Potreba za brojanjem

Da bi na vrijeme organizirali svoje vjerske obrede i proslave, plemenski vračevi (shamani) su morali na neki način brojati dane, mjesece, godišnja doba...

50000-20000 BC – Prve metode brojanja

Prva metoda brojanja je korištenje 10 prstiju (dekadski brojevni sustav); prsti su djelotvorni kod brojanja ali nisu prikladni za računanje

Kamenčići za brojeve veće od 10Urezivanje zareza na kosti ili štapuKamenčići u rupamaZapisivanje crtica

3000 BC - Abacus

Izumljen u Kini Prvi put opisan u Babilonu, a unapređene verzije se

koriste od 1300 BC Stupci kuglica su podijeljeni u dva područja.

Kuglice u gornjem vrijede 5 puta više od kuglica u donjem retku.

Oko 1900 BC -Stonehenge prvo računalo !?

Građevina pronađena na Salysbury Plain u Engleskoj

Neki znanstvenici smatraju da je služila za proračun astronomskih podataka

820.g. - Decimalni brojevi

Muhammed idn Musa Al-Khwarizmi (780 AD - 850 AD), perzijski matematičar, uveo je Hindu decimalni sustav i počeo se koristiti pojmom nula

U knjizi: Al-jabr wa'l muqabalah je opisao Diophantovu algebarsku jednadžbu.U knjizi rječima opisuje postupke izračunavanja koje danas nazivamo algoritmima. Prošlo je tisuću godina da bi netko uočio njegov uradak. Bila je to Ada Lovelace. Ona je prva upotrijebila riječ algoritam.

1623.g. - Prvi mehanički kalkulator

Wilhelm Schickard izumio i načinio prvi mehanički kalkulator.

Patentirano mehaničko računalo (Blaise Pascal 1623.-62.)

1642. izumio ga je Blaise Pascal kada je imao 16 godina

Stroj se je sastojao od zupčanika. Svaki je na plošnoj strani imao označene znamenke 0 do 9. Ovaj princip je korišten kod mehaničkih računa do kasnih 1960-tih. Njegova ideja se još i danas koristi kod mjerača protoka vode plina i ugradivih brojčanika.

Prvi komercijalni uspjeh u prodaji mehaničkih računala

Gottfried Wilhelm von Leibnitz (1646.-1716.), njemački filozof i matematičar razvio je računalo koje je zbrajalo, oduzimalo, množilo, dijelilo i vadilo drugi korijenPod nazivom Arithmometer prodaje se 1862.-1935.

1594. Logaritamsko računalo

Lord John Napier (1550.-1617.) škotski matematičar, razvio je metodu izračunavanja prirodnog logaritma

Izumio je neku vrstu mehaničkog logaritamskog računala poznatog po imenu "Napier Bones"

Charles Babbage (1791.-1871.) - “otac računala”

1821.g. počinje dizajnirati i graditi "diferencijalni stroj" za izradu logaritamskih tablica

Stroj je bio pokretan vodenom parom i bio je potpuno automatiziran

Ideju diferencijalnog stroja napušta kada mu na pamet dolazi nova i puno bolja ideja za...

1863.g. Charles Babbage – analitički stroj

Novi koncept računala (analitički stroj)Stroj se upravlja bušenim karticamaImao je dva osnovna dijela: procesni dio i

memorijuBabbage za života stroj nije dovršio jer je

njegova ideja bila prenapredna za tadašnju tehnologiju

1863.g. Sheutz i Wiberg su konačno izgradili ovaj stroj

Ada Augusta Byron, kontesa od Lovelace (1815-1852) - "prvi programer"

Kao matematičarka i znanstvenica i kolegica Charlesa Babbagea pisala je prve programe

I ostali matematičari tog vremena su započeli programirati kako bi programi bili gotovi kada se dovrši stroj

Njoj u čast je programski jezik ADA je dobio ime

1850 – Logaritamsko računalo ("Šiber") Logaritamsko računalo kakvo je bilo u

uporabi sve do pojave digiralnih džepnih kalkulatora

Dugo je to bio statusni simbol inženjera

1890. - Hollerithove tabulirajuće mašine

1890.g Herman Hollerith je napravio elektromehanički uređaj koji je koristio bušene kartice

Namjena je ubrzanje postupka brojanja glasova u SAD

Brojanje glasova je na ovaj način bilo tri puta brže od ručnog prebrojavanja

1924. - Rođenje IBM-a

Herman Hollerith osniva Tabulating Machine Company koja prodaje njegove mašine vladama diljem svijeta

1924.g. kompanija se preimenuje u International Bussiness Machines (IBM), danas jednog od giganata u proizvodnji računala

Elektroničko-mehaničko računalo Harvard Mark I

1937.g. Howard Iken na Harvardskom sveučilištu i uz pomoć IBM-a razvija elektromehanički uređaj

