GODIŠNJA NAGRADA ZA BOŽIĆNE BLAGDANE (BOŽIĆNICA)

U čl. 71. Temeljnoga kolektivnog ugovora propisa-no je da zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blag-dane u jednakoj svoti (božićnica). O visini božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, s time ako se dogo-vor ne postigne, osnovica za božićnicu je najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visi-ni koja proizlazi na temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Visina svote božićnice također bi trebala biti kao i u 2007. godini, kada je potpisan zadnji sporazum iz-među Vlade i sindikata, odnosno u svoti od 1.250,00 kuna. Međutim, u odnosu na božićnicu, kao i kod državnih službenika i namještenika za službenike i namještenike u javnim službama, zabranjena je isplata božićnice u 2015. pa sve dok je na snazi Te-meljni ugovor.

Naime, Dodatkom II. TKU-a (čl. 5.) zaključeno je da se čl. 71. Temeljnoga kolektivnog ugovora neće primjenjivati za vrijeme važenja toga Kolektivnog ugovora te se stoga u 2015. i u 2016. godini službe-nicima i namještenicima neće isplatiti božićnica10 (ako se ne postigne drugačiji dogovor između Vlade i sindikata javnih službi ili će zabrana biti obustav-ljena u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromje-sečja i deficitom manjim od 3 %, kako je definirano Dodatkom II TKU-a).

9 vidi:http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovor-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/page/2/

10 Temeljni kolektivni ugovor za javne službenike i namještenike sklopljen je na vrijeme od četiri godine i vrijedi do 31. prosinca 2016.


Međutim, radi jednakog postupanja i gospodar-ske situacije te s obzirom na to da svi sindikati jav-nih službi nisu bili potpisnici Dodatka II TKU-a, Vla-da RH donijela je u 2015. Zakon o uskrati pojedinih materijalnih prava zaposlenim u javnim službama kojim se uskraćuje isplata pojedinih materijalnih prava koja su za zaposlene u javnim službama ugo-vorena kolektivnim ugovorima ili drugim sporazu-mima čiji je potpisnik Vlada Republike Hrvatske te se u čl. 2. st. 2. Zakona zaposlenima u javnim služ-bama uskraćuje pravo na isplatu godišnje nagrade

za božićne blagdane, odnosno božićnice za 2015. godinu.

Zakonom o uskrati pojedinih materijalnih prava zaposlenim u javnim službama uskraću-je se isplata dara za božićne blagdane (božićni-ca) u 2015. godini, koja je za zaposlene u javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima ili drugim sporazumima čiji je potpisnik Vlada Re-publike Hrvatske.

FISKALNA ODGOVORNOST

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Ana ZORIĆ, dipl. iur.

UDK 336.1

Promjene u sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2015.

Mijenjan je propis koji uređuje način kojim se prati provedba fiskalne politike odnosno kojim se po-

stiže uspostavljanje i jačanje fiskalnih pravila i pravila za osiguranje fiskalne odgovornosti.

Ove promjene morat će se uvažiti pri davanju izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2015. pa se stoga na njih po-sebno upućuje. Naročito se naglašavaju promjene „skri-vene“ u Upitniku o fiskalnoj odgovornosti.

1. UVODUredba o izmjenama i dopunama Uredbe o sa-

stavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila objavljena je u Nar. nov., br.119/15. Ova je Uredba bitna jer se na temelju nje, odnosno Upitnika o fiskalnoj odgovor-nosti, koji je njezin sastavni dio, daje Izjava o fiskal-noj odgovornosti za 2015. godinu.

Ove su izmjene i dopune bile nužne zbog usklađi-vanja Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskal-noj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 78/11., 106/12., 130/13. i 19/15., dalje: Uredba) s odredbama propisa kojima se ure-đuje sustav proračuna i unutarnjih kontrola, a koji su se mijenjali tijekom 2015. godine. To se najvećim dijelom odnosi na pitanja iz Upitnika o fiskalnoj od-govornosti za jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike (dalje: Upitnik) koji je sastavni dio Ured-be. Upitnik na temelju kojega Izjavu o fiskalnoj od-govornosti daju trgovačka društva i pravne osobe ostao je nepromijenjen.

Početkom godine stupio je na snagu Zakon o iz-mjenama i dopunama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 15/15.), kojim se unapređuje proces planira-

nja proračuna što je rezultat primjene u prvom redu posebnih preporuka Europske komisije (Country-specific Recommendations – CSR) o Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije Repu-blike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017. Navedeno je utjecalo na potrebu usklađivanja dijela pitanja iz Upitnika s dopunjenim odredbama Zakona o prora-čunu.

Odredbe Uredbe u dijelu koji se odnosi na dava-nje mišljenja unutarnje revizije o sustavu financij-skog upravljanja i kontrola mijenjaju se zbog stupa-nja na snagu Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru u srpnju ove godine (Nar. nov., br. 78/15.).

Bitan propis koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14.). Navedenim je Zakonom, između osta-log, uvedena obveza izvještavanja o sredstvima koja neprofitne organizacije ostvare iz javnih izvora, a što je posredno utjecalo i na promjene u Upitniku.

Utjecaj na davanje Izjave o fiskalnoj odgovorno-sti (dalje: Izjava) za 2015. godinu ima i činjenica da za 2016. godinu nije donesen proračun, već Odlu-ka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvat-ske u prvom tromjesečju 2016. godine (Nar. nov., br. 109/15.). Naime, radi održavanja parlamentarnih izbora donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. godinu nije bilo moguće u rokovima utvrđenim čl. 39. Za-kona o proračunu, odnosno do kraja 2015. godine. Stoga je, u skladu s čl. 42. Zakona o proračunu, Hr-vatski sabor donio Odluku o privremenom financi-ranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika


državnog proračuna u prva tri mjeseca 2016. godine. Privremeno financiranje i pravila koja on donosi ta-kođer su imala utjecaj na sadržaj pitanja iz Upitnika u dijelu planiranja.

2. KLJUČNE PROMJENE U UREDBI

2.1. DOSTAVA IZJAVA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I PRAVNIH OSOBA

Rokovi predaje Izjava nisu se mijenjali u odno-su na prošlu godinu. Međutim, radi uklanjanja svih dvojbi u primjeni čl. 12. Uredbe kojim se propisuje način i rokovi dostave Izjave i pratećih dokumena-ta, dodane su odredbe kojima se pojašnjava kako postupati ako je trgovačko društvo u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, odnosno ako je pravnu osobu osnovalo zajed-nički više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U tim slučajevima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jed-nake udjele u vlasništvu trgovačkog društva koje su zajednički osnovale, a od kojih niti jedna nema naj-veći udio u vlasništvu su obvezne međusobno se do-govoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave predsjednici uprava trgovačkih društava dostavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju do 31. ožujka.

Kako bi takva trgovačka društva bila informi-rana o tome kojoj će jedinici predavati Izjavu, je-dinice su dužne o dogovoru najkasnije do 29. ve-ljače 2016. pisano izvijestiti trgovačko društvo, ali i Ministarstvo financija.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, koje su osnivači drugih pravnih osoba, također se moraju međusobno dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve čelnici drugih pravnih osoba dostavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju do 31. ožujka. I u tom su slučaju o dogovoru obvezne najkasnije do 29. veljače 2016. pisano izvijestiti pravnu osobu na koju se do-govor odnosi te Ministarstvo financija.

Ako se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dogovore na prethodno opisani na-čin, svaka od jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, koja ima udio u vlasništvu trgovač-kog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeriti sadržaj Izjava i druge akte koje joj dostavi trgovačko društvo u vlasništvu više jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravna osoba kojoj su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku se daje pregled rokova predaje Izjave za sve obveznike prema važećim propisima:

OBVEZNICI I ROKOVI PREDAJE IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Obveznik Rok predaje Kome se izjava predajeMinistri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije 31. ožujka Ministarstvu financija

Načelnici općina, gradonačelnici, odnosno župani 31. ožujka Ministarstvu financijaČelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru

uz godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

29. veljače 2016. nadležnom ministarstvu

Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i 31. ožujka nadležnom ministarstvu

Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska 31. ožujka nadležnom ministarstvu

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

29. veljače 2016.

načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

31. ožujka načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

31. ožujka načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

31. ožujka

načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva, a svim ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje imaju udjele u vlasništvu dostavlja na znanje presliku dostavljene dokumentacije

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkog društva koje su zajednički osnovale, a od kojih niti jedna nema najveći udio u vlasništvu moraju se međusobno dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave predsjednici uprava trgovačkih društava dostavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju do 31. ožujka – o dogovoru su dužne najkasnije do 29. veljače 2016. pisano izvijestiti trgovačko društvo i Ministarstvo financija

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su osnivači drugih pravnih osoba moraju se međusobno dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čelnici drugih pravnih osoba dostavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju do 31. ožujka – o dogovoru su dužne najkasnije do 29. veljače 2016. pisano izvijestiti pravnu osobu i Ministarstvo financija

- ako se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dogovore, svaka od jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeriti sadržaj Izjava i priloga trgovačkog društva, odnosno pravne osobe


2.2. MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA

Kako je prethodno navedeno, u srpnju ove godine stupio je na snagu novi Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru kojim se uređuje sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske te odgovornosti, odnosi i nadležnosti u ra-zvoju sustava unutarnjih kontrola i unutarnja revi-zija kao dio sustava unutarnjih kontrola. Zbog toga su se izmijenili čl. 6. i 11. Uredbe. Promijenjen je na-ziv i sadržaj obrasca Mišljenja unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za pod-ručja koja su bila revidirana. Obrazac se sada zove Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana.

