POSLOVNA ETIKA

9.3 .2020 . I ZV.PRO F. D R .S C . JUL IA PE RIĆ

1

ETIKA I POSLOVNA ETIKA

▪Etička perspektiva polazi od moralnih vrijednosti: poštenja, pravde, pouzdanosti, povjerenja, prava i dužnosti, svega onoga što se može označiti kao "dobro" ili "ispravno" u moralnom smislu.

▪Poslovna perspektiva polazi od ekonomskih vrijednosti: koristi, dobiti, troška, cijene, efikasnosti i konkurencije.

▪Mjesto susreta ova dva kriterija, moralnog kriterija i kriterija ekonomske efikasnosti predmet je razmatranja poslovne etike.

2

OSTVARUJ ZARADU!!!▪Korištenje najjeftinije opreme i postrojenja▪Zapošljavanje radnika na minimalnoj plaći▪Bez socijalne i mirovinske pomoći▪Nebriga za okoliš▪Nepošten pristup marketingu▪Varanje konkurencije

3

ETIKA I POSLOVNA ETIKA 2

▪ Poslovna etika polazi od pretpostavke da ugospodarstvu ne smije biti prioritetno djelovanjeisključivo po načelu ekonomske racionalnosti, negotreba voditi računa i o posljedicama gospodarskihaktivnosti i poslovnih odluka za društvo, okružje iključne sudionike.

▪ Poslovna etika je temelj za izgradnju POVJERENJA iDUGOROČNI USPJEH u poslovanju

Određuje što je u poslovanju dobro i etično i pravedno sa stajališta poslovnog

morala, a što je neetično i nepravedno.

Poslovna etika potiče da se posao obavi na odgovarajući način, ali i ako se ne

obavi da se za to i odgovara. U tom smislu odgovorna i moralna osoba se

obvezuje posao obaviti, ali i prihvatiti odgovornost za pogreške.

4

ETIKA I POSLOVNA ETIKA 3

▪Istražuje vrijednosne sudove koji određuju odlučivanje u gospodarstvu, njihove veze i odnose s društvenim okruženjem i daje prijedloge za etički racionalno djelovanje

▪Skup moralnih načela i normi kojima se usmjerava ponašanje aktivnih sudionika u gospodarskom sustavu, u skladu sa vrijednosnim sustavima koji se temelje na općim ljudskim vrijednostima i usmjerene su na dobrobit čovjeka.

▪ Primjenjuje se na sve aspekte poslovnog ponašanja, od strateških odluka do ponašanja prema kupcima i dobavljačima

▪ Radi tako da učinci tvojega rada budu prihvatljivi za trajan i kvalitetan ljudski život na zemlji (I. Kantov kategorički imperativ)

Temelj poslovne etike je ponašanje u skladu sa zakonom. Takvo ponašanje

obuhvaća i pružanje istinitih, transparentnih informacija, pošten pristup prema

konkurenciji, zaposlenicima, dioničarima, partnerima kao i fokusiranje na

društvenu odgovornost i održivi razvoj. Koristi koje organizacija ima od

uvođenja poslovne etike i etičnog ponašanja su višestruke i dugoročno

isplative, jer se takvim poslovanjem utječe na smanjenje troškova nastalih kaoposljedica neetičnog ponašanja zaposlenika i managementa.

Poslovna etika je sustav poslovnih načela ili vrijednosti koji se odnosi na poslovnesudove, dužnosti i obvezeEtička pitanja odnose se na cjelokupnu poduzetničku aktivnost

5

ZAŠTO JE VAŽNA POSLOVNA ETIKA?

DISTRIBUTIVNA PRAVDA

Trebaju li organizacije/poslovni subjekti maritiza to da prilikom svog djelovanja ne obmanjujui ne oštećuju, da dugoročne posljedice njihovogdjelovanja ne djeluju negativno nafunkcioniranje društva, okoliš, dionike?

Povezanost s poslovnim

upravljanjem

Ostvarivanje poslovnih

ciljeva

Važnost preuzimanja

inicijative

Ad1. Učinkovito poslovanje uključuje učinkovito korištenje resursa kao i razvijanje odnosa sa

poslovnim partnerima i društvenom sredinom u kojoj poduzeće djeluje. Suvremeno poslovanje

otvara nove i složene probleme. Globalizacija je praćena tehnološkim razvojem, te institucionalnim i

društvenim promjenama. Mnogi aspekti etike u poslovanju izravno su povezani s funkcionalnim

područjima poslovnog upravljanja kao što su marketing, management, upravljanje ljudskim

potencijalima, korporacijsko upravljanje. Također, upravljanje poslovnim procesima kao što su ISO i

drugi standardi ima etičke dimenzije (korištenje resursa, sigurnost proizvoda i minimizacija

negativnih utjecaja na okoliš).

Ad2. U pojedinim slučajevima etika može donijeti više troškova (zbog primjerice ulaganja u

smanjenje emisije otpadnih tvari u okoliš) ili niže prihode (zbog odbijanja suradnje s poslovnim

partnerom koji poslovnu transakciju uvjetuje dobivanjem mita). S druge strane, svjesno zalaganje

za etičnost donosi smanjenje rizika od pojave ozbiljnih problema sa skupim i dugoročnim

posljedicama za imidž poduzeća, ali i donosi izravne koristi što dugoročno premašuje troškove.

