povijest graditeljstva - renesansa barok
DESCRIPTION
Povijest Graditeljstva - Renesansa BarokTRANSCRIPT
GRADITELJSTVO RENESANSE I BAROKA
ITALIJA U RAZDOBLJU HUMANIZMA 1350 ‐ 1650ITALIJA U RAZDOBLJU HUMANIZMA 1350. ‐ 1650.
EVROPA U RAZDOBLJU APSOLUTIZMA 1650 ‐1850EVROPA U RAZDOBLJU APSOLUTIZMA 1650. ‐1850.
RENESANSA – STILSKE FAZERENESANSA STILSKE FAZE
BAZILIKA VICENZABAZILIKA, VICENZA
BAZILIKA VICENZABAZILIKA, VICENZA
OSPEDALE DEGLI INNOCENTI, FIRENZAOSPEDALE DEGLI INNOCENTI, FIRENZA
KAPELA MEDICI FIRENZAKAPELA MEDICI, FIRENZA
RENESANSA ‐KONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICIKONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICI
RENESANSA ‐KONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICIKONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICI
RENESANSNA RAŠČLAMBA ZIDOVA ‐POVEZIVANJE I UZAJAMNO DJELOVANJE ZIDA I REDOVAPOVEZIVANJE I UZAJAMNO DJELOVANJE ZIDA I REDOVA
RENESANSNA RAŠČLAMBA ZIDOVA ‐POVEZIVANJE I UZAJAMNO DJELOVANJE ZIDA I REDOVAPOVEZIVANJE I UZAJAMNO DJELOVANJE ZIDA I REDOVA
BAROKNA RAŠČLAMBA ZIDOVA ‐VANJSKI I UNUTARNJI ZID – VARIJACIJE ISTE TEMEVANJSKI I UNUTARNJI ZID VARIJACIJE ISTE TEME
PONT DU GARD
BAROK ‐KONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICIKONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICI
KLASICIZAM ‐GRAĐEVINSKI VOLUMEN I ZIDNA RAŠČLAMBAGRAĐEVINSKI VOLUMEN I ZIDNA RAŠČLAMBA
URBANIZAM ‐IDEALNI GRAD RENESANSEIDEALNI GRAD RENESANSE
URBANIZAM ‐IDEALNI GRAD RENESANSEIDEALNI GRAD RENESANSE
URBANIZAM ‐PLANIRANJE GRADOVA U DOBA APSOLUTIZMAPLANIRANJE GRADOVA U DOBA APSOLUTIZMA
URBANIZAM BAROKA KARAKTERIZIRA RADIKALAN
PRISTUP ORGANIZACIJI GRADA. SPAJANJEM PARCELA
I NOVIM REGULACIJAMA ULIČNE MREŽE MIJENJA SEULIČNE MREŽE, MIJENJA SE
NEKOHERENTNA SREDNJEVJEKOVNA
STRUKTURA.IZGRADNJA GRADA IZLAZI
IZVAN UTVRĐENOG PERIMETRA, A POJEDINAČNO
JE UVIJEK PODREĐENOJE UVIJEK PODREĐENO GRANDIOZNOJ KONCEPCIJI
C J E L I N E.
