Planiranje i projektiranje prometnih terminala II

Planiranje i projektiranje prometnih terminala II

45. NAVEDITE VRSTE TERMINALA S OBZIROM NA PREDMET TRANSPORTA?

Terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom.

Terminali se mogu podijeliti na temelju tri kriterija:

Integralni i granski terminali

Tehnoloko-specijalizirani terminali

Luki (pomorski) i kopneni terminali (robno-transportni centri)

S obzirom na predmet prijenosa/transporta razlikuju se:

1. putniki terminali

2. teretni terminali

3. informacijski terminali

4. logistiki terminali

46. NAVEDITE KOJE DIJELOVE OBUHVAA UKUPNA KOPNENA POVRINA LUKOG TERMINALA?

LUKI TERMINAL vorite morskih i kopnenih prijevoznih putova organizirano i opremljeno za prihvat, pripremu te otpremanje putnika ili velikih koliina tereta odreene vrste prekrcavanjem s morskih na kopnena prijevozna sredstva i obrnuto.UVJETI ZA RAZVOJ LUKIH TERMINALA su:

1. ZALEE njegova veliina i gospodarska razvijenost.

2. VEZE SA ZALEEM utjeu na razvoj prometa, tenja pronai prometni put koji e omoguiti (u najkraem vremenu, to sigurnije i uz to nie transportne trokove) prijevoz robe do odredita.

3. POLITIKI INITELJI dravna luka politika vaan je initelj u razvoju morske luke.

4. TEHNIKA OPREMLJENOST.

Izmeu veliine prometa terminala i potrebne povrine postoji funkcijski odnos koji je izravno proporcionalan. Zato je problem planiranja povrina terminala potrebno svestrano analizirati, ve u zaetku izrade plana. Uz potrebnu morsku povrinu (akvatorij) luki terminal mora raspolagati i s odgovarajuom kopnenom povrinom koja se razmatra s obzirom na namjenu koju ima u ukupnom lukom prostoru.S obzirom na namjenu ukupna kopnena povrina obuhvaa:1. obalne operativne povrine koje ine: pristani, obale, gatovi i lukobrani,2. skladine povrine namijenjene kratkotrajnom i dugotrajnom uskladitenju tereta,3. prometne povrine koje ine: eljeznike i cestovne prometnice, cjevovodi, transporteri, parkiralita itd.,4. povrine za smjetaj i funkcioniranje luke industrije: povrine za preradu, doradu i oplemenjivanje robe, transporterske i cjevovodne staze itd.,5. povrine za smjetaj prekrcajnih sredstava, uslunih djelatnosti, luke operative i drugih korisnika terminala koje ine: povrine za transportna sredstva, servisne stanice, radionice za odravanje, suhi dokovi itd.,6. povrine za poslovne potrebe: dobavljaa, skladita za dugotrajno uskladitenje i uvanje robe, agencija, carine, poslovnih zgrada, prehrane, kupatila, garaa itd.47. KOJI ZAHTJEVI SE MOGU POJAVITI S OBZIROM NA PREKRCAJNE KAPACITETE?

Poticaji za planiranje prekrcajnih kapaciteta, odnosno sredstava za rad, mogu se svrstati u jedan od sljedeih zahtjeva:1. zamjena postojeih kapaciteta novim istih tehnolokih svojstava,

2. modernizacija postojeih kapaciteta,3. proirenje kapaciteta radi poveanja opsega prometa kroz luku,4. izgradnja novih lukih kapaciteta.48. KOJE JE OBILJEJE POTPROJEKTIRANE LUKE?

Nedovoljni luki kapaciteti, prvenstveno kapaciteti sredstava za rad, posljedica su potprojektirane luke, odnosno terminala, to usporava odvijanje prekrcajnog procesa kod svih transportnih sredstava koja sudjeluju u transportnom toku robe, te dovodi do lanane reakcije zastoja i prekida u radu.

Brzi tempo modernizacije tehnike i tehnologije rada u lukama neizbjeno ima utjecaja i trai velike promjene u podruju projektiranja luka(terminala), organizacije rada i u lukoj politici. Uvjet za postizanje maksimalne efikasnosti u procesu proizvodnje luke usluge, o emu ovisi i uspjenost ukupnog transportnog sustava, jest ispravno planiranje kapaciteta lukih sredstava za rad, prvenstveno obalnih prekrcajnih sredstava i svih prijevoznih i prekrcajnih sredstava koja sudjeluju u protoku tereta kroz luku.

49. KAKVI SU TO TRIMODALNI KONTEJNERSKI TERMINALI?

Kontejnerski terminal prema povezanosti vidova transporta: unimodalni terminali, multimodalni terminali (bimodalni, trimodalni)

To su oni kontejnerski terminali koji povezuju tri vida transporta, a spadaju u multimodalne, npr. pomorski, eljezniki i cestovni.Prema mjestu u transportnom lancu: poetni ili otpremni, krajnji ili prijemni, usputni, linijski terminali.Prema ulozi u tokovima:

sabirni, distributivni, sabirno-distributivni, tranzitni terminali.Prema povezanosti tokova: vezuju makro i mikro tokove vezuju makro i makro tokove vezuju mikro i mikro tokovePrema veliini i funkcijama: mali- osnovne funkcije, srednji- osnovne i pratee funkcije, veliki- osnovne, pratee i dopunske funkcije - osnovne, pratee, dopunske, kompleksne funkcije.50. NAVEDITE RAZLIKU IZMEU SABIRNIH I DISTRIBUTIVNIH TERMINALA?