Kvalitetna rješavanja etičkih pitanja u poduzeću podižu moral zaposlenicima, na zadovoljstvo i

produktivnost radnika, povećava kvalitetu odnosa s poslovnim partnerima, na reputaciju u medijima

i široj javnosti. Društveni i ekološki kriteriji uključuju se sve više u evaluaciji zahtjeva za kredit, a

postaju i sastavnim dijelom investicijske politike rastućeg broja investitora.

Ad3. Upravo zbog svih navedenih razloga bitno je da poduzeće preuzme inicijativu u suočavanju s

potencijalnim etičkim rizicima i problemima te potiče poslovno ponašanje temeljeno na moralnim

vrijednostima. Etički procesi su dobrovoljni i zasnovani na samoregulaciji. Poduzeća su u velikoj

mjeri slobodna u izboru i postavljanju etičkih standarda kojima će težiti ali ih potrošači mediji,

javnost i drugi dionici sve više drže odgovornima za njihove postupke.

6

PREDMET POSLOVNE ETIKE

1. Pitanja moralne odgovornosti i čovjeka kao člana poduzeća –prema sebi, prema kolegama na poslu, okruženju i zajednici;

2. Pitanja uspostavljanja moralnog subjektiviteta poduzeća –unutar poduzeća, prema okruženju, dioničarima, kupcima

3. Pitanja društveno – socijalne odgovornostipoduzeća – poštovanje potreba okružja u kojem djeluje

7

ZADAĆA POSLOVNE ETIKE

1. OBLIKOVANJE MORALNIH ISKAZA PRVOG REDA

▪ oblikuje praksu, nudi interpretaciju koja je moralno ispravna - npr. ne podmićuj poslovne partnere.

2. RAZRJEŠAVANJU ODREĐENIH TIPOVA SITUACIJA

▪ kada se prekrši moralno ispravna praksa

• kada se iz nekog razloga mora mijenjati moralna praksa (slučaj reakcije na nove okolnosti)

• kada se pojavljuju novi nepoznati načini poslovanja (npr. novi materijali, nove tehnike proizvodnje i sl.)

8

www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx

RAZINA POSLOVNE ETIKE

MIKRO RAZINA - poduzeće

Postavlja se pitanje pojedinačnih postupaka i odnosa s motrišta poduzetničkih aktivnosti.

Pri tome se ne postavlja samo etičko pitanje upravljačkih odluka, nego i postupaka i odnosa svakoga pojedinca.

Etika na toj razini istražuje vrijednosne stavove zaposlenika i daje prijedloge za etički racionalno ponašanje zaposlenika

MEZO RAZINA – djelatnost

Najznačajnija su etička pitanja koja se odnose na internu i eksternu odgovornost organizacija.

Organizacije su interno odgovorne zaposlenicima, a eksterno različitim inter-medijatorima, kao što su dioničari, sindikati, udruženja poslodavaca, potrošača, kao i javnost u cijelosti, itd.

Predmet etike na toj razini jesu vrijednosni sudovi i etička praksa poduzeća u odnosu na ostale sudionike.

MAKRO RAZINA – nacionalno gospodarstvo

poslovna se etika promatra s motrišta društva kao cjeline.

bavi se pitanjima etičkoga utemeljenja okvirnih uvjeta gospodarenja, koji imaju osigurati fer odnose u gospodarstvu, odnosno poštivanje «pravila igre» koja u načelu moraju biti jednaka za sve sudionike i svim sudionicima osigurati iste izglede za uspjeh, koji ovisi prije svega o sposobnosti pojedinih sudionika.

GLOBALNA RAZINA

Globalna ekonomijaTri principa međunarodne poslovne etike:

• princip integracije (etika mora biti sastavni dio planiranih ciljeva)

• princip implementacije (ne ostajanje samo na teorijskoj razini ideje već primjena etičkih principa u rad kompanije)

• princip internacionalizacije(etički principi su uključeni u međunarodno partnerstvo)

9

Poslovna etika – nekada i sada

Etički problem

Etički problem

Očekivanja društva

Stvarno etičko ponašanje poduzeća

1950 2000Razdoblje

Do 70tih godina prošlog stoljeća:stabilan ekonomski rast (neposredno i stabilno nagrađivanje u gotovini), zapošljavanje u jednojkompaniji do mirovine, homogena radna snaga (sa sličnim sustavom vrijednosti), naglašavanjetradicionalnih vrijednosti, „povećanje kolača” vs. „podjela kolača”, direktni uvid u ponašanjezaposlenika, humano slobodno tržište.