URBANIZAM ‐KARLSRUHEKARLSRUHE
URBANIZAM ‐ULICE OSI TRGOVIULICE, OSI, TRGOVI
URBANIZAM ‐ULICE OSI TRGOVI RIMULICE, OSI, TRGOVI ‐ RIM
URBANIZAM ‐ULICE OSI TRGOVI ‐ VERSAILLESULICE, OSI, TRGOVI ‐ VERSAILLES
URBANIZAM ‐ULICE OSI TRGOVIULICE, OSI, TRGOVI
URBANIZAM ‐RENESANSNI TRGOVIRENESANSNI TRGOVI
URBANIZAM ‐RENESANSNI TRGOVI ‐ VICENZARENESANSNI TRGOVI ‐ VICENZA
URBANIZAM ‐BAROKNI TRGOVIBAROKNI TRGOVI
URBANIZAM ‐BAROKNI JAVNI PROSTORIBAROKNI JAVNI PROSTORI
URBANIZAM ‐POJEDINAČNE GRAĐEVINE I OBLIK TRGAPOJEDINAČNE GRAĐEVINE I OBLIK TRGA
URBANIZAM ‐POJEDINAČNE GRAĐEVINE I OBLIK TRGAPOJEDINAČNE GRAĐEVINE I OBLIK TRGA
KOMUNALNE GRAĐEVINE GRADSKE UPRAVEKOMUNALNE GRAĐEVINE GRADSKE UPRAVE
KOMUNALNE GRAĐEVINE ‐ KAZALIŠTEKOMUNALNE GRAĐEVINE ‐ KAZALIŠTE
KOMUNALNE GRAĐEVINE ‐ KAZALIŠTEKOMUNALNE GRAĐEVINE ‐ KAZALIŠTE
GRADSKE STAMBENE KUĆEGRADSKE STAMBENE KUĆE
GRADSKE STAMBENE KUĆEGRADSKE STAMBENE KUĆE
RENESANSNE GRADSKE PALAČERENESANSNE GRADSKE PALAČE
RENESANSNE GRADSKE PALAČERENESANSNE GRADSKE PALAČE
BAROKNE GRADSKE PALAČEBAROKNE GRADSKE PALAČE
RENESANSNE VILERENESANSNE VILE
RENESANSNE VILERENESANSNE VILE
A. PALADIO – VILA ROTONDA
BAROK ‐VRTNE PALAČE LADANJSKI I LOVAČKI DVORCIVRTNE PALAČE, LADANJSKI I LOVAČKI DVORCI
BAROK ‐VRTNE PALAČE LADANJSKI I LOVAČKI DVORCIVRTNE PALAČE, LADANJSKI I LOVAČKI DVORCI
DVORCI I REZIDENCIJEDVORCI I REZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJEDVORCI I REZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJEDVORCI I REZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJEDVORCI I REZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJEDVORCI I REZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJEDVORCI I REZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJEDVORCI I REZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJE – ELEMENTI PROJEKTIRANJADVORCI I REZIDENCIJE ELEMENTI PROJEKTIRANJA
DVORCI I REZIDENCIJE – ELEMENTI PROJEKTIRANJADVORCI I REZIDENCIJE ELEMENTI PROJEKTIRANJA
ARHITEKTURA I KRAJOLIKARHITEKTURA I KRAJOLIK
SAMOSTANI – KONCENTRIRANI GRADSKI SKLOPOVISAMOSTANI KONCENTRIRANI GRADSKI SKLOPOVI
SAMOSTANI – BAROKNE KNEŽEVSKE OPATIJESAMOSTANI BAROKNE KNEŽEVSKE OPATIJE
SAMOSTANI – BAROKNE KNEŽEVSKE OPATIJESAMOSTANI BAROKNE KNEŽEVSKE OPATIJE
EINSEIDELN
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ‐ KUPOLAKONSTRUKTIVNI ELEMENTI ‐ KUPOLA
F. BRUNELESCIST MARIA DEL FIORE FIRENZAST. MARIA DEL FIORE, FIRENZA
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA – SV PETAR RIMGRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA SV. PETAR, RIM
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA – SV PETAR RIMGRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA SV. PETAR, RIM
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA – KARLSKIRCHE BEČGRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA KARLSKIRCHE, BEČ
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA
RENESANSNE BAZILIKE – POVRATAK PROŠLOSTI I NOVE KONCEPCIJE
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA
L. B. ALBERTI ‐SANTA ANDREASANTA ANDREA,
MANTOVA
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA
ANDREA PALADIO – IL REDENTORE, VENECIJA
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA
ANDREA PALADIO – SAN GIORGIO MAGGIORE, VENECIJA
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA
OBLIKOVANJE PROSTORAU VISOKOM I KASNOMBAROKU
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐POVEZIVANJE LONGITUDINALNOG I CENTRALNOG TLOCRTAPOVEZIVANJE LONGITUDINALNOG I CENTRALNOG TLOCRTA
SINTEZA SVIH TIPOVAI SUSTAVA U KASNOM
BAROKU
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐OBLIKOVANJE PROČELJAOBLIKOVANJE PROČELJA
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐OBLIKOVANJE PROČELJAOBLIKOVANJE PROČELJA