Koristio je bušene kartice Korišten je do 1959. u američkoj mornarici

ENIAC - Electronic Numeral Integrator and Computer

1943.g. John.W.Mauchly i Presper Eckert na University of Pennsylvania razvijaju za vojne potrebe novo elektroničko računalo ENIAC (Electronic Numeral Integrator and Computer)

ENIAC je prvo elektroničko računalo koje je radilo

Sastojalo se od 17468 elektronskih cijevi, bilo je teško 30t, snage 174 kW

Korišten za rješavanje balističkih problema

ENIAC

UNIVAC I

UNIVAC I (Universal Automatic Computer) je prvo računalo za prodaju

Razvio ga je Remington Rand 1951.g.

1973. Prvo osobno računalo XEROX ALTO

Alto je projektiran i izveden (Chuck Thacker, Butler Lampson) u Xerox Palo Alto Research Center

Nije na vrijeme komercijaliziran

Imao je menu-driven, ikone, miša, grafiku visoke rezolucije, 8 inčne diskove visokog kapaciteta, Ethernet

Koristio je programski jezik Smalltalk ( osnova za današnju JAVU)

MIKRORAČUNALA

1973.g. Intel 8080, 8-bitni mikroprocesor1975.g. prvo osobno računalo Altair 88001976.g. Apple I1977.g. Apple II – prvo osobno računalo koje je ušlo u

kućanstva. Sadržavalo je procesor 6502 i 4kb RAM-a, kazetofon za pohranu podataka i televizor kao monitor.

1981.g. Operacijski sustav Microsoft DOS1982.g. Intel 80286 poznatiji kao 286 prvi procesor koji je

mogao izvoditi programe pisane za njegove prethodnike Također izlaze najpopularnija osobna računala 80-tih –

Commodore 64 i Sinclair ZX Spectrum

1982. god. nastaje prvo IBM prijenosno računalo – teži 12.8 kg, 4,77 MHz Intel 8088 procesor, 128 kB RAM-a, 320 kB disketna jedinica, 9" monitor, cijena – 5447 dolara

1983. IBM predstavlja PC-XT – Intel 8088 procesor, 128 kB RAM-a, 360 kB disketna jedinica, 10 MB tvrdi disk, 12.5" monitor, cijena – 8800 USD

1984. god. IBM predstavlja PC-AT – 6 MHz 80286 procesor, 512 kB RAM-a, 1.2 MB disketna jedinica, 20 MB tvrdi disk, 12.5 " monitor, cijena 9797 USD

broj računala povezanih na Internet dostiže 1000

1985. Compaq predstavlja prvi PC zasnovan na 386 procesoru – 386 na 16 MHz, 1 MB RAM-a, 1.2 MB disketna jedinica, 40 MB tvrdi disk, 12 " monitor, cijena 12650 USD

1989. god. broj računala na Internetu dostiže 100.000 1990. god. prodaju se PC-i zasnovani na 486DX

procesoru 25 MHz sa 4 MB RAM-a, 150 MB tvrdim diskom, 1.2 i 1.44 MB disketnim jedinicama, 14" monitorom, cijena oko 8000 USD

1992. god. broj računala na Internetu dostiže 1.000.000

1993. god. prodaju se PC-i zasnovani na Pentium procesoru 66 MHz sa 16 MB RAM-a, 340 MB tvrdim diskom, 1.44 MB disketnim jedinicama, 15" monitorom, cijena oko 6000 USD

1995. broj računala na Internetu dostiže 10.000.000 1997. prodaju se PC-i zasnovani na Pentium II procesoru 233 MHz

sa 64 MB RAM-a, 4 GB tvrdim diskom, 1.44 MB disketnom jedinicom, CD-ROM uređajem, 17" monitorom, cijena oko 4500 USD

prodaju se PC-i zasnovani na Pentium III procesoru 500 MHz sa 128 MB RAM-a, 20 GB tvrdim diskom, DVD-ROM uređajem, 19" monitorom, cijena oko 3200 USD

2000. Intel predstavlja Pentium IV procesor 1.5 GHz, sa 128 MB RAM-a, 40 GB tvrdi disk, CD-RW i DVD pogonima i 19 " monitorom stoji oko 2500 USD

2001. god. broj računala spojenih na Internet dostiže 100.000.000

PC-XT1982.g.

PC-AT1983.g.

PC 3861985.g.

PC 4861990.g.

Pentium1993.g.

PentiumII

1997.g.

PentiumIII

1998.g.

PentiumIV

2000.g.

USD

0

5000

10000

15000

Kretanje cijena računala

USD

Broj računala spojenih na Internet

0

20000000

40000000

60000000

80000000

100000000

120000000

1984. 1989. 1992. 1995. 2001.

Godina

Broj računala

KRAJ

Hvala na pažnji!