postavljanje barijera na mlavi [teta od poplava izme|u 13 i 15 ......kretanje nanosa prema nizvodnom...

7
U op{tini Golubac grade se dva va`na mosta na Peku Za bolju bezbednost i razvoj turizma Strana VI Godina petnaesta, broj 699, dodatak za Brani~evski okrug Istorijski arhiv Po`arevac obele`io dva jubileja Me|unarodna skup kao priznanje Strana VIII zz PETAK, 22. jun 2018 , broj 7571, godina XXI, cena 40 din, 30 den, 1 KM, 0,5 EUR (CG), 5 kuna www.danas.rs Ilustracija: M. \erlek U Petrovcu na Mlavi pokrenuta humanitarna akcija Pomo} za malu Jovanu Strana VI Petrovac na Mlavi - Obra}aju}i se jav- nosti, predsednik op{tine Petrovac na Mlavi Du{ko Nedini}, govorio je o ak- tuelnom stanju na teritoriji komune i saniranju posledica velike poplave ko- je, prema prvim analizama i procena- ma iznose izme|u 13 i 15 miliona evra. On je naglasio da je u sanaciju posledica poplava uklju~ena i Vojska Srbije, podsetiv{i gra|ane da je jo{ uvek na snazi vanredna situacija na te- ritoriji op{tine Petrovac na Mlavi. - Trenutno u Busuru radi JP Srbi- javode. Na brani i nizvodno do brane, odvijaju se hitni radovi na sanaciji i predupre|ivanju mogu}ih sli~nih po- sledica na slivu nizvodno od poru{e- ne brane. Kao prva faza, ~isti se korito Busura, nizvodno od brane kroz na- selje. Zatim }e biti izgra|ene dve pri- vremene deponijske pregrade od krupnog kamena koje bi trebalo pri- vremeno da ubla`e poplavni talas iz biv{eg jezera Busur, kao i da zaustave kretanje nanosa prema nizvodnom delu. Druga faza podrazumeva ~i{}e- nje korita od Busura do Petrovca od nastalih ~epova, rastinja i drugih na- netih predmeta. Tre}a faza podrazu- meva analizu stanja na terenu i usva- janje trajnog re{enja za{tite nizvodno od poru{ene brane u cilju kontrolisa- nja poplavnih talasa i kretanja nano- sa, izjavio je Nedini} i dodao da su ve} obavljena detaljna snimanja dronovi- ma i o~ekuje se nala`enje re{enja u {to kra}em roku. Z. V. Strana III Zahvaljuju}i dobrovoljnim davaocima krvi ponovo najhumaniji u Srbiji Po`arevljani me|u najboljima na svetu Sa dostignutim nivoom davanja krvi od 6,26 odsto u odnosu na broj stanovnika, spadaju me|u najvi{e standarde Strana III Predsednik op{tine Petrovac na Mlavi Du{ko Nedini} o vanrednoj situaciji [teta od poplava izme|u 13 i 15 miliona evra NOVA OTKRI]A U RAMSKOJ TVR\AVI NA DUNAVU Ram - Radovi na Ramskoj tvr|avi, jednom od najatraktiv- nijih fortifikacijskih utvr|enja sme{tenoj na obali Dunava nadomak Velikog Gradi{ta, obavljaju se planiranom dina- mikom a svoj deo posla uspe{no obavljaju i arheolozi ~e- sto dolaze}i do novih otkri}a koja oboga}uju saznanja o istorijatu ove kule. Zavr{etak restauracije planiran je za jul, a kompletno ure|enje tvr|ave do kraja teku}e godine. Pri- likom obilaska Ramske tvr|ave, u ovo se uverio predsed- nik op{tine Veliko Gradi{te, Dragan Mili}, sa saradnicima, koji je, u razgovoru sa izvo|a~ima radova iz firme Abma iz Istanbula, saznao da se sve planirane aktivnosti odvijaju bez problema. Ina~e, od aprila ove godine, kada je zapo- ~ela nova sezona radova na Ramskoj tvr|avi, neumorno se radi i istra`uje. Z. V. Strane IV - V Kao prva faza sanacije ~isti se korito Busura nizvodno od brane kroz naselje, a zatim }e biti izgra|ene dve privremene deponijske pregrade Postavljanje barijera na Mlavi

Upload: others

Post on 04-Feb-2021

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • U op{tini Golubac grade se dva va`na mosta na Peku

    Za bolju bezbednost irazvoj turizma

    Strana VIGodina petnaesta, broj 699, dodatak za Brani~evski okrug

    Istorijski arhiv Po`arevac obele`io dva jubileja

    Me|unarodnaskup kao priznanje Strana VIII

    P E TA K , 2 2 . j u n 2 0 1 8 , b r o j 7 5 7 1 , g o d i n a X X I , c e n a 4 0 d i n , 3 0 d e n , 1 K M , 0 , 5 E U R ( C G ) , 5 k u n a w w w . d a n a s . r s

    Ilustr

    acija

    : M. \

    erlek

    U Petrovcu na Mlavi pokrenuta humanitarna akcija

    Pomo} za malu Jovanu

    Strana VI

    Petrovac na Mlavi - Obra}aju}i se jav-nosti, predsednik op{tine Petrovac naMlavi Du{ko Nedini}, govorio je o ak-tuelnom stanju na teritoriji komune isaniranju posledica velike poplave ko-je, prema prvim analizama i procena-ma iznose izme|u 13 i 15 milionaevra. On je naglasio da je u sanacijuposledica poplava uklju~ena i VojskaSrbije, podsetiv{i gra|ane da je jo{uvek na snazi vanredna situacija na te-ritoriji op{tine Petrovac na Mlavi.

    - Trenutno u Busuru radi JP Srbi-javode. Na brani i nizvodno do brane,odvijaju se hitni radovi na sanaciji ipredupre|ivanju mogu}ih sli~nih po-

    sledica na slivu nizvodno od poru{e-ne brane. Kao prva faza, ~isti se koritoBusura, nizvodno od brane kroz na-selje. Zatim }e biti izgra|ene dve pri-vremene deponijske pregrade odkrupnog kamena koje bi trebalo pri-vremeno da ubla`e poplavni talas izbiv{eg jezera Busur, kao i da zaustavekretanje nanosa prema nizvodnomdelu. Druga faza podrazumeva ~i{}e-nje korita od Busura do Petrovca od

    nastalih ~epova, rastinja i drugih na-netih predmeta. Tre}a faza podrazu-meva analizu stanja na terenu i usva-janje trajnog re{enja za{tite nizvodnood poru{ene brane u cilju kontrolisa-nja poplavnih talasa i kretanja nano-sa, izjavio je Nedini} i dodao da su ve}obavljena detaljna snimanja dronovi-ma i o~ekuje se nala`enje re{enja u {tokra}em roku. Z. V.

    Strana III

    Zahvaljuju}i dobrovoljnim davaocima krvi ponovo najhumaniji u Srbiji

    Po`arevljani me|unajboljima na svetu

    Sa dostignutim nivoom davanja krvi od6,26 odsto u odnosu na broj stanovnika,spadaju me|u najvi{e standarde Strana III

    Predsednik op{tine Petrovac na Mlavi Du{ko Nedini} o vanrednoj situaciji

    [teta od poplava izme|u 13 i 15 miliona evra

    NOVA OTKRI]A U RAMSKOJ TVR\AVI NA DUNAVU

    Ram - Radovi na Ramskoj tvr|avi, jednom od najatraktiv-nijih fortifikacijskih utvr|enja sme{tenoj na obali Dunavanadomak Velikog Gradi{ta, obavljaju se planiranom dina-mikom a svoj deo posla uspe{no obavljaju i arheolozi ~e-sto dolaze}i do novih otkri}a koja oboga}uju saznanja oistorijatu ove kule. Zavr{etak restauracije planiran je za jul,a kompletno ure|enje tvr|ave do kraja teku}e godine. Pri-

    likom obilaska Ramske tvr|ave, u ovo se uverio predsed-nik op{tine Veliko Gradi{te, Dragan Mili}, sa saradnicima,koji je, u razgovoru sa izvo|a~ima radova iz firme Abma izIstanbula, saznao da se sve planirane aktivnosti odvijajubez problema. Ina~e, od aprila ove godine, kada je zapo-~ela nova sezona radova na Ramskoj tvr|avi, neumornose radi i istra`uje. Z. V. Strane IV - V

    Kao prva faza sanacije ~isti se korito Busuranizvodno od brane kroz naselje, a zatim }e bitiizgra|ene dve privremene deponijske pregrade

    Postavljanje barijera na Mlavi

  • II p e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 .b r a n i c e v o Ÿ d a n a s . r s

    brani~evo

    Ubrzan zavr{etak sportske hale na Srebrnom jezeru

    Zavr{ene dve tre}ineplaniranih radovaVeliko Gradi{te - Ovih dana ubrzo sezavr{ava i druga faza izgradnje sport-ske hale na Srebrnom jezeru kod Veli-kog Gradi{ta, vrednosti 3.900.000 di-nara, ~ime je obuhva}eno dve tre}inepredvi|enih radova.

    Predsednik op{tine, Dragan Mili}sa saradnicima, obi{ao je ovu lokaciju

    u neposrednoj blizini Ko{arka{kogkampa TEO 4 i Silver Lejk akva parka.Sportska hala na Srebrnom jezeru jejedna od glavnih investicija na jezeruu ovoj godini, povr{ine terena 1.200kvadratnih metara sa kvalitetnim,univerzalnim parketom za ko{arku iodbojku i prate}im objektima. U pla-

    nu je da Jezero postane i odbojka{kicentar, gde }e decu trenirati vrhunskiodbojka{i, a mladim igra~ima na ras-polaganju su i brojni prate}i sadr`ajikoji }e im omogu}iti jedinstven do`i-vljaj i nezaboravan boravak na Srebr-nom jezeru.

