postupak u parnicama iz obiteljskih odnosa u pravu federacije bosne i hercegovine - prof dr. sc....

8/8/2019 Postupak u Parnicama Iz Obiteljskih Odnosa u Pravu Federacije Bosne i Hercegovine - Prof Dr. Sc. Jozo Cizmic

1/36

POSTUPAK U PARNICAMA IZ OBITELJSKIH ODNOSAU PRAVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Prof. dr. sc. Jozo izmi* UDK 347.627.3(497.6)347.63(497.6)

Izvorni znanstveni rad

Dana 11. studenoga 1998. stupio je na snagu Zakon o parninom postupkuFederacije Bosne i Hercegovine. Jedna od novina koje u pravni sustav Federacije

uvodi novi Zakon o parninom postupku jest i ta da je postupak u branim ipaternitetskim sporovima izmjeten iz Porodinog zakona, koji se primjenjuje kaofederalni zakon na temelju odredaba Ustava Federacije, i ukljuen je u Zakon oparninom postupku kao jedan od posebnih parninih postupaka. Autor je u raduupozorio na temeljne znaajke postupka u parnicama iz obiteljskih odnosa u pravuFederacije Bosne i Hercegovine.

Kljune rijei: obiteljski odnosi, parnice, Federacija Bosne i Hercegovine

I. UVOD

Novi Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Slubenenovine Federacije BiH, broj 42/98., dalje - FZPP) jest propis kojim se na pro-storu Federacije Bosne i Hercegovine (dalje - Federacija) cjelovito odreujupravila postupaka na temelju kojih sudovi raspravljaju i odluuju u sporovimaiz osobnih i obiteljskih odnosa, iz radnih odnosa te iz imovinskih i drugihgraanskopravnih odnosa fizikih i pravnih osoba.1 FZPP je jedan od procesnih

* Dr. sc. Jozo izmi, profesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Splitu, Domovinskog rata 8,Split i Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru, Matice hrvatske b.b., Mostar

1 Na temelju poglavlja IV., odjeljka B, lanka 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercego-

vine, Predsjednik Federacije BiH donio je 20. listopada 1998. Ukaz kojim se proglaavaZakon o parninom postupku koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovinena sjednici Zastupnikog doma 3. i 4. lipnja 1998. i na sjednici Doma naroda 9. lipnja1998.


2/36

Jozo izmi: Postupak u parnicama iz obiteljskih odnosa u pravu Federacije Bosne i Hercegovine736

zakona, koje u okviru svojih ustavnih ovlasti donosi Federacija, propisujuipravila postupka koja e na jednak i jedinstven nain jamiti ostvarenje i zatitusubjektivnih prava graana i pravnih osoba pred sudovima u Federaciji. Ustavnitemelj za donoenje FZPP-a sadran je u odredbi lanka IV.C.3. Ustava Fede-

racije (Slubene novine Federacije BiH, broj 1/94.), kojom je predvieno da sepravila postupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju, kao itemeljna naela pravinosti u postupcima pred sudovima, ureuju zakonimaFederacije.

FZPP sadrava, meu ostalim, odredbe za posebne parnine postupke: uparnicama iz obiteljskih odnosa (glava XXVII.); u parnicama iz radnih odnosa(glava XXVIII.); u parnicama zbog smetanja posjeda (glava XXIX.); u postupkuizdavanja platnog naloga (glava XXX.); u postupku u sporovima male vrijednosti(glava XXXI.); u postupku pred arbitraom (glava XXXII.); u postupku u privred-nim sporovima (glava XXXIII.).2

Graanski parnini postupak opa je metoda pruanja pravne zatite. Pone-kad, u sporovima koji se zbog svojih posebnosti bitno razlikuju od standardnih,opa procesna pravila nisu prikladan instrument za pruanje pravne zatite.Zato se u predmetima u kojima primjena opih procesnih pravila ne bi u potpu-nosti udovoljila svim oblicima pruanja pravne zatite primjenjuju pravila pred-

viena za posebne postupke. U tim se predmetima odredbe opih pravila primje-njuju samo ako nisu derogirane odredbama posebnih postupaka, po pravilu:lex specialis derogat legem generalem.3 U parnicama za koje vae posebna procesnapravila, opa pravila FZPP-a primjenjuju se, dakle, kao supsidijarni izvor prava.

Opi postupak je univerzalan jer sadrava sva pravila za postupanje uparninom postupku, dok je posebni postupak singularan i sadrava samo onapravila koja odstupaju od opeg postupka. Potreba za posebnim pravilimauvjetovana je u nekim sluajevima zahtjevom za hitnim pruanjem zatite; udrugim izgledima za racionalnim reduciranjem procesnih stadija; u treim ogra-nieni zadaci zatite uvjetuju reduciranje raspravne teme; ponegdje se zbogopedrutvenog znaenja sporova predvia proirenje oficijelnih i inkvizicijskihovlatenja suda; u odreenim sporovima specifina priroda subjekata uvjetuje

FZPP je objavljen u Slubenim novinama F BiH, broj 42/98., od 3. studenoga 1998., a

stupio je na snagu 11. studenoga 1998.2 Vidi o tome podrobnije u: Dika, M. - izmi, J., Komentar Zakona o parninom postupku

Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2000., str. 709-811, dalje - Dika-izmi.3 Usp. alija, B., Graansko procesno pravo, Sarajevo, 1986., str. 632, dalje - alija.


3/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 737

poseban tretman pri rjeavanju njihovih parnica, odnosno propisivanje posebnihpostupaka.4

Predmet naeg razmatranja bit e samo odredbe FZPP-a o postupku u parni-cama iz obiteljskih odnosa (glava XXVII.).

II. PRAVNI IZVORI ZA UREENJE POSTUPKA U PARNICAMA IZOBITELJSKIH ODNOSA

Stupanjem na snagu FZPP-a prestaju se primjenjivati ne samo odredbepropisa o parninom postupku koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije

ve i odredbe l. 60., l. 68. do 79., l. 134. do 140. i l. 259. Porodinogzakona (Sl. list SR BiH, br. 21/79. i 42/89.) (FZPP, l. 497.).

Prethodni Zakon o parninom postupku Bosne i Hercegovine, preuzet od

bive SFR Jugoslavije (dalje - SZPP),5 nije sadravao odredbe o branim i pater-nitetskim sporovima jer je u bivoj Jugoslaviji obiteljsko pravo, pa tako i proce-dura, bilo ureeno republikim i pokrajinskim zakonima. Naime, na temeljuodredaba l. 281. st. 1. t. 12. Ustava bive SFR Jugoslavije, ureenje odnosa napodruju branih i obiteljskih odnosa bilo je u iskljuivoj zakonodavnoj nadle-nosti republika i pokrajina koje su svojim posebnim zakonima ureivale ipostupak ostvarivanja i zatite prava na tom podruju. Tako je i SR BiH spo-menutim Porodinim zakonom utvrdila odreena pravila postupka u branimi paternitetskim sporovima, uz supsidijarnu primjenu SZPP-a. Danom stupa-nja na snagu FZPP-a prestale su se primjenjivati odredbe l. 60., l. 68. do 79.,l. 134. do 140. i l. 259. Porodinog zakona kojima je bio ureen postupak u

4 Tako Triva, S. - Belajec, V. - Dika, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 1986., str.625, dalje - Triva.

5 Nakon osamostaljenja, na temelju Amandmana LI toke 5. stavka 3. na Ustav BIH,Predsjednitvo BIH, na prijedlog Vlade BIH, donijelo je vrlo bitnu uredbu - Uredbu sazakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u BIHprimjenjuju kao republiki zakoni (Slubeni list BIH, br. 2/92. od 11. travnja 1992.godine - u daljnjem tekstu Uredba). Tako je preuzet i primjenjivao se u BIH kao republikizakon i Zakon o parninom postupku. Odredbe Zakona o parninom postupku doivjele

su ponajvie terminoloke izmjene, sukladno izmjenama drutvenoga i politikog sustava.Treba napomenuti da je za podruje exHR H-B donesen Zakon o preuzimanju Zakona oparninom postupku, kao zakona HR H-B (Narodni list HR H-B, br. 26/95.), koji istotako nije predvidio nekakve bitne izmjene.


4/36


branim i paternitetskim sporovima. Dakle, meu novinama koje u pravni sustavFederacije uvodi FZPP6 treba, meu ostalim, navesti da je postupak u branimsporovima (postupak radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenjabraka, razvoda braka i postupak utvrivanja i osporavanja oinstva) izmjeten iz

Porodinog zakona, koji se primjenjuje kao federalni zakon na temelju odredabaUstava Federacije, i ukljuen je u FZPP, kao jedan od posebnih parninih postu-paka. Postupak u obiteljskim odnosima ureen je odredbama lanaka od 404. do424. FZPP, koje su uglavnom ostale neizmijenjene u odnosu na prijanji postupak,osim to je odredbom lanka 424. FZPP izriito propisano da e sud po slubenojdunosti odluiti o uzdravanju djece kad odluuje o povjeravanju djece na zatitui odgoj jednom od roditelja ili nekoj drugoj fizikoj ili pravnoj osobi.

III. SUPSIDIJARNA PRIMJENA OSTALIH ODREDABA FZPP-a

Ako u glavi XXVII. ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz obiteljskihodnosa primjenjivat e se ostale odredbe FZPP-a (l. 404.).

Posebni postupak u parnicama iz obiteljskih odnosa oskudno je pravnoureen jer sadrava samo odredbe po kojima se postupanje razlikuje od redovnog(opeg) parninog postupka, pa je zbog toga, ako ne postoje posebne odredbe,nuna primjena ostalih odredaba FZPP-a. U mjeri u kojoj postoje posebnapravila, derogira se primjena opih pravila parninog postupka.

Posebna pravila trebaju odstupiti od opih kad su opa, prilagoena zaprimjenu kvalitativno drukijeg materijalnog prava, konica za manifestacijunaela na kojima je izgraeno obiteljsko pravo. Ta posebna pravila dijelommodificiraju opa pravila, a dijelom stvaraju nove, opem procesnom pravunepoznate institute.7

IV. NADLENOST ZA VOENJE POSTUPKA

Za rjeavanje po tubi u branim sporovima stvarno je nadlean opinskisud. Odreivanje stvarne nadlenosti sudova ureeno je upanijskim zakonima

6 O ostalim novinama podrobnije u: izmi, J.,Novo graansko procesno pravo Federacije Bosnei Hercegovine, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 50, 2000., br. 1-2, str. 143-181.

7 Tako Triva, str. 628.


5/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 739

o sudovima. Tako je, primjerice, Zakonom o sudovima upanije zapadnoherce-govake odreeno da opinski sudovi sude u sporovima o utvrivanju ili ospo-ravanju oinstva ili majinstva; sude u sporovima o postojanju ili nepostojanjubraka, o ponitenju braka ili razvodu braka; sude u sporovima o uzdravanju;

sude u sporovima o uvanju i odgajanju djece (l. 22. toka 2/e-h.). I stariZakon o sudovima BiH (Sl. l. BiH, br. 19/86., 6/92., 13/94., 12/95.) naelno jepredviao da su osnovni, odnosno opinski sudovi nadleni suditi graansko-pravne sporove ako za pojedine vrste postupaka nije propisana zakonomnadlenost drugog suda (l. 34. t. 1/c.).