Od 70tih godina prošlog stoljeća:Okruženje se mijena, a 90-tih je potpuno izmijenjeno, globalna kriza, smanjenje brojazaposlenih, spajanje kompanija, sve veća mobilnost radne snage, internacionalizacija idiversifikacija radne snage, sve veći broj zakonskih regulativa, nedostatak obrazovanja ovrijednostima u školama, nestajanje tradicionalnih vrijednosti (osobni kontakti, komunikacija snadređenima), razaranje tradicije kompanija zbog promjene strukture vlasništva,depersonalizacija rada zbog novih tehnologija, razlike u plaćama, sve veći jaz između bogatih isiromašnih, nestajanje srednjeg sloja, sve manje suradnje i timskog rada

Pripadnost različitim društvenim skupinama (klasama i slojevima) daje različite izglede na

uspjeh u društvu, dakako i na uspjeh u obrazovanju

10

POVJESNI RAZVOJ POSLOVNE ETIKE

Tek od 60-tih godina 20. stoljeća u obliku:

•prava radnika na odgovarajuću plaću

•zadovoljavajućih uvjeta rada

•korektnosti u poslovnim uvjetima

•građanskih prava

•zaštite okoliša

Od 70-tih godina 20. stoljeća poslovna etika

postaje područje akademskog istraživanja – ulazi u sveučilišta (SAD

kao izborni kolegiji)

Od 80-tih godina 20. stoljeća u EUROPSKOM obrazovnom sistemu –”Etika u poduzetništvu”

Od 1980.-1995. –konferencije,

publikacije, etički kodeksi, European

Ethics Business Network

Od 1995. – dio modernog poslovanja poduzeća, područje međunarodnog poslovanja (globalizacija, rad djece, ekološki problemi, korupcija…

• Iz godine u godinu sve veći interes javnosti

Moralnost poslovanja tema je od kada se i posluje. Uz zahtjev za profitom

oduvijek se postavlja i zahtjev za pravdom.

Do 60tih godina poslovanje nije karakterizirano niti kao moralno niti kao

nemoralno poslovanje odnosno djelatnosti nego kao amoralna djelatnost.

Od 60 tih godina postepeno se pojavljuju društvene i etičke teme u poslovanju

kao što su građanska prava, problem okoliša, sigurnost radnog mjesta i zaštite

okoliša

70tih godina etika polako ulazi u sveučilišta i mnoga sveučilišta dobivaju

izborne kolegije poslovne etike. U međuvremenu u javnost dospijevaju prvi

slučajevi potplaćivanja, lažnog oglašavanja, problemi sa sigurnošću proizvoda

i problema s okolišem.

od 1985-1995 poslovna etika ulazi u korporacije i razvijaju se etički kodeksi

Od 1995 poslovna etika se šiti na područje međunarodnog poslovanja i

raspravlja o globalnim temama kao što su radna politika i globalizacije,

ekološki problemi, podmićivanje, uporaba dječje radne snage…)

11

Pojava poslovne etike1960te 1970te 1980te 1990te 2000+

Okoliš Odnosi između

poslodavca i

djelatnika (mi vs.

oni)

Korupcija i ilegalno

sklapanje ugovora

Nesigurni rad u

zemljama trećeg

svijeta

Tehnologija – cyber

kriminal i povreda

privatnosti

Odnosi između

poslodavca i

djelatnika

Pitanje ljudskih

prava (potplaćivanje,

prisila na rad, radna

okolina)

Lažno oglašavanje Povećanje

korporativne

odgovornosti za

štetu djelatnika

Krađa intelektualnog

vlasništva

Pitanja građanskih

prava (rasizam,

diskriminacija)

Praksa zataškavanja Financijske prevare i

pronevjera

Loše financijsko

upravljanje i

pronevjera

Internacionalna

korupcija

Mijenjanje radne

etike

Prvi zakon suzbijanja

koruptivnih

aktivnosti (1977.)

Pitanje

transparentnosti

poslovanja

Federalne smjernice

za kažnjavanje

organizacija (1991)

Sarbannes

Oxley Zakon

(2002)

Eskalacija uporabe

droge

Sve veći naglasak

na vrijednosti ne

samo na

usklađenost s

normama i

zakonima

Inicijative za zaštitu

industrija

Globalni Sullivan

Princip (1999)

UN Konvencija protiv

korupcije (2003)

https://danielsethics.mgt.unm.edu/pdf/Historical%20Development%20of%20Business%20Ethics.pdf

Nove okolnostidruštvenog razvoja(industrijalizacije,modernizacija,tehnologija…)

a. Ekonomske (masovna, jeftina proizvodnja)

b. Političke (borba za radnička prava)

c. Kulturne (porast broja pismenih i obrazovanih)

Prof. dr.sc. A. Šundalić, Poslovna etika

12

a. Globalna razina – pojava siromaštva, nejednakosti,

ekološke katastrofe, istraživanja

b. Razina poduzeća – odnosi unutar poduzeća

c. Razina društva – pravednost i sigurnost

Interes za poslovnu etiku:

Prof. dr.sc. A. Šundalić, Poslovna etika

13

Radna etika

14

Ima li poslovna etika veze s odgojem?!Radna etika (2)

odgovornost,

discipliniranost,

pouzdanost Outsourcingaktivnosti,

Više vremena utrošenog na ”razonodu”

Nekada vs. sada ?