Novi je obrazac dan u prilogu 5. Uredbe. Sadr-žaj samog obrasca izričajno je dorađen i uvažava činjenicu da se unutarnja revizija može uspostavi-ti na nekoliko različitih načina. Moguće je ustrojiti neovisnu jedinicu za unutarnju reviziju, imenovati unutarnjeg revizora, osnovati zajedničku jedinicu za unutarnju reviziju ili sklopiti sporazum o obav-ljanju poslova unutarnje revizije s institucijom ima uspostavljenu unutarnju reviziju na jedan od pret-hodno navedenih načina. Kao i do sada, mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola te-meljit će se na obavljenim revizijama, ali i praćenju provedbe preporuka iz ranijih razdoblja.

2.3. ROKOVI ČUVANJA IZJAVE I PRATEĆE DOKUMENTACIJE

Člankom 14.a Uredbe utvrđeni su rokovi čuvanja Izjave, priloga i sve ostale dokumentacije na teme-lju koje se daje Izjava. Rokovi čuvanja skraćeni su s jedanaest na sedam godina. Tako će obveznici koji daju Izjavu biti obvezni čuvati svu dokumentaciju na temelju koje se daje Izjava, čuvati najmanje se-dam godina od završetka godine u kojoj se daje Izja-va. Jednako tako, jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, ministarstva i Hrvatski sabor kojima se dostavljaju izjave i drugi akti obvezni su čuvati ih najmanje sedam godina od završetka go-dine u kojoj se daje Izjava. Time su rokovi čuvanja dokumentacije usklađeni s računovodstvenim pro-pisima, odnosno s odredbama Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu.

3. PROMJENE U UPITNIKU

3.1. PROMJENE U UPITNIKU U PODRUČJU PLANIRANJA

Novi Upitnik sadržava 18 pitanja iz područja pla-niranja, što znači da su u odnosu na Upitnik za 2014. godinu dodana tri nova pitanja. Nova pitanja odno-se se samo na ministarstva i druga tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije. Uz to, određe-na su pitanja izmijenjena ili je izmijenjena referen-cija zbog činjenice da se za razdoblje privremenog financiranja primjenjuju i donekle različita pravila.

3.1.1. Nova pitanjaNova pitanja u području planiranja su: Novo pitanje 3. Za ciljeve iz strateškog plana utvr-

đeni su i procijenjeni rizici. Na ovo pitanje odgovaraju ministarstva i druga

tijela državne uprave na razini razdjela organizacij-ske klasifikacije, a kao dokaz za davanje odgovora na ovo pitanje potrebno je navesti referenciju vezne tablice. Proces upravljanja rizicima povezan je s procesom strateškog planiranja u smislu da se rizi-ci trebaju povezati s ciljevima iz strateških planova. Uz strateške planove koje su izrađivali, obveznici su bili dužni utvrditi i rizike na razini posebnog cilja i načina ostvarenja te njihovu procjenu iskazati u ta-blici koja je bila zadana u prilogu 7. Upute za izradu strateških planova za razdoblje 2016. – 2018. Nave-dena je tablica bila sastavni dio strateškog plana, ali je nije bilo potrebno dostavljati Ministarstvu finan-cija uz strateški plan.

Uz to, vezne tablice nisu bile obvezne objavljivati se kao dio strateškog plana na službenim web-stra-nicama. Što se tiče samog sadržaja, bilo je potrebno utvrditi one rizike koji mogu imati najveći potenci-jalno negativni učinak na ostvarenje strateškog pla-na obveznika. Takvi rizici sastavni su dio registra rizika kojim se upravlja rizicima na razini pojedinog obveznika, a koji se u skladu s promjenama u poslov-nom okruženju povremeno ažurira. Na razini nači-na ostvarenja bilo je potrebno utvrditi i procijeniti maksimalno tri rizika, a za svaki posebni cilj utvrditi i procijeniti maksimalno sedam rizika. Ako obveznici imaju utvrđene i procijenjene rizike za ciljeve utvrđe-ne u strateškim planovima za razdoblje 2016. – 2018., mogu dati potvrdan odgovor na ovo pitanje.

Novo pitanje 11. Godišnji plan rada je sastav-ljen u skladu sa strateškim i financijskim planom i objavljen na web-stranicama.

Na ovo pitanje odgovaraju ministarstva i druga ti-jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije. Dokaz za davanje odgovora na ovo pi-tanje je link na web-stranicu gdje je objavljen godiš-nji plan rada. Obveza donošenja i objave godišnjeg plana rada utvrđena je u čl. 34. Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave (Nar. nov., br. 154/11. i 17/12.), i to za sva tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikaci-je. Godišnji plan rada sadržava opći prikaz zadaća i poslova tijela državne uprave u određenoj godini, a posebice izrade nacrta propisa, neposredne proved-be zakona i drugih propisa, upravnog, odnosno in-spekcijskog nadzora te praćenja stanja u upravnim područjima iz djelokruga tijela državne uprave.

Godišnji plan rada sadržava i podatke o ciljevima koji se planiraju ostvariti, a koji su u vezi s općim i posebnim ciljevima sadržanim u strateškim pla-novima za trogodišnje razdoblje koje tijela državne uprave izrađuju u skladu sa Zakonom o proraču-nu, te podatke o najznačajnijim rizicima koji mogu utjecati na realizaciju postavljenih ciljeva. Kako je riječ o javnom dokumentu, tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije obvezna su svoje godišnje planove rada objaviti na svojim in-ternetskim stranicama, te je upravo njihova objava dokaz da je godišnji program donesen i javno dostu-

www.rrif.hr


pan. Tek u tom slučaju moguće je dati potvrdan od-govor na ovo pitanje.

Novo pitanje 16. Čelnik je u roku od 30 dana od stupanja na snagu državnog proračuna donio od-luku o prijenosu ovlasti i odgovornosti za provedbu strateškog plana i upravljanje proračunskim sred-stvima osiguranim u financijskom planu.

Na ovo pitanje odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacij-ske klasifikacije. Iznimno, prilikom davanja Izjave za 2015. godinu provjerava se je li čelnik donio odlu-ku o prijenosu ovlasti i odgovornosti za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranih u financij-skom planu za 2015. godinu kako bi se povezali cilje-vi, programi i proračunska sredstva.

Sukladno Uputi za izradu strateških planova za razdoblje 2015. - 2017., ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije bila su dužna donijeti odluku o prijenosu ovlasti i odgovornosti za upravljanje proračunskim sredstvi-ma osiguranih u financijskom planu za 2015. godinu u roku od 30 dana od stupanja na snagu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i pro-jekcija za 2016. i 2017. To znači da su ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacij-ske klasifikacije do 31. siječnja 2015. godine treba-la donijeti navedenu odluku i dostaviti je na zna-nje Ministarstvu financija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna. Ako je tako učinjeno može se dati potvrdan odgovor na ovo pitanje, a kao dokaz za davanje odgovora prilaže se ili preslika odluke ili se navodi klasifikacijska oznaka i urudžbeni broj nave-dene odluke.

Ovim se pitanjem ne testira je li donesena odluka o imenovanju odgovornih osoba za provedbu stra-teškog plana za 2015. godinu jer se ta aktivnost tre-bala dogoditi u 2014. godini. Prema Uputi za izradu strateških planova za razdoblje 2015. - 2017. odluka o imenovanju odgovornih osoba za provedbu stra-teškog plana za 2015. godinu se donosila u roku od 30 dana od dana usvajanja Strategije Vladinih pro-grama za razdoblje 2015. - 2017. To znači da je ova odluka za 2015. godinu trebala biti donesena do 7. prosinca 2014.

U dosadašnjim ciklusima strateškog planiranja obveznici su izrađivali dvije odluke - odluku o ime-novanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana i odluku o prijenosu ovlasti i odgovornosti za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u financijskom planu za pojedinu godinu kako bi se povezali ciljevi, programi i proračunska sredstva.

