RR\1091827HR.doc PE569.797v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0127/2016

11.4.2016

IZVJEŠĆE

o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za

financijsku godinu 2014.

(2015/2206(DEC))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestiteljica: Martina Dlabajová

PE569.797v02-00 2/41 RR\1091827HR.doc

HR

PR_DEC_Com_SpecReportsECA

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 4

Dio I. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 naslovljeno „Sustavi glavne

uprave EuropeAid za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate” ................................... 5

Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2014 naslovljeno „Postizanje

ekonomičnosti: kontrola troškova u vezi s bespovratnim sredstvima za projekte ruralnog

razvoja koje financira EU” .................................................................................................... 7

Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2014 naslovljeno „Pogreške u

rashodima za ruralni razvoj: što ih uzrokuje i kako ih se nastoji otkloniti? .......................... 8

Dio IV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 24/2014 naslovljeno „Upravlja li se

dobro potporom EU-a za sprječavanje štete i obnavljanje šuma nakon štete od požara i

elementarnih nepogoda?” .................................................................................................... 10

Dio V. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 1/2015 naslovljeno „Prijevoz unutarnjim

plovnim putovima u Europi: od 2001. godine nema znatnih poboljšanja ni u pogledu

modalnog udjela ni u pogledu uvjeta plovnosti” ................................................................. 12

Dio VI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2015 naslovljeno „Financijska potpora

EU-a uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u dunavskom slijevu: nužnost

dodatnih napora u pomoći državama članicama da ostvare ciljeve politike otpadnih voda

EU-a” ................................................................................................................................... 15

Dio VII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2015 naslovljeno „Jamstvo za mlade

EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje” ..................................... 17

Dio VIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 4/2015 naslovljeno „Tehnička pomoć:

koji je njezin doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju?” ................................................. 18

Dio IX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 5/2015 naslovljeno „Jesu li financijski

instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?” ............... 19

Dio X. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 6/2015 naslovljeno „Cjelovitost i primjena

sustava EU-a za trgovanje emisijama” ................................................................................ 20

Dio XI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 7/2015 naslovljeno „Policijska misija

Europske unije u Afganistanu: neujednačeni rezultati” ...................................................... 21

Dio XII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 8/2015 naslovljeno „Pružaju li se

financijskom potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?”....... 22

Dio XIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 9/2015 naslovljeno „Potpora Europske

RR\1091827HR.doc 3/41 PE569.797v02-00

HR

unije borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne” .......................................................... 24

Dio XIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 10/2015 naslovljeno „Potrebno je uložiti

više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima EU-a za

koheziju” .............................................................................................................................. 27

Dio XV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2015 naslovljeno „Upravlja li

Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?” ................................................. 28

Dio XVI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 12/2015 naslovljeno „Na ostvarivanje

prioriteta EU-a u vezi s promicanjem ruralnog gospodarstva utemeljenog na znanju utječe

neodgovarajuće upravljanje mjerama prijenosa znanja i savjetovanja” ............................ 30

Dio XVII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 13/2015 naslovljeno „Potpora EU-a

zemljama proizvođačima drvne sirovine u okviru Akcijskog plana za provedbu

zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (Akcijskog plana za FLEGT)”

.............................................................................................................................................. 31

Dio XVIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2015 naslovljeno „Instrument

ulaganja za afričke, karipske i pacifičke zemlje: ostvaruje li se njime dodana vrijednost?”

.............................................................................................................................................. 32

Dio XIX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2015 naslovljeno „Potpora iz

Instrumenta EU-a i AKP-a za energiju obnovljivim izvorima energije u istočnoj Africi” .. 34

Dio XX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 16/2015 naslovljeno „Povećanje

sigurnosti opskrbe energijom razvojem unutarnjeg energetskog tržišta: nužni su dodatni

napori” ................................................................................................................................. 35

Dio XXI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 17/2015 naslovljeno „Potpora Komisije

akcijskim timovima za mlade: ostvareno je preusmjeravanje sredstava ESF-a, ali uz

nedovoljnu usredotočenost na rezultate” ............................................................................. 35

Dio XXII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 20/2015 naslovljeno „Isplativost

potpore EU-a ruralnom razvoju za neproizvodna ulaganja u području poljoprivrede” ..... 36

Dio XXIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2015 naslovljeno „Nadzor EU-a

nad agencijama za kreditni rejting uspješno je uspostavljen, ali još nije u potpunosti

djelotvoran” ......................................................................................................................... 37

Dio XXIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2016 naslovljeno „Izvješće za 2014.

godinu o praćenju provedbe preporuka iz tematskih izvješća Europskog revizorskog suda”

.............................................................................................................................................. 39

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU .......................... 41

PE569.797v02-00 4/41 RR\1091827HR.doc

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za

financijsku godinu 2014.