15

Spoznaja i usklađenost

SREĆA VRIJEDNOST

BESPOSLENOST VARANJE

NE

ZNATIZNATI

NAPRAVITI

NE

NAPRAVITI

U

S

K

L

A

Đ

E

N

O

ST

S P O Z N J A

Kakve djelatnike organizacija treba:▪ Kada zaposlenici ne znaju što treba napraviti i ne rade ništa kako bi to

promijenili onda su besposleni, a kao takvi nisu vrijedni niti organizaciji▪ Kada zaposlenici ne znaju što treba napraviti ali ipak odluče nešto napraviti

u vezi toga i to bude od vrijednosti za organizaciju najčešće imaju sreće, notakvo ponašanje nije dugoročno održivo. Organizacija ima značajnu ulogu uidentificiranju normi i pravila koje zaposlenici trebaju slijediti, a koje bi imolakšalo donošenje odluka pri etičkoj dilemi.

▪ Kada zaposlenici znaju što treba napraviti i ne naprave ništa ili čak i gorenaprave nešto suprotno od onoga što bi zapravo trebali napraviti. Ovo zaorganizaciju predstavljaju najopasnije situacije

▪ Kada zaposlenici znaju što treba napraviti i naprave to predstavljajuvrijednost za organizaciju – posjeduju vrijednosti koje organizacija cijeni tebivaju i sami cjenjeni i poštovani

16

17

18

Mitovi o poslovnoj etici

1. Poslovna etika je više stvar religije nego managementa

2. Naši zaposlenici su etični stoga ne trebamo previše pozornosti davati poslovnoj etici

3. Poslovna etika je disciplina koju proučavaju filozofi, akademici i teolozi

4. Poslovna etika je suvišna – samo potvrđuje očigledno – “činiti dobro”

O poslovnoj etici postoje mnogi mitovi i predrasude u negativnom smislu riječi. Oni izviru iz

nepoznavanja jednostavnog i očitog nerazlikovanja, neprepoznavanja i nerješavanja

standardnih moralnih poteškoća, razumijevanja etike ali i njenog okruženja koje je društveno,

pravno, političko i kulturno.

▪ Prvi mit je jasan sam po sebi. Iako se smatra da su oni koji vjeruju i koji su pripadnici neke

religije etičniji sve više smo svjedoci da se etika i religija ne mogu niti zapravo smiju

uspoređivati. Dakle, etično ponašanje mora biti dio čovjekove osobnosti bez obzira da li je

religiozan ili ne.

▪ Drugi mit - većina odluka koje manageri donose su izrazito kompleksne. Mnogi ljudi vole

razgovarati o poslovnoj etici, zlatnom pravilu i ljubaznosti, ali kada dođe do etičkih dilema

mnogi postanu svjesni da se nalaze u sivoj zoni kada pokušaju primijeniti etičke principe.

▪ Treći mit - upravo zbog toga što se o etici ne priča onoliko koliko bi se trebalo, mnogi

smatraju da je tema poslovne etike danas isključivo samo trend ili pokret, a da malo ima

veze sa svakodnevnom realnošću u procesu vođenja organizacija. No, poslovna etika

treba biti i je menadžerska disciplina.

▪ Četvrti mit – Mnogi smatraju da su etički kodeksi zapravo nepotrebni jer oni predstavljaju

vrijednosti koje bi pojedinci i tako i tako trebali imati i kojima bi trebali težiti. Npr., sasvim je

očigledno da bi svi trebali biti iskreni. Međutim puno puta se organizacije suočavaju s

neiskrenim zaposlenicima zbog čega se posebno mora naglašavati etične vrijednosti.

19

Mitovi o poslovnoj etici 2

5. Poslovnom etikom “dobri ljudi” drže

propovijed “lošim ljudima”

6. Poslovna etika je novo područje istraživanja

7. Poslovnom se etikom ne može upravljati

8. Poslovna etika i društvena odgovornost su

iste stvari

▪ Peti mit – Mnogi dobri lideri i dobri ljudi mogu donijeti loše odluke i akcije, posebice ako supod stresom ili ako su zbunjeni (stres i zbunjenost nisu isprika za nemoralne akcije, oni surazlozi). Upravljanje etikom na radnom mjestu obuhvaća sve zaposlenike kako bi pomoglijedni drugima da se posluje etično i kroz stresne i konfuzne situacije.

▪ Šesti mit - O etici se pisalo i prije 2000 godina, a poslovna etika je dobila značajnijupozornost 60tih godina prošlog stoljeća.

▪ Sedmi mit - Etikom se može upravljati, iako vrlo često i indirektno. Npr., ponašanje liderapredstavlja moralni utjecaj na ponašanje zaposlenika. Strategijski prioriteti(maksimiziranje profita, povećanje udjela na tržištu, smanjenje troškova) također moguutjecati na moralnost zaposlenika. Zakoni, regulacije i pravila direktno utječu na etičnijeponašanje, najčešće na način da poboljšava opće dobro i smanjuje štetu.