    Z. V.

    Nagrade „Najbolje iz Srbije“ u organizaciji Privredne komore Srbije i Ministarstva trgovine

    „Bambi“ vode}i korporativni brendBeograd - Po`areva~ka Kompanija „Bambi“ progla{ena je za najbolji korporativ-ni brend u kategoriji hrane na ovogodi{njoj dodeli priznanja „Najbolje iz Srbije“u organizaciji Privredne komore Srbije i Ministarstva trgovine, turizma i teleko-munikacija. Ina~e, pro{le godine Kompanija „Bambi“ i njen brend Plazma kekssu proslavili 50 godina dru`enja sa potro{a~ima. Na brendovima KompanijeBambi, pre svega Plazmi, su odrastale i odrastaju brojne generacije. Plazma jeuvek sa nama kada zatreba i nikada ne zaboravlja na{e dragocene trenutke. Iz

    Bambija poru~uju da }e nastaviti da neguju tradiciju omiljenog doma}eg bren-da. Bambi, jedan od regionalnih lidera u konditorskoj industriji, ovom nagra-dom je jo{ jednom potvrdio svoj neprikosnoveni kvalitet i lidersku poziciju. Na-gradu je u ime kompanije primila Rosa Erki}, PR specijalista u Bambiju. Z. V.

    Uskoro po~inju radovi na putu Laznica - Kamenica - @agubica

    Investicija na osnovu projekta „Gradimo zajedno“ @agubica - Brdovito Homolje }e usko-ro dobiti jo{ jednu savremenu saobra-}ajnicu po{to je op{tina @agubica apli-cirala za finansijska sredstva kod Mini-starstva privrede, radi izgradnje deoni-ce puta od naselja Laznice do @agubi-ce, preko Kamenice, po osnovu kon-kursa koje je raspisalo pomenuto Mi-nistarstvo jula meseca 2017. godine.

    Po osnovu Javnog poziva, a u sklopurealizacije Projekta „Gradimo zajedno“sredstva su odobrena pa je usledilo pot-pisivanje ugovora. Ugovor je sa pred-stavnicima Ministarstva i izvo|a~imaradova, koji su imali najpovoljniju po-nudu i izabrani su na sprovedenom ten-deru, potpisao zamenik predsednikaop{tine @agubica Predrag Ivkovi}.

    Radovi }e zahtevati maksimalnoanga`ovanje, a s obzirom da predstoji

    lepo vreme, Predrag Ivkovi}, zamenikpredsednika op{tine @agubica, izrazioje nadu da }e se aktivnosti sprovestibez problema. Prema najavama, izvo-

    |a~ }e biti uveden u posao za petnae-stak dana, kada se na gradili{te o~eku-je i dolazak predstavnika Ministarstvaprivrede Srbije. Z. V.

    U filijalama PIO na podru~ju Brani~evskog okruga

    Po~ela podela penzionerskih karticaPo`arevac - U filijalama PIO na pod-ru~ju Brani~evskog okruga, po~ela jepodela penzionerskih kartica, koja }enjihovim vlasnicima omogu}iti po-godnosti prilikom pla}anja roba iusluga. Penzioneri Po`arevca, Golup-ca, Ku~eva, Petrovca na Mlavi, Veli-kog Gradi{ta, @agubice, @abara i Ma-log Crni}a mo}i }e da preuzmu svojekartice svakog radnog dana, od 8 do15 sati. Svim korisnicima neophodan

    je identifikacioni dokument - li~nakarta ili paso{, da bi preuzeli karticu.Porodi~ni penzioneri, roditelji, stara-telji i hranitelji prilikom dolaska popenzionersku karticu trebalo bi daponesu poslednji ~ek od penzije, od-nosno izve{taj korisnika iz banke. Na-kon ove raspodele, po~e}e izradapenzionerskih kartica za nove kori-snike, koji su uklju~eni u isplatu po-sle 26. februara 2018. godine. M. V.

    Po`arevac - P~elari su sredinom junap~elari po~eli pripreme za berbu lipo-vog meda, jer je to cvetno drvo dobrorodilo ove godine, pa su postojali bez-malo idealni uslovi za visok prinos ko-ji se o~ekivao ali }e on biti znatno sma-njen po{to je su obilne padavine po-slednjih zahvatile i Brani~evski okrugnegativno uti~u}i na p~elarenje.

    Dejan Milo{evi}, predsednik udru`e-nja p~elara Po`arevac isti~e da su p~ela-ri Brani~evskog okruga imali puno pro-blema zbog vremenskih nepogoda igrada koji je uni{tio lipov cvet pa }e lipaove godine biti ispod proseka. Uni{tenoje i drugo vo}e ali i druge poljoprivred-ne kulture pa }e po svemu sude}i i ovobiti jako te{ka godina kako za p~elare ta-ko i za ostale poljoprivredne proizvo|a-

    ~e. Kako Milo{evi} isti~e posle ki{a bi}edosta korovskog bilja i bi}e bogata livad-ska pa{a pa }e livadski med biti obran uve}oj koli~ini nego pro{lih godina kojesu bile su{ne. Ove godine bilo je manje imati~njaka i rojeva pa je na nivou udru-`enja p~elarima omogu}eno da svakenedelje mogu da nabavljaju nove mati~-njake i obnove svoja dru{tva. Od 1. av-gusta se zavr{ava kalendarska godina zap~elare i po~inju pripreme za novu.

    Ina~e, cena otkupa bagremovogmeda ove godine je 3,8 eura za kilo-gram i kako p~elari isti~u ovo je malaotkupna cena i dosta ni`a nego pro{legodine i o~ekuje se da otkupljiva~i me-da podignu otkupnu cenu ove vrstemeda. Ostale vrste meda zadr`ale sucene na nivou pro{le godine. Z. V.

    Usled nepovoljnih vremenskih uslova u Brani~evu

    Smanjen prinos lipovog medaODRE\ENE LOKACIJE ZA LUBENICEPo`arevac - Gradsko ve}e Po`arevca do-nelo je odluku odre|ivanju lokacija za pro-daju lubenica i dinja. U Po`arevcu je pred-vi|eno 17, a u Kostolcu {est lokacija. Prio-ritet za dodelu prodajnog mesta ima}e po-ljoprivredna gazdinstva koja su registrova-na za proizvodnju lubenica na podru~ju ko-je pokriva grad Po`arevac. M. V.

    [KOLI „SVETI SAVA“ NAGRADA ZA LIMENKEPo`arevac - Osnovna {kola „Sveti Sava“ uPo`arevcu osvojila je nagradu od 100.000dinara, jer je u prvoj fazi projekta „Svaka li-menka se ra~una“ sakupila 762 kilogramalimenki. Dobijena nov~ana nagrada iskori-sti}e se za opremanje {kolskog kabineta. Uovom ekolo{kom projektu u~estvovalo jeoko 50 {kola {irom Srbije, koje su sakupilepreko 1.800 kilograma limenki. M. V.

    U DVE RE^I

    ULAZ U NA^ELSTVO KOD BIBLIOTEKEPo`arevac - Zbog radova na ulaznim vratima na zgradi Na~elstva, od po-nedeljka 18. juna, za ulazak u zgradu }e se koristiti ulaz kod Biblioteke „Ili-je M. Petrovi}“, navodi se u saop{tenju informativne slu`be grada Po`arev-ca. Ina~e, prostorije Biblioteke se nalaze u istoj ovoj zgradi gde je sme{te-na Gradska uprava Po`arevca, sve~ani saloni, sale za odr`avanje sastanakai druge javne ustanove. Z. V.

  • b r a n i c e v o Ÿ d a n a s . r s

    IIIp e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 . brani~evo

    Asfaltirana Ulica Jovana [erbanovi}a u centru grada

    Radovi zavr{eni samo za jedan danPo`arevac - Gradona~elnik Po`a-revca Bane Spasovi}, sa saradnici-ma, obi{ao je ulicu Jovana [erbano-vi}a prilikom po~etka asfaltiranjaove ulice u centru grada, koja je jed-na od najzna~ajnijih saobra}ajnica,a radovi su zavr{eni za samo jedandan zahvaljuju}i anga`ovanju sa-vremene putograditeljske mehani-zacije i stru~nih radnika, pa je ulicapu{tena u saobra}aj. Pored kolovo-za, u ovoj saobra}ajnici ura|eni sutrotoari, slivnici i led rasveta.

    Spasovi} isti~e da je zadovoljandinamikom radova i da je du`inaulice 375 metara vrednosti 32,5 mi-liona dinara. Asfaltiranje ovog delagrada nastavljeno je od Pore~ke doHajduk Veljkove a nakon toga sekre}e sa radovima od Hajduk Velj-

    kove do Njego{eve. Tako|e u ovojulici su izvedeni radovi na toplifika-ciji vrednosti 19 miliona dinara.Gradona~elnik je napomenuo dase malo kasni sa radovima, ali da suza to odgovorne vremenske nepri-like koje su zadesile Po`arevac pro-{le nedelje.

    Ina~e, po{to je ovo jedna od naj-prometnijih saobra}ajnica u Po`a-revcu, njena {irina je pove}ana na6,5 metara. Ona je povezana sa Haj-duk Veljkovom ulicom gde se rado-vi izvode punom parom. Vrednostte investicije je 65 miliona dinaradu`ina ulice je 1.324 metra, a radi sezamena azbestnih vodovodnih ceviu vrednosti od 16,5 miliona dinaratako da }e se na tom mestu ukupnoulo`iti 81,5 milion dinara. Z. V.

    Beograd, Po`arevac - Zahvaljuju}i do-brovoljnim davaocima krvi, Po`are-vac je osmi put zaslu`io epitet najhu-manijeg grada u Srbiji ~ijem je `itelju\inu Josi}u, za stotinu datih jedinicadragocene te~nosti, uru~eno posebnopriznanje.

    Sa dostignutim nivoom davanja kr-vi od 6,26 odsto u odnosu na broj sta-novnika, grad Po`arevac je jo{ jednomprogla{en za grad sa najhumanijimstanovni{tvom, a procenti njihovogodziva ovim humanim akcijama spa-da me|u najvi{e standarde dostignu-

    te u svetu. Time je i Crveni krst Po`a-revac jo{ jednom postao najuspe{nijaorganizacija u Srbiji, kada je re~ o

    omasovljavanju i pripremi akcija do-brovoljnog davanja krvi. Najvi{e pri-znanje iz oblasti dobrovoljnog davala-{tva, plaketa za „Najhumaniji grad“ u2017. godini je dodeljena na sve~anomprijemu povodom obele`avanja Svet-skog dana dobrovoljnih davalaca krviu Crvenom krstu Srbije.