(2015/2206(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir tematska izvješća Revizorskog suda sastavljena u skladu s drugim

podstavkom članka 287. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.1,

– uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za

financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0267/2015)2,

– uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za

financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija3, i tematska izvješća Revizorskog

suda,

– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu4 u pogledu pouzdanosti računovodstvene

dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio

Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir svoju Odluku od … o razrješnici za izvršenje općeg proračuna

Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija5 te svoju Rezoluciju s

primjedbama, koja je sastavni dio te odluke,

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija

treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05583/2016 – C8-

0042/2016),

– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku

energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća

od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun

Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/20026, a

posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

1 SL L 51, 20.2.2014. 2 SL C 377, 13.11.2015., str. 1. 3 SL C 373, 10.11.2015., str. 1. 4 SL C 377, 13.11.2015., str. 146. 5 Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2016)0000. 6 SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

RR\1091827HR.doc 5/41 PE569.797v02-00

HR

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0127/2016),

A. budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava

proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu

odgovornost, u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;

B. budući da tematska izvješća Revizorskog suda sadrže informacije o važnim pitanjima u

vezi s primjenom sredstava, koja su stoga Parlamentu korisna u obavljanju uloge tijela

nadležnog za davanje razrješnice;

C. budući da njegove primjedbe na tematska izvješća Revizorskog suda čine sastavni dio

spomenute Odluke Parlamenta od ......... o razrješnici za izvršenje općeg proračuna

Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija;

Dio I. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 naslovljeno „Sustavi glavne uprave

EuropeAid za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate”

1. pozdravlja tematsko izvješće o sustavima glavne uprave EuropeAid za evaluaciju i

praćenje usmjereno na rezultate te izlaže svoja zapažanja i preporuke:

Opće primjedbe

2. ozbiljno je zabrinut zbog nedovoljne pouzdanosti sustava EuropeAida za evaluaciju i

praćenje usmjereno na rezultate, zbog neodgovarajuće razine nadzora i praćenja

evaluacije programa kao i zbog činjenice da EuropeAid ne može zajamčiti da su ljudski

i financijski resursi adekvatno i učinkovito raspoređeni za razne aktivnosti povezane s

evaluacijom;

3. ističe da je Parlament kao tijelo za proračunski nadzor nužno dobro uputiti u to u kolikoj

su mjeri doista ostvareni glavni ciljevi Unije;

4. smatra da će rasprave ne samo s Komisijom i dužnosnicima ESVD-a, nego i s

korisnicima te neovisnim stručnjacima dati opsežniju ocjenu doprinosa EuropeAida

ciljevima Unije;

5. podsjeća da bi, u skladu s obvezom Komisije o jamčenju kvalitete, trebalo pribaviti

vanjske, objektivne i nepristrane povratne informacije o učinku projekata i programa

pomoći Europske komisije;

6. smatra da su rezultati evaluacije ključni elementi koje treba uvrstiti u provedbu politike

i u proces političkog preispitivanja radi prilagodbe strateških političkih ciljeva i

povećanja ukupne usklađenosti s drugim politikama Unije; smatra da je u tom pogledu

presudno da evaluacije budu neovisne, transparentne i dostupne javnosti;

7. vjeruje da je ulaganje u analizu i prikupljanje rezultata različitih vrsta evaluacija, kojima

ne samo da se stvara ukupna predodžba o trendovima već se time također mogu izvući

pouke na koji način potaknuti maksimalnu učinkovitost procesa evaluacije, uz

prikupljanje kvalitetnijih rezultata koji se primjenjuju pri odlučivanju i izradi politika,

PE569.797v02-00 6/41 RR\1091827HR.doc

HR

dokaz da smo na pravom putu kada je riječ o svakom specifičnom instrumentu za

pomoć;