SAKRALNA ARHITEKTURA ‐OBLIKOVANJEOBLIKOVANJE
BOROMINI ‐ SAN CARLO ALLE QUATRE FONTANE
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKARENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
Renesansa u Hrvatskoj je razdoblje: ‐ 15.‐17. st. Dalmacija, djelomično IstraRenesansa u Hrvatskoj je razdoblje: 15. 17. st. Dalmacija, djelomično Istra‐ 16.‐17. st. kontinentalna Hrvatska
KULTURNI UTJECAJI j j I lijKULTURNI UTJECAJI ‐ utjecaj Italije‐ utjecaj Srednje Europe
POLITIČKE PRILIKE ‐ turski ratovi‐ Hrvatska ‐ Antemurale Christianitatis, Reliquiae Reliquiarum1493 bitka na Krbavskom polju‐ 1493. bitka na Krbavskom polju
‐ 1593. bitka kod Siska‐ 1683. bitka kod Beča‐ 1699. mir u Srijemskim Karlovcima
ISTAKNUTI POJEDINCI S PROSTORA HRVATSKE U DOBA RENESANSE‐ Juraj Dalmatinac, arhitektLucijan Vranjanin arhitekt‐ Lucijan Vranjanin, arhitekt
‐ Franjo Petrić, filozof‐ Sixtus V., papa
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
JURAJ DALMATINAC (Zadar, oko 1400.‐1473.)Giorgio Dalmaticus Giorgio Schiavo Giorgio de Sebenico
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
Giorgio Dalmaticus, Giorgio Schiavo, Giorgio de Sebenico
značajni radovi: ‐ plan Paga, 1441.‐ kula Minčeta, Dubrovnik, 1464.‐ katedrala u Šibeniku
DUBROVNIKPAG ŠIBENIK
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
LUCIJAN VRANJANIN (Vrana pokraj Zadra, oko 1420.‐1479.)Luciano Laurana Lutiano Dellaurana
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
Luciano Laurana, Lutiano Dellaurana
‐ Perspektive idealnoga grada, oko 1470. ‐ Vojvodska palača (Pallazzo Ducale) u Urbinu, 1460.‐1479.‐ Vojvodske palače u Mantovi, Pesaru i Gubbiju; tvrđava u Pesaru
VOJVODSKA PALAČA, URBINO
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
FRANJO PETRIĆ (Cres, 1529.‐1597.)Francesco Patrizi Franciscus Patritius
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
Francesco Patrizi, Franciscus Patritius
‐ Sretan grad – La Città felice, Padova 1551. (Venezia 1553.)‐ voditelj katedre filozofije u Ferrari (1577.‐1592.)‐ profesor Platonove filozofije u Rimu (1592.‐1597.)
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
SIXTUS V. (Kruševica pokraj Boke Kotorske, 1521.‐1590.)Felice Peretti
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
Felice Peretti
‐ renesansna izgradnja Rima‐ graditelj crkve sv. Jeronima u Rimu‐ utemeljitelj Hrvatskoga nacionalnogautemeljitelj Hrvatskoga nacionalnoga kaptola u Rimu
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKARENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
NEUJEDNAČENI RAZVOJ GRADOVA ‐ neprekinuti razvitakGradovi na Jadranu; Zagreb, Varaždin, Križevci, Koprivnica; novi dijelovi naselja izvan stare urbane jezgre ‐ najčešće duž prilaznih putova; ugradnjajezgre najčešće duž prilaznih putova; ugradnja renesansnih zgrada u srednjovjekovno tkivo grada
‐ orijentalna preobrazbaOsijek Vukovar Ilok Đakovo Požega PakracOsijek, Vukovar, Ilok, Đakovo, Požega, Pakrac, Virovitica, Čazma
‐ vojni gradoviNajvažnija gradograditeljska djelatnost tijekom 16. i 17. stoljeća:
‐ novi grad: Karlovac ‐ utvrde i kašteli: ‐ Sisak i Nehaj (nove građevine);‐ dogradnja srednjovjekovnih feudalnih gradova: Varaždin, Križevci, Koprivnica…
KARLOVAC‐ početak izgradnje grada 13. srpnja 1579.‐ autor plana nepoznat Martin Gambon ‐glavni graditelj (12 godina);
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
UTVRDE POSTOJEĆIH GRADOVA
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
UTVRDE POSTOJEĆIH GRADOVA
Osijek (turski Osijek), Zadar (1630.), Šibenik (sistem utrda Coronelli), Slavonski Brod, Split (1660.), Biskupski Kaptol (Zagreb 1473.‐76.), Dubrovnik (15.‐17. st.)