Ovo novo pitanje je formulirano na način da prati obveze iz Upute za izradu strateških planova za raz-doblje 2016. - 2018. Predmetnom Uputom je u novom ciklusu strateškog planiranja predviđeno donošenje jedne jedinstvene, objedinjene odluke o prijenosu ovlasti i odgovornosti za provedbu strateškog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u financijskom planu za pojedinu godinu. Naime, od-lukom o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana su imenovane osobe odgovorne za provedbu posebnog cilja i načina ostvarenja istih. Sastavni dio te odluke je bila veza strateškog plana i proračuna u kojoj su prikazane veze posebnih ci-

ljeva i načina ostvarenja sa programima te aktivno-stima i projektima iz državnog proračuna. Obveza izrade veze strateškog plana i proračuna je i uvede-na kako bi osobe odgovorne za provedbu posebnog cilja i načina ostvarenja bile upoznate sa sredstvi-ma raspoloživim za njihovu provedbu te osigurale njihovo namjensko, svrhovito i zakonito trošenje. Budući da se odlukom o prijenosu ovlasti i odgo-vornosti za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u financijskom planu za pojedinu godi-nu prenosila odgovornost za upravljanje i kontrolu proračunskih sredstava raspoređenih za pojedine programe odnosno aktivnosti i projekte, a isti su, kao što je navedeno, povezani sa posebnim ciljevi-ma odnosno načinima ostvarenja, izrađena je jedna jedinstvena, objedinjena odluka.

Obveznici će ovakvu novu objedinjenu odluku o prijenosu ovlasti i odgovornosti za provedbu stra-teškog plana i upravljanje proračunskim sredstvi-ma osiguranim u financijskom planu za 2016. go-dinu biti dužni donijeti u roku 30 dana od stupanja na snagu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018., te takvu odluku dostaviti na znanje Ministarstvu financija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna.

Po prvi puta će se objedinjena odluka donositi u 2016. godini. Prilikom davanja Izjave u 2017. godini za 2016. godinu testirat će se je li ispunjena ova obveza.

3.1.2. Izmjena pitanja i referencijaŠto se tiče izmjena pitanja i referencija u područ-

ju planiranja, izmijenjeno je pitanje 4. (dosadašnje pitanje 3.) i pitanje 5. (dosadašnje pitanje 4.). Ovim se pitanjima provjerava jesu li dostavljene upute za izradu financijskih planova u skladu s čl. 25. i 27. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.), kojima je uvedena obveza utvrđivanja dvoj-nih limita. Slijedom toga, pitanje 4. (dosadašnje pitanje 3.) sada glasi: Upravno tijelo nadležno za fi-nancije jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od Ministarstva financija izradilo je i dostavilo pro-računskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave s limitima, odnosno s visinama financijskog plana po proračunskim korisnicima za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, koje su raspoređene na:

�� Visinu sredstava potrebnih za provedbu posto-jećih programa, odnosno aktivnosti, koje proi-zlaze iz trenutno važećih propisa. �� I visinu sredstava potrebnih za uvođenje i pro-vedbu novih ili promjenu postojećih progra-ma, odnosno aktivnosti.

Na ovo pitanje odgovaraju jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave koje u svojoj nad-ležnosti imaju proračunske i izvanproračunske kori-snike, a njime se jedinice podsjeća da je posljednjim izmjenama Zakona o proračunu1 uvedena obveza da upute moraju sadržavati visinu financijskog pla-

1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 15/15.).


na po proračunskim korisnicima, koja će sadržavati visinu financijskog plana za prethodnu proračun-sku godinu i tekuću proračunsku godinu, te visinu financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, raspoređenu na:

a) visinu sredstava potrebnih za provedbu posto-jećih programa, odnosno aktivnosti, koje proi-zlaze iz trenutno važećih propisa i

b) visinu sredstava potrebnih za uvođenje i pro-vedbu novih ili promjenu postojećih progra-ma, odnosno aktivnosti.

Dakle, jedan je limit bilo potrebno utvrditi ovi-sno o sredstvima potrebnim za provedbu postoje-ćih programa, odnosno aktivnosti (koje proizlaze iz trenutačno važećih propisa), i drugi, ovisno o sred-stvima potrebnim za provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti. Troškovi provedbe postojećih programa obuhvaćaju troško-ve održavanja postojeće razine usluga, uzimajući u obzir očekivane promjene u broju korisnika i, pri-mjerice, tekuće troškove kapitalnih projekata koji će se završiti tijekom planiranog razdoblja. Troškovi novih programa uključuju i troškove promjene ra-zine i vrste usluge primjerice u školama uvođenjem boravka za djecu.

Pitanje 5. (dosadašnje pitanje 4.) sada glasi: Mi-nistarstvo je nakon primitka uputa za izradu prijed-loga državnog proračuna od Ministarstva financija izradilo i dostavilo proračunskim korisnicima iz svo-je nadležnosti upute s limitima, odnosno s visinama financijskog plana po proračunskim korisnicima za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godi-ne, koje su raspoređene na:

�� visinu sredstava potrebnih za provedbu posto-jećih programa, odnosno aktivnosti, koje proi-zlaze iz trenutačno važećih propisa i�� visinu sredstava potrebnih za uvođenje i pro-vedbu novih ili promjenu postojećih progra-ma, odnosno aktivnosti,

a u razdoblju privremenog financiranja, mini-starstvo je, nakon primitka uputa za izradu finan-cijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za prva tri mjeseca proračunske godine od Ministarstva financija, izra-dilo i dostavilo upute s limitima plana za prva tri mjeseca proračunske godine korisnicima iz svoje nadležnosti.

Na ovo pitanje odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike, a pitanje je izmijenjeno zbog izmjene čl. 25. Zakona o proračunu. Međutim, kako za 2016. godinu nije usvojen proračun, već je donesena Odluka o pri-vremenom financiranju poslova, funkcija i progra-ma državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine, pitanje je na odgovarajući način dopunjeno općenito za razdoblje privreme-nog financiranja. Dakle, obveznici iznimno za raz-doblje privremenog financiranja nisu trebali tražiti dvojne limite.

Naime, Ministarstvo financija je u kolovozu 2015. godine, radi pripreme Prijedloga odluke o privre-menom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih i izvanpro-računskih korisnika državnog proračuna u prva

tri mjeseca 2016. godine, izradilo Uputu za izradu financijskih planova proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske za prva tri mjeseca 2016. godine. Uputa je sadržavala razradu propisane metodologije za izra-du financijskog plana za prva tri mjeseca 2016. go-dine i rokove za izradu i predaju nadležnom mini-starstvu i Ministarstvu financija. Ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike, nakon primitka Upute od Ministarstva financija tre-bala su izraditi i dostaviti upute s limitima plana za prva tri mjeseca proračunske godine korisnicima iz svoje nadležnosti.

Ovim se pitanjem testira je li postupljeno u skladu s navedenim. Ona ministarstva koja su, primjerice, izradila upute, ali nisu niti na jedan od mogućih na-čina (u apsolutnim ili relativnim svotama) utvrdi-la limite za financiranje proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti, na ovo pitanje odgovaraju s ne.

Pitanje 6. (dosadašnje pitanje 5.) sada glasi: Fi-nancijski plan proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prihode i primitke iskazane po vr-stama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifika-cijama i obrazloženje prijedloga financijskog plana, a u razdoblju privremenog financiranja, sadrži pro-cjenu prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, ras-hoda i izdataka predviđenih za prva tri mjeseca pro-računske godine, razvrstanih prema proračunskim klasifikacijama.

Ovo pitanje je nadopunjeno sadržajem finan-cijskog plana, koji se izrađuje i donosi za razdoblje privremenog financiranja koji je različit od sadržaja financijskog plana, koji se izrađuje i donosi za prora-čunsku godinu i projekcije. Zbog donošenja Odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i pro-grama državnih tijela i drugih proračunskih kori-snika državnog proračuna Republike Hrvatske u pr-vom tromjesečju 2016. godine, iznimno proračunski korisnici državnog proračuna kod odgovaranja na ovo pitanje slijede odredbe Upute za izradu finan-cijskog plana proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika državnog proračuna Republike Hrvatske za prva tri mjeseca 2016. (raspoloživa na internetskim stranicama Ministarstva financija).

Navedenom je Uputom na temelju odredbi Zako-na o proračunu utvrđen izgled i sadržaj financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna u razdoblju privremenog fi-nanciranja. Zbog navedenog proračunski korisnici državnog proračuna za 2015. ne odgovaraju na dio pitanja koji se odnosi na obvezu sastavljanja obra-zloženja prijedloga financijskog plana, kao niti po-trebe iskazivanja prihoda i primitaka, rashoda i iz-dataka za 2017. i 2018.

Pitanje 8. (dosadašnje pitanje 7.) Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika držav-nog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasni-vaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provo-


đenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazatelji-ma uspješnosti iz nadležnosti proračunskog kori-snika u prethodnoj godini, te ostala obrazloženja i dokumentaciju nije se mijenjalo već se promijenila samo referencija.

Dodan je dio referencije kojim je dana uputa da pitanje nije primjenjivo za proračunske korisnike državnog proračuna za godinu u kojoj se donosi od-luka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih ko-risnika za prva tri mjeseca naredne godine. To znači iznimno, prilikom davanja Izjave za 2015. godinu, u kojoj se donijela Odluka o privremenom financi-ranju za prva tri mjeseca 2016. godine, proračunski korisnici državnog proračuna na ovo pitanje daju odgovor: nije primjenjivo N/P. Sam sadržaj i izgled financijskog plana u razdoblju privremenog finan-ciranja djelomično odstupaju od uobičajenog. Nai-me, u skladu s Uputom za izradu financijskog plana proračunskih i izvanproračunskih korisnika držav-nog proračuna Republike Hrvatske za prva tri mje-seca 2016. ne sastavlja se obrazloženje.