Prema ulozi u tokovima kontejnerske terminale moemo podijeliti: sabirni,

distributivni,

sabirno-distributivni,

tranzitni terminaliSabirni terminali slue za dovoz tereta i slaganje na slagalita ili u skladita, dok distributivni terminali slue za daljnje otpremanje tereta, bez zadravanja.51. KOJE ASPEKTE JE POTREBNO UZETI U OBZIR PRI PLANIRANJU I PROJEKTIRANJU KONTEJNERSKOG TEMINALA?

Prilikom planiranja i projektiranja lukog kontejnerskog terminala potrebno je uzeti

u obzir :

1. tehniki aspekt (konstrukcijske osobine prekrcajnih i prijenosnih sredstava, graditeljske parametre pristana, valobrana, krcalita, slagalita, prometnica unutarnjeg transporta te prikljuaka na magistralnu mreu prometnica i sl.),2. tehnoloki aspekt (svi procesi vezani za teret, dokumente i informacije, te svi ostali procesi koji osiguravaju funkciju lukog terminala),3. organizacijski aspekt (nain kako su ureeni odnosi izmeu ljudi, sredstava za rad i predmeta rada, vrsta poduzea i sl.),4. ekonomski aspekt (nain financiranja, tarifna politika, pokazatelji efikasnosti poslovanja i sl.),5. pravni aspekt (propisi koji reguliraju cjelokupnu funkciju lukog kontejnerskog terminala organizacijski oblik, status zaposlenih, financijsko poslovanje, sigurnosni aspekt na terminalu i sl.), te6. ekoloki aspekt (potivanje meunarodnih i dravnih zakona, te konvencija o zatiti okolia).

Na luki terminal utjeu jo neke pojave iz okruenja: znanstveni i tehniki progres, lokacija i raspoloiva povrina za gradnju terminala, broj i osobine terminala u blizini, prometna politika ukljuujui i luku politiku.

52. OBJASNITE ETAPNOST RAZVOJA KONTEJNERSKOG TERMINALA S OBZIROM NA PLANIRANI KAPACITET?

Iako planiranje i razvitak svakog kontejnerskog terminala ima svoja posebna obiljeja, iz dosadanjeg razvitka lukih kontejnerskih terminala mogu se uoiti izvjesne pravilnosti koje se ponavljaju:

u poetnoj fazi kontejnerski terminali pojavljuju se kao specijalizirani

dio luke (najee za tu svrhu namijenjen je jedan pristan);

nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjom i

opremanjem vienamjenskog terminala sa dijelom specijaliziran

kontejnerske opreme;

poveanjem prometa kontejnera koji prema procjenama UNCTAD-a

treba iznositi 30000 do 50000 kontejnera u prve tri godine pristupa se

izgradnji, opremanju i uoj specijalizaciji u funkciji razvitka posebnog

lukog kontejnerskog terminala.53. KOJE KOMPONENTE INE TIPIAN KONTEJNERSKI TERMINAL?

Komponente koje ine tipian kontejnerski terminal jesu:

pristan,

obalne kontejnerske dizalice,

parkiralina povrina,

skladite za punjenje kontejnera,

skladite otpreme,

skladina prekrcajna mehanizacija,

radionica za popravak i inspekciju kontejnera,

prostor za ulaz na terminal s operativnom zgradom i dr.

54. NAVEDITE GLAVNE ZONE KONTEJNERSKOG TERMINALA?

Povrina operativne obale za jedan pristan iznosi oko 35.000 m, a na improviziranim kontejnerskim pristanima oko 15.000 m.

Prostor kontejnerskog pristana obuhvaa tri zone: PROSTOR ZA PREKRCAJ irine 30-50 m na kojem su kontejnerske obalne dizalice i kolosijeci, koji zauzima 10% ukupne povrine pristana,

PROSTOR ZA SKLADITENJE, na koji se odnosi oko 55% ukupne povrine

pristana, a namijenjen je za skladitenja kontejnera PROSTOR ZA PRIMANJE I OTPREMU KOPNENIH PRIJEVOZ. SREDSTAVA koji je udaljen od obale i sastoji se od pristupnih cesta i manipulativnog prostora,

a obuhvaa 23% ukupne povrine pristana.

Prijemno-otpremne povrine terminala slue za ukrcaj i iskrcaj kontejnera, a zauzimaju oko 7% povrine pristana.

Prostor za servisne funkcije sastoji se od parkiralita osobnih automobila, garaa, radnikih trgovina, skladita alata i opreme, inspekcije, carine, ambulante i uredskih prostorija, a obuhvaa oko 5% povrine pristana.

Optimalna veliina kontejnerskog terminala ovisit e o veliini prometa, veliini brodova, neravnomjernosti dolazaka brodova, vremenu rada terminala, prekrcajnom sustavu i dr.

Pri planiranju novih terminala teko je sa sigurnou odrediti budui promet. Zato je najvanije definirati duljinu i dubinu pristana i broj kontejnerskih dizalica na pristanu, a ostali elementi terminala odreuju se naknadno, s time to se ostavlja vei prostor za izgradnju terminala pri porastu prometa.Planiranje slagaline povrine kontejnerskog terminala potrebno je zasnivati na vrsti kontejnerskih brodova koji pristaju na kontejnerskom terminalu.Osim ovih povrina, kontejnerski terminal zahtijeva odgovarajue prostore za:

raniranje eljeznikih vagona, parkiranje cestovnih vozila, eljezniki i cestovni pristup,

upravne zgrade, carinu, pregled i popravak oteenih kontejnera, rashladne kapacitete,

radionice za odravanje vozila i prekrcajnih sredstava, postrojenja za vaganje, prostor za opasni teret, prostor za vozae itd.