Zadar
Najvažniji grad Dalmacije u doba
mletačke vlasti (16.‐17. st.) ‐
sjedište generalnoga providura.
Michele i Girolamo Sanmicheli
grade tvrđavu na ulazu u grad,
te renesansna utvrđenja grada
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
Šibenik
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
Šibenik
Srednjovjekovni grad s renesansnim tvrđavama
1. Sv. Ana (u sklopu gradskih bedema)
2 Sv Ivan2. Sv. Ivan
3. Šubićevac
4. Sv. Nikola (morska tvrđava),
graditelj Girolamo Sanmicheli 1540 47graditelj Girolamo Sanmicheli, 1540.‐47.
Split
Srednjovjekovni grad opasan zidinama i
renesansnim bastionimarenesansnim bastionima
PLAN GRADA , 1666.
renesansne tvrđave: Gripe (1) Bačvice (2)‐ renesansne tvrđave: Gripe (1), Bačvice (2)
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKARENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
Dubrovnik – renesansne kuleDubrovnik renesansne kule
Gradske zidine (izgrađene u srednjem vijeku) konačan izgled dobivaju u doba renesanse (15.‐17. st.).
Michele Michelozzi (15. st.) graditelj je: predziđa s polukružnim kulama (bragama) ispred sjevernog i zapadnog zida, kazamata na Bokaru i Puntijeli (kazamat = sklonište), bunkera zasjevernog i zapadnog zida, kazamata na Bokaru i Puntijeli (kazamat sklonište), bunkera za zaštitu od artiljerijske vatre, samica u tvrđavi.
DUBROVNIK – PLAN GRADA1 L ij1‐Lovrijenac, 2‐Minčeta,3‐Bokar,4‐Sv. Ivan, ,5‐Revelin (autor: Antonio Ferramolino)
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
RENESANSNI GRADITELJI U HRVATSKOJ
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
RENESANSNI GRADITELJI U HRVATSKOJ
Michele Michelozzi (1396.‐1472.): ‐ Dubrovnik (predziđe s polukružnim kulama, kazamatI na Bokaru), Ston;
Michele Sanmicheli (1484 1559 ): Zadar Šibenik Hvar;Michele Sanmicheli (1484.‐1559.): ‐ Zadar, Šibenik, Hvar;
Girolamo Sanmicheli (15./16. st.): ‐ Zadar (istočni bastion), Šibenik (tvrđava Sv. Nikola, 1540.);
Domenico dell’Allio, 16. st.: ‐ glavni graditeljski nadzornik na hrvatsko‐turskoj granici, (Aglio, de Lalio) Varaždin (1543.‐1575.), Graz;
Martin Gambon (16. st.): ‐ Karlovac, Cetingrad, Slunj, Trst;
Cesare Porta (16./17. st.): ‐ Petrinja;
Joseph Vintana (16. st.), glavni arhitekt: ‐ Trst, Gorica;Hrvatske i Slavonske Krajine od 1576.g.j g
Antonio Ferramolino (16. st.): ‐ Dubrovnik (šiljati bastion ‐ Revelin)
Alessandro Pasqualino (16. st.): ‐ Ivanić
Daniel Speckle (1536.‐1589.): ‐ Varaždin (plan iz 1568.)