Pitanje 9. (dosadašnje pitanje 8.) sada glasi: Fi-nancijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržava prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifika-cijama i obrazloženje prijedloga financijskog plana, a u razdoblju privremenog financiranja, financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog prora-čuna sadrži procjenu prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rashoda i izdataka predviđenih za prva tri mjeseca proračunske godine, razvrstanih prema proračunskim klasifikacijama.

Ovo je pitanje nadopunjeno sadržajem finan-cijskog plana koji se izrađuje i donosi za razdoblje privremenog financiranja koji je različit od sadržaja financijskog plana koji se izrađuje i donosi za prora-čunsku godinu i projekcije. Ove su godine iznimno zbog privremenog financiranja, uz Odluku o pri-vremenom financiranju poslova, funkcija i progra-ma državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016., Hrvatskom saboru dostavljeni financijski planovi izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za prvo tromjesečje 2016., radi davanja suglasnosti na iste.

Budući da se Upitnikom testiraju aktivnosti pro-vedene u 2015., a pitanje je dopunjeno dijelom koji se odnosi na razdoblje privremenog financiranja, prili-kom davanja odgovora na ovo pitanje izvanproračun-ski korisnici državnog proračuna (Hrvatske vode, Hr-vatske ceste, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski zavod za zdravstve-no osiguranje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Centar za restrukturiranje i prodaju) moraju provjeriti sadržava li njihov financijski plan procjenu prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rashoda i izdataka predviđenih za prva tri mjeseca proračunske godine, razvrstanih prema proračun-skim klasifikacijama. Obrazloženje nije obvezni ele-ment financijskog plana za prva tri mjeseca 2016. go-dini, kao niti projekcije za 2017. i 2018. godinu.

Pitanje 12. (dosadašnje pitanje 10.) sada glasi: Uz opći i posebni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavničkom tijelu na usvajanje upućen je i plan razvojnih progra-ma koji sadrži ciljeve te prioritete razvoja jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom pro-računa.

Ovo se pitanje odnosi na jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, a izmijenjeno je tako da se fokus stavlja na plan razvojnih progra-ma koji uz opći i posebni dio treba biti sastavni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Planovi razvojnih programa predstav-ljaju strateško-planski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračunskim planiranjem. U planu razvojnih programa, do 2012. godine, jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave su iskazivale planirane rashode investicija za tro-godišnje razdoblje, izdvajanja za kapitalne pomoći i donacije. Planovi razvojnih programa predstavljali su, kod većine jedinica, isječak iz posebnog dijela proračuna.

Odredbe Zakona o proračunu u vezi sa sadrža-jem i izgledom plana razvojnih programa različito su primjenjivane. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine (Nar. nov., br. 136/12.) promijenio se sadržaj plana razvojnih programa. Već kod izrade proračuna jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave za 2014. godinu i pro-jekcija za 2015. i 2016. godinu jedinice su bile obve-zne izraditi plan razvojnih programa prema novoj metodologiji. Plan razvojnih programa izmijenjen je tako da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, koji su povezani s programskom i organizacij-skom klasifikacijom proračuna.

Planovi razvojnih programa važni su i u kontek-stu priprema jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, zato što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim stra-teškim ciljevima i prioritetima. Plan razvojnih pro-grama trebao bi se sastojati od: 1. ciljeva razvoja, 2. mjera, 3. veze s programskom klasifikacijom, 4. veze s proračunom, 5. pokazatelja rezultata i 6. veze s or-ganizacijskom klasifikacijom.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave utvrđuje ciljeve razvoja i mjere s pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti. Ciljevi razvoja predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja jedinice u duljem razdoblju. Mjere obuhvaćaju niz specifičnih aktiv-nosti, čija je provedba usmjerena postizanju odre-đenog cilja razvoja, a njihov redoslijed upućuje na prioritete razvoja jedinice i prioritete pri alokaciji resursa u sljedećem trogodišnjem razdoblju. Jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Repu-blike Hrvatske (Nar. nov., br. 147/14.) imaju obvezu


izrade strategija razvoja, nemaju potrebe u planu razvojnih programa utvrđivati nove ciljeve razvoja i mjere s pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti, od-nosno ciljeve razvoja i mjere za njihovo ostvarenje mogu preuzeti iz tih dokumenata.

Ciljevi i mjere koji se utvrđuju planom razvojnih programa trebaju biti kontinuirani, sveobuhvatni i takvi da doprinose razvoju jedinice. Naime, iako se plan razvojnih programa donosi za trogodišnje raz-doblje, ciljevi, kao i mjere, ukazuju na prioritete je-dinice u duljem razdoblju. Najčešće jednom utvrđe-ni ciljevi razvoja i mjere ostaju nepromijenjeni dulji niz godina, iako su uvijek moguće određene korek-cije s obzirom na razvojnu politiku jedinice. Nakon utvrđivanja mjera, aktivnosti, odnosno projekti iz proračuna jedinice se, ovisno o svom doprinosu, povezuju sa jednom od utvrđenih mjera. Na ovaj se način ciljevi razvoja jedinice reflektiraju u njezinom proračunu tako omogućavajući praćenje izdvajanja sredstava za provedbu pojedinog cilja.

Međutim, kako bi se uopće moglo pratiti doprino-se li uistinu aktivnosti / projekti i koliko ostvarenju mjere s kojom su povezani, utvrđuju se pokazatelji rezultata. Pokazatelji rezultata utvrđuju se na razini aktivnosti / projekta i moraju izravno mjeriti uspješ-nost provedbe te aktivnosti / projekta. Kako bi se pratila uspješnost provedbe aktivnosti / projekta, za svaki od pokazatelja rezultata utvrđuje se pola-zna i ciljane vrijednosti. Polazna vrijednost odnosi se na godinu u kojoj se izrađuje proračun i plan ra-zvojnih programa, dok se ciljne vrijednosti utvrđuju za naredno trogodišnje razdoblje. Radi povećanja odgovornosti pročelnika pojedinih organizacijskih jedinica za zakonito, namjensko i svrhovito trošenje sredstava, u planu razvojnih programa svaka se ak-tivnost / projekt povezuje s organizacijskom jedini-com u čijoj je nadležnosti.

Provedbom bitnih kontrola Izjava o fiskalnoj od-govornosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. godinu, na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, Mini-starstvo financija je uočilo kako je veliki broj jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave izradio planove razvojnih programa prema odred-bama Zakona o proračunu iz 2009. godine te nije primijenio novu metodologiju. Kako bi se JLP(R)S-ima pokazalo što je nužno imati u planu razvojnih programa, u Uputama za izradu proračuna JLP(R)S-a za 2016. – 2018., dan je i isječak iz primjera pla-na razvojnih programa kojim su se JLP(R)S-i mogli koristiti prilikom izrade plana razvojnih programa za naredno srednjoročno razdoblje. Kao dokaz za davanje odgovora bit će potrebno ili priložiti presli-ku ili navesti referenciju plana razvojnih programa, koju je predstavničko tijelo usvojilo do 31. prosinca 2015. godine zajedno s općim i posebnim dijelom proračuna. Riječ je najčešće o jednoj referenciji za cjelokupan dokument.

Pitanje 15. (dosadašnje pitanje 13.) Proračun JLP(R)S-a – odnosno financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika za iduću proračun-sku godinu, donijele su se i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine – nije se mijenjalo, već se promijenila samo referencija.

Dodan je dio referencije kojim je dana uputa da pitanje nije primjenjivo za proračunske i izvanpro-računske korisnike državnog proračuna za godinu u kojoj se donosi odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika za prva tri mjeseca nared-ne godine. Znači iznimno, prilikom davanja Izjave za 2015. godinu, u kojoj se donosi odluka o privre-menom financiranju za 2016. godinu, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna na ovo pitanje daju odgovor: nije primjenjivo N/P, zato što se prilikom donošenja odluke o privremenom financiranju ne donose projekcije za sljedeće dvije proračunske godine.

Pitanja 1., 7. (dosadašnje pitanje 6.), 10. (dosa-dašnje pitanje 9.), 13. (dosadašnje pitanje 11.), 14. (dosadašnje pitanje 12.), 17. (dosadašnje pitanje 14.) i 18. (dosadašnje pitanje 15.) nisu se mijenjala.

3.2. PROMJENE U UPITNIKU U PODRUČJU IZVRŠAVANJA

Područje izvršavanja sada sadržava 15 pitanja, što znači da je dodano jedno novo pitanje koje se odnosi na proceduru naplate prihoda.