55. KAKO MOEMO POVEATI STATIKI KAPACITET TERMINALA?

Pod statikim kapacitetom terminala razumijeva se maksimalni broj kontejnera koji se u odreenom vremenskom intervalu mogu smjestiti na trake za privremeno odlaganje.

Ovaj kapacitet ovisi o broju traka za odlaganje, razini slaganja, duljini trake, vrstama kontejnera koji se odlau, a uz vrstu kontejnera vezuju se i koeficijent iskoritenja trake po duljini, jer je irina za sve standardne ISO kontejnere jednaka.

Nk- broj kontejnera koji se moe smjesti na traku za privremeno odlaganjen broj traka za slaganje kontejnera pomnoen s brojem razina

l duljina trake za odlaganje kontejnera

y koeficijent iskoritenja trake po duljini

Lk - duljina kontejnera u m 56. KAKO MOEMO POVEATI DINAMIKI KAPACITET TERMINALA?

Za razliku od statikoga kapaciteta, dinamiki kapacitet predstavlja propusnu sposobnost terminala koju odreuje kapacitet dizalice i veliina skladita terminala.Ps=m*Pn (TEU)PS propusna sposobnost odnosno dinamiki kapacitet

m planirani broj kontejnera (TEU na odlagalitu)

Pn - vjerojatnost da za vrijeme rada terminala (t) bude obraeno (n) kontejnera

odnosno korisnika 57. KOJE INFRASTRUKTURNE ELEMENTE MOE SADRAVATI RO-RO TERMINAL?

RO-RO terminal moe sadravati slijedee infrastrukturne elemente: obalne rampe;

obalne dizalice;

interni, terminalnski transport;

prostor za smjetaj kontejnera;

povrina za smjetaj RO-RO jedinica; s

ustav EOP;

objekti za smjetaj i uslugu putnika;

dodatni terminalski servisi.

Ti terminali imaju posebno izgraene obalne rampe, cestovne prometnice, eljeznike kolodvore, parkirne povrine i zatvorena skladita.

58. KAKVE POVRINE ZAHTIJEVA RO-RO TERMINAL?

Pri planiranju potrebne povrine RO-RO terminala potrebno je uzeti u obzir da plan suvremenog RO-RO terminala zahtijeva veu povrinu od kontejnerskog terminala (ako se radi o istoj koliini tereta), i to zbog sljedeih razloga:

1. vei dio tereta ne moe se slagati u visinu,

2. osnovna pretpostavka uspjenog funkcioniranja RO-RO sustava je brzina prekrcajnih operacija i zato je potrebno da povrina terminala primi itav brodski teret u nekoliko sati. Istovremeno je potrebna povrina koja e primiti, a ujedno imati i spreman teret za ukrcaj, odmah nakon obavljenog iskrcaja.

U sluaju da se dodatne povrine RO-RO terminala nalaze izvan ueg podruja luke (npr. skladini prostor krljevo u Rijeci), potrebno je i na samom pristanu imati dovoljno operativne povrine, kako ne bi dolazilo do zastoja i ekanja na teret. Preporuke UNCTAD-a idu za tim da je po jednom RO-RO pristanu potrebno imati barem 10 ha parkiraline povrine.

59. TO JE PREDMET IZRADE MARITIMNOG ELABORATA?

Promet na moru u zoni terminala treba regulirati na osnovi postojeih zakona i pravila za pomorski promet i obveznoj izradi Maritimnog elaborata za uplovljavanje i isplovljavanje sa terminala (Predmet mjera zatite okolia). Mjere zatite okolia tijekom planiranja gradnje Mjere zatite okolia tijekom gradnje Mjere zatite okolia tijekom koritenja Spreavanje i ublaavanje posljedica moguih ekolokih nesrea

60. KOJI JE KLJUNI SEGMENT REALIZACIJE MASTER PLANA RIJEKE LUKE, NEOVISNO O MODERNIZACIJI LUKIH GRAEVINA I OBJEKATA?

Bez obzira na poveanje prometa te modernizaciju luke infra i suprastrukture, ako izostanu mjere prometne politike i izgradnja odgovarajue prometne infrastrukture koja e ih pratiti, svi koraci biti e neuspjeni. Integracijom i koordinacijom luke i prometne politike mogue je postii optimalne uvjete razvoja lukog sustava te omoguiti luci ispunjavanje osnovnog zadataka i svrhe postojanja, a to je povezivanje kopnenog i pomorskog prometa radi irenja gospodarske djelatnosti na to vea prostranstva svijeta. Integracijom i koordinacijom lukog i prometnog sustava luka i skladno uklopljen luki sustav moi e ostvariti povratni efekt koji se ogleda u poticanju gospodarskog razvitka zalea, te razvitku prometnih i gospodarskih djelatnosti cijele drave. 61. KOJE SU DVIJE VRSTE TERMINALA ZA UPP S OBZIROM NA NJIHOV SMJETAJ?

S obzirom na njihov smjetaj:

1. konvencionalni terminali (terminali na morskoj obali)

2. off shore terminali (terminali na otvorenom moru)62. KOJE SU DVIJE OSNOVNE VRSTE PRIHVATNIH UPP TERMINALA NA MORU?

Dvije su osnovne skupine prihvatnih UPP terminala-a na moru koje se razlikuju prema nainu sidrenja osnovne konstrukcije. 1. fiksni terminali koji ostvaruju vrstu vezu s morskim dnom i 2. plutajui terminali koji ostvaruju fleksibilnu vezu s morskim dnom.