▪ Osmi mit – Društveno odgovorno poslovanje samo je jedna od pokreta u disciplininazvanoj poslovna etika. Madsen and Shafritz smatraju poslovnu etiku: a) primjenaetičkih načela u korporacijskom okruženju, b) način na koji se određuje odgovornost uorganizacija, c)identifikacija poslovnih i društvenih problema i d) kritični pogled naposlovanje. Društveno odgovorno poslovanje ne bavi se praktičnim problemimaupravljanja etikom na radnom mjestu.

20

Mitovi o poslovnoj etici 3

9. Naša organizacija nema problema sa zakonom,

prema tome mi se ponašamo etično

10. Upravljanje etikom na radnom mjestu nema

važnost sa stajališta prakse

▪ Deveti mit - pojedinac može biti neetičan, a i dalje poslovati u skladu sa zakonom. npr.,

tajiti određene informacije od nadređenih, konstantno se žaliti na druge i sl. Kršenje

zakona najčešće i započinje zbog neetičnog ponašanja koje je jedno vrijeme prolazilo

neopaženo.

▪ Deseti mit – Upravljanje etikom na radnom mjestu obuhvaća identificiranje vrijednosti i

prioriteta i postavljanje normi i procedura koje govore o tome kako bi se u organizaciji

trebalo ponašati, ali i kako bi se osiguralo da se zaposlenici tako i ponašaju.

Poslovna etika_2014/15.

21

4 pravila etičkog poslovanja

1. NEMA dobrog načina da se učini loša stvar

2. Ništa nije djelotvornije od ČISTE savjesti

3. Moć se sastoji od SVRHE, PONOSA,

STRPLJENJA, UPORNOSTI, PERSPEKTIVE

4. Ako se pobrinemo za pravi početak i ako

ustrajemo u tome profit je neminovan

rezultat.

Poslovna etika_2014/15.

www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx

1. Organizacije koje nemaju formalizirani sustav upravljanja

poslovnom etikom

▪ Etičnost organizacije diktira osoba koja vodi organizaciju

▪ Nepostojanje sustava upravljanja etikom ne znači nužno da je organizacija neetična

▪ Formaliziranje sustava upravljanja poslovnom etikom preduvjet je unapređenja poslovanja i jedino jamstvo da će u kriznim situacijama reakcije djelatnika biti etične

Tri osnovne grupe organizacije 1

22

www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx

2. Organizacije koje su formalno prihvatile upravljanje poslovnom

etikom

▪ Prihvaćanje minimalnih standarda u upravljanju etikom (Etički kodeks)

▪ Prvi korak i dokaz svjesnosti o važnosti uvođenja etičkog poslovanja (i unutar i izvan organizacije)

Tri osnovne grupe organizacije (2) 1

23

www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx

3. Organizacije koje su efektivno prihvatile

upravljanje poslovnom etikom

▪ Sustavni pristup problematici

▪ Prihvaćanje i provođenje poslovne prilike, procedura i pravila u koje su integrirane etičke vrijednosti

Tri osnovne grupe organizacije (3) 1

24

Vrijednosti u poslovnim odnosima

▪ Kolegijalnost:

o želja za napretkom

o sinergijski učinak

▪ Inovativnost:

o novi pristupi

o razmjena iskustva

o kontinuirana edukacija

▪Integritet:

oodgovornost

opouzdanost

omeđusobno uvažavanje

▪Povjerenje:

oVjerodostojnost

oTajnost podataka

Integritet stavljamo u temelj naših odnosa, obveza i poslovne prakse. Predanost

odgovornosti, pouzdanosti i međusobnom uvažavanju u svim našim poslovnim aktivnostima.

Povjerenje – temeljna vrijednost koju želimo ugraditi u naše odnose. Zadnja stvar koje

poduzeće želi je da ga netko smatra nevjerodostojnim. Vjerodostojnost i tajnost podataka kao

imperativ u našim aktivnostima, komunikaciji i odnosu sa partnerima.

Kolegijalnost – svoje aktivnosti provodimo u duhu dobrih namjera i želje za zajedničkim

napretkom što je bitan preduvjet za postizanje sinergijskog efekta u djelovanju.

Inovativnost - želja za napredovanjem i stvaranjem novih pristupa i strategija kao rezultat

razmjene iskustva i kontinuirane edukacije – inovativnost – plod naše vrijednosti i naše

kvalitete.

25

26

3 Modela menadžerske etike

1. Moralni management

2. Nemoralni management (“amoral

management”)

3. Protumoralni management (“immoral

management”)

- visoki standardi etičkog ponašanja

- zapostavlja ili izostavlja moralna načela

- ponašanje bez prisustava etičnih načelao ENRON – prikrivanje gubitaka (neupisivanje gubitaka u bilancu i

skrivanje gubitaka od ulagača)

Moralni management Nemoralni management Protumoralni management

Etičke norme Uspjeh u okviru čvrstih etičkih načela, ideala poštenja, pravde i napretka

Management nije ni moralan ni nemoralan, namjerni (Namjerni - ne uzima u obzir etička načela pri radu i odlučivanju; Nenamjerni – ne razmišlja o etičkim načelima u poslovanju

Managerske odluke, aktivnosti i ponašanja ukazuju na energično protivljenje etičkim načelima

Motivi Dobri. Management želi uspjeti no samo uz primjenu legalnog i etičkog načina (poštenja, pravde)

Dobronamjerni, ali sebični u smislu da se ne uzima u obzir utjecaj odluke na druge ljude

Sebični. Management misli samo na osobnu dobit ili dobit kompanije

Ciljevi Profitabilnost samo u okviru zakona i etičkih načela

Profitabilnost, drugi ciljevi se ne uzimaju u obzir

Profitabilnost i uspjeh organizacije pod svaku cijenu

Fokusiranost na zakone

Poštivanje slova zakona. Zakon predstavlja minimalni etički standard. Manageri nastoje upravljati i etičnije no što to zakon zahtjeva.“Da li ovaj postupak odgovara nama i svim zainteresiranim stranama?”