Novo pitanje 23. Postoji jasna procedura napla-te prihoda. Na ovo pitanje odgovaraju svi obveznici davanja Izjave, a njime se provjerava postoji li pisana procedura naplate prihoda. Da bi se mogao dati po-tvrdan odgovor na ovo pitanje, u proceduri bi treba-lo biti vidljivo:

• koje su vrste prihoda koje se naplaćuju • mjere naplate koje će poduzimati • razdoblje nakon kojeg se pokreće pojedina

mjera naplate• slučajevi u kojima treba pribaviti instrumente

osiguranja plaćanja, praćenje naplate po podu-zetim mjerama

• osobe koje će obavljati navedene poslove • i slično. Pokazalo se korisnim razraditi proceduru ovi-

sno o vrsti prihoda, odnosno potraživanja. Tako je moguće razraditi postupanje npr. kod JLP(R)S-a za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, spome-ničku rentu, zakup javnih površina, zakup poslov-nih prostora i garaža te najam stanova, koncesije i druge vrste prihoda. Ujedno se za svaku od navede-nih skupina prihoda na jednom mjestu i na susta-van način utvrđuje zakonska osnova za naplatu, ali i zastarni rokovi koji se uz pojedinu vrstu prihoda veže. Sljedeći je korak utvrđivanje ovlasti za postu-panje, odnosno ustrojstvenu cjelinu, koja će biti zadužena za utvrđivanje obveze plaćanja pojedine vrste prihoda.

U praksi će se u ovom dijelu procedure utvrditi i prenijeti na papir dosadašnje postupanje. Nakon izdavanja isprava na temelju kojih se naplaćuje pri-hod, izdaju se i računi, odnosno uplatnice, ovisno o vrsti prihoda, a u poslovnim se knjigama evidenti-raju potraživanja. Redovitim i ažurnim knjiženjem naplate prihoda omogućuje se praćenje naplate i utvrđivanje otvorenih potraživanja. U slučajevima kada se prekoračuju rokovi dospijeća, zaračunavaju se zatezne kamate u skladu s vrijedećim zakonskim propisima, odnosno u skladu s odredbama ugovora


koji je temelj za naplatu određenog prihoda. Što se tiče postupanja koja će se poduzimati radi naplate potraživanja nakon proteka roka plaćanja nije uput-no, ali niti ekonomično, odmah po proteku istoga poduzimati najstrože mjere, odnosno pokretati po-stupak prisilne naplate.

Prije nego se pristupi poduzimanju te, najstrože i krajnje mjere, potrebno je pokušati naplatiti potra-živanje primjenjujući blaže mjere. Te su blaže mje-re opominjanje dužnika usmeno, odnosno slanje opomena. Redoviti sustav opominjanja također se pokazao kao dobar i koristan instrument naplate. Bitno je istaknuti da za prekid zastare nije dovoljno dostaviti dužniku samo opomenu. To je i izrijekom navedeno u čl. 244. Zakona o obveznim odnosima u kojemu stoji da za prekid zastare nije dovoljan da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da ob-vezu ispuni. Zastara se prema čl. 241. Zakona o ob-veznim odnosima prekida samo kada dužnik prizna dug, odnosno podnošenjem tužbe ili svakom dru-gom radnjom vjerovnika poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvr-đivanja osiguranja ili ostvarenja tražbine.

Ako se usmeno poziva dužnika na ispunjenje njegovih obveza, preporuka je uvijek o tomu postu-panju sastaviti službenu zabilješku, bilo da je riječ o telefonskom pozivu bilo o sastanku s dužnikom. Jednako je tako moguće pozvati dužnika na plaća-nje i e-poštom, bez obzira na to što navedeno postu-panje nema utjecaja na prekid zastare. U takvim se slučajevima poslana e-pošta treba ili pohraniti elek-tronički u sustavu ili ju je potrebno ispisati i arhivi-rati na uobičajeni način, a radi dokazivanja kako i kada su poduzimane mjere naplate prihoda, odno-sno pokazivanja načina na koji se određeno potraži-vanje pokušalo naplatiti. Opisana su se postupanja u praksi pokazala kao učinkovita, jer se tako ipak naplati određeni dio potraživanja od obveznika.

Nakon što u određenom roku nije naplaćen dug za koji je poslana opomena, pristupa se najstrožim mjerama i pokreću se postupci prisilne naplate. Prvi je korak izdavanje isprave koja se smatra osnovom za plaćanje, ako ista već nije izdana u prijašnjim fazama utvrđivanja obveze. Utvrđuje se knjigovod-stveno stanje dužnika i kompletira se dokumen-tacija koja je podloga za postupak prisilne naplate prema određenom dužniku, što je novo područje za svakog obveznika naplate prihoda. Upravo zbog činjenice da je Državni ured za reviziju opetovano u svojim dokumentima upozoravao na mogućnost i potrebu veće učinkovitosti u naplati svojih priho-da, pokazala se potreba obratiti pozornost upravo na navedeno, što je ujedno bio poticaj za dodavanje ovog pitanja u Upitnik.

Pitanje 24. (dosadašnje pitanje 20.) neznatno je izmijenjeno i sada glasi: Poduzete su sve potreb-ne mjere za potpunu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnosti i uplatu u proračun prema važećim pro-pisima. Naime, ovdje je samim pitanjem u Upitniku prepoznata činjenica da prema važećim propisima određeni prihodi i primitci mogu biti izuzeti od ob-veze uplate u proračun. Člankom 48. Zakona o pro-računu propisana je obveza uplate namjenskih pri-hoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici

u nadležni proračun. Namjenski prihodi i primitci jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu JLP(R)S-a, naknade s naslova osiguranja i namjenski primitci od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Nadalje, čl. 52. Zakona o proračunu utvrđuje se obve-za uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u nadležni proračun.

Zakonom o izvršavanju za pojedinu godinu, od-nosno odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a dana je mogućnost propisivanja izuzeća od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda korisnika u proračun, ako nisu stvoreni informatički preduvjeti za praćenje prihoda i pri-mitaka svojih korisnika te izvršavanje rashoda iz tih izvora. Do sada je izuzeće od uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih ko-risnika u proračun bilo povezano s izuzećem od planiranja navedenih prihoda u državnom proraču-nu, odnosno proračunu JLP(R)S. Međutim, Državni ured za reviziju je u svojim preporukama upozorio kako mogućnost izuzeća od uplate navedenih pri-hoda i primitaka proračunskih korisnika u nadležni proračun ne isključuje obvezu njihova planiranja.

Dakle, ako država ili JLP(R)S zakonom o izvrša-vanju, odnosno odlukama o izvršavanju proraču-na propišu izuzeće od obveze uplate vlastitih i na-mjenskih prihoda i primitaka korisnika u proračun, moraju osigurati izvještajno praćenje ostvarivanja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka, kao i nji-hova trošenja. Ovi podatci moraju biti uključeni u polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proraču-na države, odnosno jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave. Slijedeći navedenu obvezu iz Zakona o proračunu, u Državnom proračunu Re-publike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017., prvi su put iskazani vlastiti i namjenski prihodi i primitci ustanova u zdravstvu, nacional-nih parkova i parkova prirode te Državnog zavoda za zaštitu prirode te javnih ustanova u sustavu viso-kog obrazovanja.

Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. (Nar. nov., br. 148/14. i 103A/15.) i nadalje je propisano izuzeće od uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka navede-nih ustanova u državni proračun. Dakle, svi njihovi vlastiti i namjenski prihodi i primitci dio su držav-nog proračuna za iduće srednjoročno razdoblje, ali nisu dio novčanog tijeka sustava državne riznice. Ove ustanove i nadalje na svojim računima ostvaru-ju te prihode, te sa svojih računa podmiruju obveze / rashode koji se financiraju iz ovih izvora. Na teme-lju mjesečnih izvještaja ovih ustanova o korištenju navedenih prihoda provode se evidencije u sustavu državne riznice.

Potrebno je istaknuti kako Državni ured za re-viziju u svojim preporukama (pogledati Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, a dostupno na internetskoj stranici Držav-nog ureda za reviziju: www.revizija.hr) navodi kako ovako postupanje mora biti prijelazno rješenje do trenutka kada će se poslovanje svih proračunskih korisnika državnog proračuna obavljati po jedin-


stvenom računu državnog proračuna. Prema mi-šljenju Državnog ureda za reviziju, kod ovakvog po-stupanja postoji rizik da se u izvještajnom sustavu ne evidentiraju potpuni i točni podaci, jer ne postoje kontrole sveobuhvatnosti i točnosti, a istodobno je takvo postupanje iznimno zahtjevno.

U pitanju 29. (dosadašnjem pitanje 25.) Pratilo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomo-ći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje istih koje se odnosi na obvezu praćenja i kontroliranja na-mjenskog isplaćivanja donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika, te korištenje istih izmijenjena su potpitanja 2. i 3., kao i referenca uz potpitanje 2.