63. NAVEDITE KRITERIJE KOJI SE MORAJU UZETI U OBZIR PRILIKOM IZBORA LOKACIJE UPP TERMINALA?

Kriteriji koje se razmatraju prilikom izbora lokacije za UPP (ukapljeni prirodni

plin) terminal na moru su:

dubina mora

udaljenost od mogueg spoja na kopneni plinski sustav

maritimni i meteoroloki uvjeti

geoloke i seizmoloke znaajke morskog dna

utjecaj na okoli i sigurnost.

Dubina mora je osnovni kriterij prilikom izbora tehnologije terminala UPP-a na moru. Temeljem ovog kriterija odreuje se mogunost izvedivosti fiksnog ili plutajueg terminala.

64. KOJA JE OSNOVNA RAZLIKA IZMEU UPP TERMINALA NA KOPNU I UPP TERMINALA NA MORU?

Dvije osnovne varijante izvedbi UPP terminala proizlaze iz lokacije njihova smjetaja:

Terminali na kopnu svojim manjim dijelom zauzimaju obalno morsko podruje, gdje se smjetaju elementi za prihvat i iskrcavanje tankera UPP-a (pristan za tanker UPP-a, iskrcajne rampe, cjevovod za UPP). UPP terminali na moru itavom su svojom povrinom smjeteni na moru, a jedina dodirna toka s kopnom je na prijelazu otpremnog plinovoda u kopneni dio.65. NAVEDITE GLAVNE PREDNOSTI I NEDOSTTKE UPP TERMINLA NA MORU.

Osnovne prednosti:

1. minimalni rizik od nepovoljnog utjecaja na izgraena podruja na kopnu

2. manji utjecaj na okoli

3. jednostavniji postupak licenciranja

4. istovremeno graenje i ishoenje dozvola

5. mogunost koritenja postojeih objekata i koridora na moru

6. jednostavnije zatvaranje i razgradnja objekta.

Osnovni nedostaci:

poveana udaljenost do kopnenog plinskog sustava

oteano pristajanje broda zbog loijih maritimnih uvjeta osobito ako se radi o plutajuim izvedbama ne postoji razvijena odgovarajua regulativa

povean rizik od havarije

vea investicija od investicije u ekvivalentni terminal na kopnu,

kompliciranije odravanje

kvaliteta lokacije bitno ovisi o raspoloivim dubinama mora

nova tehnologija jo u fazi razvoja

vrlo ograniena eksploatacijska iskustva

u mnogim pojedinostima ne mogu se upotrijebiti klasina rjeenja

oteani uvjeti istranih radova pri veim dubinama mora

manja raspoloivost u odnosu na terminale na kopnu.66. OPIITE SADRAJ SUVREMENOG ELJEZNIKOG KOLODVORA.

Suvremeni putniki kolodvori raspolau sljedeim postrojenjima i ureajima:

kolodvorska zgrada s peronima, pothodnicima, prolazima i sl.

garderobe, blagajne i razni ureaji za izdavanje voznih karata

povrine predviene za parkiranje cestovnih vozila

prijamna, ranirna, i otpremna skupina kolosijeka

kolosijena skupina za smjetaj (slubenih i izravnih vagona), servisiranje i manje popravke vagona (garnitura).Specijalizacija kolosijenih skupina i samih kolosijeka u skupini mora osigurati visoku protonost vlakova i manevarskih sastava. To razumijeva minimalno presijecanje putova vonji, racionalnu i ravnomjernu raspodjelu manevarskog rada te ravnomjerno optereenje prijamno-otpremnih kolosijeka uz maksimalnu sigurnost prometa vlakova i kretanja putnika.67. TO SADRI PROIZVODNI PLAN ELJEZNIKOG KOLODVORA?

U prvom dijelu tehnolokog procesa daju se proizvodno-tehnika obiljeja putnikoga kolodvora sa sljedeim sadrajima:

shematski prikaz kolodvora

obiljeja i namjena raspoloivih objekata i sredstava (pokretnih i nepokretnih) u funkciji prijevoza putnika

planirana vrsta i veliina rada

upravljanje radnim procesom

informacije o dolazeim vlakovima i upravljaka dokumentacija.

Plan opsega i strukture usluga, kao proizvodni plan eljeznikoga kolodvora sadri:

broj putnika u prispijeu i otpremi

broj prevezenih putnika

koliinu utovarenih-istovarenih ekspresnih poiljaka i prtljage

pokazatelje putnikog prometa

broj utovarenih-istovarenih vagona i tona

broj utovarenih-istovarenih komadnih poiljaka

pokazatelje utovarno-istovarnog i pretovarnog rada.Dakle, rad na kolodvoru planira se s ciljem utvrivanja plana proizvodnih zadataka, osnovnih eksploatacijskih pokazatelja i osiguranja redovnog odvijanja operativnog rada.

Proizvodni zadaci za putniki i teretni promet planiraju se mjeseno, kvartalno i na godinjoj razini. ine ih planovi utovara (po vrstama tereta i njihovim upuivanjima), planovi marrutizacije i tehniki plan rada rasporedne dionice odreene pruge.

Eksploatacijski pokazatelji rada utvruju se proraunima na temelju tehnolokog procesa rada, dnevnog plana grafikona rada i ovisno o opsegu i obiljejima vagonskih tokova.

74. KOJA JE ZNAAJKA FORMIRANJA MREE ROBNO-DISTRIBUCIJSKIH CENTARA?

Polazei od pretpostavke funkcioniranja svjetskog trita, u suvremenim uvjetima postoji izraena tendencija formiranja mree RTC-a. Zajednika znaajka tih centara je objedinjavanje bitnih logistikih djelatnosti u prijevozu i distribuciji roba s ciljem koncentracije transporta optimalnim prijevozom robe .