8. smatra da je razmjenjivanje znanja svim postojećim sredstvima ključno ne samo za

razvoj kulture evaluacija već ponajprije kulture djelotvorne uspješnosti;

9. potiče Revizorski sud da pregleda sve mehanizme financiranja EuropeAida kako bi se

zajamčilo da se postiže vrijednost za novac i da je financiranje Unije učinkovito u

pogledu ostvarivanja ciljeva i vrijednosti Unije; smatra da bi projekti koje financira

Unija trebali biti usklađeni s političkim ciljevima Unije u susjednim zemljama,

uzimajući u obzir odgovornost korisnika bespovratnih sredstava te da je novac iz EU-a

zamjenjiv;

10. podupire preporuke Revizorskog suda u vezi sa sustavima EuropeAida za evaluaciju i

praćenje usmjereno na rezultate;

Preporuke Revizorskog suda

11. prima na znanje preporuke Revizorskog suda o učinkovitoj uporabi resursa za

evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate, postavljanju prioriteta i praćenju

evaluacija, provedbi postupaka kontrole kvalitete, prikazu ostvarenih rezultata te

praćenju poduzetih mjera i objavljivanju nalaza evaluacija i praćenja usmjerenog na

rezultate;

12. smatra da bi EuropeAid trebao zadržati odgovarajuće prakse upravljanja informacijama

te redovito procjenjivati svoje potrebe kako bi se zajamčilo da se raspodjela financijskih

i ljudskih resursa između evaluacija programa i praćenja usmjerenog na rezultate

obavlja na temelju dobivenih informacija;

13. smatra da bi, kako bi se zajamčilo da se u provedenim evaluacijama odražavaju

prioriteti organizacije, EuropeAid trebao:

– utvrditi jasne kriterije odabira za postavljanje prioriteta u vezi s evaluacijama

programa i dokumentirati način njihove primjene pri utvrđivanju planova

za evaluaciju, uzimajući u obzir da se dopunjuju s praćenjem usmjerenim na

rezultate;

– znatno poboljšati sustav praćenja i izvješćivanja o provedbi planova za evaluaciju,

pa i izradom analize razloga kašnjenja i opisa mjera koje su usvojene radi njihova

otklanjanja;

– ojačati opći nadzor nad aktivnostima povezanima s evaluacijama programa koje

provodi EuropeAid;

14. smatra da bi, kako bi se zajamčila kvaliteta evaluacija programa i praćenja usmjerenog

na rezultate, EuropeAid trebao:

– ustrajati u tome da operativni odjeli i delegacije primjenjuju uvjete kontrole

kvalitete, što za evaluacije programa podrazumijeva i uporabu referentne skupine

te dokumentiranje obavljenih kontrola kvalitete;

RR\1091827HR.doc 7/41 PE569.797v02-00

HR

– redovito provjeravati provedbu tih kontrola;

15. smatra da bi, kako bi se poboljšala sposobnost sustava za evaluaciju da pruži

odgovarajuće informacije o ostvarenim ciljevima, EuropeAid trebao:

– strože primjenjivati regulatorne odredbe kojima se zahtijeva uporaba ciljeva

„SMART” (određeni, mjerljivi, dostižni, odgovarajući i vremenski utvrđeni) i

pokazatelja koji se mogu provjeriti;

– prilagoditi sustav za praćenje tako da nastavi pružati podatke o programima u

razdoblju od najmanje tri godine nakon njihova dovršetka i

– znatno povećati udio ex post evaluacija programa;

Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2014 naslovljeno „Postizanje

ekonomičnosti: kontrola troškova u vezi s bespovratnim sredstvima za projekte ruralnog

razvoja koje financira EU”

16. pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda naslovljeno „Postizanje ekonomičnosti:

kontrola troškova u vezi s bespovratnim sredstvima za projekte ruralnog razvoja koje

financira EU” te prihvaća njegove zaključke i preporuke;

napominje da je politika ruralnog razvoja Unije ključna za poticanje konkurentnosti

poljoprivrede i za jamčenje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim

aktivnostima; naglašava važnost teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i

zajednica, uključujući stvaranje i održavanje radnih mjesta;

18. žali zbog toga što Komisija nije pružila upute ili širila dobru praksu na početku

programskog razdoblja 2007. – 2013. te što se nije pobrinula da kontrolni sustavi

zemalja članica budu učinkoviti prije nego što su započele s odobravanjem bespovratnih

sredstava; naglašava da je od 2012. godine Komisija počela primjenjivati aktivniji i

usklađeniji pristup;