Potpitanje 29.2. sada glasi: Obavljene su provjere na licu mjesta na odabranom uzorku od onih krajnjih korisnika kojima su na godišnjoj razini izvršene ispla-te iznad 20.000,00 kuna. Kako bi se izbjegle dvojbe, promijenjena je i referencija te je pojašnjeno da će se kontrole na licu mjesta obavljati za svaku isplatu iznad 20.000,00 kuna. Potrebno je od svih krajnjih korisnika koji su na godišnjoj razini ostvarili iznad 20.000,00 kuna od obveznika davanja Izjave oda-brati određeni broj i kod tog određenog broja otići u kontrolu na licu mjesta. Broj tj. uzorak nije određen stoga ga bira sam obveznik.

Promijenjeno je i pitanje 29.3. koje sada glasi: Po-stoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredsta-va/realizaciji projekta. Do sada je izvješće od krajnjeg korisnika bilo potrebno imati samo kada su sredstva isplaćena u svoti od 10.000,00 kuna ili više. Među-tim, uvedena je zakonska obveza da je u svim slu-čajevima kada se sredstva isplaćuju iz javnih izvora potrebno dobiti izvješće od krajnjeg korisnika. Kon-trola namjenskog korištenja isplaćenih donacija do krajnjeg korisnika do sada je predstavljala jedan od elemenata učinkovitoga i djelotvornog sustava fi-nancijskog upravljanja i kontrola, a provodila se is-ključivo potaknuta ovim pitanjem iz Upitnika (koji je podloga za davanje Izjave).

Međutim, Zakon o financijskom poslovanju i ra-čunovodstvu neprofitnih organizacija, a istodobno i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prora-čunu (Nar. nov., br. 15/15.), prvi put propisuje za je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike na dr-žavnoj, ali i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razi-ni, obvezu kontrole korištenja namjenski isplaćenih proračunskih sredstava neprofitnim organizacija-ma. Dakle, kako bi se dodatno ojačala odgovornost za upravljanje proračunskim sredstvima, propisuje se da su jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, proračunski i izvanproračunski korisni-ci za isplate kojima je unaprijed utvrđena namjena obvezni pratiti da su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjenski. Zakonom o proračunu pred-viđene su i primjerene novčane kazne za nepošto-vanje navedenih odredaba Zakona. Novčanom ka-znom u svoti od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će za prekršaj čelnika proračuna i proračunskog ko-risnika za isplate za koje se nije provjerilo, odnosno kontroliralo da su sredstva isplaćena neprofitnim organizacijama korištena zakonito i namjenski.

Pitanja 19. (dosadašnje pitanje 16.), 20. (dosadaš-nje pitanje 17.), 21. (dosadašnje pitanje 18.), 22. (do-

sadašnje pitanje 19.), 25. (dosadašnje pitanje 21.), 26. (dosadašnje pitanje 22.), 27. (dosadašnje pitanje 23.), 28. (dosadašnje pitanje 24.), 30. (dosadašnje pi-tanje 26.), 31. (dosadašnje pitanje 27.), 32. (dosadaš-nje pitanje 28.) i 33. (dosadašnje pitanje 29.) nisu se mijenjala.

U pitanju 25. Pratilo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje istih detaljnije je uređena re-ferenca. Dodano je ograničenje uzorka, pa se tako sada navedeno pitanje testira na uzorku od 5 % od ukupnog broja svih transfera i minimalno 5 % od ukupne vrijednosti svih transfera, a najviše 100. Pi-tanja u području javne nabave se nisu mijenjala.

3.3. PROMJENE U UPITNIKU U PODRUČJU RAČUNOVODSTVA

Pitanje 59. (dosadašnje pitanje 55.) je neznatno promijenjeno i sada glasi: Nakon provjere suštine računa i dokumentacije obavljenih usluga, rado-va odnosno nabave robe računi se u glavnoj knjizi evidentiraju po proračunskim klasifikacijama (od-govaraju obveznici primjene proračunskog računo-vodstva). Ranije je pitanje glasilo Provjerom suštine računa i dokumentacije obavljenih usluga, radova odnosno nabave robe računi se u glavnoj knjizi evi-dentiraju po proračunskim klasifikacijama, što znači da je samo dorađen izričaj, a pitanje se nije suštinski mijenjalo.

3.4. PROMJENE U UPITNIKU U PODRUČJU IZVJEŠTAVANJE I OSTALO

Dodana su dva nova pitanja koja glase: Novo pitanje 74. Uspostavljen je sustav doku-

mentiranja podataka o rizicima i izvještavanja o najznačajnijim rizicima i postoji jasna procedura o upravljanju rizicima (odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela or-ganizacijske klasifikacije preslika registra rizika, izvještaja i internog akta (sva tri zahtjeva treba is-puniti).

Novo pitanje 75. Internim aktom (uputom, spora-zumom) uređen je način komunikacije, izvještavanja i drugih aktivnosti s proračunskim i izvanproračun-skim korisnicima iz nadležnosti (odgovaraju mini-starstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji imaju proračunske i izvanprora-čunske korisnike) preslika odnosno referenca akta.

Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u jav-nom sektoru propisuje se, među ostalim, odgovor-nost čelnika za razvoj učinkovitog i djelotvornog sustava unutarnjih kontrola te se definira odnos korisnika proračuna razine razdjela organizacij-ske klasifikacije, odnosno jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnosti u di-jelu koordinacije razvoja sustava unutarnjih kontro-la. Neovisno o broju zaposlenih i financijskim sred-stvima svi proračunski i izvanproračunski korisnici, jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici podnošenja Izjave u obvezi su razvijati sustave unutarnjih kontrola prilagođeno njihovim posebnostima poslovanja, odnosno u opsegu koji je


potreban za osiguranje primjerene kontrole rizika, praćenje učinkovitosti poslovanja, pouzdanost fi-nancijskih i ostalih informacija, te radi osiguranja zakonitosti i pravilnosti u poslovanju i fiskalne od-govornosti.

Ministarstva i jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave su ti koji pripremaju planske dokumente razvoja, utvrđuju rizike u odnosu na po-stavljene strateške ciljeve, evidentiraju ih i definira-ju mjere za njihovo ublažavanje. Da bi se osigurala provedba upravljanja rizicima, potrebno je internim aktom urediti opća pravila za upravljanje rizicima, uključujući izvještavanje čelnika o najznačajnijim rizicima. Ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju sagledavati funk-cioniranje sustava unutarnjih kontrola u cjelini, od najviše razine gdje se definiraju strateški ciljevi i prioriteti, konsolidiraju financijski planovi i izvje-šća do proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz nadležnosti, koji su zaduženi za realizaciju stra-teških ciljeva, troše financijska sredstva iz konsoli-diranih proračuna i odgovorni su ministru / župa-nu / gradonačelniku za način kako funkcioniraju sustavi unutarnjih kontrola.

Da bi osigurali razvoj i odgovarajuće funkcio-niranje sustava unutarnjih kontrola na razini pro-računskih i izvanproračunskih korisnika, mini-starstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju internim aktom urediti način suradnje i aktivnosti s proračunskim i izvanprora-čunskim korisnicima iz nadležnosti, uključujući sustav izvještavanja radi praćenja ostvarenja ciljeva i utrošenih financijskih sredstava. Temelj za ova pi-tanja, osim u Zakonu o sustavu unutarnjih kontro-la u javnom sektoru, sadržan je i u Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 9. listopada 2014. (KLASA: 022-03/14-07/364, URBROJ: 50301-05/16-14-2) i 7. li-stopada 2015. (KLASA: 022-03/15-07/329, URBROJ: 50301-05/16-15-3) iz kojih proizlazi obveza razvoja upravljanja rizicima i formalnog uređivanja načina suradnje i aktivnosti između ministarstva i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njiho-vih proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

4. SASTAVLJANJE I PREDAJA IZJAVE U POSTUPKU PRIMOPREDAJE DUŽNOSTI

Ako tijekom godine dođe do primopredaje, tj. ako čelnik obveznika odlazi s dužnosti radi prestanka mandata, odlaska u mirovinu i sl. Uredba u članku 12.a posebno razrađuje način postupanja u takvim slučajevima. U postupcima primopredaje nakon 31. kolovoza potrebno je popuniti Upitnik za teku-

ću godinu, i to za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje. U tim slučajevima čelnik koji odlazi s dužnosti novom čelniku uz Izjavu predaje i sve priloge sastavljene za navedeno razdoblje. Dakle, uz Izjavu se predaje popunjeni Upitnik, Plan ot-klanjanja slabosti i nepravilnosti, Izviješće o otklo-njenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine (u kojem se navode one slabosti i nepravilnosti, odnosno aktivnosti koje su trebale biti provedene do datuma primopredaje) i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola.