Planiranje robno distribucijskih terminala sadri: odabir lokacije

planiranje namijene povrina

izgradnju objekata

izgradnju pristupnih cestovnih prometnica i parkiralita

investiranje u nabavku adekvatnih informatikih i elektronikih tehnologija.

Prilikom izgradnje RD terminala potrebno je voditi rauna o izboru lokacije samog terminala,tj;o povoljnosti poloaja u prostoru(npr;blizina industrijskih postrojenja).

Poeljno je da RD terminal bude smjeten u neposrednoj blizini glavnih prometnih pravaca,kako cestovnih tako i eljeznikih. Upravo zbog smjeataja na takvu lokaciju smanjuje se broj tekih teretnih vozila u samome gradu to je povoljno i sa ekolokog aspekta jer se tako znatno umanjuje koncentracija tetnih plinova te stupanj buke.Za izgradnju RD terminala potrebne su velike povrine ija namjena ukljuuje slijedee: manipulativno-operativne povrine parkiralini prostor za kamione i osobna vozila(djelatnika)

posebno izgraen odjeljak za cisterne

objekte carinske uprave(carina,pediteri) povrine namijenjene carinskom skladitu.

Usluge robno distribucijski terminala su: Usluge vazane za opsluivanje robnih tokova

Usluge vezane za opsluivanje transportnih tokova

Usluge vezane za opsluivanje personala(usluge ljudima)

Usluge informiranja,posredovanja i pripreme dokumenata

Usluge vezane za financijske poslove

dodatne usluge (stvaraju dodatnu vrijednost robi).

Bazine ideje formiranja i razvoja robno distribucijskih terminala mogu se iskazati kroz slijedee ciljeve:

pruanje kompletne logistike usluge uvoenje savremenih logistikih tehnologija

poveanje ekonominosti i efikasnosti transporta koncentracija robnog rada i logistikih aktivnosti smanjenje vezanog kapitala kreiranje uvjeta za efikasan razvoj.

75. O EMU TREBA VODITI RAUNA PRILIKOM PLANIRANJA RD CENTARA?

Planiranje robno distribucijskih terminala sadri: odabir lokacije

planiranje namijene povrina

izgradnju objekata

izgradnju pristupnih cestovnih prometnica i parkiralita

investiranje u nabavku adekvatnih informatikih i elektronikih tehnologija.

Prilikom izgradnje RD terminala potrebno je voditi rauna o izboru lokacije samog terminala,tj. o povoljnosti poloaja u prostoru(npr;blizina industrijskih postrojenja).

Poeljno je da RD terminal bude smjeten u neposrednoj blizini glavnih prometnih pravaca,kako cestovnih tako i eljeznikih. Upravo zbog smjeataja na takvu lokaciju smanjuje se broj tekih teretnih vozila u samome gradu to je povoljno i sa ekolokog aspekta jer se tako znatno umanjuje koncentracija tetnih plinova te stupanj buke.

76. NAVEDITE NAMJENU POVRINA KOJE TREBA UKLJUITI U PROCES PLANIRANJA RD CENTARA?

Za izgradnju RD terminala potrebne su velike povrine ija namjena ukljuuje slijedee: manipulativno-operativne povrine

parkiralini prostor za kamione i osobna vozila(djelatnika)

posebno izgraen odjeljak za cisterne

objekte carinske uprave(carina,pediteri)

povrine namijenjene carinskom skladitu.Skladita koja se nalaze na terminalu moraju u potpunosti odgovarati carinskim propisima o uvanju i kontroli robe s toga to se na terminalu vri carinski pregled,carinjenje robe,kontrola i plombiranje vozila za provoz te skladitenje robe.

Kao i na svim terminalima tako i u sklopu RD terminala nalaze se ugostiteljski objekti te razni inspektorati(fitopatoloki,sanitarni,veterinarski) koji su os sporedne vanosti ali takoer ukljueni u izradu plana i projekta Rd terminala.

77. TO PODRAZUMIJEVA POJAM KONSOLIDACIJE ROBNIH TOKOVA U RD TERMINLIMA?

Robno distribucijski terminali baziraju se na:

konsolidaciji robnih tokova

monim logistikim i poslovnim mreama

intermodalnom transportu

novim informatikim tehnologijama.Konsolidacija robnih tokova podrazumijeva:

1. SAKUPLJNJE pojedinanih komadnih (manjih) poiljki od komitenta u gravitacijskom podruju( tritu) otpreme;2. DOSTAVA poiljki do robno distribucijskog terminala (sabirni transport);3. razvrstavanje i grupiranje poiljki prema pravcima, mjestima isporuke i komitentima;4. FORMIRANJE teretnih i transportnih jedinica;5. UTOVAR I OTPREMA robe u daljinskom transportu;6. RAZVRSTAVANJE robe i isporuka korisniku.78. KOJE JE ZAJEDNIKO OBILJEJE SVIM RD TERMINALIMA?

Robno distribucijski terminali razlikuju se po:

makro i mikrolokacijskom poloaju,

strukturi funkcija i podsustava,

stupnju razvijenosti,

organizaciji i tehnologiji,

ali je svima zajedniko da objedinjuju razliite podsustave i pruaju kompleksne logistike usluge.79. NAVEDITE BAREM TRI OBILJEJA RD TERMINALA.

Osnovne karakteristike robno distribucijskih terminala:

multimodalnost

otvorenost

multifunkcionalnost

kompletna logistika usluga

kompleksna struktura

rad u mrei

kooperacija

informiranost

visok nivo tehnologije.