    Predsednik organizacije, prof. drDragan Radovanovi} uru~io je plake-tu \inu Josi}u, novinaru, aktivisti Cr-venog krsta i vi{estrukom dobrovolj-nom davaocu krvi, koji je ove godinestoti put dao krv. Sve~anosti su prisu-stvovali generalni sekretar Crvenogkrsta Srbije Vesna Milenovi}, pred-stavnik Ministarstva zdravlja SrbijeDu{an Luki}, direktorka Uprave za bi-omedicinu Ministarstva zdravlja dr.

    Vesna Rakonjac i direktor Instituta zatransfuziju krvi Srbije dr sc. med. Gra-dimir Bogdanovi}. Crveni krst Po`a-revac ~estitao je dobrovoljnim davao-cima njihov dan i zahvalio im se {toredovno daju krv.

    U Domu Crvenog krsta Po`arevac,u znak zahvalnosti, uru~ena su prizna-nja najhumanijim Po`arevljanima ko-ji su se, pored Josi}a, odlu~ili da dajukrv 75, 50 i 35 puta Tema ovogodi{njekampanje je akcija solidarnosti, isti~u-

    }i glavne humane vrednosti, altrui-zam, po{tovanje, empatiju, a osnovavolontersko dobrovoljno davanje kr-vi. Slogan je „Budite tu za druge, dajtekrv, podarite `ivot“. Pored najhuma-nijih Po`arevljana koji su donirali svo-ju krv za potrebe le~enja pacijenata bi-li su na ovoj va`noj sve~anosti i volon-teri, humanisti, radnici Crvenog krsta,predstavnici Op{te bolnice i lokalnesamouprave.

    Z. V.

    Zahvaljuju}i dobrovoljnim davaocima krvi, Po`arevljani ponovo najhumaniji u Srbiji

    Me|u najboljima na svetu

    Petrovac na Mlavi - Obra}aju}i se jav-nosti, predsednik op{tine Petrovac naMlavi Du{ko Nedini}, govorio je o ak-tuelnom stanju na teritoriji komune isaniranju posledica velike poplave ko-je, prema prvim analizama i procena-ma iznose izme|u 13 i 15 milionaevra. On je naglasio da je u sanacijuposledica poplava uklju~ena i VojskaSrbije, podsetiv{i gra|ane da je jo{uvek na snazi vanredna situacija na te-ritoriji op{tine Petrovac na Mlavi.

    - Trenutno u Busuru radi JP Srbija-vode. Na brani i nizvodno do brane,odvijaju se hitni radovi na sanaciji ipredupre|ivanju mogu}ih sli~nih po-sledica na slivu nizvodno od poru{enebrane. Kao prva faza, ~isti se korito Bu-sura, nizvodno od brane kroz naselje.Zatim }e biti izgra|ene dve privreme-ne deponijske pregrade od krupnogkamena koje bi trebalo privremeno daubla`e poplavni talas iz biv{eg jezeraBusur, kao i da zaustave kretanje na-nosa prema nizvodnom delu. Drugafaza podrazumeva ~i{}enje korita odBusura do Petrovca od nastalih ~epo-

    va, rastinja i drugih nanetih predmeta.Tre}a faza podrazumeva analizu sta-nja na terenu i usvajanje trajnog re{e-nja za{tite nizvodno od poru{ene bra-ne u cilju kontrolisanja poplavnih tala-

    sa i kretanja nanosa, izjavio je Nedini}i dodao da su ve} obavljena detaljnasnimanja dronovima i o~ekuje se nala-`enje re{enja u {to kra}em roku.

    - Kada je u pitanju asfalt koji je ise~enu ulici 8. oktobra gde je privremeno sa-obra}aj regulisan na drugi na~in, gra|a-nima moram da ka`em da taj deo ne}e

    mo}i da se sanira dok god voda i daljete~e. Potrebno je da potpuno prestanupodzemne vode, jer }e Putevi Srbije tajpropust detaljno srediti, odnosno u~ini-ti ga sposobnim da prenosi velike koli-

    ~ine vode. Po mom saznanju potrebnoje ugraditi tri cevi F-800, da se izbetoni-ra i da se sprovedu i pre i posle propu-sta odre|eni radovi da bi to funkcioni-salo „za vek vekova“, rekao je Nedini}

    Ina~e, o{te}eno je najmanje 500stambenih objekata, uz {tetu proce-njenu na oko 600 miliona dinara. Naobjektima javne namene pri~injena je{teta od 100 miliona dinara. Detalji }etek biti poznati, jer sveobuhvatni po-pis ukupne {tete sledi.

    - U ovom trenutku pouzdanoznam, s obzirom na to da su ekipe izKancelarije za javna ulaganja na tere-nu, da je samo na {koli u Burovcu pri-~injena {teta od oko 50 miliona dina-ra. O{te}ena je lokalna infrastruktura,sistemi za vodosnabdevanje, kanaliza-ciona mre`a, mostovi, vodotokovidrugog reda... Stradalo je i poljopri-vredno zemlji{te na oko 3.000 hektarai tu se {teta procenjuje na oko 200 mi-liona dinara, rekao je Nedini} i zamo-lio gra|ane da nastave pru`anje po-mo}i kom{ijama. Z. V.

    Obra}anje javnosti predsednika op{tine Petrovac na Mlavi Du{ka Nedini}a

    [teta od poplava od 13 do 15 miliona evra

    Vi{e ki{e nego 2014. godinePrema podacima Republi~kog hidrometeorolo{kog zavoda, na podru~ju petrova~ke op{tine palo jedvostruko vi{e ki{e nego tokom prethodnih velikih poplava 2014. godine. Problem su napravile ipodzemne vode, pa su kasnije u dvori{ta o{te}enih gra|ana instalirane pumpe za izvla~enje vode.Osim ku}a i njiva, stradala je i stoka, jer je petrova~ki kraj poznat po povrtarstvu i sto~arstvu. Tek ka-da se sve bude ra{~istilo i uklonile posledice izlivanja reka, krenu}e se sa dezinfekcijom terena, u sa-radnji sa po`areva~kim Zavodom za javno zdravlje, kako bi se spre~ile zaraze. Tokom vanredne situ-acije, koja je progla{ena 15. juna, i to na podru~ju cele op{tine, sve vreme u pripravnosti su bili [tabza vanredne situacije, komunalna preduze}a, vatrogasci i aktivisti Crvenog krsta. U me|uvremenu,situacija se stabilizovala, putevi su prohodni i u svim naseljima ima i struje i pija}e vode. M. V.

    Omladinska ekipa prva u Zaje~aru

    Omladinska ekipa Crvenog krsta Po`arevac, osvojila je prvo mesto na Me|uregionalnom takmi~e-nju u pru`anju prve pomo}i, odr`anom u Zaje~aru. Oni su prvo mesto osvojili u konkurenciji omla-dine i u realisti~nom prikazu povreda, stanja i oboljenja. Omladinsku ekipu Po`arevljana ~inili suu~enici Medicinske {kole, koja je pobedila na gradskom takmi~enju. Svojom dvostrukom pobedom,ova ekipa plasirala se na dr`avno takmi~enje, koje }e se odr`ati u Beogradu, tokom septembra. UZaje~aru su nastupili i u~enici po`areva~ke Osnovne {kole „Dositej Obradovi}“, u kategoriji podmlat-ka i zauzeli peto mesto. M. V.

    Prioritet hitna sanacija Busura: Detalj sa sru{ene brane

    Prof. dr Dragan Radovanovi}uru~io plaketu \inu Josi}u

    Osmi put na vrhu: Sa sve~anosti u CK Srbije

  • p e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 .

    VIVp e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 . b r a n i c e v o Ÿ d a n a s . r s

    brani~evo

    Nova otkri}a u Ramskoj tvr|avi na Dunavu u toku radova na njenoj rekonstrukciji

    Uskoro zavr{etak restauracije

    Ram - Radovi na Ramskoj tvr|a-vi, jednom od najatraktivnijihfortifikacijskih utvr|enja sme{te-noj na obali Dunava nadomakVelikog Gradi{ta, obavljaju seplaniranom dinamikom a svojdeo posla uspe{no obavljaju i ar-heolozi ~esto dolaze}i do novihotkri}a koja oboga}uju saznanjao istorijatu ove kule. Zavr{etakrestauracije planiran je za jul, akompletno ure|enje tvr|ave dokraja teku}e godine.

    Prilikom obilaska Ramske tvr-|ave, u ovo se uverio predsednikop{tine Veliko Gradi{te, DraganMili}, sa saradnicima, koji je, u raz-govoru sa izvo|a~ima radova iz fir-me Abma iz Istanbula, saznao dase sve planirane aktivnosti odvija-

    ju bez problema. Ina~e, od aprilaove godine, kada je zapo~ela novasezona radova na Ramskoj tvr|a-vi, neumorno se radi i istra`uje.

    U ovoj fazi izvodi se restaura-cija bedema i kula kao i ure|enjeunutra{njosti tvr|ave, a do sadasu zavr{eni radovi na kuli brojdva koja je bila potpuno uni{te-na. U punom jeku su radovi naotkrivanju spoljnjeg bedema i,istovremeno, na restauraciji naj-ve}e i najva`nije, don`on kule,ujedno i najja~e u utvr|enju.

    Arheolo{ka iskopavanja dajuveoma dobre rezultate - zavr{enaje ve}ina planiranih radova, pa }ei kasnija postavka muzeja u sa-stavu tvr|ave imati dosta da po-nudi posetiocima. Najnovija ar-

    heolo{ka istra`ivanja na otkriva-nju spoljnje kapije Ramske tvr-|ave za sada govore da se radi ojednoj od najinteresantnijih ka-pija na srednjovekovnim utvr|e-njima u Srbiji.

    Da podsetimo, tvr|ava je na-stala u va`noj fazi turske istorijekada se {irila ka severu i zapadukao i iz faze austrijsko-turskih ra-tova krajem 17. i po~etkom 18. ve-ka od kada datira i najve}i deo da-nas vidljivih objekata. Pretrpela jevelika o{te}enja usled vremenskihprilika i dva napada u ratovima.