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKADUBROVNIKDUBROVNIK
MINČETA
RENESANSNO GRADITELJSTVO – HRVATSKALJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ DUBROVNIK 1521 GLJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ, DUBROVNIK, 1521.G.
RENESANSNO GRADITELJSTVO ‐ HRVATSKAKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIKKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIK
Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga, na mjestu romaničke crkve sv. Jakova. Ideja ogradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298.g. kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada.odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402.g. Gradnja je, međutim, započela tek 1431. i
j l kid d ditrajala uz prekide do 1536. godine.U donjem, gotičkom dijelu pročelja dominira glav ni portal čiji je unutarnji okvir bogato ukrašen slikovitooblikovanim lišćem, dvostrukim pojasom tordiranih stupića između kojih su figure 12 apostola i Kristovo poprsjeu vrhu luka. Svi elementi ovoga portala djelo su radionice Bonina da Milano , a veliki baldahini, koji tvorevanjski okvir ulaza, djelo Jurja Dalmatinca.j , j jKatedrala je popriječno podjeljena na prednji dio za vjernike i začelni, gdje su smješteni prezbiterij, dvijeotvorene male galerije i svetišta. prostor za vjernike podijeljen je gotičkim arkadama u tri lađe. središnja seističe impozantnom visinom i polukružnim kamenim krovom. Nad arkadama pobočnih lađa podigao je NikolaFirentinac dekorativne galerije (trifonije) okrenute lađi. Začelni prostorni sklop, svojom povišenom razinom,arhitektonskom razvedenosti oblicima i intenzivnijom osvjetljenošću dominira čitavom unutrašnjošćuarhitektonskom razvedenosti, oblicima i intenzivnijom osvjetljenošću, dominira čitavom unutrašnjošćukatedrale i jedinstvu s prednjim dijelom stvara izvanredne ugođaje, te ostavlja duboke dojmove na posjetitelje.Posebnu pozornost zaslužuje krstionica hrama, koju je Juraj Dalmatinac smjestio u prizemlje južne apside. To jeokrugla, mala prostorija s udubinama što se dodiruju u stupovima. Prvo desetljeće na njenu podizanju rademletački gotički graditelji i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Budiša Statčić . Za to vrijeme izgrađen jejužni i sjeverni zid donji gotički dio pročelja i oba portala crkve Godine 1441 Veliko vijeće Šibenika pozvalo je ijužni i sjeverni zid, donji, gotički dio pročelja i oba portala crkve. Godine 1441. Veliko vijeće Šibenika pozvalo je ipostavilo za glavnog graditelja katedrale Jurja Matvejeva Dalmatinca , koji se likovno obrazovao i nalazio uVeneciji. On je gradnju hrama vodio sve do kraja života 1475. g. Taj veliki majstor kasne (cvjetne) gotike, svojimje zamislima i zahvatima promijenio prvobitnu koncepciju crkve. Povećao ju je poprečnim brodom, apsidalnimdijelovima, podigao temeljne konstruktivne elemente za izgradnju kupole, uveo nova konstrukcijska rješenja iobogatio hram skulpturalnim ukrasimaobogatio hram skulpturalnim ukrasima.Rukovodeći gradnjom katedrale, Juraj je okupio u Šibeniku mnogo suradnika koji su pod utjecajem njegovadjela s obilježjem visoke umjetničke kvalitete usavršili svoje sposobnosti i širili Jurjev likovni izraz. Nakon Jurjevesmrti, protomajstor gradnje Šibenske katedrale bio je Nikola Firentinac (1477. ‐ 1505.). On je, držeći sekonstrucijskog postupka Jurja Dalmatinca, nastavio gradnju u stilu čiste renesanse i izgradio gornje dijeloveh k l i k l t Mih il J k i k k j k i k l k i ji di č lj Uhrama: kupolu i skulpture sv. Mihovila, Jakova i marka oko nje, krovni kompleks i gornji dio pročelja. Uunutrašnjosti zdanja, Nikola je podigao na pobočnim lađama triforije ( uzdužne galerije ) i radio na dovršavanjuprezbiterija i svetišta. Nakon Nikole Firentinca radove na katedrali vodili su mletački graditelji Bartol i Jakov izMestre i zadarski majstor Mestičević.