19. napominje da su u kontroli troškova bespovratnih sredstava za ruralni razvoj koju su

provodile države članice utvrđeni mnogi nedostaci; napominje da se Komisija slaže s

tim da bi se boljom kontrolom troškova mogle ostvariti uštede u dodjeli bespovratnih

sredstava za projekte ruralnog razvoja i istodobno dobiti isti ishodi i rezultati te ostvariti

isti ciljevi; pozdravlja činjenicu da su utvrđeni praktični i troškovno isplativi pristupi

koji bi mogli naći široku primjenu te da Komisija prihvaća zaključke Revizorskog suda

i da je izrazila namjeru da će s državama članicama raditi na poboljšanju kontrole

troškova ruralnog razvoja u programskom razdoblju 2014. ‒ 2020.;

dijeli mišljenje Revizorskog suda da bi u svjetlu rizika Komisija i države članice na

samom početku novog programskog razdoblja trebale provjeriti učinkovitost kontrolnih

sustava i njihovu djelotvornost;

PE569.797v02-00 8/41 RR\1091827HR.doc

HR

naglašava da bi Komisija trebala potaknuti države članice da rabe kontrolne liste i

upotrebljavaju kriterije koje je pripremio Revizorski sud i koji se nalaze u Prilogu I.1;

naglašava da bi Komisija i države članice trebale surađivati kako bi zajamčile da

pristupi koje slijede svi programi ruralnog razvoja zadovoljavaju kriterije Revizorskog

suda kojima se procjenjuje uzimaju li kontrolni sustavi u obzir rizike nastale zbog

pretjerane specifikacije, nekonkurentnih cijena i promjene projekata te jesu li usmjereni

na područja najvećeg rizika; dio tog postupka trebala bi biti ex ante procjena kontrolnih

sustava koju provode službe unutarnje revizije tijela država članica (ili druga

inspekcijska ili revizijska tijela);

vjeruje da bi države članice trebale: u široj mjeri primjenjivati ranije ustanovljene

troškovno isplative pristupe; procijeniti troškove u odnosu na očekivane učinke ili

rezultate; provjeriti je li zbog standardnih troškova došlo do preplaćivanja; rabiti stvarne

tržišne cijene umjesto kataloških cijena dobavljača kao referentne cijene za opremu,

strojeve i drugo; provjeriti opravdanost troškova čak i kada se primjenjuju postupci

javne nabave; primijeniti veće zahtjeve i/ili provjere mjera s visokim stopama potpore

itd.;

pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala pružiti upute o kontrolama i kaznama u

okviru ruralnog razvoja, uključujući poseban odjeljak o opravdanosti troškova i

kontrolnim listama upravnih tijela priložen tematskom izvješću; napominje da će

osposobljavanje i dijeljenje iskustava biti dio aktivnosti Europske mreže za ruralni

razvoj u razdoblju od 2014. do 2020.;

Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2014 naslovljeno „Pogreške u

rashodima za ruralni razvoj: što ih uzrokuje i kako ih se nastoji otkloniti?

25. zabrinut je zbog visoke stope pogreške koju je Revizorski sud uočio u politici ruralnog

razvoja; međutim zapaža blagi padajući trend tijekom posljednje tri godine;

26. primjećuje trud koji su države članice i Komisija uložile da smanje pogreške u

rashodima za ruralni razvoj, posebno u vrijeme teške gospodarske situacije i

proračunske štednje;

27. prima na znanje da je Komisija na temelju nalaza država članica i svojih nalaza

primijenila ili primjenjuje korektivne mjere u mnogim područjima utvrđenima u

izvješću Revizorskog suda;

28. podsjeća da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću ustvrdio da su u brojnim

slučajevima nacionalna tijela imala dostatne informacije da spriječe ili otkriju i isprave

pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji, zbog čega bi se stopa pogreške znatno

smanjila;

29. primjećuje da što su pravila jednostavnija to je manja vjerojatnost pogreške; zabrinut je

da bi stopa pogreške mogla ponovno rasti sljedećih godina zbog složenosti novih

1 U Prilogu I. tematskog izvješća vidi kontrolne liste koje je Revizorski sud pripremio za ocjenjivanje

strukture kontrolnih sustava u pogledu rizika u vezi s troškovima ruralnog razvoja.