    Radovi su zapo~eti jo{ 2015.godine sredstvima Ministarstvakulture dok ih, najve}im delom,finansira Turska agencija za raz-voj - TIKA. U restauraciji se kori-

    sti isklju~ivo originalni materijalkako bi se obezbedila potpunaautenti~nost, a prethodno su iz-vr{ene ozbiljne pripreme na ~i-{}enju zidova i terena unutar i iz-van utvr|enja.

    U objektu je prona|ena velikakoli~ina arheolo{kog materijalame|u kojima i kineski porculan istaklo {to ukazuje na to da tvr|avanije bila samo vojno upori{te ve} itrgovinski i kulturni centar ovogdela Srbije. Namena tvr|ave bi}epre svega turisti~ka. U neposred-noj blizini utvr|enja prolazievropska Eurovelo biciklisti~katrasa, a u zavr{noj fazi izrade je ipristan za putni~ke brodove, po-red postoje}e skele kojom putnicisti`u preko Dunava. Z. V.

    Po`arevac - Na Trgu oslobo|enjau Po`arevcu, 29. juna odr`a}e se`urka za u~enike osnovnih isrednjih {kola, pod nazivom„Veliki {kolski odmor“. Tim po-vodom, u Centru za kulturu odr-`ana je konferencija za medije,na kojoj su iz ove ustanove u~e-stvovali direktor Dragi Ivi} i Pre-drag Paunovi}, kao i ~lan Grad-skog ve}a Dejan Krsti} i jedan odu~esnika Nenad @ivi} - DJ Neba.

    - Prvo }e u ve~ernjim satimabiti odr`an program za osnovce,a u kasnijim satima za srednjo-{kolce. Bina }e biti postavljena nakru`nom toku, na Trgu oslobo-

    |enja, a ceo prostor ima}e iobezbe|enje kako bi sveproteklo u najboljem redu,rekao je Paunovi}. Nenad@ivi} - DJ Neba, najavio jeu~esnike programa.

    - Program po~inje u 20sati, kada }e najmla|e za-bavljati ma|ioni~ar SaleVegas. Sat vremena kasni-je nastupaju Rastko i Mari-ja Stevi}, a od 22 ~asa DJArchitect i DJ Gru. Posle njih na-stupi}e Po`arevljani DJ Neba i DJGrozda, rekao je @ivi}.

    On je istakao da }e biti odr`ani performans u~esnika iz Novog

    Sada i Ni{a, a publika }e videti iFire girls i Flow acrobats. Ceoprogram ko{ta}e 250.000 dinara,dok }e lokalni izvo|a~i nastupitibesplatno. Prema re~ima Dragog

    Ivi}a, „Veliki {kolski odmor“predstavlja po~etak letnjeg kul-turnog programa, koji je u Po`a-revcu postao tradicionalan.

    M. V.

    U Po`arevcu 29. juna zabava za u~enike osnovnih i srednjih {kola

    Velika {kolska `urka

    Po`arevac - U naselju Kli~evac kod Po`arevca, 23. i 24. juna odr`a}e se „Smotra folk-lornih ansambala sela Srbije“ - SFAS, 22. po redu, koja }e okupiti brojne u~esnike iz celezemlje. Posle dvodnevnog takmi~arskog programa, koji }e uslediti nakon sve~anog de-filea u~esnika, stru~ni `iri proglasi}e najbolje ansamble, kojima }e pripasti zlatna, sre-brna i bronzana plaketa. Nagradi}e se i najuspe{nija koreografija, narodni orkestar,vokalni i instrumentalni solista, grupa peva~a, najbolji svira~ i igra~, umetni~kirukovodilac, kostim i istra`iva~ki rad na novoj koreografiji. Kao i ranijih godina, SFAS}e imati i bogat revijalni program, u kome }e nastupiti interpretatori izvornih pesama.Ovu tradicionalnu folklornu manifestaciju zajedni~ki organizuju Ministarstvo kulturei javnog informisanja, Savez amatera Srbije, Grad Po`arevac i Mesna zajednica Kli~evac.

    M. V.

    Smotra folklornih ansambala sela Srbije

    Takmi~enje 23. i 24. juna

    Po~elo Kostola~ko kulturno letoKostolac - Kulturno sportskicentar „Kostolac“ i ove godineorganizuje manifestaciju „Ko-stola~ko leto 2018“ koja }e tra-jati do 31. avgusta. Leto u Ko-

    stolcu bi}e oboga}eno pozori-{nim predstavama za decu iodrasle, muzikom, poezijom,predavanjima, likovnim kolo-nijama, festivalima, filmskim

    projekcijama ali i brojnimsportskim de{avanjima. Mani-festacija je po~ela na platou is-pred Sportske hale, koncertomKulturno umetni~kog dru{tva

    „Kostolac“ pod nazivom „Odve~eras ni{ta na [„. Pokroviteljsvih programa je Gradska op-{tina Kostolac.

    Z. V.

    Sabor narodnog stvarala{tva „Vrela Homolja“

    Folklor, karneval i ribolovci@agubica - Ovogodi{nji 16. po re-du, odr`a}e se 29. i 30. juna u@agubici, na nekoliko lokacija. Iove godine nastupi}e brojne fol-klorne i peva~ke grupe, uz de~jikarneval i takmi~enje sportskihribolovaca.

    Za ljubitelje umetnosti bi}eprire|ena izlo`ba slika i skulptu-ra sa me|unarodne kolonije „Ho-molje art“, kao i izlo`be „Preslice- tokovi srpske tradicije“ i „Mile-na pod suncem Homolja“. Odr`a-}e se i bogat kulturno-umetni~kiprogram na platou ispred Domakulture, uz nastup Gradskog me-{ovitog orkestra iz Pjotrkova

    (Poljska). Centralni program bi}e„Zlatne ruke Homolja“ sa izlo-`bom starih zanata i ru~nih rado-va i nadmetanjima u spravljanjustarih jela homoljskog podneblja.U sklopu „Vrela Homolja“ odr`a-}e se i Sajam meda i preduzetni-{tva, deveti po redu. U porti crkvesvete Trojice odvija}e se program„Srpski poj od iskona“, koji }epredstaviti izvorno muzi~ko stva-rala{tvo `agubi~kog kraja. Mani-festacija }e se zavr{iti programom„Homoljsko poselo“, modnomrevijom i nastupom peva~a na-rodne muzike.

    M. V.

    PRVI KONCERT OP[TINSKOGFOLKLORNOG ANSAMBLAMalo Crni}e - U sali FEDRASA u Malom Crni}uodr`an prvi koncert Op{tinskog folklornog ansambla,osnovanog u februaru ove godine, u svojoj mati~nojku}i. Da podsetimo, ovaj folklorni ansambl prvi putje nastupio na tradicionalnoj manifestaciji „Krenikolo da krenemo“ u Bo`evcu 15. aprila. Op{tinskifolklorni ansambl oformljen je velikim naporima,inicijativom i zalaganjem Centra za kulturu kao irazumevanju i svesrdnoj pomo}i lokalnesamouprave. Deca su podeljena u tri grupe, mla|u istariju a tu je i Prvi ansambl. Koncert uz koji su uprepunoj sali FEDRAS-a u`ivali roditelji, predstavnicijavnog `ivota, i brojni ljubitelji folklora trajao je okosat vremena. Z. V.

    Iskustvo ~lanice tima prvaka sveta sa Fakulteta organizacionih nauka

    Vanja Popov: Cena uspeha je da damo sve od sebePo`arevac - Vest koja je nedavnostigla na meil autora ovog tekstajedne no}i iz Velike Britanije, samoje ubrzala ideju da gost serije re-porta`a, koju sam nazvao „Uspe-{ni me|u nama“ bude Vanja Po-pov, studentkinja Fakulteta orga-nizacionih nauka u Beogradu.

    Naime, na Svetskom takmi~e-nju budu}ih lidera u Londonu,prvak sveta je tim iz Srbije koji suuz Vanju ~inile jo{ i Kristina Ra-kulj i Milja Radosavljevi}, stu-dentkinje Fakulteta organizacio-nih nauka, pod mentorstvomprofesorke Vesne Damnjanovi} iAnje Koprivice. One su u finalupobedile preostalih devet timova,koji su se plasirali od ukupno54.000 takmi~ara iz celog sveta!Vanja je ro|ena Po`arevljanka,odrasla u Kostolcu gde je zavr{ilaosnovnu {kolu, posle ~ega upisu-je Po`areva~ku gimnaziju. Njenupri~u prenosi Re~ naroda, a mi jeuz dozvolu autora prenosimo.

    - Detinjstvo sam provela uKostolcu sa bratom Igorom kojije {est godina stariji od mene ikoji me je nau~io da budem veo-ma snala`ljiva i uporna, {to sepokazalo kao veoma korisno. Odroditelja Jasminke i Aleksandraoduvek sam imala ogromnu po-dr{ku za sve {to mi je padalo napamet - od svakodnevne vo`nje

    na balet kada sam bila mala, dopodr{ke da sa 16 godina odem uAmeriku na razmenu srednjo-{kolaca, pri~a nam Vanja.

    Osnovnu {kolu „Jovan Cviji}“zavr{ila je u Kostolcu, a dru{tve-ni smer Gimnazije u Po`arevcu.Od malena je bila svestrana te jeigrala balet u „Amadeusu“, zavr-{ila odsek klavira u muzi~koj {ko-li, a u Gimnaziji bila ~lan hora„Lazarice“. Vanja je dosta ma{ta-la o putovanjima i upoznavanju

    ljudi, {to joj se ostvarilo sa 16 go-dina, kada je dobila presti`nu sti-pendiju ameri~ke vlade da prove-de III razred srednje {kole u ame-ri~koj srednjoj {koli u Minesoti.

    - Tamo sam se zainteresovalaza biznis, ali i odr ìvi razvoj i tako-zvano „vra}anje zajednici“. Odpovratka u Srbiju, u okviru ame-

    ri~ke organizacije u~estvovalasam u brojnim akcijama ekolo-{kog i dobrotvornog karaktera iupisujem Fakultet organizacionihnauka, smer menad`ment, gdesam se prona{la u potpunosti.