Za suenje u branim sporovima mjesno je nadlean pored suda ope mjesnenadlenosti i sud na podruju kojeg su brani drugovi imali posljednje zajednikoprebivalite. Ako je u branim sporovima sud u Federaciji nadlean zato to subrani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Federaciji, odnosnozato to tuitelj ima prebivalite u Federaciji, mjesno je nadlean sud na podruju

kojeg su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite, odnosno sudna podruju kojeg tuitelj ima prebivalite (FZPP, lanak 46.). Ako je, pak, usporovima o imovinskim odnosima branih drugova sud u Federaciji nadleanzato to se imovina branih drugova nalazi u Federaciji ili zato to tuitelj u

vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Federaciji, mjesno jenadlean sud na podruju kojeg tuitelj ima prebivalite ili boravite u vrijemepodnoenja tube (FZPP, l. 47.).

U parnicama iz obiteljskih odnosa sudovi sude u vijeu. Kako u glavi XXVII.FZPP-a, koja sadrava posebne odredbe o postupku u parnicama iz obiteljskihodnosa, ne postoji posebna odredba o sastavu suda kad sudi takve sporove, prema

odredbama l. 404. treba primijeniti ostale odredbe FZPP-a o sastavu suda, toznai odredbu l. 36. i naelne odredbe l. 13. FZPP, prema kojima u parninompostupku sudovi u pravilu sude u zbornom sastavu odnosno u vijeu (odreenisudovi i u opoj sjednici), a samo iznimno, u sluajevima kad je to zakonomodreeno, sudi sudac pojedinac.8 Kako zakonom nije odreeno da sudac pojedinacsudi sporove iz obiteljskih odnosa, takve sporove sudovi sude u vijeu.

V. POSTUPAK U BRANIM SPOROVIMA

Brani su sporovi samo oni sporovi koji proizlaze iz braka kao statusno--pravnog odnosa. To su sporovi radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja

8 O sastavu suda detaljnije u: Dika-izmi, str. 103-106.


6/36


braka, ponitenja braka ili razvoda braka. Branim se sporovima ne smatrajuimovinskopravni sporovi koji nastaju u povodu braka, pa se stoga ni raspravljanjetakvih sporova ne moe kumulirati s raspravljanjem u branim sporovima.Iznimno, zbog svrsishodnosti, zajedno s branim sporovima doputeno je

kumulirati zahtjeve koji se tiu uvanja, odgoja i uzdravanja zajednike djecei zahtjeva za uzdravanje branog druga.9

V/1. Pokretanje postupka

Odredbama st. 1. l. 405. FZPP odreeno je da se postupak u branimsporovima pokree (konstitutivnom) tubom.

Parnicu radi razvoda braka moe pokrenuti samo jedan brani drug protivdrugog branog druga odnosno oboje zajednikim prijedlogom za razvod braka

ili zahtjevom za sporazumni razvod braka.Kao stranke u branom sporu mogu sudjelovati brani drugovi odnosno

osobe za koje se tvrdi da su brani drugovi ili za koje se tvrdi da nisu branidrugovi (nune stranke), i to bilo kao suprotne stranke u parnici (iznimno kaopredlagatelji istog zahtjeva), bilo kao pasivni, jedinstveni i nuni suparniari uparnici pokrenutoj tubom neke tree osobe.10

Jedna tuba moe sadravati i dva zahtjeva s razliitim ciljem. Primjerice,tuitelj moe istodobno zahtijevati i ponitaj i razvod braka. Spajanje je ovdjeeventualno, to znai da e sud o razvodu meritorno odluiti tek nakon toutvrdi da je traenje ponitenja neutemeljeno.11 Nije doputeno spajanje zahtjevakoji se tie branog statusa sa zahtjevom druge pravne prirode. Tako, primjerice,tubom za razvod braka ne moe se traiti isplata vrijednosti dijela imovinekoja je steena u braku jer nije rije o istoj vrsti postupka. esto se u tubi zarazvod braka istie i zahtjev za zatitu, odgoj i uzdravanje zajednike djece iuzdravanje branog druga. Presudom kojom se utvruje da brak ne postoji, ilida se brak ponitava, ili da se brak razvodi, sud e odluiti i o zatiti, odgoju iuzdravanju zajednike djece, kao i o uzdravanju branog druga ako je on tozahtijevao (FZPP, l. 413.). Ali kad zahtjev za zatitu, odgoj i uzdravanje

9 Usp. alija, str. 668.10 Triva, str. 633.11 Tako Pozni, B., Graansko procesno pravo, Beograd, 1995., str. 312, dalje - Pozni.


7/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 741

zajednike djece nije postavljen u tubi, a sud brak razvodi, duan je o tomeodluiti po slubenoj dunosti (arg. iz l. 424. FZPP).

Tubom za razvod braka ne moe se traiti podjela zajedniki steeneimovine, vraanje poklona i sl.

Tuitelj moe preinaiti tubu do zakljuenja glavne rasprave. Primjerice,tuitelj moe umjesto zahtjeva za razvod braka istaknuti zahtjev za ponitajbraka ili utvrivanje da brak ne postoji, ili se uz tubu za razvod braka moeistaknuti i zahtjev za uzdravanje branog druga i sl. Sve dok se tueniku nedostavi tuba, nakon okonanja postupka mirenja pred tijelom starateljstva,ne trai se tuenikov pristanak na preinaenje tube.

Razvod braka moe se postii samo konstitutivnim uinkom pravomonesudske presude, a ne i dispozitivnim procesnim radnjama branih drugova, pase pravni interes za podnoenje tube presumira i tuitelj ga ne treba dokazivati.

U parnicama za razvod braka tuitelj moe tubu povui do zakljuenja

glavne rasprave bez pristanka tuenog, a s pristankom tuenog dok postupaknije pravomono zavren (FZPP, l. 412.). Odricanje od tubenog zahtjevaima isti pravni uinak kao i povlaenje tube.

Brani sporovi su i oni sporovi kojima se tubom, koja je konstitutivnenaravi, trai ponitenje braka. U odnosu na sporove za razvod braka, znaajnoje da ponekad, pored branih drugova, te sporove mogu pokrenuti i tree osobekoje imaju pravni interes da se brak poniti (primjerice, roditelji maloljetnogbranog druga koji je zakljuio brak bez odobrenja suda) te organ starateljstva.Procesnopravni interes stranaka se presumira. Ako parnicu pokree trea osobakoja nije brani drug, u toj parnici brani drugovi sudjeluju kao pasivni, mate-rijalni, jedinstveni i nuni suparniari.12

Nakon prestanka braka nije mogue podnijeti tubu za ponitaj braka. Takvutubu treba odbaciti.13

Pored sporova radi razvoda braka i sporova radi ponitenja braka, u branesporove ubrajaju se i sporovi radi utvrenja postojanja ili nepostojanja braka.Tuba i presuda u tom sporu deklaratornog su znaenja. Pravo na tubu pripadasvakoj osobi koja za to ima pravni interes, kao i javnom federalnom/tuitelju.

Odredbama st. 2. l. 405. FZPP predvieno je da se, ako oba brana drugasuglasno zahtijevaju razvod braka, parnini postupak za razvod braka, osim

12 Usp. Triva, str. 634.13 VsV, G-330/84 od 30. kolovoza 1984., objavljena u: Babi, I.,Komentar Zakona o braku i

porodinim odnosima, Beograd, 1999., str. 458, dalje - Babi 2.


8/36


tubom, moe pokrenuti i zajednikim prijedlogom za razvod braka te zahtje-vom za sporazumni razvod braka. Iako nema tubenog zahtjeva, sud e o prijed-logu odnosno zahtjevu odluiti presudom.

Zbog osjetljivosti odnosa meu branim drugovima, a i zbog toga to oni

sami bez suglasnosti suda, ak i ako su suglasni, ne mogu razvesti brak, iznimnoje doputeno, osim tubom, pokretanje postupka zajednikim prijedlogom zarazvod braka odnosno zahtjevom za sporazumni razvod braka.14

Zajedniki prijedlog za razvod braka podnose oba brana druga ako imajuzajedniku maloljetnu djecu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je produenoroditeljsko pravo (Porodini zakon, Sl. SR BiH, br. 21/79 i 42/89. - dalje PZ, l.57. st. 1.). U formalnopravnom smislu zajedniki prijedlog za razvod brakajest zahtjev za donoenje presude za razvod braka. Ako jedan od branih drugovaodustane od zajednikog prijedloga, a drugi ostane pri zahtjevu da se brakrazvede, zajedniki prijedlog smatrat e se tubom za razvod braka (PZ, l. 57.

st. 2.). Posljedica odustajanja jednog od branih drugova od prijedloga jestpromjena procesnog karaktera podneska tako da se ubudue smatra tubomza razvod braka protiv branog druga koji je odustao od prijedloga.

Zahtjev za sporazumni razvod braka mogu podnijeti brani drugovi kojinemaju zajedniku maloljetnu djecu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom jeprodueno roditeljsko pravo. Ako jedan od branih drugova odustane odsporazuma za razvod braka prije donoenja prvostupanjske presude, postupake se obustaviti (PZ, l. 58.).

Treba napomenuti da tijekom postupka dolaze do izraaja i druge razlikeizmeu zajednikog prijedloga i zahtjeva za sporazumni razvod braka. Postupakpokrenut zajednikim prijedlogom vodi se po pravilima postupka u branim sporo-

vima, kao i onda kad se pokree tubom za razvod braka, pa je sud duan izvodeidokaze (primjena istranog naela) utvrditi jesu li brani odnosi trajno i tekoporemeeni, zbog ega je zajedniki ivot postao nepodnoljiv, i pored toga tobrani drugovi suglasno trae razvod braka. Suprotno, kad je postupak pokrenutzahtjevom za sporazumni razvod braka, tada sud ne utvruje injenice jer sepresuda donosi na temelju sporazuma branih drugova kao jednog od samostalnihbrakorazvodnih razloga. Sud je ipak duan provjeriti postoji li suglasnost branihdrugova za razvod i imaju li brani drugovi zajedniku maloljetnu djecu.15

14 Vidi Alini, M. - Bakari Abramovi, A. - Belajec, V. - Hrabar, D. - Kora, A.,KomentarObiteljskog zakona, Zagreb, 1999., str. 193, dalje - Alini.

15 Podrobnije u: alija, B. - Omanovi, S., Graansko procesno pravo, Sarajevo, 2000., str. 305.


9/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 743

Zajedniki prijedlog za razvod braka i zahtjev za sporazumni razvod brakamogu brani drugovi povui dok postupak nije pravomono zavren. Ako jepovlaenje zajednikog prijedloga i zahtjeva za sporazumni razvod braka usli-jedilo nakon donoenja prvostupanjske presude, prvostupanjski sud e rjeenjem

utvrditi da je presuda bez pravnog uinka i da se postupak obustavlja (FZPP,l. 412. st. 2. i 3.). I u tim sluajevima odricanje od tubenog zahtjeva ima istipravni uinak kao i povlaenje tube.

Kad brani drugovi tubom i protutubom zatrae razvod braka, smatra seda postoji zajedniki prijedlog za razvod braka.16 Izjava tuenika u brakoraz-

vodnoj parnici da pristaje na razvod braka s prijedlogom da se brak razvedekrivnjom tuiteljice, a ne njegovom kako je tuiteljica predloila, predstavlja istvarno znai protutubu.17

Prema stajalitu sudske prakse, prvostupanjski sud duan je zastati s postup-kom u brakorazvodnoj parnici u kojoj se trai razvod braka zbog neizljeive

bolesti tuenika, dok tueniku u propisanom postupku ne bude oduzeta poslov-na sposobnost i postavljen staratelj.18

Ako je jedan od branih drugova umro, sud e obustaviti postupak za razvodbraka.