80. KOJE JE GLAVNO OBILJEJE REGIONALNOG RD TERMINALA?

TIP CENTRA KARAKTERISTIKE

Meunarodni glavni robno

distribucijski terminali smjeteni na glavnim pravcima privrednog, ekonomskog i transportnog razvoja,

direktno usmjereni na realizaciju interkontinenetalnih robnih i transportnih tokova,

intermodalne mogunosti i tehnologije transporta (eljezniki, cestovni, vodni, zrani transport)

visko nivo tehnologije,

kompletna logistika usluga,

veliki kapaciteti i povrine za transportne, pretovarne i skladine operacije,

mogunost efikasne razmjene informacija.

Meunarodni robno

distribucijski terminali smjeteni na glavnim europskim transportnim pravcima,

usmjereni na realizaciju robnih tokova u razliitim internacionalnim mreama,

naglaena sabirno distributivna funkcija transporta,

kompletna logistika usuga,

suvremene tehnologije multimodalnog transporta,

Regionalni robno distribucijski terminali smjeteni na vanim meunarodnim transportnim

pravcima,

funkcije transporta, skladitenja, pretovara i distribucije,

dominantan cestovni transport,

usmjereni na tehnologije multinmodalnog transporta.

City robno distibucijski terminali smjeteni u gravitacijskim zonama privrednih

regija(centara) i urbanih aglomeracija,

dominantna sabirno distributivna funkcija na podruju do

50 km,

dominantan cestovni transport,

veliina i struktura zavisi od veliine i karakteristika trita, broja stanovnika, prostorne konfiguracije.

VJEBE (PRIPREMA ZA II. KOLOKVIJ):

ZADACI:

1. Tijekom godine oekuje se na terminalu promet od oko 150.000 kontejnera. Brodovi koji se oekuju odrvaju linijske feeder servise i prosjenog su kapaciteta od 800 TEU-a. Oekuje se iskrcaj oko 200 kontejnera i ukrcaj oko 300 praznih kontejnera po brodu. Ciljno vrijeme stajanja broda u luci je 16 sati (2 smjene).

Terminal moe raditi u 3 smjene (24 sata dnevno) s prosjenom produktivnou prekrcajnog mosta od 25 TEU/sat, uz efektivno radno vrijeme u smjeni od 7,5 sati.a) Odredite POTREBAN BROJ PRISTANA.b) Odredite POTREBAN BROJ PREKRCAJNIH MOSTOVA.

c) Odredite VJEROJTNOST DA JE PRISTAN SLOBODAN.

a) POTREBAN BROJ PRISTANA

Za izraun je potrebno znati oekivani promet kontejnera na terminalu i prosjean broj kontejnera po brodu koji e se ukrcati/iskrcati s broda. Vano je odrediti i tip i veliinu broda (matica ili feeder). OEKIVANI PROMET

OEKIVANI BROJ DOLAZAKA BRODOVA = BROJ KONTEJNERA PO BRODUINICIJALNI BROJ PRISTANA = OEKIVANI BR. DOLAZAKA BRODOVA DNEVNO * DNEVNO VRIJEME OPERACIJA

Stoga je:Oekivani promet kontejnera ( 150.000 TEU

Broj kontejnera po brodu ( (200 + 300) 500 TEUMaksimalno vrijeme broda na pristanu ( 16 sati (2 smjene)

Mogue vrijeme rada terminala ( 24 sata (3 smjene)

150.000 TEUDnevni broj dolazaka brodova = : 360 = 0,83 broda na dan 500 TEU 16 hMaksimalno vrijeme broda na pristanu ( 16 sati ( = 0,67 dana 24 hINICIJALNI BROJ PRISTANA = 0,83 brod/dan * 0,67 dana = 0,56

Potreban je JEDAN PRISTAN!!!!!

b) POTREBAN BROJ PREKRCAJNIH MOSTOVA

Broj kontejnera po brodu ( (200 + 300) 500 TEUDnevni broj dolazaka brodova ( 0,83 broda na danProsjena produktivnost prekrcajnog mosta ( 25 TEU/satSmjene u kojima terminal moe raditi ( 3 smjene (24 sata)Ciljno vrijeme stajanja broda ( 2 smjene (16 sati)Efektivno radno vrijeme u smjeni ( 7,5 h

( (predstavlja prosjean broj brodova ili kontejnera pristiglih u luku ili terminal tijekom promatrane vremenske jedinice)( = 500 TEU * 0,83 brod/dan = 415 TEU/dan ( BROJ KONTEJNERA PO BRODU * DNEVNI BR. DOLAZAKA BROD.( (predstavlja prosjean broj brodova ili kontejnera koji se moe posluiti u jedinici vremena)( = 25 * 22, 5 = 562 TEU/dan ( PRODUKTIVOST PREKRC. MOSTA* UMNOAK BR. SMJENA I RADNOG VREM.

smjene * efektivno radno vrijeme u smjeni ( 3 smjene * 7,5 h = 22, 5

prosjena produktivnost prekrcajnog mosta = 25 TEU/sat( (stupanj iskoritenja pristana ili stupanj zauzetosti ili stupanj optereenja - predstavlja odnos izmeu intenziteta toka dolazaka jedinica u sustav i intenziteta posluivanja jedinica u sustavu. Odnosi se na jedno usluno mjesto (jedan kanal))

415 TEU/dan ( = = 0,74 - INTENZITET OPSLUIVNJA 562 TEU/dan

( = 500 TEU/brod( = 25 * 15 = 375 TEU/dan

smjene (ciljno vrijeme) * efektivno radno vrijeme u smjeni ( 2 smjene * 7,5 h = 15