    Neposredno pred odlazak uLondon u razgovoru sa Vanjomsaznali smo da FON nudi brojneprilike za sve koji ̀ ele da se anga-`uju i prona|u {ta ih zanima. Za-interesovala se za Case Studyklub, Organizaciju koja se bavi

    re{avanjem poslovnih studijaslu~aja (konsalting):

    - Kompanije do|u na fakultet,u na{u organizaciju, predstavinam svoje poslovne problemekoje ima, da joj re{imo. Mi ponu-dimo inovativna re{enja za im-plementaciju. Onda se organizu-ju takmi~enja na nivou fakulteta,Srbije, regiona, ali i na svetskomnivou. Nakon samo par godinapostojanja, FON-ov Case Study

    klub se takmi~io sa najpoznati-jim svetskim univerzitetima po-put Berklija, Oksforda, univerzi-teta u Hong Kongu, Singapuru,Australiji, Evropi... Tako samosvojila prvo mesto na nacional-nom takmi~enju poznate Kon-sultantske ku}e KPMG, kao i pr-vo mesto na regionalnom takmi-~enju u Pragu i sa ekipom se kva-lifikovala za svetsko takmi~enje uLondonu, sa jo{ 24 tima koje or-ganizuje jedna od najve}ih kom-panija Unilever. Ostalo znate, ob-ja{njava Vanja. Posle jednog ova-ko velikog uspeha interesovalonas je koji su Vanjini planovi.

    - Nadam se da }u raditi u me-|unarodnom okru`enju koje ak-tivno stvara i pokre}e promene

    velikih razmera, kao i da }u puto-vati jo{ vi{e, ali i stvoriti porodicujednog dana. ^esto se postavljapitanje da li }u ostati u Srbiji -smatram da treba {to dalje doseg-nuti u mladosti i pokupiti {to vi{eznanja, ostvariti {to vi{e kontaka-ta. Zbog toga bih volela da ̀ ivim iradim u inostranstvu neko vre-me, a da se potom vratim u Srbi-ju, stvorim ne{to svoje primenju-ju}i ste~ena znanja i iskustva i po-

    mognem da Srbija, nakon dugogvremena postane mesto koje stva-ra prilike za mlade i omogu}avasvima da bez straha sanjaju malovi{e i da mogu nesmetano daostvaruju svoje snove, isti~e VanjaPopov koja u ovakvim prilikama,kako ka`e, rado citira VinsentaLombardija da je cena uspeha te-`ak rad, posve}enost poslu i od-lu~nost da, bilo pobedili ili izgubi-li, damo sve od sebe...

    - Jako mi je bitan unutra{njiose}aj da sam dala apsolutno sveod sebe, da sebe nisam razo~ara-la. To stvara samopouzdanje, ali iose}aj kod ljudi da vrednuju i na-grade ulo`en rad i posve}enost,zaklju~uje Vanja.

    Vlada Vinki}, Re~ naroda

    Me|unarodni {ahovski festival „Srebrno jezero 2018“

    U~estvuje 20 velemajstoraVeliko Gradi{te - Krajem pred-stoje}eg vikenda bi}e poznatirezultati tradicionalnog, 12. poredu, Me|unarodnog {ahov-skog festivala, koji se odr`ava naSrebrnom jezeru, u velikoj saliDanubia park hotela.

    Festival organizuju Op{tinaVeliko Gradi{te, [ahovski savezBrani~evskog okruga i Turisti~kaorganizacija op{tine Veliko Gra-di{te, u saradnji sa kompanijom„Silver lake resort“ i [ah klubomVGSK. Srebrno jezero ugostilo je

    ove godine poklonike drevne igreiz ~ak 30 zemalja. Broj od preko280 {ahista oborilo je pro{logodi-{nji rekord turnira a igra se u trikategorije - profesionalni takmi-~ari, amateri i deca. Na ovom fe-stivalu u~estvuje i 20 velemajsto-

    ra iz zemlje i inostranstva i preko70 igra~a sa me|unarodnim titu-lama, {to ovaj turnir svrstava ured najja~ih u Srbiji. Na progra-mu su A, B i C turnir sa nagrad-nim fondom od 527.000, 131.000i 25.000 dinara. Z. V. i M. V.

    U {koli ~uvenog JakokeVanja je na fakultetu nakon III godine studija dobila jo{ jednu stipendiju ameri~kevlade da poha|a izuzetno uspe{nu i poznatu letnju {kolu biznisa koju je osnovao LiJakoka, nekada{nji direktor Forda i Krajslera. Dva meseca ̀ ivela je u Pensilvaniji i ra-dila sa 99 studenata i profesionalaca iz 55 zemalja sveta. Bilo je to neverovatno ̀ i-votno iskustvo. Vanja je tada konkretno radila na projektu srpske preduzetni~kekompanije „Strawberry energy“.

    U parki}u nadomak Centra za kulturu

    Klupa za mame i bebePo`arevac - Prva klupa name-njena bebama i majkama, po-sebno onima koje doje, posta-vljena je u parki}u nadomakCentra za kulturu a ovaj ~in, pougledu na velike svetske grado-ve, delo je po`areva~kog Parkingservisa, kao dru{tveno odgovor-nog preduze}a, koji je lepo izra-|enu klupu poklonio je svojimsugra|ankama i najmla|ima.

    Kako je izjavila direktorkapreduze}a Marija Papovi}, klu-pu su izradili zaposleni u Par-king servisu a u narednom peri-odu bi}e postavljene klupice na

    jo{ nekoliko lokacija u Po`arev-cu.

    S obzirom da se na osnovupodataka Svetske zdravstveneorganizacije UN, Srbija nalazi nadnu lestvice po pitanju dojenja,da se majke ustru~avaju prili-kom podoja u gradu jer i nije bi-lo nekih predvi|enih mesta zatu namenu, Parking servis jeovim gestom hteo da da dopri-nos podizanju nataliteta, ka`ePapovi}.

    U planu je postavka klupa zamame i bebe u Ljubi~evu i na^a~alici, a ove lokacije su oda-

    brane sa razlogom jer se velikibroj roditelja okuplja ba{ naovim mestima.

    Papovi} je dodala da su kluperu~no izra|ene od strane zapo-slenih u Parking servisu Miluti-

    na Bosi}a i Nikole Savi}a koji sui patentirali ovaj poklon njiho-vog preduze}a.

    Glavna sestra pedijatrije uOBP Nata{a Veljkovi} govorilaje o zna~aju dojenja. Z. V.

    Vanja sa Kristinom Rakulj i Miljom Radosavljevi} nakon osvajanja titule u Londonu

    Vanja Popov

    Kompletno ure|enje tvr|ave do kraja teku}e godine

    Konferencija za medije u Centru za kulturu

  • VI p e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 .b r a n i c e v o Ÿ d a n a s . r s

    brani~evo

    Op{tina Golubac i Ministarstvo dr`avne uprave i lokalne samouprave

    Rekonstrukcija stare {kole Golubac - Otvaranjem odeljenja sred-nje {kole pro{le godine, Golubac je pr-vi put u svojoj istoriji dobio {kolu zasrednje obrazovanje u sastavu Gimna-zije iz Velikog Gradi{ta. U Osnovnoj{koli „Branko Radi~evi}“ u Golupcusve~ano je tada otvoreno odeljenje sa18 u~enika iz Golupca i ostalih naseljasa podru~ja ove podunavske op{tine.

    Posle godinu dana rada ovog odelje-nja, u op{tini Golubac odlu~ili su da zasvoje sada{nje i budu}e srednjo{kolce re-konstrui{u staru {kolu, u kojoj se trenut-no nalaze nadle`ne slu`be Javnog ko-munalnog preduze}a. Za obnovu i ure-|enja {kole lokalna samouprava i Mini-starstvo dr`avne uprave i lokalne samo-uprave obezbedili su 12 miliona dinara,Radovi su planirani da se zavr{e do po-~etka nove {kolske godine . Op{tina Go-lubac je za u~enike iz bud`eta obezbedi-la sredstva za besplatne ud`benike, putnetro{kove i tro{kove jednog obroka

    - Ta deca koja su se upisala pro{legodine zavr{avaju prvu godinu Gim-nazije ovde u Golupcu i na osnovu in-formacija koje smo dobili od njihovihprofesora to je dobra i vredna genera-cija. Ove godine nastavljamo sa upi-

    som u~enika u prvi razred nove {kol-ske godine kako bi nastavili kontinui-tet rada odeljenja srednje {kole i ovegodine }emo upisati decu u drugi raz-red, kao i one u~enike koji posle polo-`enog prijemnog ispita ̀ ele da nastave

    u~enje u ovoj {koli u narednoj {kolskojgodini. Za njih radimo obnovu sada-{nje stare zgrade osnovne {kole, za{tasmo mi kao lokalna samouprava iz bu-d`eta i Ministarstvo dr`avne uprave ilokalne samouprave Republike Srbije

    U op{tini Golubac grade se dva va`na mosta na Peku

    Za bolju bezbednost i razvoj turizmaGolubac - Na reci Pek kod naselja [u-vaji}, u op{tini Golubac, umesto dosa-da{njeg dotrajalog mosta, pro{le godi-ne po~eli su radovi na gradnji novogdu`ine 55 metara, a vrednost radovaje 18 miliona dinara. Radovi bi trebaloda se zavr{e za mesec dana, a sredstvaje obezbedila iz bud`eta op{tina Golu-bac. Pored gradnje mostova radi se ina modernizaciji lokalne putne mre-`e. Ina~e, za investicije, socijalna da-vanja i subvencije iz bud`eta za ovugodinu izdvojeno je 44 odsto bud`et-skih sredstava.

    Stari most ~ija je nosivost pet tonave} pola veka odoleva vremenu, a od

    2013. godine zabranjen je za saobra-}aj. Me|utim, iako nije bezbedan i da-lje je u funkciji, pa preko njega dnev-no pro|e vi{e hiljada svih vrsta vozila.Za prolaznike i me{tane ovaj most jeod velike va`nosti zbog blizine putaprema Po`arevcu kao i zbog odlaskana svoje njive sa druge strane reke.

    Golubac ima ura|en svoj strate{kidokument i jedan od razvoja op{tineje i turizam. Zato se u ovoj podunav-skoj op{tini radi na infrastrukturi gde

    spada i ovaj most u [uvaji}u, ~ija je iz-gradnja po~ela jo{ pro{le godine. Re~je o modernom objektu koji }e dopri-neti boljoj bezbednosti saobra}aja irazvoju turizma.