V/2. Pokuaj mirenja branih drugova

Sud je tijekom cijelog postupka duan nastojati da doe do izmirenja branihdrugova (FZPP, l. 410. st. 2.). Od te ope dunosti suda u pogledu mirenjabranih drugova treba razlikovati poseban institut pokuaja mirenja branihdrugova, koji se prema prijanjim propisima izvodio na posebnom roitu zamirenje, koje je prethodilo odravanju rasprave.19 Sada je pokuaj mirenja unadlenosti organa starateljstva. U tom smislu po primitku tube odnosnozajednikog prijedloga za razvod braka, ako brani drugovi imaju zajednikumalodobnu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produeno roditeljskopravo, sud e zatraiti od nadlenog tijela starateljstva da pokua mirenje branih

16 Tako i u odluci VsH, Rev-1959/85 od 27. prosinca 1985., Dika-izmi, str. 713.17 U tom je smislu i odluka Vs NR BiH, G-33/53 od 12. veljae 1953., Dika-izmi, str.

713.18 Vs BiH, G-399/71 od 13. srpnja 1971., Dika-izmi, str. 714.19 Podrobnije o tome u: Triva, S.,Pokuaj mirenja u branom sporu , Anali, br. 4-6/59.


10/36


11/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 745

utvrenja da brak postoji ili ne postoji moe doi u svako doba, pa i nakonprestanka braka.22

Ako tuitelj koji je podnio tubu za ponitenje ili razvod braka umre, pravona tubu za ponitenje braka i za razvod braka ne prelazi na nasljednike branih

drugova jer je rije o tzv. osobnim pravima. Meutim, ako je tuitelj umronakon to je podnio tubu za ponitenje ili razvod braka, njegovi nasljednicimogu nastaviti ve zapoeti postupak, i to samo radi utvrivanja da je postojalaosnova za ponitenje odnosno razvod braka isticana do trenutka tuiteljevesmrti. U tom sluaju tuiteljevi nasljednici nisu duni uiniti vjerojatnim postoja-nje pravnog interesa za nastavljanje zapoetog spora. Svaki tuiteljev nasljednikmoe poslije njegove smrti nastaviti postupak radi utvrenja da je bio osnovanzahtjev za ponitenje ili razvod braka, pa i kad se tome protive ostali nasljed-nici.23 Ako nasljednici izjave da ne ele nastaviti prekinutu parnicu, sud edonijeti rjeenje da se tuba smatra povuenom.

Tuenikovi nasljednici ne mogu, u pravilu, produiti postupak.24 Ipak, upravnoj se teoriji prihvaa mogunost da i tuenikovi nasljednici imaju mogu-nost nastaviti ve zapoeti postupak, primjerice radi vraanja poklona (PZ, l.276. st. 2.), ali bi oni morali uiniti vjerojatnim postojanje pravnog interesa zapodnoenje tube.25

Ako nasljednici u nastavku zapoetog postupka uspiju dokazati osnovanosttubenog zahtjeva, u imovinskopravnom pogledu nastupaju posljedice kao daje dolo do razvoda braka. Preivjeli brani drug gubi, dakle, pravo na nasljei-

vanje umrlog branog druga.Ako u parnici za razvod braka umre tuitelj, postupak se prekida i u sluaju

kad je umrli imao punomonika.26 Kad u brakorazvodnoj parnici tuitelj umreprije nego to je izreena presuda postala pravomona, nepravomona presudagubi pravnu snagu i postupak treba prekinuti kako bi tuiteljevi nasljednicieventualno mogli, u smislu odredaba l. 407. FZPP, produiti postupak radidokazivanja osnovanosti tube.27 U tom sluaju sud je duan izvijestiti tuitelje-

22 Tako i u odluci VsH, Rev- 2115/90 od 18. listopada 1990.23 Vidi odluku Vs BiH, Rev- 9/87 od 20. kolovoza 1987., Dika-izmi, str. 715.24 U tom je smislu i odluka VsH, G-4765/74 od 25. prosinca 1974.25 Usp. Prokop, A.,Komentar osnovnom Zakonu o braku II, Zagreb, 1960., str. 381.26 Takvo je stajalite zauzeo i SVs u odluci SVs, Rev-1138/59 od 17. studenoga 1959.,

Dika-izmi, str. 715.27 Usp. Vs BiH, Rev-5/62, Dika-izmi, str. 716.


12/36


ve nasljednike da mogu produiti postupak po tubi za razvod braka radi dokazi-vanja osnovanosti tube.28 Pravo zakonskih nasljednika umrlog tuitelja daprodue zapoeti postupak po tubi za razvod braka s ciljem dokazivanjaosnovanosti tube uvjetovano je zakonskim redom nasljeivanja, pa nasljednici

iz prvog nasljednog reda iskljuuju nasljednike iz drugog nasljednog reda.29Nasljednici ne mogu istaknuti zahtjev za plaanje uzdravanja svog umrlog

prednika ni do trenutka njegove smrti, jer je rije o strogo osobnom pravu kojese ne nasljeuje, osim ako o takvom potraivanju nije bilo pravomono odluenodo trenutka smrti uzdravanoga.30

Prema stajalitu sudske prakse, u parnici o tubenom zahtjevu nasljednikaradi utvrivanja da je postojao razlog za razvod braka naveden u tubi ostaviteljakoji je umro u toku postupka nisu relevantne pravne posljedice koje pogaajupreivjelog supruga u sluaju usvajanja tubenog zahtjeva.31

2. Iako je punomonik u postupku ovlaten poduzimati i druge parnineradnje u postupku, lankom 408. FZPP ureuje se samo podnoenje tube odpunomonika stranke. Tako, ako tubu u branom sporu podnosi punomonikstranke, u punomoi se mora izriito navesti kakvu e tubu podnijeti i izkojih razloga.

Rije je, dakle, o specijalnoj punomoi jer se u njoj mora izriito navestikakvu e tubu punomonik podnijeti i iz kojih razloga, odnosno je li puno-monik ovlaten na podnoenje tube radi utvrivanja postojanja ili neposto-janja braka, na ponitenje ili za razvod braka. Prema stajalitu sudske prakse,punomo za brakorazvodnu parnicu mora sadravati odreeno ovlatenje o

prirodi tube i uzrocima za razvod braka.

32

Drugim rijeima, punomo za po-kretanje branog spora mora sadravati ne samo ovlatenje da se podnese tubaza razvod braka nego i oznaku brakorazvodnog uzorka zbog kojeg se trairazvod braka.33

28 Vidi odluku Vs BiH, G-1184/71 od 22. listopada 1971.29 U tom je smislu i odluka VsS, G-788/85, Babi 2, str. 96.30 Pravno stajalite graanskog odjela Vs BiH od 19. travnja 1982., Bilten Vs BiH, br. 1/82.,

str. 54.31 Vidi odluku Vs BiH, Rev-599/88 od 15. lipnja 1989., Bilten VsBiH, br. 3/89.32 Tako u odluci VsJ, G-24/49 od 21. travnja 1949.33 Takvo je stajalite zauzeo SVs u odluci Rev-1069/61 od 11. srpnja 1961., ZSO, VI/2-

107.


13/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 747

Stroa pravila o punomoi u branim sporovima predviena su s ciljemouvanja braka i zatite interesa djece. U tom smislu, bez obzira na to to jepunomonik podnio tubu za razvod braka, on ne moe biti prisutan niti za-stupati stranke na roitu za pokuaj mirenja.

Voenje postupka protivno ovoj odredbi bitna je povreda odredaba parninogpostupka iz l. 336. st. 2. t. 10. FZPP, a radnje koje je poduzeo punomonik sneurednom punomoi nevaee su i sud e ih ukinuti ako ih stranka naknadnone odobri (FZPP, l. 88. st. 4.).

V/4. Javnost u branim sporovima

Iako je glavna rasprava u pravilu javna, iz postupka u branim sporovimajavnost je iskljuena (FZPP, l. 409.). Iskljuenje javnosti u branim sporovima

iznimka je od naela javnosti raspravljanja pred sudom predvienog odredbamal. 4. FZPP i razraenog odredbama l. 287.-291. FZPP. U branim sporovimazakonom je predvieno iskljuenje javnosti, i to tijekom cijeloga postupka.Kako je rije o iskljuenju na temelju zakona, sud ne mora donositi posebnorjeenje o iskljuenju javnosti kao kod iskljuenja javnosti odlukom suda. Upravilu se iskljuenje ne odnosi na tzv. uu javnost. Tako se iskljuenje javnostine odnosi na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike i umjeae.Iznimno, punomonik stranke ne moe biti prisutan niti zastupati stranku naroitu za pokuaj mirenja. Na zahtjev stranke vijee moe dopustiti da raspravibudu nazone najvie dvije osobe koje ona oznai. Usto, vijee moe dopustitida glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena budu nazone pojedine slubeneosobe, a i znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubuodnosno znanstvenu ili javnu djelatnost. Svakako, predsjednik vijea upozorite osobe koje budu nazone raspravi iz koje je javnost iskljuena da su dunekao tajnu uvati sve ono to su na raspravi saznale i upozoriti ih na posljediceodavanja tajne (FZPP, l. 289.). I kad se navedenim osobama odobri prisustvo-

vanje roitu za glavnu raspravu, raspravi mogu biti nazone samo punoljetneosobe koje ne smiju nositi oruje ili opasno orue (FZPP, l. 287.).

Ako u branom sporu javnost nije bila iskljuena, iako je prema zakonskimodredbama morala biti iskljuena, takva povreda relativno je bitna povredaodredaba parninog postupka iz l. 336. st. 1. FZPP.


14/36


V/5. Ogranienje naela dispozicije

1. Odredbom l. 410. FZPP ograniava se naelo dispozicije, odnosno raspo-laganje stranaka u navedenim posebnim sudskim postupcima. U branim sporo-

vima dispozicije parninih stranaka u pogledu prikupljanja procesnog materijalaograniene su. injenice na kojima stranka zasniva svoj zahtjev u branom sporusud moe utvrivati i kad te injenice nisu meu strankama sporne, osim ako sezahtijeva sporazumni razvod braka (FZPP, l. 410. st. 1.). Odredba tog stavkaodstupanje je od pravila da se ne dokazuju injenice koje meu strankama nisusporne. Ogranienje dispozicija parninih stranaka nije potpuno i nema isti dosegu svim vrstama branih sporova. Smisao odredbe nije u zabrani stranakihdisponiranja, ve u tome da sud tim dispozicijama nije vezan. Kako je odredbamadrugog stavka tog lanka predvieno da je sud u tijeku cijelog postupka duannastojati da doe do izmirenja branih drugova, moemo zakljuiti da je u interesu

zajednice da do razvoda ne doe. Tako dispozicije koje idu u korist ouvanjabraka imaju iroku primjenu. U tom smislu sud je ovlaten po slubenoj dunostiutvrditi i injenice to ih stranke nisu iznijele, kao i izvesti dokaze koje strankenisu predloile, ako bi to ilo u prilog odranja braka. Usto, stranke se mogusporazumjeti, ali e sud na njihovim dispozicijama zasnovati odluku samo akoocijeni da su u skladu s interesima djece i drugih osoba koje nisu sposobne samese brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima. Sud je ovlaten utvrditi i injeniceto ih stranke nisu iznijele ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi dastranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (FZPP,l. 3. st. 2.). Sud je ovlaten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloile ako su tidokazi znaajni za odluivanje (FZPP, l. 7. st. 3.).

Sud je duan potpuno i istinito utvrditi sporne injenice o kojima ovisiosnovanost zahtjeva. U granicama istaknutih brakorazvodnih razloga sud jeovlaten i po slubenoj dunosti provesti dokaze i utvrditi odlune injenineokolnosti34 te je duan briljivo i iscrpno razjasniti i ispitati brane odnose.35

Iako ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom tijekomparnice, sud moe narediti da se dokazuju i takve injenice ako smatra dastranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolae zahtjevom kojim ne moeraspolagati (lanak 3. stavak 2.).