500 TEU/brod ( = = 1,33 ( ako je S=2 (dizalice), onda je 1,33 : 2 = 0,66 375 TEU/dan

Potrebna su DVA PREKRCAJNA MOSTA!!!!!

c) VJEROJTNOST DA JE PRISTAN SLOBODAN Broj dizalica ( 2 dizaliceIntenzitet dolazaka brodova ( ( = 415 TEU/dan

Prosjena produktivnost prekrcajnog mosta ( 25 TEU/satBroj mjena * efektivno radno vrijeme u smjeni ( 3 smjene * 7,5 h = 22, 5

Ako rade dvije dizalice (S = 2) onda je:INTENZITET DOLAZAKA ( = 415 TEU/dan

INTENZITET OPSLUIVANJA ( = 1125 TEU/dan

2 dizalice * 25 * 22,5

415 TEU/dan( = = 0,36 ili P = 0,64% 1125 TEU/dan

Vjerojatnost da je pristan slobodan 64 %!!!!!

2. Godinji oekivani promet kontejnera na terminalu je 320.000 TEU uz prosjeno vrijeme boravka kontejnera na slagalitu od 7 dana. Za manipulaciju na slagalitu koriste se RMG transtejneri s maksimalnom visinom slganja od 5 redova kontejnera za svaki blok.Kolika povrina slagalita je potrebna ako je prosjena visina slaganja 3 kontejnera, uzimajui u obzir vrno optereenje od 20%?

Parametar etrejleristraddle carrierstranstejneriboni viliarifrontalni viliari

Povrina po TEU (m2/TEU)65107,51913

Godinji oekivani promet kontejnera ( Q = 320.000 TEUProsjeno vrijeme stajanja kontejnera na slagalitu ( D = 7 danaParametar e ( e (transtejneri) = 7,5 m2/TEU 3 kontejnera

Odnos prosjene i maksimalne visine slaganja ( f = = 0,6 5 kontejneraFaktor vrnog optereenja ( p = 20% (0,2)

320.000 TEU * 7 7,5 m2/TEU 20A = 1 + = 9,438 ha 3560 0,6 100

Potrebna povrina slagalita!!!!!3. Izraunajte dnevne trokove pristana ako je zadano:

Poetna cijena pristana iznosi 2 milijuna

Kamatna stopa 7%

ivotni ciklus pristana je 30 godina

Godinje odravanje 50.000 .

Poetna cijena pristana ( Bi = 2.000.000 Kamatna stopa ( i = 7% (0,07)Ekonomski vijek trjanja pristana (ivotni ciklus) ( NB = 30 godinaTrokovi godinjeg odrvanja pristana ( MB = 50.000

0,07 * (1 + 0,07)30 1B = 2.000.000 * + 50.000 * = 24, 1 /h (1 + 0,07)30 1 365 * 24

Dnevni trokovi pristna!!!!!TEORIJA:

4. Kako se dijele terminali s obzirom n predmet prijenosa?

1. putniki terminali

2. teretni terminali

3. informacijski terminali

4. logistiki terminali5. Navedite glavne zone kontejnerskog terminala.

PROSTOR ZA PREKRCAJ irine 30-50 m na kojem su kontejnerske obalne dizalice i kolosijeci, koji zauzima 10% ukupne povrine pristana,

PROSTOR ZA SKLADITENJE, na koji se odnosi oko 55% ukupne povrine

pristana, a namijenjen je za skladitenja kontejnera PROSTOR ZA PRIMANJE I OTPREMU KOPNENIH PRIJEVOZ. SREDSTAVA koji je udaljen od obale i sastoji se od pristupnih cesta i manipulativnog prostora,

a obuhvaa 23% ukupne povrine pristana.6. Koje su osnovne dvije vrste terminla za UPP s obzirom na smjetaj?

1. konvencionalni terminali (terminali na morskoj obali)

2. off shore terminali (terminali na otvorenom moru)7. Koji je osnovni kriterij za izbor konstrukcije UPP terminla na otvorenom moru?

Dubina mora je osnovni kriterij prilikom izbora tehnologije terminala UPP-a na moru. Temeljem ovog kriterija odreuje se mogunost izvedivosti fiksnog ili plutajueg terminala.

8. Navedite glavne prednosti i nedostatke prihvatnog terminala za UPP na moru.

Osnovne prednosti:

7. minimalni rizik od nepovoljnog utjecaja na izgraena podruja na kopnu

8. manji utjecaj na okoli

9. jednostavniji postupak licenciranja

10. istovremeno graenje i ishoenje dozvola

11. mogunost koritenja postojeih objekata i koridora na moru

12. jednostavnije zatvaranje i razgradnja objekta.

Osnovni nedostaci:

poveana udaljenost do kopnenog plinskog sustava

oteano pristajanje broda zbog loijih maritimnih uvjeta osobito ako se radi o plutajuim izvedbama ne postoji razvijena odgovarajua regulativa

povean rizik od havarije

vea investicija od investicije u ekvivalentni terminal na kopnu,

kompliciranije odravanje

kvaliteta lokacije bitno ovisi o raspoloivim dubinama mora

nova tehnologija jo u fazi razvoja

vrlo ograniena eksploatacijska iskustva

u mnogim pojedinostima ne mogu se upotrijebiti klasina rjeenja

oteani uvjeti istranih radova pri veim dubinama mora

manja raspoloivost u odnosu na terminale na kopnu.9. to se utvruje maritimnim elaboratom?

Promet na moru u zoni terminala treba regulirati na osnovi postojeih zakona i pravila za pomorski promet i obveznoj izradi Maritimnog elaborata za uplovljavanje i isplovljavanje sa terminala (predmet mjera zatite okolia).10. Navedite i opiite glavne programe razvoja rijeke luke.