Zakon je etična smjernica. Glavno pitanje je što možemo napraviti legalno“Možemo li ovim postupkom zaraditi novac na zakonit način?”

Zakonski standardi su barijere koje manageri moraju preskočiti ukoliko žele dobiti ono što žele. ”Možemo li zaraditi novac ovim postupkom, odlukom, ponašanjem?”

Strategija Ponašanje na temelju čvrstih etičkih načela

Sloboda u odlučivanju, manageri mogu donijeti odluku primjenjujući etička načela, ali samo ako to sami tako žele.

Iskorištavaju prilike zbog uspjeha organizacije. Idu „zaobilaznom linijom” ako im se to čini korisnim.

Karakteristike protumoralnog mendžmenta – namjerno činiti ono što nije

dobro, egocentričnost i sebičnost

Karakteristike nemoralnog mendžmenta – držati se zakona no i dalje je

prioritet zarada i novac pa postoji mogućnost društveno neodgovornog

ponašanja u okvirima zakona)

Karakteristike moralnog mendžmenta – držati se vlastitih normi i principa i

društveno odgovorno se ponašati iako zakon u nekim slučajevima omogućava

zaradu i neetično ponašanje

27

28

Poslovna etika u suvremenom

poslovanju

1. ”FAIR PLAY”

2. Poštivanje ljudskih prava

3. Zajednička pravila korektnog

poslovnog ponašanja

4. FAIR TRADE

PODUZETNIČKA ETIKA =

etika odgovornosti

Stjecanje dobiti

+

tržišni interes

+

interes zajednice

Poduzetnici imaju ključnu ulogu u gospodarskom razvoju države. Poduzetnička etika je etikaodgovornosti jer su poduzetnici ti koji svojim djelovanjem i odlučivanjem utječu na okruženje u kojemse nalaze. Takav način poslovanja dugoročno donosi priželjkivane rezultate poglavito kod inozemnihpartnera.Fair play prema suradnicima, konkurentima, kupcima. Bez fair playa nema uspjeha na dugi rok.Poštivanje ljudskih prava - Dobar ugled stvara odanost kupacaGlobalizacija i internacionalizacija poslovanja u različitim kulturama zahtijevaju što bolje međusobnorazumijevanje i sporazumijevanje i potrebna su zajednička pravila koja će vrijediti u cijelom svijetu.Nositelji poslovne etike jesu ujedno i nositelji ukupnih gospodarskih aktivnosti – poduzetnici. Stoga seposlovna etika može promatrati i kao poduzetnička etikaGospodarska orijentacija u društvima današnjice na prvo mjesto stavljaju stjecanje dobiti i postizanje uspjeha. U ostvarivanju ovih ciljeva poduzetnik se mora voditi i širim interesima socijalnog okruženja, a da pri tom ne iznevjeri tržišni interes. Stoga poslovna i poduzetnička etika trebaju biti svojevrsna premosnica jaza između poslovnog interesa u konkurentskoj borbi i socijalne odgovornosti

29

Zbog čega se menadžeri odlučuju ponašati NEETIČNO?

1. Pritisak

▪Naredbe, nerealni poslovni i financijski ciljevi, rokovi, konkurencija

2. Strah

▪Od otkaza, izolacije

3. Pohlepa

4. Pogodnost

▪ Racionalizacija, razvoj karijere

30

Zbog čega se menadžeri odlučuju ponašati etično?

1. Većina … – kako bi izbjegli sankcije/kazne, kako bi bili nagrađeni

2. Mnogi … – zbog odgovornosti prema obitelji, prijateljima,

nadređenima...

3. Rijetko tko … – kako bi napravili ono što je ispravno, zbog težnje prema

idealima, vlastitim stavovima/vrijednostima/normama

31

Kohlbergovi stadiji moralnog razvoja

A. Pretkonvencijski (pristup usmjeren prema nama samima)o Reakcije na kazne/nagrade – nešto je dobro ili loše u ovisnosti s tim hoćemo li

biti kažnjeni ili nagrađeni

B. Konvencijski (usklađenost)o Faza zakona i reda – nešto je dobro ili loše ukoliko je usklađeno sa zakonima i

normama

C. Postkonvencijski (principijelan)o Da li je nešto dobro ili loše ovisi isključivo o našim osobnim vrijednostima,

principima, stavovima...

32

Zašto bi se menadžeri trebali ponašati etično?