Izjave predane u postupku primopredaje osta-ju kod obveznika do datuma predaje nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeno znači da će oni obveznici kod kojih je tijekom godine došlo do pri-mopredaje vlasti predavati dvije izjave: jednu Izja-vu čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja do datuma primopredaje i drugu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca. Uz dvije Izjave, predaje se u pravilu jedan popunjeni Upitnik s prilozima. Međutim, i tu su mo-guće iznimke:

• u slučaju primopredaje do 31. kolovoza prili-kom primopredaje nije potrebno sastaviti novi Upitnik i priloge za tekuću godinu, nego se ko-riste dokumenti iz prethodne godine. Za teku-ću se godinu sastavlja Upitnik s prilozima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca, a pre-daje se zajedno s dvije izjave nadležnom mini-starstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave;

• u slučaju primopredaje nakon 31. kolovoza prilikom primopredaje sastavlja se Upitnik za-jedno s prilozima za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje. Zbog navedenoga može se dogoditi da u tom razdoblju još nisu done-seni financijski planovi, te se na dio pitanja iz planiranja odgovara s nije primjenjivo. Jedna-ko je tako moguće da nije donesena odluka o provedbi popisa pa će se i na pitanje iz područ-ja računovodstva koje se odnosi na donošenje odluke o popisu odgovarati s nije primjenjivo. U takvim slučajevima potrebno je naknadno za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca odgovoriti na ova pitanja iz Upitni-ka. Tada će obveznik uz dvije izjave do kraja veljače, odnosno ožujka predati i dva upitnika, s time da će se u drugom odgovarati samo na ona pitanja na koja nije bilo moguće odgovoriti u razdoblju za koje se sastavljao prvi Upitnik.

AKTUALNO

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- Primjena u praksi -

VII. naklada 2015., skupina autoraRedaktor: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Opseg: 1332 str. Cijena (s PDV-om): 588,00 kn


ACCOUNTINGIvana Vargašević Čonka, MSEc

Changes in Budgetary Accounting ................................................................................................................................ 3Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, MSEc; Ivana Vargašević Čonka, MSEc; Nada Dremel, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

Preparations for Annual Listing ....................................................................................................................................4Nada Dremel, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

Preparations for Annual Account for 2015 in Budgetary Accounting .....................................................................15TAXES

Ljerka Markota, PhD, College Professor Preparation of VAT Form for December 2015 by Budget Beneficiaries .................................................................28

PUBLIC FINANCEVesna Lendić Kasalo, LLB

Basic Standards of Financing Programs and Projects of Associations from Public Sources ..............................40Ivana Kunić, MSEc

New Issues in Estimates of Fiscal Effect ..................................................................................................................50PUBLIC PROCUREMENT

Ivan Palčić, LLBE-Invoices and Public Procurement ............................................................................................................................55

Ančica Jonjić, LLBProfessional Misconduct in Public Procurement Procedures .................................................................................62

Ante Loboja, LLBUnusually Low Price of Bid in Public Procurement Procedures ..............................................................................70

Zoran VUIĆ, LLBList of Contracts in Public Procurement System ......................................................................................................78

LOCAL AND REGIONAL SELF-GOVERNMENTNevenka Brkić, MSEc

Subsidies to Local and Regional Units from State Budget of Republic of Croatia ..............................................89LABOUR LAW

Vesna Šiklić Odak, LLBOccasional Rights of Civil Servants and Public Officials and Employees ................................................................91

FISCAL RESPONSIBILITY Ivana Jakir-Bajo, MSEc; Ana Zorić, LLB

Changes in Preparation and Delivery of Statement on Fiscal Responsibility for 2015 ........................................94

CONTENTS

Registar za više od 9 000 vrijedećih propisa i međunarodnih ugovorakoje možemo pronaći;- prema pravnim područjima;- prema kazalu pojmova.

Narudžbenica je na kraju časopisa RRiF

Godišnja pretplata iznosi 380,00 + 19,00 PDV = 399,00 kn.

PREGLED PROPISA

U TIJEKU JE PRETPLATA ZA 2015. / 2016. (od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016.)

na RRiF-ovo stalno izdanje u koju se možete uključiti i tijekom godine.

OBNOVITE PRETPLATU !!


Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, MSEcCHANGES IN BUDGETARY ACCOUNTING

The valid regulations on budgetary accounting have recently been slightly amended. They do not introduce any substantial changes in the accounting system, but explains certain provisions and states the depreciation rates which are to be applied for the entire year of 2015.

The article also presents some other changes.Keywords: general state, accounting, off-budget beneficiaries, value adjus-

tment.page: 3

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, MSEcIvana Vargašević Čonka, MSEcNada Dremel, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

PREPARATIONS FOR ANNUAL LISTINGIn the system of budgetary accounting the annual listing (stock-taking) re-

presents the basis for the adjustment of the entered records with the actual status of assets and liabilities. However, the accounting regulations of the bud-getary system have introduced some rules of the annual listing and the ways of recording the differences in the business records.

Since the beginning of 2015 the new budgetary accounting regulations have been applied. Accordingly, there are some changes regarding the dead-lines of the annual listing. The heads of companies should consider the justi-fiability of their decisions. However, there are no differences in recording the differences of the annual listing, but the assets and liabilities should specifically be considered.

Keywords: budgetary accounting, listing, differences in annual lsting, re-ceivables, liabilities, value adjustment, head

page: 4 Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

PREPARATIONS FOR ANNUAL ACCOUNT FOR 2015 IN BUDGETARY ACCOUNTING

Due to the fact that in the budgetary accounting most of the financial re-ports for 2015 should be delivered until 1 February 2016, the data on the book-keeping accounts should be checked up. The check-up of the data presented in the book-keeping accounts is a part of the preparations for determining the business results.

Besides the data on the accounts, the system of recording the same busine-ss events should also be controlled.

Since the beginning of 2015 the new accounting regulation has been appli-ed. It has introduced a new way of recording some business events and accor-dingly the change of the start-ups on certain accounts.

Keywords: budgetary accounting, assets, liabilities, expenditure, income, sources.

page: 15 Ljerka MARKOTA, PhD, College Professor

PREPARATION OF VAT FORM FOR DECEMBER 2015 BY BUDGET BENEFICIARIES

Instead of submitting the annual account for 2015, the tax payer should present all the adjustments and corrections for this calendar year in the VAT Form submitted for the last taxation period. Accordingly, the VAT Form for De-cember 2015 should be submitted until 20 January 2015 and should present all the adjustments and corrections made in 2015.

The article provides the instructions on filling in the VAT Form for the last taxation period of the calendar year by the budget beneficiary.

Keywords: budget beneficiaries, value added tax, correction of pre-tax, distribution of pre-tax, long-term tangible assets.

page: 28 Vesna LENDIĆ KASALO, LLB

BASIC STANDARDS OF FINANCING PROGRAMS AND PROJECTS OF ASSOCIATIONS FROM PUBLIC SOURCES

In the last two RRiF issues there were a number of articles on the framework within which the providers and the recipients of the public funds should beha-ve upon financing the programs and projects for the general benefit realized by associations.

This article explains the basic standards which should be considered by the providers of financial assets when providing such assets for the programs and projects of associations.

Keywords: public funds, programs and projects, commission, procedure, contract.

page: 40 Ivana KUNIĆ, MSEc

NEW ISSUES IN ESTIMATES OF FISCAL EFFECT The procedure of presenting the Statement on the Estimate of Fiscal Effect

and the form and the contents of the corresponding forms have been determi-ned by the new Decision, which is to be applied as from 1 January 2016. The article presents the changes and provides the instructions how to fill in such forms.

Keywords: regulations, fiscal effect, financing, sources of financing, plan-ning, proposer.

page: 50 IIvan PALČIĆ, LLB

E-INVOICES AND PUBLIC PROCUREMENTIn the past few months a number of bidders and clients have expressed

their dilemmas regarding the e-invoice, especially the date of the introducti-on of such an obligation in the public procurement, but also in other areas.

The article presents an overview of the relevant legal provisions and bylaws in the fields of tax and accounting law, as well as the public procurement in view of the essential new provisions stated in the Directive 2014/55/EU. The article also comments on the Decision of the Government of the Republic of Croatia from 12 November 2015 on receiving the structured e-invoices and the corresponding documents for the bodies of the state administration/budget beneficiaries.

Keywords: public procurement, e-invoice, electronic public procure-ment, bodies of state administration, Directive 2014/55/EU.

page: 55 Ančica JONJIĆ, LLBPROFESSIONAL MISCONDUCT IN PUBLIC PROCUREMENT PROCEDURES

A professional misconduct of the economic entity during the performance of its business activities represents one of the reasons for the exclusion. It is determined by the Public Procurement Act, which defines the concept of the professional misconduct as all the incorrect acts which affect the professional credibility of the economic entity, especially in the field of its business. The pro-fessional misconduct is determined by the supervisory bodies or due to the violation of the provisions stated in the contract.

During the open procedures of public procurement, clients frequently state in the documentation a serious professional misconduct as one of the reasons for the exclusion of the economic entity. The article provides the answers to some questions regarding the way of proving the existence of the professio-nal misconduct and presents some examples of the latest practice of the State Commission for Control of the Public Procurement Procedures.

Keywords: public procurement, documentation, bidding, inappropriate bid, subject of public procurement.

page: 62 Ante LOBOJA, LLB

UNUSUALLY LOW PRICE OF BID IN PUBLIC PROCUREMENT PROCEDURES

One of the reasons for non-acceptance of the bid in the public procurement system may be its unusually low price. In such a situation the client may have a different attitude to the bidder. This article presents the examples from the practice of the State Commission and the client.