RR\1091827HR.doc 9/41 PE569.797v02-00

HR

pravila o reformiranoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici; stoga traži da se ta pravila

pojednostavne te da se pruže jasnije upute za nacionalna tijela i poljoprivrednike;

30. smatra da su izdvajanja za upravljanje i kontrole cjelokupne zajedničke poljoprivredne

politike znatna (4 milijarde EUR) te da naglasak treba staviti na poboljšanje

učinkovitosti kontrola, a ne na povećanje njihova broja; u tom pogledu poziva Komisiju

i države članice da se usredotoče na temeljne uzroke pogrešaka u rashodima za ruralni

razvoj; smatra da bi države članice trebale prema potrebi poduzeti sljedeće preventivne i

korektivne mjere:

(a) Javna nabava

u primjeni koncepta uvjeta ex ante države članice trebale bi razraditi i korisnicima

pružiti detaljne smjernice o tome kako primjenjivati pravila javne nabave;

u taj bi postupak trebalo uključiti nacionalna tijela specijalizirana za praćenje

usklađenosti s pravilima javne nabave; naglasak bi trebalo staviti na tri glavna oblika

kršenja pravila: neopravdano izravno sklapanje ugovora bez valjanog postupka javnog

natječaja, pogrešnu primjenu kriterija odabira i dodjele te nejednako postupanje prema

ponuditeljima;

(b) Namjerno zaobilaženje pravila

države članice trebale bi na temelju točno određenih kriterija prihvatljivosti i odabira za

programe ruralnog razvoja utvrditi smjernice koje će njihovim inspektorima pomoći da

prepoznaju obilježja mogućih prijevarnih radnji;

(c) Agroekološka plaćanja

države članice trebale bi povećati opseg svojih administrativnih kontrola kako bi se

njima obuhvatile provjere obveza na temelju dokazne dokumentacije, a koje se

trenutačno provjeravaju u samo 5 % slučajeva u kojima dođe do terenskih provjera;

osim toga, sustav smanjenja i sankcija trebao bi biti osmišljen tako da ima svrhovit

učinak kojim se odvraća od mogućeg nepridržavanja pravila;

31. traži od Komisije da pozorno prati provedbu programa ruralnog razvoja te da u svojim

revizijama sukladnosti vodi računa o mjerodavnim propisima, po potrebi i onima

usvojenima na nacionalnoj razini, kako bi se smanjio rizik od ponavljanja propusta i

pogrešaka uočenih tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013. godine;

32. smatra da u metodama izračuna stope pogreške još uvijek postoje brojne nedosljednosti,

i to ne samo između metoda kojima se služe Komisija i države članice već i između

metoda kojima se služe same službe Komisije, čime se donošenje zakonodavstva u

državama članicama samo dodatno otežava; poziva Komisiju da primijeni jedinstvenu

metodu za izračun stope pogreške koja bi se mogla u cijelosti primijeniti u metodama

izračuna u državama članicama;

33. podržava intenzivnije korištenje pojednostavnjenim prikazom troškova gdje je to

potrebno i u skladu sa zakonodavnim propisima i traži od Komisije i država članica da

analiziraju u kojoj se mjeri značajke točnije utvrđenog područja primjene, suženog broja

PE569.797v02-00 10/41 RR\1091827HR.doc

HR

kriterija prihvatljivosti i pojednostavnjenih mogućnosti prikaza troškova mogu prenijeti

na izradu i provedbu većeg broja mjera potpore, a da se pritom ne dovedu u pitanje opći

ciljevi tih mjera;

34. traži od Komisije i država članica da analizom utvrde kako poboljšati program potpore

za ulaganja u obradi poljoprivrednih proizvoda te da analiziraju i plaćanja u okviru

agroekoloških mjera plaćanja kako bi se administrativnim provjerama koje provode

države članice obveze mogle u što većoj mjeri kontrolirati;

35. apelira na Komisiju da detaljno analizira temeljne uzroke obratne proporcionalnosti

između stope financijskog izvršenja i stope pogreške;

Dio IV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 24/2014 naslovljeno „Upravlja li se dobro

potporom EU-a za sprječavanje štete i obnavljanje šuma nakon štete od požara i

elementarnih nepogoda?”