    - Privodimo radove kraju na mo-stu u [uvaji}u, predstoje jo{ neki final-ni radovi kao {to su postavljanje ogra-de i odbojnika, pristupni putevi su za-vr{eni i sledi postavljanje asfalta i o~e-kujem da }e se u narednih mesec da-na most pustiti u saobra}aj. Molimgra|ane da budu strpljivi jo{ ovih me-sec dana, ka`e dr Neboj{a Mijovi},predsednik op{tine Golubac.

    Nizvodno od ovog mesta po~eli su i

    radovi na izgradnji novog mosta na reciPek, kod susednog naselja Donja Kru{e-vica. I ovaj most se gradi iz bud`etskihsredstava ove podunavske op{tine.

    Pored izgradnje mostova radi se ina modernizaciji lokalne putne mre-`e, a zahvaljuju}i dobroj saradnji sa,“Neimar putem’’ iz Salakovca i Pred-uze}em za puteve iz Po`arevca napodru~ju op{tini radi se i na postavlja-nju nove asfaltne podloge na putevi-ma drugog i tre}eg reda. Lj. N.

    Kapitalni prekograni~ni projektiU ovoj podunavskoj op{tini radi se i na realizaciji dva kapitalna projekta prekograni~ne saradnje Sr-bija - Rumunija, sa partnerskim op{tinama iz susedne Rumunije. To su projekti izgradnje asfaltnogputa Vojilovo - Bari~ - Miljevi} gde su radovi u toku, a do kraja ove godine o~ekuje se i zavr{etak ra-dova i opremanje Vatrogasnog doma u naselju Rado{evac.

    Petrovac na Mlavi - U Petrovcu na Mla-vi pokrenuta je humanitarna akcija zapomo} u le~enju desetogodi{nje JovaneJevremovi} iz Velikog Laola, koja bolu-je od te{kog oblika Ho~kinovog limfo-ma na plu}ima. Po{to izle~enje u Srbijinije mogu}e, za `ivot devoj~ice sada sebore lekari klinike „Ahtera“ u Atini. Zaovo le~enje treba platiti 40.000 evra.

    Svaki novi dan ~ekanja uve}avaukupnu sumu, pa je novac neophodno{o pre skupiti. Zbog hitnosti le~enja, Jo-vana se sa majkom ve} nalazi u Atini,uz pomo} novca koji su do sada priku-pili prijatelji i gra|ani. Do pre dva me-seca, devoj~ica je le~ena na beograd-skom Institutu za majku i dete, gde suroditeljima saop{tili da za nju vi{e ne-ma nade. Nadu su ponudili lekari u Ati-ni, u kojoj se le~enje sprovodi prime-nom nove biolo{ke terapije A D-CE-TRIS, ~ija jedna doza ko{ta 3.250 evra.Neophodno je da Jovana primi osamdo 12 doza, u razmaku od tri nedelje.

    Za sve koji ̀ ele da pomognu, brojevira~una su: dinarski za uplate iz Srbije:

    360-0381631058158-72 kod MTS ban-ke, devizni za uplate iz inostranstva:IBAN RS 35360038163105815872 kodMTS banke. Uplate se mogu vr{iti i pre-ko post-neta, na broj telefona 063/10 58158, na ime Milica Jevremovi}. M. V.

    U Petrovcu na Mlavi pokrenuta je humanitarna akcija

    Pomo} za malu JovanuSumirana pro{logodi{nja grejna sezona

    Slede dva va`na remontaKostolac - Ovogodi{nja grejna sezo-na okon~ana je polovinom aprila i uSlu`bi za toplifikaciju „TE-KO Ko-stolac“ zadovoljni su ostvarenim re-zultatima, sumira EPS Energija. Uogranku „TE-KO Kostolac“ proizvo-di se toplotna energija koja se koristiza daljinski sistem grejanja Po`arev-ca, Kostolca i pripadaju}ih naselja.

    - I snabdevanje i distribucija to-plotne energije pro{li su uspe{no, aimali smo i povoljne vremenske pri-like. O samom toplifikacionom siste-mu u Po`arevcu brine se nadle`nojavno preduze}e, dok na{a slu`ba zatoplifikaciju vodi ra~una o korisnici-ma na podru~ju Kostolca i okolnihseoskih mesta. Zbog ove me|uzavi-snosti u radu, formirana je komisijau kojoj su predstavnici na{eg ogran-ka, JP „Toplifikacija“ Po`arevac igradske op{tine Kostolac. Komisijare{ava zajedni~ka pitanja naplate ipriklju~aka, po{to je na{ sistem inte-gralan i neophodno je uspostaviti

    sveobuhvatan i odr`iv na~in staranjao toplifikacionoj mre`i koja se znat-no uve}avala tokom prethodnih go-dina, ka`e Vladimir \or|evi}, ruko-vodilac Slu`be za toplifikaciju pri ko-stola~kom ogranku EPS-a.

    Ove godine ugovoreno je da se re-monti rade na segmentu primarne li-nije za Zonu 3 u Kostolcu, kao i re-mont podstanice kod op{tine u Ko-stolcu. U planu je da se uradi jo{ ne-

    koliko manjih zahvata na toplifikaci-onoj mre`i.

    - Prethodnih godina remontovalismo va`ne delove toplifikacionemre`e. Uspeli smo da saniramo pro-bleme i pove}amo pouzdanost, po-sebno u Starom Kostolcu, gde je do-lazilo do velikih pote{ko}a u raduprethodnih grejnih sezona i gubitkademi vode iz sistema. Da bi slede}agodina bila jo{ uspe{nija, utvr|enesu lokacije na kojima je vrelovod po-kazao najmanju pouzdanost, pa }ese rekonstruisati ono {to je potrebnokako bismo narednu grejnu sezonudo~ekali spremniji i sa pouzdanijimtehni~kim sistemom, rekao je \or-|evi}.

    Demi voda proizvodi se prven-stveno za potrebe termoelektrana,zbog ~ega se tokom zimskih mesecimora voditi ra~una da pomenuti gu-bici ne ugro`avaju stabilan rad sa-mih termokapaciteta.

    EPS Energija i Z. V.

    Samostalno je sigurnije

    Toplifikaciona mre`a redovno se servisira i re-monti se rade na pozicijama koje su se poka-zale kao kriti~ne, ali iskustvo je pokazalo da jeneophodno da se do|e do autonomije proiz-vodnje demi vode koja se koristila u re`imugrejanja. Zbog toga se snage usmeravaju kaizgradnji samostalnog pogona koji bi obezbe-|ivao demi vodu za toplifikacionu mre`u i ras-teretio pogon za hemiju pripreme vode u sa-moj termoelektrani.

    Umesto rugla uskoro reprezentativno zdanje: Zgrada stare osnovne {kole

    Jovana Jevremovi}

    Vrednost radova 18 miliona dinara: Most u izgradnji kod [uvaji}a

  • izdvojili 12 miliona dinara. Ovi radovina rekonstrukciji {kole planirani su dase zavr{e do po~etka jeseni, odnosnodo nove {kolske godine, kada }e imatisvoj prostor za nastavu i u~enje. Ten-

    der je zavr{en, izabran je izvo|a~ rado-va i nadam se da }e kompletna rekon-strukcija stare zgrade {kole biti u pla-niranom roku, rekao je dr Neboj{a Mi-jovi}, predsednik op{tine Golubac.

    Op{tina Golubac je za u~enike izbud`eta obezbedila sredstva za bes-platne ud`benike, putne tro{kove itro{kove jednog obroka

    - Pozivam sve roditelje dece koja`ele da upi{u Gimnaziju u Golupcu dato u~ine, a jedan od dobrih razloga zato je taj {to }e se Op{tina potruditi dasvoj deci obezbedi o tro{ku bud`etabesplatan jedan obrok, ud`benike iautobuske karte za prevoz od ku}e do{kole i obrnuto. Dajte svoj doprinos danam deca u~e {kolu u na{em gradu itako doprinesu razvoj na{e zajednice,dodao je dr Mijovi}.

    Predsednik Mijovi} ka`e i da je zaovu lokalnu samoupravu i njene gra-|ane po~etak rada srednje {kole bioistorijski dan za njen razvoj. Prvi put,posle 158 godina, Golubac na svomprostoru dobila je jednu primerenuvrstu srednjo{kolskog obrazovanja.

    Lj. Nastasijevi}

    b r a n i c e v o Ÿ d a n a s . r s

    VIIp e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 . brani~evo

    Miljenik Mire Markovi} osu|en na ~etiri meseca zatvora

    Malverzacije sa ugovorom o kupovini stana i uknji`bomPo`arevac - Sudsko ve}e Osnovnog su-da u Po`arevcu, kojim je predsedavalaMarija Vu~i}evi}, osudilo je DraganaJovanovi}a (54), zvanog [empa, na ~e-tiri meseca zatvora, zbog krivi~nog de-la navo|enje slu`benog lica na overa-vanje neistinitog sadr`aja. On je uhap-{en krajem maja, na aerodromu „Ni-kola Tesla“ u Beogradu, po centralnojpoternici koja je za njim raspisana. Po-sle toga njemu je odre|en pritvor svedo izricanja presude, kako bi se obez-bedilo njegovo prisustvo na glavnompretresu

    Protiv Dragana Jovanovi}a I njego-ve supruge Nata{e Osnovno javno tu-

    `ila{tvo u Po`arevcu podiglo je optu-`ni predlog zbog navo|enja slu`benoglica na overu neistinitog sadr`aja. Na-ime, Nata{a Jovanovi} je sklopila ku-poprodajni ugovor o kupovini stana sasvojim svekrom, i na osnovu toga po-digla kredit. ^im je dobila kredit, tajkupoprodajni ugovor je raskinut.

    Kasnije je njen svekar umro, ali jeona njegov stan, ipak, uknji`ila na svo-je ime na osnovu ranije potpisanogsporazuma o kupoprodaji stana, pre-}utav{i da je u me|uvremenu taj ugo-vor raskinut, ~ime je, zajedno sa su-prugom, dovela u zabludu slu`bena li-ca koja su im uknji`ili stan i na taj na-~in u~inili krivi~no delo navo|enjeslu`benog lica na overu neistinitog sa-dr`aja, za{ta je zapre}ena kazna od{est meseci do tri godina zatvora. Ka-ko smo saznali ova malverzacija razot-krilo se prilikom ostavinske raspravekada je Jovanovi}ev stariji brat podneoprigovor na uknji`bu stana svoga ocaposumnjav{i u validnost tog ugovora.