34 Usp. odluku VsH, G-894/54 od 7. srpnja 1954., Kukoljac, M.,Parnini postupak, Beograd,1970., str. 185.

35 Vidi odluku VsJ, G-81/48 od 9. sijenja 1948.


15/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 749

2. Bez obzira na to kojim je podneskom pokrenut postupak za razvod braka,sud je u tijeku cijelog postupka duan nastojati da doe do izmirenja branihdrugova (FZPP, l. 410. st. 2.). Primjerice, sud je duan pokuati izmiriti branedrugove koji su podnijeli zahtjev za sporazumni razvod braka, bez obzira na to

to u tom sluaju prema zakonskim odredbama ne postoji dunost tijelastarateljstva da prethodno pokua mirenje branih drugova.

V/6. Presuda na temelju priznanja, odricanja i presuda zbog izostanka

U branim sporovima ne moe se izrei presuda zbog izostanka (FZPP, l.314.), niti presuda na osnovi priznanja (FZPP, l. 312.) odnosno odricanja(FZPP, l. 313.). Brani sporovi ureeni su prisilnim propisima pa je rije ozahtjevima kojima stranke ne mogu slobodno raspolagati.

Ovlatenjem suda da utvruje injenice koje stranke nisu iznijele i da doka-zuje injenice koje nisu sporne sprjeava se da stranke neiznoenjem injenicaili njihovim priznanjem, s vezujuim uinkom za sud, na posredan nain dispo-niraju zahtjevima kojima ne mogu disponirati. Iz istog razloga sud u branimsporovima ne moe donijeti presude koje se temelje na potpunoj, djelominojili prikrivenoj dispoziciji stranaka - presudu na temelju priznanja, presudu natemelju odricanja i presudu zbog izostanka.36

Obiteljskim zakonom (Sl. list SRBiH, br. 21/79. i 44/89.) iskljuena je,expressis verbis, mogunost donoenja presude zbog izostanka u branim i paterni-

tetskim sporovima. Presuda zbog izostanka ne moe se donijeti u branim ipaternitetskim sporovima jer su ti sporovi regulirani kogentnim pravnim nor-mama.37 Kogentna priroda obiteljskog prava uvjetuje ogranienje prava stranakana disponiranje zahtjevima u branim i paternitetskim sporovima. Ovdje jerije o odnosima za nastanak, izmjenu ili prestanak kojih je zajednica posebnozainteresirana, vie negoli kod drugih pravnih odnosa. Za odluku o tubenomzahtjevu u sporovima iz tih odnosa potrebno je da sud utvrdi injenino stanje,a ne da polazi od pretpostavke istinitosti injenica iznesenih u tubi. U tomsmislu sudska je praksa zauzela stajalite da postoji bitna povreda odredaba

36 Tako Alini i dr., str. 184-185.37 O tome podrobnije izmi, J., Presuda zbog izostanka u graanskom parninom postupku,

disertacija, Split, 2001., str. 222-225.


16/36


parninog postupka, koju vii sud po slubenoj dunosti mora uzeti u obzir,kad je prvostupanjski sud donio presudu zbog izostanka u parnici radiutvrivanja oinstva.38

V/7. Povlaenje tube odnosno zajednikog prijedloga i zahtjeva zasporazumni razvod braka

1. Za razliku od opih odredbi FZPP-a o povlaenju tube, prema kojimatuitelj moe povui tubu bez pristanka tuenika prije nego to se tuenikupusti u raspravljanje o glavnoj stvari, a ako tuenik na to pristane, tuba semoe povui i kasnije, sve do zakljuenja glavne rasprave (FZPP, l. 178.), uparnicama za razvod braka tuitelj moe tubu povui do zakljuenja glavnerasprave bez pristanka tuenika, a s pristankom tuenika sve dok postupak

nije pravomono zavren (FZPP, l. 412. st. 1.). Smatra se da je tuenik pristaona povlaenje tube ako se u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlaenjuo tome ne izjasni (FZPP, l. 178. st. 2.).

Tuitelj moe povui tubu podneskom izvan roita ili izjavom na zapisnikna roitu, a na isti nain tuenik moe dati svoj pristanak na povlaenje. Akotuenik ne pristane na povlaenje tube, sud je duan nastaviti postupak idonijeti odluku.

Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovopodnijeti.

2. Zajedniki prijedlog i zahtjev za sporazumni razvod braka zajedniki supodnesci branih drugova pa njihovo povlaenje mogu traiti oba brana druga,zajednikim podneskom ili svaki zasebno. Zajedniki prijedlog za razvod brakai zahtjev za sporazumni razvod braka brani drugovi mogu povui dok postupaknije pravomono zavren.39

Od povlaenja zajednikog prijedloga i zahtjeva za sporazumni razvod brakatreba razlikovati odustanak od zajednikog prijedloga i zahtjeva za sporazumnirazvod braka. Ako samo jedan brani drug odustane od zajednikog prijedlogaza razvod braka, a drugi ustraje na prijedlogu, taj se prijedlog tada smatratubom za razvod braka (PZ, l. 57. st. 2.), a stranka koja je odustala od

38 U tom je smislu odluka Vs BiH, G-161/58, ZSO, 1958., III/1-83.39 Vidi odluku VsH, Rev-913/83 od 5. svibnja 1983., Dika-izmi, str. 720.


17/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 751

zajednikog prijedloga za razvod braka postaje tuenik. S druge strane,odustanak jednog branog druga od zahtjeva za sporazumni razvod braka imakao posljedicu obustavljanje sudskog postupka.

3. Ako je povlaenje tube odnosno zajednikog prijedloga i zahtjeva za

sporazumni razvod braka uslijedilo nakon donoenja prvostupanjske presude,prvostupanjski sud rjeenjem e utvrditi da je presuda bez pravnog uinka i dase postupak obustavlja. Iako se u stavku 2. l. 412. FZPP govori da branidrugovi mogu povui tubu, zajedniki prijedlog za razvod braka i zahtjev zasporazumni razvod braka dok postupak nije pravosnano zavren, taj prijedlogmoe povui i samo jedan od branih drugova i drugi brani drug time nepostaje tuitelj, nego sud donosi rjeenje kojim se postupak obustavlja.

4.Ako je jedan od branih drugova umro (ili oba) nakon donoenja prvostu-panjske presude, prvostupanjski sud rjeenjem e utvrditi da je presuda bezpravnog uinka i da se postupak obustavlja.40 Ako je, pak, jedan od branih

drugova umro prije donoenja prvostupanjske presude o razvodu braka, prvostu-panjski sud rjeenjem e utvrditi da su poduzete radnje bez pravnog uinka ida se postupak obustavlja. Protiv tog rjeenja doputena je alba drugostu-panjskom sudu. Kad tuitelj umre tijekom parnice za razvod braka, postupakse prekida i kad tuitelj ima punomonika, jer je predmet spora pravo koje neprelazi na nasljednike.41

Posljedice iz stavka 4. l. 412. FZPP nastupaju smru bilo kojeg branogdruga, bez obzira na to je li rije o tuitelju ili tueniku, odnosno bilo kojem odpodnositelja zajednikog prijedloga ili zahtjeva za sporazumni razvod braka.

5. U branim sporovima odricanje od tubenog zahtjeva ima isti pravniuinak kao i povlaenje tube (FZPP, l. 412. st. 5.).Formalnu izjavu o odricanjuod tubenog zahtjeva treba, prema tome, shvatiti kao izjavu o povlaenju tube- falsa denominatio non nocet.42 Povuena tuba smatra se kao da nije ni bilapodnesena i moe se ponovo podnijeti. U skladu s tim, na temelju odricanjaod tubenog zahtjeva ne moe se donijeti presuda na temelju odricanja.

40 U tom je smislu presuda SVS-a prema kojoj kad brani drug umre nakon izreene presudeda se brak razvodi, a prije nastupanja pravomonosti, izreena presuda gubi pravni uinak.

SVS, Rev-1986/61 od 8. rujna 1961.41 Vidi odluku VsH, Rev-18/86 od 28. sijenja 1986.42 Tako Zuglia, S. - Triva, S.,Komentar zakona o parninom postupku , Zagreb, 1957., str. 374,

dalje - Zuglia - Triva.


18/36


V/8. Zatita, odgoj i uzdravanje zajednike djece i branog druga

U presudi kojom se utvruje da brak ne postoji, ili da se brak ponitava, ilida se brak razvodi, sud je duan odluiti o uvanju, odgoju i uzdravanju

zajednike djece,43 bez obzira na to jesu li u tom pogledu stranke istaknule svojzahtjev,44 a pri tome nije vezan ni prijanjom pravomonom presudom kojomje zahtjev za uzdravanje djece bio odbijen.45

Odredbama poglavlja II., l. 2. toke f. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinezajamena je posebna zatita djece, u skladu s najviim meunarodnimstandardima i razinom. U skladu s tim i ovim je lankom predviena dunostsuda da odlui o zatiti, odgoju i uzdravanju zajednike djece u sluaju kaddonese odluku da brak ne postoji, ili da se brak ponitava, ili da se brak razvodi.

Zajednikom djecom smatraju se i u braku usvojena djeca, osim ako jedijete usvojio samo jedan brani drug.

Iako se to u odredbama lanka 413. FZPP izriito ne navodi, sud e odluitio zatiti, odgoju i uzdravanju maloljetne djece. Takav se zakljuak moeizvui iz tumaenja odredaba l. 415. FZPP (...sud moe, po slubenoj dunosti,rjeenjem odrediti privremene mjere radi davanja uzdravanja zajednikojmalodobnoj djeci...), l. 230. st. 2. PZ (Roditelji su prvenstveno obvezniuzdravati maloljetnu djecu...) i sl. Sud e na isti nain postupiti i kad je rijeo punoljetnoj djeci, ako je i dok je nad njima produeno roditeljsko pravo(arg. iz l. 102. i 231. PZ) te ako je takav zahtjev podnijelo punoljetno dijetekoje se nalazi na redovitom kolovanju (arg. iz l. 231. st. 2. PZ). Naime,punoljetno dijete nad kojim je produeno roditeljsko pravo nalazi se u pravnompoloaju maloljetnog djeteta, pa sud u presudi kojom se razvodi brak trebaodluiti o uvanju, odgoju i uzdravanju takvog djeteta.46

Presuda o razvodu braka mora sadravati odluku o uvanju, njezi i odgajanjuzajednike djece, iako o tome postoji sporazum izmeu branih drugova.47

Ako sud u presudi propusti odluiti o zatiti, odgoju i uzdravanju zajednikedjece, moe naknadno, i bez prijedloga stranaka, o tome odluiti dopunskompresudom (FZPP, l. 321-323.).

43 Usp. odluku VsS, Gzz-140/50 od 24. travnja 1950.44 Takvo je stajalite zauzeo VsS u odluci G-4290/54 od 5. sijenja 1955.45 Vidi odluku VsH, G-410/57 od 28. oujka 1957.46 U tom je smislu odluka VsV, G-1169/61.47 Vidi odluku VSJ, G-85/48 od 15. studenoga 1948.