Master plan luke Rijeka obuhvaa: Prva faza Sanacija kontejnerskog terminala - Brajdica;

Sanacija terminala za rasute terete Bakar;

Sanacija naftnog terminal Omialj;

Sanacija luke Raa;

Rekonstrukcija Bekog pristanita;

Rekonstrukcija Orlandov gat istok.

Druga faza Preseljenje rasutih tereta sa Suaka na terminal za rasute terete u Bakar;

Proirenje RO-RO terminala u Bakru-Goranin, na plato ex koksare;

Rekonstrukcija silosa; Izgradnja skladita za soju;

Izgradnja konane faze kontejnerskog terminala Brajdica;

Preseljenje drva sa Delte na zapad rijekog bazena (prva faza);

Obnova obalnih dizalica i prekrcajnih ureaja.Trea faza Formiranje putnikog terminala na lukobranu Rijeka;

Formiranje novih sadraja u luci Baro i na Delti;

RO-RO Raa;

Rekonstrukcija Budimpetanskog pristanita;

Izgradnja Zagrebakog pristanita (prva faza);

Preseljenje drva sa Suaka na zapad rijekog bazena; Distributivni centar sjeverna Brajdica;

Oprema nabava prekrcajnih ureaja (silos, Bakar, kont. terminal).Putniki terminal Modernizacija putnikog terminala u luci Rijeka planira se u dvije faze:

1.faza: postavljanje druge rampe za trajekte

2.faza: ureenje parkiralinog prostora i koplementiranje terminala

Dugorona vizijaProstorna koncepcija razvoja lukog podruja Rijeka dugorono predvia

funkcioniranje rijekog prometnog pravca na slijedeim tehnolokim lokacijskim

cjelinama:

Rijeko Suaki bazen Kontejnerski terminal Brajdica u konanoj veliini;

Sjeverna Brajdica kao distributivni centar; predstavlja prelazni dio izmeu luke i grada;

Putnika luka i nautiki centar u luci Baro sa popratnim sadrajima na Delti;

Terminal za generalne terete u rijekom bazenu;

Terminal za itarice (silos);

Zagrebako pristanite kao vienamjenski terminal i terminal za drvo. Bazen Bakar Terminal za rasute terete Podbok; kao vienamjenski terminal rasutih tereta (eljezna rudaa, ugljen, fosfati, );

Prostor Goranin (ex koksara) kao prekrcajni punkt roba Slobodne zone krljevo.

Bazen Raa Terminal za stoku Brica;

RO RO terminal Brica. Na kontejnerskom i Ro-ro terminalu planira se proirenje skladinog prostora i produenje postojeeg pristanita.

Na terminalu za konvencionalni teret planira se modernizacija i rekonstrukcija lukih obalnih i mobilnih dizalica. Pozadinska skladita na krljevu proirit e se izgradnjom novih.Planira se i sanacija silosa koja obuhvaa stare i nove transportne puteve te izgradnja nove prekrcajne stanice za vagone. Takoer nuna je zamjena stare opreme za ukrcaj brodova novom radi prevelike koncentarcije praine.Frigo terminal bit e proiren izgradnjom nove hladnjae koja bi bila centar za transport junog voa prema susjednim zemljama.

U planu je proirenje terminala za rasuti teret u Bakru i to kroz izgradnju novih transportnih puteva,pristanita i natkrivenog skladinog prostora ime bi se omoguio i prihvat sipkog tereta.

Terminal za drvo preselio bi se sa Delte na novo izgraeni vienamjenski terminal na zagrebakom pristanitu.

Bez obzira na poveanje prometa te modernizaciju luke infra suprastrukture, ako izostanu mjere prometne politike i izgradnja odgovarajue prometne infrastrukture koja e ih pratiti, svi koraci biti e neuspjeni. Prometna politika treba omoguiti izgradnju modernih i brzih prometnica koje e osigurati optimalno funkcioniranje rijeke luke te njezino povezivanje s gospodarskim partnerima u zemlji i izvan nje. Integracijom i koordinacijom luke i prometne politike mogue je postii optimalne uvjete razvoja lukog sustava te omoguiti luci ispunjavanje osnovnog zadataka i svrhe postojanja, a to je povezivanje kopnenog i pomorskog prometa radi irenja gospodarske djelatnosti na to vea prostranstva svijeta. Integracijom i koordinacijom lukog i prometnog sustava luka i skladno uklopljen luki sustav moi e ostvariti povratni efekt koji se ogleda u poticanju gospodarskog razvitka zalea, te razvitku prometnih i gospodarskih djelatnosti cijele drave. 11. Kroz koju financijsku instituciju se provodi realizacija razvojnog programa "Rijeka-gateway"?Svjetsku banku.12. Koje je zajedniko obiljeje svim RD terminalima?

Robno distribucijski terminali razlikuju se po:

makro i mikrolokacijskom poloaju,

strukturi funkcija i podsustava,

stupnju razvijenosti,

organizaciji i tehnologiji,

ali je svima zajedniko da objedinjuju razliite podsustave i pruaju kompleksne logistike usluge. EMBED Unknown

EMBED Equation.3

PAGE 1

_1305233059.vsdPutniki

Teretni

Informacijski

Logistiki

Terminali

autobusna stajalitaautobusni kolodvorieljezniki kolodvoriterminali zrane luketerminali morske luke

robni terminalikontejnerski terminali u morskim lukamaterminali za generalni teretcjevovodni terminali

telefonski terminali/ureajiosobna raunalamobilni ureaji

opskrba odravanje i servisiranje vozilaskladita

_1305237003.unknown