Donošenje odluka i ostvarivanje profita i drugih ciljeva bez temeljnih

etičnih načela dovodi do toga da se i drugi ljudi u okolini počnu isto ponašati.

Nedostatak etike poslovnih ljudi doprinosi opadanju moralnih načela čitavog

društva.

Etičke smjernice za managere

▪Poštivanje zakona

▪Govoriti istinu

▪Poštivati ljude

▪Primjenjivati “zlatno pravilo”

▪Ne činiti zlo

▪Uvijek djeluj kad imaš ovlaštenje

POSLOVNA (PODUZETNIČKA) ETIKA =

profesionalno ispunjenje + povjerenje + profit + društvena odgovornost

Dakle, poduzetnici u odlučivanju moraju voditi računa:Kako se osjećaju zaposlenici (profesionalno ispunjenje)Jesu li zadovoljeni kupci (povjerenje)Jesu li zadovoljeni dioničari (profit)Koriste li donesene odluke široj zajednici – dakle o zadovoljenju potreba interesnih skupina (socijalna odgovornost)

33

Što poduzeti kako bi se unaprijedila etička klima u poduzeću…

▪Vođenje pomoću primjera - menadžer osobnim primjerom pokazuje najbolji

način

▪Etički kodeks - formalni iskaz vrijednosti (etičkih i društvenih) poduzeća

▪Etičke strukture -različiti organi u poduzeću zaduženi za implementaciju

etičkog ponašanja (etički zastupnik, etičko povjerenstvo, sud časti)

▪Etički treninzi i etički telefon – učenje zaposlenika etici te prijavljivanje

problema

▪Podupirati ”zviždače” - zaposlenici koji razotkrivaju ilegalnu, nemoralnu ili

nezakonitu praksu poslodavca

34

… i kako u poduzeću ne bi bilo neetičnog ponašanja?

▪Poticati slobodu izražavanja kontroverznih i različitih stajališta

▪Efikasno organizirati procedure pritužbi – saslušati, ne odgađati rješavanjeproblema

▪Poštovati savjesnost zaposlenika

▪Ne podržavanje zviždača dovest će do nepovoljnog javnog mišljenja opoduzeću

35

Čimbenici utjecaja na etično/neetično ponašanje menadžera

Individualne

karakteristike menadžera

- Osobne

vrijednosti

- Ego

- Lokus kontrole

Strukturne varijable

- formalna pravila i

propisi

- Ponašanja

nadređenih

- Sustav procjene

- Nagrade

- Pritisak na poslu

ETIČNO/

NEETIČNO PONAŠANJE

Organizacijska

kultura

- sadržaj

- snaga

36

S kojim se izazovima susreću organizacije?

▪Trebaju li organizacije koristiti dječji rad?

▪Je li testiranje na životinjama uistinu potrebno za proizvodnju proizvoda?

▪Kako bi organizacije trebale plaćati djelatnike u zemljama trećeg svijeta?

▪Do koje mjere bi organizacije trebale biti ekološki osviještene?

▪Trebaju li organizacije biti uključene u određene aktivnosti poput

proizvodnje oružja?

37

Radni uvjeti

VELIKA BRITANIJA

Plaća/mjesec: £813

Plaća/tjedan: £203

Plaća/sati: £5.35

Radni sati/tjedan: 38hrs

BANGLADEŠ

Plaća/mjesec: £12

Plaća/tjedan: £3

Plaća/sati: 33p

Radni sati/tjedan: 90hrs

38

39

Često neetično ponašanje u organizacijama

▪Problemi ljudskih resursa

▪Konflikt interesa – kada je objektivnost ili procjena kompromitirana

▪Pitanje povjerenja kupaca, dobavljača, djelatnika

▪Skrivanje informacija od djelatnika, kupaca, dobavljača, javnosti

▪Korištenje resursa poduzeća

▪Falsificiranje izvještaja

▪Primanje/davanje mita

• Problemi ljudskih resursa – događa se onda kada nešto osim kvalifikacija utječe na odnos

sa zaposlenikom (religija, spol, starost, nacionalnost…)

• Konflikt interesa – kada se osobni interesi sukobljavaju s interesima organizacije (primanje

poklona, mita, utjecaji, posjedovanje važnih informacija)

• Pitanje povjerenja kupaca - povjerljivost, privatnost, sigurnost proizvoda, efektivnost,

povjerenje u propagandu

• Biti odgovoran u korištenju resursa, uključujući financije i ugled, pružanje točnih informacija

Česti razlozi za neetično ponašanje u organizacijama

▪Direktive nadređenih

▪Ostvarivanje preambicioznih poslovnih/financijskih ciljeva

▪Preživljavanje organizacije

▪Pritisak rokova

▪Grupno razmišljanje

▪Racionalizacija da „i drugi to rade”

▪Želja za osobnim napredovanjem

▪(Ne)odoljevanje konkurentskim pritiscima

40

Zašto se ljudi ne odlučuju na razotkrivanje neetičnog ponašanja u poduzeću?