19/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 753

Posljedice odreene lankom 413. FZPP ne nastupaju donoenjem presudekojom se odbija zahtjev za utvrivanje da brak ne postoji ili postoji, da se brakponitava ili razvodi. O uzdravanju zajednike djece branih drugova sud nemoe odluiti presudom kojom se odbija tuba za razvod braka.48

U sporovima o uzdravanju maloljetne djece ne moe se izrei presuda zbogizostanka. Zanimljivo je, ipak, upozoriti na stajalita nekih teoretiara, uteme-ljena ponajprije na odredbama Zakona o parninom postupku iz 1956. godinei zakona kojima se ureivalo obiteljsko pravo u SR Srbiji i AP Vojvodini, premakojima (bi) se u sporovima oko uzdravanja maloljetne djece mogla donijetipresuda zbog izostanka, svakako ako su ispunjeni i ostali zakonski uvjeti zanjezino donoenje.49 Takvo stajalite opravdavalo se pretpostavkom da se usporovima oko uzdravanja maloljetne djece moe donijeti presuda zbogizostanka ako su u tubi navedene injenice utemeljene na potrebnim idovoljnim dokazima iz kojih sud moe ispravno odrediti koliki je iznos obveze

tuenika za uzdravanje djeteta u konkretnom sluaju. Ako sud na osnoviinjenica navedenih u tubi, koje se temelje na potrebnim dokazima, primjenommaterijalnoga prava moe odrediti utemeljenost zahtjeva, kako u njegovoj osnovitako i visini, to moe odluiti donoenjem presude zbog izostanka, dakako,ako su ispunjeni i ostali uvjeti za njezino donoenje. Ako u tubi postoje svielementi za to, sud nema potrebe utvrivati neke druge potrebne elemente,jer ne postoje razlozi za to.50 Donoenje presude zbog izostanka doputeno jeu postupku o sporovima o uzdravanju maloljetne djece, jer stranke u timparnicama mogu slobodno disponirati tubenim zahtjevom budui da jepredmet spora subjektivno pravo kojim mogu raspolagati i izvan parnice.51

Bilo je, ipak, i miljenja da se u sporovima oko uzdravanja maloljetne djece nemoe donijeti presuda zbog izostanka.52 Dopustiti presudu zbog izostanka u

48 Takvo je stajalite zauzeo SVs u odluci Rev-417/59 od 16. svibnja 1959.49 Tako i potanje Vasi, R.,Kontumacija i sporovi oko izdravanja maloletne dece, GAKV, 5, br.

10, 1956., str. 15-21.50 urovi, Z., Presuda zbog izostanka u jugoslavenskom pravu, Beograd, 1965., str. 78-79.51 Tako Brki, S., Presuda zbog izostanka u parnici radi deijeg izdravanja, GAKV, god. 38.,

1989., br. 6, str. 27.52 U tom bismo smislu naveli dvije presude VSS u kojima je zauzeto stajalite da u sporovima

za izdravanje maloljetne djece nije doputena presuda zbog izostanka (rjeenje VSS,Rev- 125/63 od 18. 2. 1963., objavljeno u: ivkovi, S.,Parnica u praksi, Beograd, 1975.,str. 40), odnosno da se, ako u tubi za uzdravanje djece nisu navedene imovinske prilikeroditelja, ne moe se donijeti presuda zbog izostanka na temelju l. 332. st. 1. t. 4. ZPP,


20/36


tim sporovima znailo bi vezati sud za sporazum stranaka, ime bi sud izgubioonu ulogu koja mu je dodijeljena.53 Rije je o odnosima za utvrivanje kojih jezajednica zainteresirana vie negoli kad je rije o drugim imovinskopravnimodnosima. U tim sporovima treba ostati neokrnjeno naelo materijalne istine

te sud u takvim sporovima moe utvrivati istinitost injenica i kad one meustrankama nisu sporne, a priznanje tubenog zahtjeva ne moe dovesti dopresude na temelju priznanja, niti stranke mogu zakljuiti sudsku nagodbu opredmetu spora.54

U hrvatskom pravu, primjerice, nije bilo te dvojbe jer je odredbama l. 347.st. 1. i 2. Zakona o braku i porodinim odnosima (dalje - ZBPO) bilo propisanoda se u sporovima o uzdravanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djetetakoje nije sposobno za rad na odgovarajui nain primjenjuju odredbe l. 324.istoga zakona, odnosno da se ne moe izrei presuda zbog izostanka. 55 Dana11. prosinca 1998. donesen je hrvatski Obiteljski zakon (NN, 162/98.). Danom

poetka primjene toga zakona, 1. srpnja 1999., prestao je vaiti ZBPO (v. Obi-teljski zakon, l. 371. i 372.). Prema odredbama lanka 274. st. 3. Obiteljskogzakona, sud ne moe donijeti presudu zbog izostanka u statusnim stvarima,56

jer iz takve tube ne proizlazi osnovanost tubenog zahtjeva. VSS, Rev- 1136/78, objavljenau: Risti, M., Praktikum za parnicu, Beograd, 1989., str. 273

53 Jovi, I.,Da li se moe doneti presuda zbog izostanka u sporovima oko izdravanja maloletne dece,GAKV, 5, br. 6, 1956., str. 11-17.

54 Pozni, B.,Presuda zbog izostanka, Anali, 4, br. 3, 1956., str. 289.55 Takvo je stajalite zastupljeno i u odluci Okrunog suda u Splitu, odnosno da se u sporovima

o uzdravanju maloljetne djece ne moe izrei presuda zbog izostanka. Okruni sud uSplitu, G-418/87 od 20. 2. 1987., PSP, 33/87, str. 125, br. 129. I VS je u jednoj odlucizauzeo stajalite kako se, budui da samo s odobrenjem organa starateljstva roditeljimogu otuiti ili opteretiti imovinu svoga djeteta, ne moe u parnici protiv maloljetnogdjeteta donijeti presuda zbog izostanka zato to mu je s roita izostao roditelj kao njegovzakonski zastupnik. Vrhovni sud Hrvatske, Gzz-80/86.

56 Prema odredbama Obiteljskog zakona, postupci u statusnim stvarima jesu:- posebni parnini postupak u branim sporovima (radi utvrenja postoji li brak ili nepostoji, za ponitaj ili rastavu braka) iz l. 24., 25., 35., 37.-41., 42.-50. i 283.-288;- posebni parnini postupak u sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ilimaterinstva (paternitetski i maternitetski sporovi) iz l. 54., 63., 70.-84. i 289.-295.;

- posebni parnini postupak radi rjeavanja pitanja s kojim e roditeljem dijete ivjeti i oroditeljskoj skrbi (l. 296.-300. i 302.), o nainju odravanja susreta i druenja djeteta sroditeljima (l. 301.) te o roditeljskoj skrbi, o zatiti prava i dobrobiti djeteta i mlaepunoljetne osobe i o prestanku roditeljske skrbi (l. 85.-121.).


21/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 755

kao i u stvarima uzdravanja maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta kojenije sposobno za rad. Tom odredbom ograniava se naelo dispozicije (raspola-ganja stranaka) u posebnim graanskim sudskim postupcima, u navedenimstatusnim stvarima i u stvarima uzdravanja maloljetnog djeteta ili punoljetnog

djeteta koje nije sposobno za rad.57 Naime, u tim postupcima sud je ovlatenutvrivati i injenice koje stranke nisu iznijele, a moe odluiti da se dokazujui injenice koje nisu sporne (Obiteljski zakon, l. 274. st. 2.), to sprjeavastranke da na posredan nain disponiraju zahtjevima kojima ne mogu dispo-nirati. Iz istoga razloga sud u branim statusnim stvarima i u stvarima uzdra-

vanja maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje nije sposobno za rad nemoe donijeti presudu koja se zasniva na dispoziciji stranaka - presudu zbogizostanka.58

Sud je duan u presudi kojom se brak razvodi odluiti i o zahtjevu za uzdr-avanje koji je postavio nezbrinuti suprug.59 O zahtjevu za uzdravanje nekrivog

branog druga, stavljenom tijekom parnice za razvod braka, sud je duan odluitiistodobno kad rjeava i o razvodu braka.60 Odluka opinskog suda kojom jedosueno uzdravanje jednom branom drugu, u tijeku trajanja njegova brakas osobom od koje je traio uzdravanje, ima pravni uinak samo od donoenjaodluke upanijskog suda u parnici za razvod braka.61 Meutim, kad je presudomutvrdio da brak ne postoji, ili da se brak ponitava, ili da se brak razvodi, sude odluiti o uzdravanju branog druga samo ako je on to zahtijevao, a nijeduan to uiniti po slubenoj dunosti kao kad donosi odluku o zatiti, odgojui uzdravanju zajednike djece. Naime, u sporovima o uzdravanju branihdrugova sud je vezan zahtjevima stranaka, a samo u sporovima o uzdravanjumaloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje nije sposobno za rad sud nije

vezan zahtjevima stranaka i slijedom toga ovlaten je ii i preko zahtjeva zauzdravanje.62

57 Smisao odredbe nije u zabrani stranakih disponiranja, ve u tome da sud tim dispozi-cijama nije vezan. Stranke se mogu sporazumjeti (nagoditi ili na drugi nain disponiratisvojim zahtjevom), ali e sud na njihovim dispozicijama zasnovati odluku samo ako ocijenida su u skladu s interesima djece i drugih osoba koje nisu sposobne same se brinuti o sebii svojim pravima i interesima. Alini, str. 183.

58 Usp. Alini, str. 184-185.59 Vidi odluku Vs CG, Rev-174/82 od 22. prosinca 1982.60 Takvo je stajalite zauzeo SVs u odluci G-32/55 od 1. travnja 1955.61 Usp. odluku VSs, G-229/84 od 6. oujka 1984.62 U tom je smislu odluka VsH, Rev-1697/90 od 15. kolovoza 1990.


22/36


V/9. Sudjelovanje organa starateljstva

1. Organ starateljstva (njem.Pflegschaftsorgan) jest tijelo koje obavlja poslovesocijalne i obiteljskopravne zatite. U sudskim postupcima organ starateljstva

moe nastupiti kao tuitelj u sluajevima predvienim zakonom; moe se kaostranka (svojevrsni jedinstveni suparniar) pridruiti u postupku koji je pokre-nula druga osoba, ako je bio ovlaten na pokretanje toga postupka; moe unekim postupcima sudjelovati u svojstvu svojevrsnoga umjeaa; moe kaospecifini zakonski zastupnik maloljetne osobe u njezino ime pokrenuti i voditiodreene sporove.

lankom 414. FZPP ureuje se poloaj organa starateljstva u sudskom po-stupku, kao umjeaasui generis s velikim ovlatenjima. U branim sporovimaorgan starateljstva sudjeluje ako se u tim sporovima rjeava o zatiti, odgoju iuzdravanju djece.

2. Stavkom 2. l. 414. FZPP, odreene su procesne radnje koje organstarateljstva moe poduzimati u postupku pred sudom u kojem sudjeluje kaoumjeasui generis. Nabrajanje nije taksativno, nego primjerima, pa nema zaprekeda organ starateljstva poduzme i druge radnje koje smatra potrebnim. Upostupku o zatiti, odgoju i uzdravanju djece organ starateljstva obvezan jestaviti prijedlog o zatiti, odgoju i uzdravanju djece, a ovlaten je u granicamatog prijedloga iznositi i injenice koje stranke nisu navele i predloiti da seizvedu potrebni dokazi, ulagati pravna sredstva i poduzimati druge parnineradnje, sve radi zatite interesa djece.

U takvoj situaciji organ starateljstva ima procesni poloaj stranke.63

3. Sud koji rjeava brani spor obavijestit e organ starateljstva o postupkuradi zatite, odgoja i uzdravanja djece i pozivati ga na sva roita te e mudostavljati sve odluke donesene u tom postupku (FZPP, l. 414. st. 3).