Keywords: public procurement, bidder, price of bid, subject of public procurement, bidding.

page:70 Zoran VUIĆ, LLB

LIST OF CONTRACTS IN PUBLIC PROCUREMENT SYSTEMDue to the fact that the public client may determine the conditions of

the technical and professional abilities of the economic entity, including the submission of the evidence such as the list of contracts, the application of this provision has raised a number of questions due to the existence of a certain de-gree of subjectively made estimates. This article provides the answers to such questions with the examples from practice, to which the State Commission has presented their opinion.

Keywords: public procurement, evidence of ability, fulfilment of con-tract, confirmations, documentation.

page: 78 Nevenka BRKIĆ, MSEc

SUBSIDIES TO LOCAL AND REGIONAL UNITS FROM STATE BUDGET OF REPUBLIC OF CROATIA

Some units of local and regional self-government receive the subsidies from the State Budget of the Republic of Croatia. Due to the restructuring of the system of determining the units which need subsidies, such subsidies will be adjusted in the period of transition. The specific situation also comprises temporary financing within the system of the State Budget for the first three months in 2016.

The subsidies from the State Budget may be financed from the income from taxes (income tax and profit tax) or directly from the State Budget.

Keywords: local and regional self-government, tax, year, subsidized ar-eas, status of development.

page: 85 Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLBOCCASIONAL RIGHTS OF CIVIL SERVANTS AND PUBLIC OFFICIALS AND

EMPLOYEES Although the occasional substantive rights referring to the end of year

have been contracted with the civil servants and public official and employees, all such rights cannot be obtained in 2015. They do not have the right to the Christmas bonus, but their children may obtain occasional gifts.

Keywords: collective agreement, substantive right, officials, employees.page: 91

Ivana JAKIR-BAJO, MSEcAna ZORIĆ, LLB

CHANGES IN PREPARATION AND DELIVERY OF STATEMENT ON FISCAL RESPONSIBILITY FOR 2015

The regulation which determines the way of controlling the fiscal policy, i.e. it establishes and improves the fiscal rules and the rules of ensuring the fiscal responsibility.

These changes should be taken into consideration upon presenting the statement on fiscal responsibility for 2015. Therefore, the article presents such changes and the changes hidden in the Questionnaire on Fiscal Responsibility.

Keywords: general state, fiscal responsibility, public companies, tempo-rary financing, classifications.

page: 94

RRiF izdanja od sada dostupna svugdje......bilo kada, bilo gdje, na bilo kojem uređaju

Pretplatom e-pretplate+Internet izdanja dobivate:- 12 brojeva časopisa sa svim prilozima, u elektroničkom obliku izravno na svoj uređaj, uz mogućnost pretraživanja i ispisa,- do 40 minuta telefonskih savjeta godišnje uz mogućnost dokupa minuta,- mogućnost pretraživanja, čitanja i ispisivanja članaka na našem portalu www.rrif.hr u PDF formatu svih časopisa od 2001. do

posljednjeg objavljenog broja, te pristup sadržaju vijesti i stručnim informacijama, propisima, mišljenjima i odgovorima na pitanja na našem portalu. Za internetski pristup časopisu dodjeljujemo Vam korisničko ime i lozinku.

www.rrif.hr

pretplatite se na elektroničko izdanje Vaših

omiljenih stručnih časopisa.

više na www.rrif.hr

NOVO IZIŠLO IZ TISKA NOVO

U nakladi RRiF-a veliki priručnik

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- Primjena u praksi -

VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje lipanj 2015.

Skupina autoraRedaktor: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Nakon dvogodišnje primjene sustava pore-za na dodanu vrijednost prema pravilima poslo-vanja u EU, RRiF je pripremio novo – značajno do-punjeno izdanje ovog Priručnika. U ovom izdanju prošireni su tekstovi i primjeri kojima se na prakti-čan način objašnjava primjena PDV-a u Hrvatskoj, ali i u odnosima stjecanja i isporuka iz/u članice EU, odnosno kod uvoza ili izvoza u treće zemlje. Postupke oporezivanja bitno je poznavati kako bismo u praksi mogli odrediti poslovni model s kupcima, odnosno dobavljačima dobara i usluga.

Treba reći da su Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnik o porezu na dodanu vrijed-nost doživjeli značajne promjene koje su stupile na snagu 1. siječnja 2015. Sve to bili su razlozi za ažuriranje i dopunu komentara i naputaka za praktičnu primjenu, dopunu evidencija i primjera knjiženja. Zbog svega toga ova knjiga ima puno veći opseg od prethodnog izdanja. Komentare i primjere iz prakse napisali su naši najbolji pore-zni stručnjaci, a prikazana rješenja su od iznimne koristi pri rješavanju raznih poreznih pitanja.

Knjiga je namijenjena računovođama i svima koji se bave ovim poreznim oblikom, te studen-tima visokih škola.

Sa zadovoljstvom možemo preporučiti ovaj naš veliki porezni Priručnik koji je tiskan u tvrdom uvezu, te nam možete uputiti vaše narudžbe

Narudžbenica na kraju časopisa Opseg: 1336 str. - tvrdi uvez Cijena (s PDV-om): 588,00 kn

NOVO IZIŠLO IZ TISKA NOVO

Priručnik

OBRAČUN PLAĆA, NADOKNADA, DUGOG DOHOTKA UZ PRIKAZ U JOPPD-u

II. dopunjeno izdanje, studeni 2015.Skupina autora

Redaktor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA

IZ SADRŽAJA KNJIGEPredgovor

I. POJAM I PRAVNO ODREĐENJE PLAĆE II. NAKNADA PLAĆE U SLUČAJU SPRiJEČENOSTI ZA RAD III. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA I ISKAZIVANJE

U OBRASCU JOPPD IV. NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR I JOPPD V. ISPLATE BIVŠIM RADNICIMA VI. PRIMITCI OSTVARENI IZVAN RADNOG ODNOSA VII. OPOREZIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA VIII. ISPLATNA LISTA PLAĆE I NAKNADE PLAĆE IX. OVRHA NA PLAĆI X. PRIJAVE NA OBVEZNA OSIGURANJA XI. PRILOZI:

• UPLATNI RAČUNI I NAČIN UPISIVANJA PODATAKA U NALOZIMA ZA UPLATU

• OBRAZAC JOPPD • ŠIFRE DRŽAVA• PREGLED UGOVORA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA U RH• ZAKONI I PROVEDBENI PROPISI ZAKONA NA KOJIMA SE TEMELJI OVAJ PRIRUČNIK

Opseg: 832 str.

Cijena: 493,50 kn

U desetak poglavlja obradili smo i oprimjerili obračun poreza i doprinosa, najzastupljenije primitke u prak-si, od kojih posebno izdvajamo plaće u svima mogućim slučajevima: od redovito i neredovito isplaćivanih plaća, isplata plaća u dijelovima te plaća po sudskim presudama, plaća izaslanih radnika i plaća u ostalim nenavedenim slučajevima koje nam nameće praksa. Osim plaća, obuhvatili smo i nadoknade plaća kada radnik ne radi zbog spriječenosti za rad zbog bolesti, rodiljnog i roditeljskog dopusta te korištenoga i neiskorištenoga godišnjeg od-mora, neplaćenog i plaćenog dopusta te ostale nadoknade na koje radnik ostvaruje pravo na temelju socijalnih osiguranja. U velikom dijelu priručnika obrađeno je i oporezivanje i plaćanje možebitnih doprinosa na druge dohotke ostvarene po različitim osnovama izvan radnog odnosa, kao što su rad po ugovoru o djelu, autorske naknade te sve ostale naknade koje fizičke osobe mogu ostvarivati u okviru pravnog i socijalnog sustava u zemlji. Posebnu pozornost obratili smo na neoporezive primitke koji u pravilu predstavljaju troškove poslodavca nastale radom zaposlenih osoba, kao što su troškovi službenih putovanja, troškovi s osnove prijevoza radnika na posao i s posla te razne potpore i prigodne nagrade za koje poslodavac može utvrditi pravo svojim internim aktima ili su ta prava određena kolektivnim ugovorima koji se primjenjuju u nekim granama djelatnosti, a koje su prema poreznim propisima oslobođene oporezivanja do određenih svota.

Posao obračuna plaća i dr. dohodaka završava s izvješćivanjem o uplaćenim doprinosima, porezu na doho-dak i prirezu na obrascu JOPPD. Porezna uprava time želi transparentni prikaz javnih davanja svake osobe prema njegovu identifikacijskom broju, a zbog toga je sadržaj obrasca JOPPD vrlo opsežan, što predstavlja poteškoće u njegovim informatičkim postavkama te u njegovu podnošenju Poreznoj upravi elektroničkim putem. U ovom je priručniku uz svaki primjer obračuna doprinosa i poreza pokazano i kako iskazati podatke na obrascu JOPPD.

Cjelovit sadržaj knjige možete pogledati i na našoj internetskoj stranici www.rrif.hr

poslovanje proračuna i proračunskih korisnika 2015/12

Documents