▪Ne vjeruju u promjenu

▪Boje se ”osvete” nadređenih, ali i kolega(izolacija, osuđivanje…)

▪Ne znaju kome se obratiti

▪Boje se za vlastitu sigurnost

41

42

Etično poslovanje vodi do povjerenja i ugleda

Povjerenje

Vjerovati u

dobrohotnost

drugih ljudi

Ugled

Poštovanje koje ljudi

dobiju kada se ponašaju

etično

43

Zaposlenici Ulagatelji

Aktivisti

Društvena zajednicaJavna glasila

Upravljanje ugledom

POSLOVNE PRILIKE

Jamstvo novca

Jamstvo javnog zagovaranja

Jamstvo predanosti

Jamstvo legitimnostiJamstvo medijskog

izvješćivanja

Država

Jamstvoblagonaklonosti

Kupci

Jamstvolojalnosti

Uspjeh tvrtke ovisi o njenim odnosima s vlastitim dionicima, a poglavito s njenim kupcima i

korisnicima. Unapređivanjem odnosa tvrtke s njenim dionicima, jača se podrška koju svaka

skupina u danom trenutku može pružiti tvrtki i njenim strateškim ciljevima. Na taj način tvrtka

stvara novu vrijednost.

44

Poslovna etika i vrijednosti

▪ Poslovna etika preuzima ključne vrijednosti građanskoga društva i projicira ih u okviru organizacije

▪ Osnovne vrijednosti građanskoga društva su:

□ ljudsko dostojanstvo, □ sloboda, □ jednakost,□ pravednost,□ odgovornost,□ demokratičnost □ supsidijarnost

45

Vrijednosti

▪ Svaki čovjek uživa ljudsko dostojanstvo kao samostalna jedinka

▪ Svakom čovjeku treba osigurati osobnu slobodu i razvitak

▪ Poduzeća moraju osigurati osnovna prava zaposlenicima

▪ Nije dopuštena i nepravedna je diskriminacija zaposlenika

▪ Za jednak radni doprinos treba osigurati jednaku zaradu

▪ VRIJEDNOSTI= bit etičkih sudova

▪ “Svaka ljudska aktivnost teži nekom smislu koji opredjeljuju neke vrijednosti, a vrijednosni sadržaji bude energiju i i težnju da se ostvare.

ZAŠTITA POSLOVNIH OBIČAJA

▪Sud časti

▪Arbitraža

▪Medijacija

Sud časti – povreda dobrih poslovni običaja podrazumijeva povredu onih običaja koji su se

ustalili u praksi obavljanja određene djelatnosti. Utvrđivanjem povrede dobrih poslovnih običaja

se izriču mjere prema počiniteljima i pridonosi vlastitom etičkom razvitku i poslovnom moralu u

cjelini.

Arbitraža – suglasna volja strana da će se njihovi eventualni sporovi, umjesto pred sudom,

riješiti arbitražom – odnosno osobom od njihova povjerenja. Odluka arbitraže je konačna i

ovršna, protiv nje nema žalbe, a po svojoj pravnoj snazi izjednačena je s pravomoćnom

presudom redovnog državnog suda.

Medijacija – posredovanje treće strane u prijeporu dviju strana, izmirenje njihovih interesa –

posredovanje. Medijacija je mirenje, postupak nagodbe u kojem neutralna strana sa strankama

postiže rješenje prihvatljivo svim stranama, izbjegavajući sudski postupak.

46

ARGUMENTI ZAGOVORNIKA POSLOVNE ETIKE

▪ Načelo milosrđa□ predstavlja doktrinu socijalne

odgovornosti po kojem su sretniji pojedinci dužni pomoći manje sretnijima

▪ Načelo skrbništva□ etička doktrina koja traži da poslovni i bogati

ljudi sebe promatraju kao upravitelje i čuvare društvenoga dobra i da svoje posjede razvijaju za dobrobit cjelokupnoga društva

Andrew Carnegie:”Evanđelje bogatstva”

47

ARGUMENTI PROTIVNIKA POSLOVNE ETIKE

▪ Temeljni argument: tvrtke trebaju osiguratišto veću dobit, inače će biti istisnute iztržišnog natjecanja

▪ Glavni zagovornik: Milton Friedman, kojismatra da tvrtke osim ekonomskeodgovornosti za svoje preživljavanje natržištu nemaju nikakve druge etičke zadaće. Samo ljudi posjeduju etiku, ne i tvrtke, ističeFriedman

▪ Ako netko radi u poslu kojeg smatraneetičnim (npr., duhan) treba ga napustiti.

48

ARGUMENTI ”NEVJERNIH TOMA”

Jezik etike, ma koliko bio primjeren, nije

poslovni jezik

rad na crno (nezakonito i neetično)

vs.

rad nedjeljom (zakonito i (ne)etično?)

»Sve je to lijepo, ali od toga u praksi nema

ništa»

49

Domaća zadaća

▪ DRUGI komentar o aktualnostima u RH i/ili Europi isvijetu koji imaju doticaje s poslovnom etikom

□ Komentar mora imati naslov, izvor + datum originalnogteksta/članka(tekst/članak ne smije biti stariji od 1 godine), kratak uvid utemu ivlastiti kritički osvrt na temu

□ ROK: 23.3.2020.

50