Sud je u parnici u kojoj se, uz ostalo, odluuje i o povjeravanju djece naodgoj i uvanje nakon razvoda braka, duan ocijeniti miljenje organa stara-teljstva kao i svaki drugi dokaz.64 Sud e organ starateljstva pozvati dostav-ljanjem poziva. Roite se moe odrati i kad mu ne pristupi uredno pozvaniorgan starateljstva, jer je i sud duan po slubenoj dunosti voditi rauna ointeresima djece.65 Propust suda da zatrai posebno miljenje i prijedlog organa

63 Vidi odluku Vs BiH, Rev-113/82 od 15. lipnja 1982.64 Usp. odluku Okrunog suda u Zagrebu, G-146/83 od 5. srpnja 1983.65 Takvo je stajalite zauzeo Vs BiH u odluci G-1184/81 od 4. prosinca 1981.


23/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 757

starateljstva u postupku povjeravanja djece na odgoj i uvanje nije od utjecajana zakonitost odluke ako se organ starateljstva izjasnio o tome u postupkumirenja branih drugova.66

V/10. Privremene mjere

1. U tijeku postupka u branim sporovima sud moe, po slubenoj dunosti,rjeenjem odrediti privremene mjere radi davanja uzdravanja zajednikojmalodobnoj djeci, kao i za njihov smjetaj (FZPP, l. 415. st. 1.).

Parnini postupak je u tijeku sve dok presuda ne postane pravomona.Privremena mjera ne moe se odrediti prije pokretanja branog spora, ali seprivremena mjera moe predloiti ve u tubi.

Rjeenje o odreivanju privremene mjere donosi se na prijedlog roditelja,

organa starateljstva (arg. iz l. 414. FZPP) ili po slubenoj dunosti. Privremenamjera odreuje se prema roditeljima djeteta i za njezino donoenje dovoljno jeda se uine vjerojatnim injenice o kojima ovisi pravo na uzdravanje, odnosnoda su ugroeni drugi interesi djeteta.

Rjeenje kojim sud tijekom postupka u branom sporu odreuje privremenemjere radi davanja uzdravanja zajednikoj maloljetnoj djeci mora uvijek bitiobrazloeno.67

2. Tijekom postupka sud moe, na prijedlog branog druga, ali ne i poslubenoj dunosti, odrediti privremene mjere radi davanja uzdravanja

branom drugu, kao i za njegov smjetaj. Brani drug duan je u prijedloguuiniti vjerojatnim injenice o kojima ovisi pravo na uzdravanje. injenice zaizdavanje privremene mjere uzdravanja izvanbranog djeteta potrebno je uiniti

vjerojatnim kao i dokaz da djetetova majka ne moe dijete sama uzdravati.68

Prije donoenja odluke o prijedlogu sud e, u pravilu, zatraiti od protivnestranke da se izjasni o prijedlogu, osim ako je zbog opravdanih okolnosti nunohitno donoenje odluke o prijedlogu.

Pri odreivanju privremene mjere sud je duan voditi rauna o krivnji zarazvod braka, ako je na tu okolnost prigovorom upozorila druga stranka. 69

66 Vidi odluku VsH, Rev-336/84 od 11. travnja 1984.67 Vidi odluku VsS, G-1649/65, ZSO, 1965., X/3-290.68 U tom je smislu odluka VsH, G-2079/59, Odvjetnik, 11-12/60.69 Babi, I.,Komentar Porodinog zakona , Sarajevo, 1990., str. 227, dalje - Babi 1.


24/36


Uzdravanje branog druga, kao privremena mjera koja se odreuje tijekompostupka u branom sporu, moe se dosuditi ako na strani tog branog druganema krivnje za prestanak zajednice ivota.70

3. Protiv rjeenja o odreivanju privremene mjere radi davanja uzdravanjazajednikoj malodobnoj djeci, kao i za njihov smjetaj, odnosnoradi davanjauzdravanja branom drugu, doputena je alba. alba ne zadrava izvrenjerjeenja te se na temelju njega moe traiti izvrenje.

Ako se tijekom postupka promijene okolnosti zbog kojih je privremena mjeraodreena tako da privremena mjera vie nije potrebna (ZIP, l. 273.), sud e,na prijedlog dunika, ukinuti provedene radnje i obustaviti postupak izdavanjaprivremene mjere.

Prema miljenju nekih teoretiara, ako se utvrdi da je privremena mjeraneutemeljeno odreena, primjerice jer je odbijen tubeni zahtjev za uzdravanje,uzdravanje koje je po privremenoj mjeri odreeno i ostvareno u korist djece

ne moe se regresirati, dok bi, suprotno, tuenik koji je na temelju privremenemjere platio odreeni iznos za uzdravanje branom druga imao pravo na po-

vrat tih sredstava ako tuitelju ne bude presudom priznato pravo na uzdra-vanje.71

Protiv rjeenje o privremenoj mjeri revizija nije doputena.72

V/11.Pobijanje presude kojom se brak razvodi na temelju sporazumabranih drugova

Presuda kojom se brak razvodi na temelju sporazuma branih drugova moese pobijati zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka, zbog toga to jepristanak za razvod braka na temelju sporazuma dan u zabludi ili pod utjecajemsile ili prevare, kao i u sluaju ako za donoenje presude nije bilo uvjeta odreenihFZPP-om (FZPP, l. 416.).

Za razliku od ostalih branih sporova, u sluaju kad se brak razvodi natemelju sporazuma branih drugova, sud ne moe utvrivati nesporne injenicejer se ta presuda ne donosi na temelju utvrenog injeninog stanja i primjeneodgovarajue norme materijalnog prava na tako utvreno injenino stanje.

70 Usp. odluku VsV, G-985/57, ZSO, 1957., II/3-605.71 Tako Babi 1, str. 228.72 Vidi odluku VsS, G-140/85 od 19. veljae 1985.


25/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 759

Presuda kojom se brak razvodi na temelju sporazuma branih drugova nijesudska nagodba, iako se moe pobijati zbog toga to je pristanak za razvodbraka dan u zabludi ili pod utjecajem sile ili prevare. Presuda je sudska odluka,a ne akt stranaka kao sudska nagodba, i pobija se albom. alba se moe

izjaviti zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka (v. FZPP, l. 336.),zbog toga to je pristanak za razvod braka na temelju sporazuma dan u zabludiili pod utjecajem prisile ili prevare (PZ, l. 60-65.), kao i u sluaju kad zadonoenje presude nije bilo uvjeta propisanih PZ-om (primjerice ako u zahtjevuza sporazumni razvod braka stranke navedu da nemaju zajedniku maloljetnudjecu, a zapravo ih imaju).

Presuda se iz tih razloga moe pobijati samo ako se usvaja zahtjev zasporazumni razvod braka, a ne i kad se zahtjev odbija. Ako je zahtjev za spora-zumni razvod braka odbijen, protiv takve presude moe se izjaviti alba izistih razloga kao i protiv ostalih presuda u branim sporovima.

V/12. Izvanredni pravni lijekovi i povrat u prijanje stanje

Presude kojima se utvruje da brak ne postoji, da je brak poniten ili razvedennije doputeno, u dijelu o prestanku braka, napadati prijedlogom za ponavljanjepostupka i zahtjevom za zatitu zakonitosti, a nije doputen ni povrat u prijanjestanje, bez obzira na to je li koja od stranaka zakljuila novi brak (FZPP, l.417.).73 Smisao odredbi toga lanka je u tome da se ukidanjem pravomonepresude ne moe otkloniti uinak koji je ona proizvela u dijelu o prestankubraka. Razvedeni ili poniteni brak ne uspostavlja se ponovo, nego ostajerazveden odnosno poniten i u sluaju ako se postupak po izvanrednompravnom lijeku okona presudom kojom se tubeni zahtjev odbija kao neute-meljen.

Treba napomenuti da, prema odredbama l. 364. st. 4. FZPP, u sporovimaiz obiteljskih odnosa i u sporovima zakonskog uzdravanja revizija nije dopu-tena pa se,a maiori ad minus, ni revizijom ne bi mogla napadati pravomonapresuda u dijelu o prestanku braka.74

73 U tom je smislu i presuda Okrunog suda u Kragujevcu, G-665/94 od 30. lipnja 1995.,Babi 2, str. 473.

74 Treba napomenuti da se prema stajalitu VSBiH, utemeljenom na odredbama SZPP-a, uparnici radi razvoda braka u povodu revizije mogla izmijeniti samo odluka o uzdravanju


26/36


A contrario, ako je odbijen tubeni zahtjev radi utvrenja da brak ne postojiili da se ponitava ili da se razvodi, pa je pravomonom presudom utvreno dabrak ne postoji, ili je brak poniten ili je razveden, a istom je presudom odluenoi o zatiti, odgoju i uzdravanju djece, kao i o uzdravanju branog druga ako

je on to zahtijevao (v. FZPP, l. 413.), protiv tog dijela presude mogli bi seizjaviti izvanredni pravni lijekovi, osim revizije. Prema stajalitu sudske prakse,revizijom, kao izvanrednim pravnim lijekom, ne moe se pobijati pravomonaodluka drugostupanjskog suda u dijelu u kojem je odlueno o prestanku braka,odnosno kojim je brak razveden, oglaen nepostojeim ili poniten75 te prijedlogza povrat u prijanje stanje.

Prema stjalitu sudske prakse, u brakorazvodnom sporu moe se izvanrednimpravnim lijekom (osim revizije, nap. a.) pobijati samo onaj dio pravomoneodluke o prestanku braka kojim je odlueno o krivnji jednog od branih drugovaza razvod braka,76 i to samo ako je u prijanjem/prvostupanjskom postupku

takav zahtjev bio istaknut i ako je o njemu bilo pravomono odlueno.77

VI. POSTUPAK U SPOROVIMA ZA UTVRIVANJE ODNOSNOOSPORAVANJE OINSTVA I MATERINSTVA

VI/1. Pokretanje postupka

Paternitetski sporovi, kao i brani sporovi, statusnog su karaktera.Postupak u sporovima za utvrivanje odnosno osporavanje oinstva i

materinstva pokree se tubom mjesno nadlenom opinskom sudu (FZPP, l.418. st. 1.). U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstvadijete moe podii tubu bilo pred sudom ope mjesne nadlenosti, bilo predsudom na podruju kojeg ima prebivalite odnosno boravite. Ako je u sporovimaradi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva sud u Federaciji nadleanzato to tuitelj ima prebivalite u Federaciji, mjesno je nadlean sud na podrujukojeg tuitelj ima prebivalite (FZPP, lanak 48.).

supruga odnosno odluka o zatiti, odgoju i uzdravanju zajednike djece, a ne i odluka o

razvodu braka. VSBiH, Rev-618/88 od 16. oujka 1989., Bilten VSBiH, br. 2/89-116.75 Vidi odluku Vs BiH, Rev-323/79 od 17. rujna 1979.76 Usp. odluku Vs BiH, G-14/77 od 12. svibnja 1977.77 Vs BiH, G-557/75 od 3. travnja 1975., BABI 2, str. 474.


27/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 761

Stranke u sporu za utvrivanje oinstva su osobe kojih se oinstvo utvruje,dijete i djetetova majka. Tuba za utvrivanje oinstva moe biti upravljenasamo prema jednoj odreenoj osobi.78,79

Stranke u sporu o osporavanju oinstva jesu: osoba koja se po zakonu smatra

ocem djeteta, dijete i djetetova majka.Kad trea osoba osporava oinstvo osobi koja je dijete priznala za svoje,

stranke u sporu su osoba koja osporava oinstvo, osoba koje se oinstvo osporava,dijete i djetetova majka.

Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti dijete do navrene 25.godine ivota. Ako je dijete maloljetno ili poslovno nesposobno, tubu u njegovoime podnosi majka ako vri roditeljsko pravo odnosno staratelj s odobrenjemorgana starateljstva (PZ, l. 120.). I kad punoljetno dijete podnosi tubu radiutvrivanja oinstva, stranke u tom sporu su osoba koje se oinstvo utvruje,dijete i djetetova majka. Djetetova majka moe se pridruiti punoljetnom djetetu

kao tuitelju i kad je propustila rok za pokretanje tog postupka, ali ako nijestupila u aktivno suparniarstvo, mora se nai na suprotnoj strani, u odnosupasivnog suparniara.80 Sud e odbaciti tubu za utvrenje oinstva ako jedijete roeno u razdoblju od 300 dana nakon pravomonosti presude o razvodubraka njegove majke i njezina mua, a oinstvo mua nije osporeno. Tako epostupiti i kad bivi mu djetetove majke nije evidentiran u matinim knjigamaroenih kao djetetov otac.81 Tubu radi utvrenja oinstva moe podnijeti majkado navrene 18. godine djetetova ivota (PZ, l. 121.). Organ starateljstvamoe u roku od jedne godine nakon roenja djeteta tubom pokrenuti postupakza utvrenje oinstva u sluaju kad je majka oznaila odreenu osobu za djete-tova oca pred matiarem, a kasnije, zanemarujui interese djeteta, ne pokrenepostupak za utvrivanje oinstva (PZ, l. 122.). Kad majka maloljetnog djetetau parnici za utvrivanje oinstva, u kojoj ona na temelju odredaba l. 418. st.2. FZPP ima procesni poloaj aktivnog jedinstvenog suparniara, povue tubu,sud je u smislu odredaba l. 212. st. 4. PZ duan po slubenoj dunosti ocijeniti

78 U tom je smislu odluka VsS, G-1400/62 od 26. svibnja 1962.79 Prema jednoj odluci VSFBiH, ne postoji zakonska presumpcija da jedan od roditelja nije

poznat ako njegovo oinstvo odnosno materinstvo nije utvreno pravomonom presudom

suda, pa postojanje ili nepostojanje te okolnosti treba ocijeniti prema konkretnim injenica-ma utvrenim u postupku. VSFBiH, U-374/97, Pravna misao, br. 1-2/99, str. 109.

80 Vidi odluku Vs BiH, G-170/83 od 15. prosinca 1983., Babi 2, str. 476.81 U tom je smislu odluka Vs BiH, G-72/83 od 26. svibnja 1983., Dika-izmi, str. 726.


28/36


je li njezin interes u suprotnosti s interesima maloljetnog djeteta te o tomeizvijestiti organ starateljstva koji je duan u takvom sluaju maloljetnom djetetupostaviti posebnog staratelja.82

O utvrivanju oinstva sud ne moe odluivati kao o prethodnom pitanju.83

Odredbe o utvrivanju oinstva na odgovarajui se nain primjenjuju i nautvrivanje materinstva.

to se osporavanja oinstva i materinstva tie, osoba koja je priznalaoinstvo, a poslije sazna za okolnosti koje bi to oinstvo iskljuivale, moetubom osporavati oinstvo u roku jedne godine od saznanja za okolnosti kojebi iskljuivale to oinstvo, a najkasnije u roku pet godina od davanja izjave opriznanju oinstva (PZ, l. 119.). Oinstvo se mora osporavati posebnomtubom, a ne u branom sporu.84 Mu moe osporavati oinstvo djeteta koje jerodila njegova ena za vrijeme trajanja braka ili prije isteka 300 dana odprestanka braka ako smatra da nije djetetov otac. U sporu radi osporavanja

oinstva, kad se kao tuitelj pojavljuje mu djetetove majke, tubom morajubiti obuhvaeni i majka i dijete na strani tuenika.85 Ako je, pak, muu potpunooduzeta poslovna sposobnost, tubu radi osporavanja njegova oinstva moepodnijeti njegov staratelj s odobrenjem organa starateljstva (PZ, l. 124.). Tase tuba moe podnijeti u roku est mjeseci od dana saznanja za injenicu natemelju koje se moe zakljuiti da tuitelj nije djetetov otac, ali najkasnije donavrene desete godine djetetova ivota (PZ, l. 125.). U ovom sluaju nasljed-nici mua nisu ovlateni podnijeti tubu radi osporavanja oinstva, ali mogunastaviti zapoeti postupak (PZ, l. 126.). Majka moe osporavati da je otacnjezina djeteta osoba koja se na temelju odredaba PZ-a smatra djetetovimocem. Majka tubu moe podnijeti u roku od est mjeseci od djetetova roenja(PZ, l. 127.). Dijete moe osporavati da mu je otac osoba koja se na temeljuodredaba PZ-a smatra njegovim ocem, osim u sluaju kad je oinstvo utvrenopravomonom sudskom presudom. Dijete tubu moe podnijeti do navrene25. godine ivota (PZ, l. 128.).86 Osoba koja sebe smatra ocem djeteta roenog

82 Tako i u odluci Vs BiH, G-307/80 od 14. kolovoza 1980.83 Usp. odluku VsH, Rev-126/85 od 19. oujka 1985.84 Takvo je stajalite zauzeo Vs BiH u odluci G-63/56 od 30. oujka 1956., Babi 2, str.

476.85 Vidi odluku VsV, G-145/87 od 26. oujka 1987., Babi 2, str. 477.86 Prema stajalitu Okrunog suda u Subotici, sud e odbiti tubu maloljetnog djeteta radi

osporavanja oinstva kad utvrdi da dijete nema staratelja, a taj nedostatak ne bude otklo-


29/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 763

izvan braka moe osporavati oinstvo drugoj osobi koja je to dijete priznala zasvoje, ako istodobno trai da se utvrdi njegovo oinstvo. Ta se tuba moepodnijeti u roku jedne godine od upisa osporenog oinstva u matinu knjigu(PZ, l. 129.). Nakon djetetove smrti oinstvo se ne moe osporavati (PZ, l.

130.).Odredbe o osporavanju oinstva na odgovarajui se nain primjenjuju i na

osporavanje materinstva (PZ, l. 131.).

VI/2. Poziv za dopunu tube

1. Ako tubom za utvrivanje odnosa za osporavanje oinstva nisu kaotuitelj ili kao tueni obuhvaene sve stranke u sporu, sud e pozvati tuiteljada dopuni tubu tako to e navesti i stranku koja tubom nije obuhvaena

(FZPP, l. 419.).Stranke navedene u l. 418. FZPP koje podnose tubu radi utvrivanja ili

osporavanja oinstva odnosno materinstva kao i one protiv kojih je tubenizahtjev upravljen, jedinstveni su suparniari i spor se u takvoj parnici moerijeiti samo na jednak nain prema svim suparniarima (FZPP, l. 186. i 187.).Stoga se u tubi i na strani tuenika i na strani tuitelja moraju navesti svestranke u sporu. U protivnom tuba nije potpuna i sud po njoj ne moe postupati(FZPP, l. 95.). O potpunosti tube u tom smislu sud vodi rauna po slubenojdunosti i u tom e sluaju pozvati tuitelja da dopuni tubu tako to e navestii stranku koja tubom nije obuhvaena. Ako tuitelj tubu ispravi i vrati suduu roku odreenom za dopunu, smatrat e se da je tuba podnesena sudu onogdana kad je prvi put bila podnesena (FZPP, l. 98.).

2.Ako tuitelj u roku koji je sud odredio ne dopuni tubu tako da navede istranku koja tubom nije bila obuhvaena, sud e rjeenjem tubu odbaciti.Izvanbrano dijete moe i nakon smrti navodnog izvanbranog oca podnijetitubu za utvrivanje navodnog izvanbranog oinstva protiv njegovih nasljed-nika, jer za tu tubu dijete ima osim statusnog i nasljednopravni interes.87

njen u smislu l. 83. ZPP (l. 75. FZPP, nap. a.). U tom sluaju organ starateljstva odluuje

po slubenoj dunosti ima li mjesta postavljanju stratelja, rukovodei se pri tome intere-sima djeteta. Okruni sud u Subotici, P- 976/89 od 24. rujna 1992., Babi 2, str. 482.

87 Vidi odluku Vs F BiH, Rev-189/97 od 28. sijenja 1998., Bilten sudske prakse VS FBiH,br. 1/98., str. 31.


30/36


VI/3. Jedinstveno suparniarstvo

1. Stranke koje podnose tubu radi utvrivanja odnosno osporavanja oin-stva, odnosno protiv kojih je upravljen tubeni zahtjev jedinstveni su suparniari

(FZPP, l. 420. st. 1.).U sporu za utvrivanje ili osporavanje oinstva vie se osoba (stranaka)

moe nai na strani tuitelja ili tuenika i u tom su sluaju oni jedinstvenisuparniari, aktivni ili pasivni. Vie tuitelja ili tuenika u paternitetskim par-nicama jedinstveni su suparniari jer se zbog prirode pravnog odnosa spormoe rijeiti samo na jednak nain prema svima. Iako to ovdje nije izriitoodreeno, jedinstvenim suparniarima smatraju se i stranke u sporovima radiutvrivanja ili osporavanja materinstva. Jedinstveno suparniarstvo postoji akose prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo najednak nain prema svim suparniarima, i tada se oni smatraju kao jedna

parnina stranka, tako da se u sluaju ako pojedini suparniari propuste kojuparninu radnju, uinak parninih radnji to su ih poduzeli drugi suparniariprotee i na one koji te radnje nisu poduzeli (FZPP, l. 186.). Ako rokovi zaizvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare istjeuu razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar poduzeti sve dokma i za jednoga od njih jo tee rok za poduzimanje te radnje (FZPP, l. 187.).U sluaju utvrivanja i/ili osporavanja oinstva, jedinstveno suparniarstvoodreeno je na temelju zakona i nastaje samo iz materijalnog, a ne i formalnogsuparniarstva.

Kako je oinstvo i materinstvo nedjeljivo, jer dijete moe imati samo jednog

oca i jednu majku, u postupku radi utvrivanja i osporavanja oinstva odnosnomaterinstva uvijek nastaje nuno jedinstveno suparniarstvo jer svi sudionicisamo zajedno imaju stvarnu (pasivnu ili aktivnu) procesnu legitimaciju.88

2. Tubi za utvrivanje odnosno osporavanje oinstva koju je podnijelaovlatena osoba u zakonskom roku moe se kao suparniar pridruiti i osobakojoj je istekao rok za podnoenje tube. Primjerice, iako je majci istekao rokza podnoenje tube radi utvrivanja oinstva, koji prema odredbama l. 121.PZ moe podnijeti do navrene 18. godine djetetova ivota, majka se kao supar-niar moe pridruiti djetetovoj tubi radi utvrivanja oinstva koja je podne-sena u zakonskom roku, odnosno do navrene 25. godine djetetova ivota

(PZ, l. 120.).

88 Tako Babi 1, str. 383.


31/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 765

VI/4. Posebni stratelj

1. Ako dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnose tubuza utvrivanje ili osporavanje oinstva, odnosno ako su tueni istom tubom,

taj e roditelj zastupati dijete i u parnici. I pored toga to dijete i roditelj koji gazastupa zajedno podnose tubu ili su zajedno tueni istom tubom, izmeunjih mogu postojati suprotstavljeni interesi. Primjerice, majka bi mogla povuitubu za utvrivanje oinstva, to nije u djetetovu interesu. Ako organ stara-teljstva ocijeni da izmeu roditelja i djeteta u navedenim sluajevima postojesuprotni interesi, moe djetetu postaviti posebnog staratelja (FZPP, l. 421. st.1.). Rjeenje o postavljanju posebnog stratelja organ starateljstva treba dostavitisudu pred kojim se vodi postupak, a organ starateljstva moe traiti i odgoduglavne rasprave do postavljanja posebnog stratelja djetetu.

2.Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete u parnici u protivnim

stranakim ulogama tuitelja i tuenika, organ starateljstva postavit e djetetuposebnog staratelja (FZPP, l. 421. st. 2.).