    Kako nam je potvr|eno u Osnovnomjavnom tu`ila{tvu, optu`ni predlogprotiv supru`nika Jovanovi} podignutje jo{ pre 3-4 godine.

    Na izre~enu kaznu imaju pravo ̀ al-be obe strane, i optu`eni i Osnovno tu-`ila{tvo, po{to budu dobili pisaniopravak presude. Jovanovi} je uhap-{en kad je krenuo u Rusiju, da bi obi-{ao svoju suprugu Nata{u Jovanovi},koja je tamo operisana.

    Re~ je o ~oveku koji je 6. oktobra2000. godine dao svoj paso{ MarkuMilo{evi}u, da bi ovaj pobegao u Rusi-

    ju, uz pomo} Radomira Markovi}a, ta-da{njeg na~elnika Dr`avne bezbedno-sti. Jovanovi} je bio istaknuti ~lan JUL-a i miljenik predsednice ove stranke,Mire Markovi}, supruge biv{eg pred-sednika Srbije, Slobodana Milo{evi}a.Jovanovi} je bio i na listi za odbornikeu Po`arevcu 2000. godine. Za isto kri-vi~no delo optu`ena je i Jovanovi}evasupruga, ali njoj }e se suditi u odvoje-nom postupku, zbog odsustva radi le-~enja, a naredni glavni pretres zakazanje za 31. Avgust, kada se o~ekuje prvo-stepena presuda.

    Nepotreban pritvor?Prema re~ima jednog poznatog po`areva~kog advokata Jovanovi} je bio bespotrebno u pritvoru,po{to se tri dana pre hap{enja pojavio na su|enju, koje je odlo`eno i koji je optu`nicu zastupao stru~-ni saradnik, a ne zamenik javnog tu`ioca. „Ovo je bila ~udna odluka, jer se optu`eni uredno pojaviona pretresu tri dana pre hap{enja, ali je, o~igledno, poternica, ipak, ostala na snazi. [tavi{e, Apela-cioni sud nije prihvatio `albu Jovanovi}evog advokata u kojoj su izneseni argumenti protiv pritva-ranja, ve} je potvrdio doneto re{enje Osnovnog suda o pritvoru, tako da je skoro mesec dana biobespotrebno pritvoren. Samim njegovim svojevoljnim dolaskom na ro~i{te ukinuli su se razlozi zapritvaranje, a sud je morao da obavesti policiju da se ukida centralna poternica. U ovom slu~aju zbogne~ije nea`urnosti to nije u~injeno, tako da je Jovanovi}u u~injena nepravda - obja{njava nam advo-kat dobro upu}en u ovaj slu~aj.

    Re~ je o ~oveku kojije 6. oktobra 2000.godine dao svojpaso{ MarkuMilo{evi}u da bi ovajpobegao u Rusiju

    Prometna raskrsnica dobija semaforPo`arevac - Jedna od najprometnijih raskrsni-ca u {irem centru Po`arevca, koja povezuje sre-di{te grada sa Visokom {kolom, jednom od tr-`nica, Op{tom bolnicom, grobljem i brojnimpreduzetni~kim radnjama, uskoro }e dobiti se-mafor kako bi se saobra}aj rasteretio od povre-menih zagu{enja i pretnji po bezbednost sao-bra}aja. Radovi }e se izvoditi u avgustu i sep-tembru 2018. godine. Naime, Grad Po`arevacraspisao je javnu nabavku za realizaciju projek-ta svetlosne signalizacije na ukr{tanju ulicaBratstva Jedinstva i Veljka Vlahovi}a. Maksimal-na procenjena vrednost ove javne nabavke iz-nosi 4.611.464 dinara bez PDV-a. Z. V.

    Preminuo Petar Uro{evi}Po`arevac - Na Starom groblju u Po`arevcu sahranjen je Petar Uro{evi}(71), jedan iz plejade ~uvenih ljubi~evskih vi{ebojaca. Titulu „ljubi~evskogviteza“ Uro{evi} je osvojio dva puta, na Ljubi~evskim konji~kim igramaodr`anim 1972. i 1975. godine. Ova konji~ka disciplina jedinstvena je nesamo u Srbiji, ve} i svetu. Pravo nadmetanja imaju samo konjanici sapodru~ja Po`arevca, a titula viteza pripada takmi~aru koji osvoji najvi{epoena u se~i sabljom, kurirskom jahanju i ga|anju kopljem, strelom itopuzom. Osim osvajanja dvostruke vite{ke titule, Uro{evi} je u vi{e navratapredvodio vi{ebojce na defileima prilikom otvaranja LjKI. M. V.

    Jovanovi}a privode u Osnovni sud

    Petar Uro{evi} predvodi Ljubi~evske vitezove

    obezbedili 12 miliona dinara

    za srednjo{kolce

    Kostolac - Na Povr{inskom kopu„Drmno“ u toku je monta`a rudarskeopreme koja je namenjena redovnomproizvodnom procesu, a sastoji se odtri pogonske i tri povratne stanice tipaB-2000 i S-ure|aja, odnosno pretovar-nih kolica, navodi EPS Energija. Pre-ma ugovoru potpisanom s konzorci-jumom „Go{a FOM“ i „Famak Fa-mur“ iz Poljske, ukupna vrednostopreme je 12,9 miliona evra.

    - Nosilac poslova je „Go{a FOM“ iz

    Smederevske Palanke. Deo monta`eopreme neophodne za rekonstrukcijuugljenog transportnog izvoznog siste-ma, prema ugovoru, treba da se zavr{ido septembra, a preostala rudarskaoprema treba da se montira do po~et-ka idu}e godine, kazao je Ljubi{a Ma-rinkovi}, zamenik direktora Direkcijeza unapre|enje proizvodnje. Od krajamarta oprema se isporu~uje sukcesiv-no, a do kraja aprila montirano je oko40 odsto ma{inske opreme na prvojpogonskoj stanici i isporu~eno 80 od-sto opreme za drugu pogonsku stanicu.

    - Prioritet je monta`a dve pogonskei dve povratne stanice sa pripadaju-}om opremom, zbog rekonstrukcijeugljenog transportnog izvoznog siste-ma koja treba da se realizuje tokomovogodi{njeg remonta. U toku su ma-

    {inski radovi na monta`i ugovoreneopreme i nema problema u realizacijiposla na terenu. Uporedo sa radovimana monta`nom placu, koji je izgra|enna isto~noj strani kopa „Drmno“, po-stavljaju se elementi i oprema za noviugljeni transportni sistem, obja{njavaMarinkovi}.

    „Kolubara Univerzal“ radi zavr{nespojeve na trakama. Po zavr{etku svihposlova sleduje transport opreme naradnu lokaciju i probni rad. U planu je

    sastanak s izvo|a~em, na kome }e de-taljno biti predstavljena dinamika po-slova koji treba da se urade na Povr-{inskom kopu „Drmno“, kao i vre-menski termini, kako bi svi zajedno isinhronizovano zavr{ili predvi|eneposlove u ugovorenim rokovima.

    EPS Energija i Z. V.

    Na Povr{inskom kopu „Drmno“ u toku je monta`a rudarske opreme

    Nova oprema zatransport uglja

    Modernizacija

    Na elektroopremi koja }e biti ugra|ena (fre-kventni regulatori, transformatori i PLC opre-ma) do{lo je do izmena. „Go{a“ je predlo`ilada se isporu~i i ugradi elektrooprema renomi-ranog proizvo|a~a „Simens“. Na ovaj predlogrukovodstvo EPS-a dalo je pozitivan odgovornakon sveobuhvatnih stru~nih konsultacija.Odr`ana je i prezentacija baznog elektroin`e-njeringa, a na osnovu njega bi}e ura|en i deta-ljan elektroin`enjering koji podrazumeva raz-radu svih tehni~kih detalja.

  • Po`arevac - Sada je izvesno da uskoropo~inju radovi na restauraciji Spome-nika vojniku u Po`arevcu, o ~emusmo nedavno pisali, po{to je nakonpostupka javne nabavke i dono{enjaodluke o dodeli ugovora, Regionalnizavod za za{titu spomenika kultureSmederevo je potpisao ugovor sa fir-

    mom „Granit-Lije{}e“ d.o.o. iz Srem-ske Mitrovice, izabranim izvo|a~em.Rok za zavr{etak posla je 60 radnih da-na od uvo|enja izvo|a~a u posao.

    Ugovorena vrednost svih radovana restauraciji i sanaciji Spomenika

    srpskim vojnicima 1912 - 1918. godi-ne u Po`arevcu iznosi 1,3 miliona, od-nosno 1,56 miliona dinara sa PDV-om. Projekat „Sanacija i restauracijaSpomenika srpskim vojnicima 1912-1918. godine u Po`arevcu“ realizuje sesredstvima Ministarstva za rad, zapo-{ljavanje, bora~ka i socijalna pitanja

    Republike Srbije - Sektora bora~ko-in-validske za{tite za radove na vojnimmemorijalima i mestima stradanja uzemlji i inostranstvu.

    Podse}anja radi, Spomenik srp-skom vojniku u Po`arevcu, sme{ten uKosovskoj ulici, koji je ~esto mestookupljanja povodom obele`avanja

    zna~ajnih datuma iz na{e juna~ke pro-{losti, kona~no }e biti restauriran {toovo znamenje odavno zaslu`uje. U de-lu grada Po`arevca koji se naziva Gor-nja mala, na raskrsnici ulica Kosovske,Deligradske i Svetosavske podignut je1923. godine Spomenik srpskim voj-nicima 1912-1918. godine.

    Spomenik se sastoji od visokog po-stamenta na koji je postavljena skulp-tura vojnika. Na postamentu kvadrat-nog preseka se na sve ~etiri strane nala-ze spomen plo~e od crnog mermera saimenima sto ~etrdeset palih vojnika u

    Balkanskim i Prvom svetskom ratu. Uvrhu svake plo~e iznad imena palih rat-nika uklesan je po jedan stih: „OTAD`-BINU GRUDI [TITE, ZA KRST ̂ ASNII SLOBODU ZLATNU, BLAGOONOM KO DO VJEKA @IVI, SLAVNOJE ZA OTAD@BINU UMRETI“.