RENESANSNO GRADITELJSTVO ‐ HRVATSKAKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIK
Šibenska katedrala je trobrodna bazilika dimenzije 38 x 14 m i s najvišom visinskom kotom od38 m u vrhu kupole. Posvećena je 1555. g.N ji t iji di h k i k l K i t li dij l i k i đ i i klj či d
KATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIK
Najimpozantniji dio hrama su krov i kupola. Kao i ostali dijelovi crkve, izrađeni su isključivo odkamena i primjenom konstrukcijskog postupka ( sustav montaže ) kojim je Juraj gradio apside isakristiju.Krov središnje crkvene lađe i poprječnog broda tvori izvana i iznutra vidljiv svod polukružnogblik b č ih l đ k č t tk ž f N k ižišt diš j i j č b doblika, pobočnih lađa pokrov četvrtkružne forme. Na križištu središnjeg i poprječnog broda
izbija četverokutna osnova koja nosi osmerokutni tambur sa 16 prozora. Iznad tambura uzdižese završni dio lagano zašiljene kupole. Pročelje katedrale završava se renesansnim trodjelnim,trolisnim oblikom. Takva forma završnog dijela zapadne fasade vjeran je izraz polukružnog
d t l k l đ i d d j b č ih b d k ji i j f č t tisvoda centralne crkvene lađe i svodova dvaju pobočnih brodova koji imaju formu četvrtinekruga. Po tomu se trodjelni dio fasade šibenske katedrale razlikuje od istih takvih na mnogimrenesansnim crkvama u Dalmaciji na kojima je on samo kulisa pred dvostrešnim bazilikalnimkrovom.
RENESANSNO GRADITELJSTVO ‐ HRVATSKAKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIKKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIK
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKABAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
GRADOGRADITELJSTVO 18. STOLJEĆA U HRVATSKOJ
Neujednačenost gradograditeljskoga razvitka ‐ najveća graditeljska djelatnost u sjevernoj HrvatskojBarok i barokni klasicizam kao stilske odrednice u umjetnostiMali broj stanovnika u gradovima: Dubrovnik ‐ 20.000, Split ‐ 12.000, Zagreb ‐ 7.000, Rijeka ‐6.000, Varaždin ‐ 5.000, Karlovac ‐ 3.000.
Razvoj grada je posljedica političkih i društvenih prilika:1 politička ra jedinjenost Hr atske i međ A strijske Monarhije1. politička razjedinjenost Hrvatske između: ‐ Austrijske Monarhije,
‐Mletačke Republike,‐ Dubrovačke Republike.
2. Hrvatska u sklopu: ‐ Austrijske Monarhije: p j j‐ Banske Hrvatske,‐ Slavonije i ‐ Vojne krajine
U doba vladavine Marije Terezije (sredina i druga polovica 18. st.) ‐ politička, gospodarska i kulturna obnova Hrvatske nakon 150 godina turske vlasti u Slavoniji i dva stoljeća ratova s Turcima.
G d dit lj ki h ti t ti d j ih j ih dGradograditeljski zahvati mogu se svrststi u: ‐ gradnju novih vojnih gradova;‐ gradnju novih gradskih utvrda; ‐ barokni preobražaj postojećih gradova
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
NOVI VOJNI GRADOVI: Bjelovar Nova Gradiška
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
NOVI VOJNI GRADOVI: Bjelovar, Nova Gradiška
Bjelovar
1756 početak izgradnje grada (Novi1756. početak izgradnje grada (Novi
Varaždin), General Filip Beck;
1772. krajiški grad s posebnim
povlasticama;povlasticama;
1871. sjedište Bjelovarsko‐križevačke
Županije
1874 l b d i k lj ki d1874. slobodni kraljevski grad
Prepoznatljiv plan grada: kvadratni
tlocrt, ortogonalni raster (6x6
bl k ) lik k d i ( bl k )blokova), velik kvadratni trg (4 bloka).