Za razliku od situacije iz prvoga stavka l. 421. FZPP, gdje se dijete i roditeljnalaze u istoj stranakoj ulozi i u kojoj organ starateljstva moe, ali ne morapostaviti posebnog stratelja djetetu, ovim je stavkom predviena dunost organastrateljstva da djetetu postavi posebnog staratelja kad su dijete i roditelj kojipo zakonu zastupa dijete u parnici u protivnim stranakim ulogama tuitelja ituenika. Naime, u tom je sluaju oevidno da izmeu roditelja i djeteta uparnici postoje suprotni stranaki interesi. Tako, kada dijete roeno u brakuosporava oinstvo branom drugu svoje majke, ono mora tuiti pored majinog

branog druga i svoju majku, koja u takvom sporu ne moe zastupati svojedijete.89

VI/5. Javnost u postupku u sporovima radi utvrivanja odnosnoosporavanja oinstva i materinstva

Glavna je rasprava u pravilu javna. Raspravi mogu biti nazone samo puno-ljetne osobe koje ne smiju nositi oruje ili opasno orue (FZPP, l. 287.). Kaou branim sporovima, i upostupku u sporovima radi utvrivanja odnosno

osporavanja oinstva i materinstva predvieno je zakonsko iskljuenje javnosti

89 Vidi odluku VsH, Gzz-124/74 od 25. prosinca 1975.


32/36


(FZPP, l. 422. st. 1.). Iskljuenje javnosti upostupku u sporovima radi utvri-vanja odnosno osporavanja oinstva i materinstva iznimka je od naela javnostiraspravljanja pred sudom predviena odredbama l. 4. FZPP i razraena odred-bama l. 287.-291. FZPP. U pravilu se iskljuenje ne odnosi na tzv. uu javnost.

Tako se iskljuenje javnosti ne odnosi na stranke, njihove zakonske zastupnike,punomonike i umjeae. Na zahtjev stranke vijee moe dopustiti da raspravibudu nazone najvie dvije osobe koje ona oznai. Usto, vijee moe dopustitida glavnoj raspravi iz koje je javnost iskljuena budu nazone pojedine slubeneosobe, a i znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubuodnosno znanstvenu ili javnu djelatnost. Svakako, predsjednik vijea upozorite osobe koje budu nazone raspravi s koje je javnost iskljuena da su dunekao tajnu uvati sve ono to su na raspravi saznale i upozoriti ih na posljediceodavanja tajne (FZPP, l. 289.).

Ako javnost nije bila iskljuena, iako je prema zakonskim odredbama morala

biti iskljuena, takva povreda relativno je bitna povreda odredaba parninogpostupka iz l. 336. st. 1. FZPP.

VI/6. Presuda zbog izostanka, na temelju priznanja odnosno odricanja usporovima za utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva

Brani sporovi ureeni su prisilnim propisima pa je rije o zahtjevima kojimastranke ne mogu slobodno raspolagati. Stoga se u sporovima za utvrivanje iliosporavanje oinstva ili materinstva ne moe donijeti presuda zbog izostankaniti presuda na temelju priznanja odnosno odricanja (FZPP, l. 422. st. 2.).

Iako to zakonom nije izriito predvieno, stranke u tim sporovima ne bimogle zakljuiti ni sudsku nagodbu.

U parnicama za utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva odricanjeod tubenog zahtjeva ima isti pravni uinak kao i povlaenje tube (FZPP, l.422. st. 3.).Bez takve zakonske odredbe o uinku odricanja od tubenog zah-tjeva tuitelj ne bi mogao ponovo podii tubu za utvrivanje ili osporavanjeoinstva, to ne bi bilo u interesu ni djeteta ni pretpostavljenih roditelja. Povu-ena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovo podnijeti.90

U skladu s tim, na temelju odricanja od tubenog zahtjeva ne moe se donijeti

90 Tako Tralji, N. - Bubi, S.,Porodino pravo, Sarajevo, 1998., str. 156.


33/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 767

presuda na temelju odricanja. Svojevrsnim iskljuenjem mogunosti odricanjaod tubenog zahtjeva tite se u prvom redu interesi maloljetnog djeteta.

VI/7. Privremene mjere u postupku za utvrivanje odnosno osporavanjeoinstva ili materinstva

1. U postupku za utvrivanje odnosno osporavanje oinstva ili materinstvasud moe po slubenoj dunosti odrediti privremene mjere radi zatite, smjetajai uzdravanja djece (FZPP, l. 423., st. 1.).

Prema odredbama lanka 423. FZPP, sud moe odrediti samo privremenemjere radi uzdravanja, smjetaja i zatite djece, a ne i druge vrste privremenihmjera odreene l. 266. ZIP. Meu ostalim, cilj tih privremenih mjera jest dase privremeno osigura djetetu uzdravanje i od osobe za koju jo nije pravomo-

no utvreno da je otac onda kad se uini vjerojatnim njegovo oinstvo djeteta.91

Rjeenje o odreivanju privremene mjere donosi se po slubenoj dunosti,ali sud moe odrediti privremene mjere i na prijedlog tuitelja. Sud moe jednimrjeenjem odrediti jednu ili vie privremenih mjera, bez obzira na to je li ih sveodredio po slubenoj dunosti ili je neke odredio na prijedlog tuitelja.

Ako postupak za utvrivanje odnosno osporavanje oinstva ili materinstvajo nije pokrenut, rjeenje o privremenoj mjeri donosi se na prijedlog osobekoja namjerava podnijeti tubu radi utvrivanja odnosno osporavanja oinstvaili materinstva. Tijekom postupka i po okonanju postupka privremena mjeramoe se odrediti na prijedlog tuitelja ili po slubenoj dunosti, sve do trenutkazavretka provoenja izvrenja (ZIP, l. 262.-263.). Privremena mjera nije do-putena ako postoje pretpostavke za odreivanje prethodne mjere kojom semoe postii isti uinak i svrha (ZIP, l. 253. i 264.). Privremena mjera odreujese prema roditeljima djeteta. Sud e privremenu mjeru odrediti ako je uinjeno

vjerojatnim postojanje osnova za uzdravanje djeteta, za smjetaj ili zatitudjeteta, odnosno za njezino donoenje dovoljno je da se uine vjerojatniminjenice o kojima ovisi pravo na uzdravanje ili da su ugroeni drugi interesidjeteta.

Tako, prema stajalitu sudske prakse, u sporu radi utvrivanja oinstva i uzdr-avanja sud moe odrediti privremenu mjeru uzdravanja maloljetnog djeteta

91 U tom je smislu odluka Vs BiH, G-821/59 od 13. studenoga 1959.


34/36


ako je oinstvo djeteta uinjeno vjerojatnim te ako je uzdravanje djetetaugroeno,92 ako utvrdi da postoji vjerojatnost utemeljenosti tubenog zahtjeva93

odnosno ako je ugroena djetetova nuna ivotna egzistencija, pod uvjetom dapostoji vjerojatnost osnovanosti tubenog zahtjeva.94

Rjeenje o odreivanju privremene mjere mora biti obrazloeno.95Ako se tijekom postupka promijene okolnosti zbog kojih je privremena mjera

odreena tako da privremena mjera nije vie potrebna (ZIP, l. 273.), sud e,na prijedlog dunika, ukinuti provedene radnje i obustaviti postupak izdavanjaprivremene mjere.

2. Protiv rjeenja o odreivanju privremene mjere radi davanja uzdravanjazajednikoj malodobnoj djeci, kao i za njihov smjetaj, doputena je alba.alba ne zadrava izvrenje rjeenja te se na temelju njega moe traiti izvrenje.

Protiv rjeenje o privremenoj mjeri revizija nije doputena.96

VII. UMJESTO ZAKLJUKA - ODLUKA O UZDRAVANJU DJECE

lankom 424. FZPP predviena je iznimka od naela dispozicije, premakojemu u parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji sustavljeni u postupku (FZPP, l. 2.). Naime, kad odluuje o povjeravanju djecena zatitu i odgoj jednom od roditelja ili nekoj drugoj fizikoj ili pravnoj osobi,sud e po slubenoj dunosti odluiti i o uzdravanju djece.

Sud je uvijek duan prilikom donoenja presude o razvodu braka odluiti ouzdravanju djece, pa ak i u sluaju kad ve postoji ranija sudska odluka o

uzdravanju, na taj nain to e provjeriti jesu li se od donoenja te odlukeizmijenile prilike te je li potrebno donijeti novu odluku o uzdravanju.97

U brakorazvodnim parnicama sud moe po slubenoj dunosti dosuditiuzdravanje djece stranaka, ako za to postoje zakonske pretpostavke, u praviluod dana podnoenja tube, bez obzira na to je li i kada je postavljen zahtjev zaplaanje uzdravanja.98

92 Vidi odluku VsH, G-576/81 od 13. listopada 1981.93 Takvo je stajalite zauzeo VsK u odluci G-427/85 od 19. svibnja 1985.94 U tom je smislu odluka Vs BiH, G-363/80 od 9. listopada 1980.95 Usp. odluku VsS, G-1649/65 od 24. prosinca 1965., ZSO, X/3-290.96 Tako i u odluci VsS, G-140/85 od 19. veljae 1985.97 Vidi odluku Vs BiH, G-212/71 od 8. lipnja 1971.98 Stajalite sjednice graanskog odjela VsH od 26. prosinca 1975.


35/36

Zbornik PFZ, 56 (2-3) 735-770 (2006) 769

* Jozo izmi, Ph. D., Professor, Faculty of Law, University of Split, Domovinskog rata 8,Split and Faculty of Law, University of Mostar, Matice hrvatske b.b., Mostar

Summary

Jozo izmi *

LITIGATION IN FAMILY RELATIONS IN THE LAWOF THE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

On 11 November 1998 the Civil Litigation Act of the Federation of Bosnia andHerzegovina entered into force.One of the novelties which the Civil Litigation Act intro-duces into the new legal system of the Federation is that marital and paternity proceedingshave been removed from the Family Law Act, which is applied as a federal law on thebasis of the provisions of the Constitution of the Federation, and included in the CivilLitigation Act as special civil proceedings. The author points out basic characteristics oflitigation in family relations in the law of the Federation of Bosnia and Herzegovina.

Key words: family relations, litigation, Federation of Bosnia and Herzegovina


36/36


** Dr. Jozo izmi, Professor an der Jurisstischen Fakultt in Split, Domovinskog rata 8,Split und an der Juristischen Fakultt in Mostar, Matice hrvatske b.b., Mostar

Zusammenfassung

Jozo izmi**

DAS VERFAHREN IN FAMILIENSACHEN IM RECHTDER FDERATION BOSNIEN UND HERZEGOWINA

Am 11. November 1998 trat die Zivilprozessordnung der Fderation Bosnien undHerzegowina in Kraft. Eine der Neuheiten im Rechtssystem der Fderation Bosnien undHerzegowina, die die neue Zivilprozessordnung bringt, ist, dass das Verfahren in Familien-und Vaterschaftssachen aus dem Familiengesetz, das als Fderalgesetz aufgrund derVerfassungsbestimmungen der Fderation angewendet wird, ausgesiedelt und als Sonder-verfahren in die Zivilprozessordnung eingegliedert wurde. Der Autor legt im Artikel diegrundlegenden Merkmale des Verfahrens in Familiensachen nach dem Recht der Fderation

Bosnien und Herzegowina dar.

Schlsselwrter: Familienbeziehungen, Familiensachen, Fderation Bosnien undHerzegowina

postupak u parnicama iz obiteljskih odnosa u pravu federacije bosne i hercegovine - prof dr. sc....

Documents