    Prostor oko spomenika je parterno

    ure|en. Okolo je postavljena lan~anicana ~etiri stubi}a sa dekorativnim fenje-rima. Kompletna restauracija spome-nika izvedena je 2005. godine na inici-jativu Skup{tine op{tine Po`arevac, aradove je izvodio Regionalni zavod zaza{titu spomenka kulture Smederevo.

    Z. V.

    VIII p e t a k , 2 2 . j u n 2 0 1 8 .b r a n i c e v o Ÿ d a n a s . r s

    brani~evo

    Pe{adinac simbolizuje snaguSkulptura je izra|ena u ve{ta~kom kamenu. Srpski vojnik u pe{adijskoj uniformi obu~en je u duga-~ak {injel, sa {ajka~om na glavi i opancima na nogama. On ~vrsto stoji sa rukama lagano oslonje-nim na pu{ku, uhva}en u momentu kratkog odmora. Vojnik je prikazan sa veoma izra`ajnim crta-ma lica i izrazom koji zra~i zadovoljstvom zbog pobede i ponosom na dr`anje srpskih vojnika u oslo-bodila~kim ratovima. Figura je postavljena je ~vrsto i stati~no, simboli{u}i snagu i stamenost srp-skog naroda, koji iako desetkovan u Balkanskim i Prvom svetskom ratu, nije poklekao.

    Ugovori za dva programaMinistarstvo za rad, zapo{ljavanje, bora~ka i socijalna pitanja Republike Srbije i Regionalni zavod za za-{titu spomenika kulture Smederevo sklopili su ugovore o finansiranju dva programa. Prvi ugovor se od-nosi na prethodna istra`ivanja spomen obele`ja (ratnih memorijala i mesta stradanja) na teritoriji op-{tine @agubica, dok je predmet drugog ugovora sanacija i restauracija Spomenika srpskim vojnicima1912-1918. godine u Po`arevcu. Programi se realizuju na osnovu januarskog poziva nadle`nog ministar-stva - Sektora bora~ko-invalidske za{tite za radove na vojnim memorijalima i mestima stradanja u ze-mlji i inostranstvu u 2018. godini. Realizacija programa planirana je za period maj - oktobar 2018. go-dine, a tome }e prethoditi izrada tenderske dokumentacije i sprovo|enje javne nabavke radova.

    Redakcija: Zoran Vasi}, Miodrag Kuzmanovi}, Mom~ilo Veljkovi}. Pokreta~ priloga Brani~evo u listu Danas – Mile Veljkovi}.

    Uskoro po~inju radovi na restauracijiSpomenika vojniku u Po`arevcu

    Zavr{etak posla za dva meseca

    Istorijski arhiv Po`arevac obele`io sedam decenija rada i sedam godina nacionalnog nau~nog ~asopisa „Zapisi“

    Me|unarodna konferencijakao posebno priznanje

    U~e{}e na skupu uzelo 35 stru~njaka iz Srbije, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rusije i Crne Gore

    Po`arevac - Istorijski arhiv Po`arevac,koji je pre nekoliko godina zvani~noprogla{en za najuspe{niju institucijuove vrste u Srbiji, obele`io je sedam de-cenija rada i sedam godina nacionalnognau~nog ~asopisa „Zapisi - Godi{njakIstorijskog arhiva Po`arevac“, a poseb-no priznanje ovoj ustanovi predstavlja~injenica da je upravo njoj povereno

    organizovanje Me|unarodne nau~nekonferencije iz oblasti arhivistike.

    Naime, u organizaciji Istorijskog ar-hiva Po`arevac, pod pokroviteljstvomGrada Po`arevca, odr`ana je Me|una-rodna nau~na konferencija „Arhivi utre}em milenijumu - ve~na ishodi{taistorije“, koja je okupila veliki brojstru~njaka, predstavnika arhiva iz Sr-bije i inostranstva. Osim razmene isku-stava me|u stru~njacima, bila je ovo

    ujedno i prilika da se u~esnici konfe-rencije upoznaju sa odre|enim tehno-lo{kim novinama u arhivistici. U~e{}eje uzelo 35 stru~njaka iz Srbije, Slove-nije, Makedonije, Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Rusije i Crne Gore.

    Organizator Konferencije, po`are-va~ki Arhiv, u me|unarodnim krugovi-ma je uva`avana institucija prepozna-tljiva po konstantnom napretku, izuzet-noj dinamici usvajanja najsavremenijihmetoda rada i njihovoj implementaciji,kao i po svojim izlo`bama, izdava~kojdelatnosti, atraktivnim projektima iotvorenim stru~nim pitanjima.

    - Svoje mesto u dana{njem vremenu,po`areva~ki Arhiv pronalazi u idejiotvorenosti. Ona je okrenuta ne samo kame|unarodnoj saradnji, institucijama izsveta nauke, kulture, medijima, ve} i kaobjavljivanju arhivskog bogatstva i nji-hovom plasmanu u turisti~ke i kulturneprograme grada i regiona. Na{a zagleda-nost u pro{lost ima smisla samo ako seu njoj tra`e racionalni odgovori na pita-nja koja postavlja sada{njost u ime bu-du}nosti. Ti odgovori kriju se jednimdelom u arhivima. Da bi se to ostvariloneophodno je sa~uvati i unapre|ivati in-stitucije kao {to je Arhiv, ~ime dokazu-jemo da smo istinski ba{tinici evropskihkulturnih i duhovnih vrednosti, ideja itekovina, rekla je dr Jasmina Nikoli}, di-rektor Istorijskog arhiva Po`arevac.

    ^asopis, po njenim re~ima, slu`ikao dijalog sa pro{lo{}u, ali i sa vreme-nom koje dolazi. Jer, znanje o pro{lostije uvek samo selektivna rekonstrukci-ja mnogih doga|aja.

    Istorijski arhiv Po`arevac u svomtrajanju i uspe{nom radu, spajaju}i triveka kroz arhivsku gra|u koju ~uva iprezentuje, ostvario je, po re~ima Ni-koli}eve, svoju viziju obezbediv{i plat-formu za aktivno u~e{}e na polju kul-ture i nauke na me|unarodnoj sceni,a {to je sjajna prilika da se u Evropskojuniji brane boje, nau~ni i stru~ni inte-gritet Grada i dr`ave, kao i mogu}nostunapre|enja stru~ne saradnje sa dru-gim dr`avama i gradovima u razli~i-tim domenima. Direktorka Nikoli} is-ti~e da na tom i takvom putu misije,potpisani protokoli o me|unarodnojsaradnji imaju i ima}e za cilj sprovo-|enje zajedni~kih te`nji na unapre|e-nju saradnje na polju arhivske nauke istruke, nau~noistra`iva~ki rad i sarad-nju izme|u institucija - potpisnicaprotokola i samih arhivista.

    Predsednik Skup{tine Grada BojanIli}, po`elev{i uspe{an rad u~esnicimakonferencije, a ~estitaju}i jubilej po`a-reva~kom Arhivu, naglasio je da jeGrad ponosan na rezultate koje jeostvarila ova ustanova.

    - Svaki grad ima svog ambasadora,a jedan od najboljih koje posedujeGrad Po`arevac jeste Istorijski arhiv.Dokaz za to svakako je i dana{nje pri-sustvo velikog broja gostiju, stru~nja-ka kako iz Srbije, tako i iz inostranstva,poru~io je Ili}.

    Pozdravne re~i uputili su i direktorDr`avnog arhiva Republike Makedo-nije Kiril Petrov i direktorka Dr`av-nog arhiva Zagreb dr @ivana He|belikoja je napomenula da je u pripremisedmi broj ~asopisa „Zapisi“ kao i dasu referati po`areva~kih arhivista pri-sutni kako u Srbiji, tako i izvan njenihgranica.

    Z. V.

    Zapisi kao dijalogIzla`enje ~asopisa „Zapisi“, deo je {ireg procesaotvaranja doma}e nauke i uspostavljanja kvali-tetnije komunikacije i razmene vrednosti i rezul-tata stru~nog i nau~nog rada. ^asopis slu`i kaodijalog sa pro{lo{}u, ali i sa vremenom koje do-lazi. Znanje o pro{losti uvek oboga}uje na{e ko-lektivno i personalno iskustvo, de{avanja u sa-da{njosti ~ini razumljivim, odre|uju}i pona{anjau budu}nosti, a u njihovoj osnovi uvek su istorij-ski izvori, ~uvani u ustanovama kao {to su arhivi.

    Srpski brend svetske arhivistike„Arhivi moraju da se pozicioniraju na mesto va`nog i nezaobilaznog faktora usvakoj dr`avi, u aktuelnim procesima transformacije dru{tva u dru{tvo zasnovanona znanju, sa osnovnim ciljem da pomeraju dru{tvo ka boljoj budu}nostipodsti~u}i razvoj. Svoje mesto u dana{njem vremenu, po`areva~ki Arhivpronalazi u ideji otvorenosti. Ona je okrenuta ne samo ka me|unarodnoj saradnji,institucijama iz sveta nauke, kulture, medijima..., ve} i ka objavljivanju arhivskogbogatstva i njihovom plasmanu u turisti~ke i kulturne programe grada i regiona...Po`areva~ki Istorijski arhiv u svom trajanju i uspe{nom radu, spajaju}i tri veka krozarhivsku gra|u koju ~uva i prezentuje, ostvario je svoju viziju, obezbediv{iplatformu za aktivno u~e{}e na polju kulture i nauke na me|unarodnoj sceni, a{to je sjajna prilika da se u Evropskoj uniji brane boje, nau~ni i stru~ni integritetgrada i dr`ave, kao i mogu}nost unapre|enja stru~ne saradnje sa ustanovama udrugim gradovima i dr`avama u razli~itim domenima. Srpski je brend svetskearhivistike, zbog ~ega smo ponosni, istakla je još dr Jasmina Nikoli}.

    Glavna ideja otvorenosti:Dr Jasmina Nikoli}

    Sa konferencije