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
NOVE VOJNE TVRĐAVE:
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
NOVE VOJNE TVRĐAVE:
Osijek‐Tvrđa (1710.‐1721.), Slavonski Brod (1715.‐1732.), Stara Gradiška (1762.), Petrovaradin;
Osijek TvrđaOsijek ‐ Tvrđa
Osječka Tvrđa: tvrđavsko naselje
‐ najvrjedniji spomenik baroknoga
gradograditeljstva u Hrvatskojgradograditeljstva u Hrvatskoj.
1687. ‐ Osijek oslobođen od Turaka;
1712.‐1719. ‐ gradnja Tvrđe
1719 1721 d j K k t d1719.‐1721. ‐ gradnja Krunske utvrde
Autor plana Maksimilijan Eugen
grof Gosseau de Henef
di lji d f ld š l hVoditelji radova: feldmaršal Johann
Stephan von Beckers & potpukovnik
Friedrich von Heisse;
1923.‐26. ‐ rušenje fortifikacijskoga
sustava (Vaubanova shema utvrđenja).
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
BAROKNI PREOBRAŽAJ POSTOJEĆIH GRADOVA
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
BAROKNI PREOBRAŽAJ POSTOJEĆIH GRADOVA
KONTINENTALNI GRADOVI
Izgradnja baroknih zgrada u srednjovjekovno renesansnom gradskom tkivu:Izgradnja baroknih zgrada u srednjovjekovno‐renesansnom gradskom tkivu:
Zagreb, Varaždin, Križevci, Koprivnica, Karlovac, Požega, Vukovar, Daruvar, i dr.
Širenje grada: ‐ uz glavne prometnice;
‐ nepravilan raster: Osijek ‐ Gornji grad, Slavonski Brod, Koprivnica, Daruvar, Križevci, Petrinja, Čakovec;
‐ nepravilan gradograditeljski ustroj: Otočac, Gospić, Ilok‐suburbij
Dvorci i ljetnikovci (poticaj za urbani i suburbani razvitak naselja): Bedekovčina, Gornja Stubica, Ludbreg, Začretje, Daruvar, Kutjevo, Našice, Valpovo, Virovitica, Vukovar
Barokna perivojna arhitektura: Maksimir, 1787., Valpovo, druga polovica 18. st.
Novo mjerilo: ‐ veće zgrade (veći horizontalni i vertikalni gabarit);
‐ veća širina parcela (građevnih čestica);‐ veća širina parcela (građevnih čestica);
‐ skromni vizualni barokni efekti (usmjeravanje vizura).
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA
BAROKNI PREOBRAŽAJ POSTOJEĆIH GRADOVA
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
BAROKNI PREOBRAŽAJ POSTOJEĆIH GRADOVA
Nove barokne zgrade u gradu (istaknuti položaj): crkve, samostani, palače (biskupske, županijske, plemićke), gradske vijećnice, sjemeništa, općinske zgrade, zgrade zemaljske uprave, plemićkiplemićke), gradske vijećnice, sjemeništa, općinske zgrade, zgrade zemaljske uprave, plemićki konvikti, oružarne, vojarne, sjedišta zapovjedništva, građanske kuće, kanoničke kurije.
GRADOVI NA JADRANSKOJ OBALI
Ugradnja baroknih zgrada, spontani razvitak gradova u sklopu starijega gradskoga tkiva.
Novi dijelovi naselja se grade sukladno baroknoj zamisli (izvan naslijeđenoga grada):
Rovinj, Poreč, Veli Lošinj, Bakar.
Probijanje i rušenje utvrđenja u lučkim gradovima:
Umag, Rijeka, Kraljevica, Novi, Senj, Krk, Osor, Cres, Rab, Pag
Stagnacija u izgradnji gradovaStagnacija u izgradnji gradova.
Proširenja naselja uz prilazne putove: Zadar, Trogir, Imotski, Makarska, Hvar, Vis, Korčula.
Barokne zgrade unutar staroga gradskoga tkiva: Dubrovnik
Utvrđivanje gradova: Zadar Šibenik Split Dubrovnik; Knin KlisUtvrđivanje gradova: Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik; Knin, Klis.
Ljetnikovci s perivojima: dubrovačko područje