36. poziva Komisiju da odredi zajedničke kriterije za utvrđivanje rizika od požara u

europskim šumama kako bi se okončalo proizvoljno i nedosljedno određivanje područja

kojima prijeti visoki rizik od požara, a time i manjkav postupak vrednovanja i odabira

koji provode države članice;

37. apelira na države članice da odluke o preventivnim radnjama zasnivaju na stvarnom

riziku od požara i u skladu sa zahtjevima mjere 226., a ne na ostalim gospodarskim

ciljevima ili ciljevima povezanima s okolišem; u tom smislu insistira na tome da

korisnici obavezno moraju dokazati i temeljito dokumentirati da im je potrebna potpora

u okviru te mjere; podržava preporuku Revizorskog suda da prednost treba dati

radnjama u šumama s najvećom vrijednosti za okoliš poput šumskih područja u okviru

mreže Natura 2000;

38. uzimajući u obzir zabrinjavajuće zaključke Revizorskog suda kad je riječ o prosječnim

troškovima sličnih radnji u raznim regijama, zahtijeva određivanje razumne i

provjerljive gornje granice potpore te temeljito i opravdano obrazloženje u slučaju

njezine izmjene;

39. poziva države članice da kvalitetnije usklade i osmisle svoje politike povezane sa

šumskim požarima; podržava osnivanje europske platforme za korisnike radi širenja i

promicanja najboljih primjera iz prakse;

40. posebno izražava žaljenje zbog toga što je Revizorski sud zaključio da će i razdoblje od

2014. do 2020. obilježiti ozbiljni nedostaci zbog dosljedno lošeg okvira praćenja; potiče

Komisiju da smjesta poduzme mjere usmjerene na poboljšanje sustava praćenja i

kontrole;

41. poziva Komisiju da podupre podnošenje usklađenih podataka o višefunkcionalnoj ulozi

šuma i šumskih resursa poticanjem osnivanja europskog sustava informacija o šumama

koji bi se zasnivao na nacionalnim podacima i njegova uklapanja u europsku platformu

podataka;

42. usto ustraje u tome da države članice uspostave pouzdan sustav kontrole koji

RR\1091827HR.doc 11/41 PE569.797v02-00

HR

podrazumijeva zadržavanje relevantnih dokumenata i informacija; u tom smislu poziva

Komisiju da se pobrine za to da potpora bude odobrena samo ako su države članice

uspostavile takav primjeren sustav kontrole koji podliježe nadzoru;

43. poziva države članice da redovito izvješćuju o učinku provedenih radnji i smanjenju

broja požara i elementarnih nepogoda te pogođenih područja;

PE569.797v02-00 12/41 RR\1091827HR.doc

HR

Dio V. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 1/2015 naslovljeno „Prijevoz unutarnjim

plovnim putovima u Europi: od 2001. godine nema znatnih poboljšanja ni u pogledu

modalnog udjela ni u pogledu uvjeta plovnosti”

44. pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda „Prijevoz unutarnjim plovnim putovima

u Europi: od 2001. godine nema znatnih poboljšanja ni u pogledu modalnog udjela ni u

pogledu uvjeta plovnosti” te podupire saznanja, zaključke i preporuke sadržane u

njemu;

45. napominje da je prijevozni sektor EU-a ključan za dovršenje uspostave jedinstvenog

tržišta, konkurentnost malih i srednjih poduzeća i ukupni gospodarski rast u Europi;

46. zaključuje da unatoč desetogodišnjim ulaganjima razvoj prijevoza unutarnjim plovnim

putovima zaostaje za cestovnim i željezničkim prijevozom; apelira na Komisiju i države

članice da znatno povećaju svoje napore u tom području;

47. potiče Komisiju i države članice da se koriste planovima za istraživanje, razvoj i

inovacije u sektoru unutarnjih plovnih putova kao što to čine u drugim sektorima te da u

taj postupak uvrste lučku infrastrukturu i opremu kako bi se zajamčilo da je tehnički

napredak kompatibilan sa zahtjevima drugih prijevoznih sredstava, čime se omogućuje

multimodalni prijevoz;

48. smatra da je provedba ciljeva iz bijele knjige objavljene 2001. i njezina srednjoročnog

pregleda iz 2006. te programa NAIADES (integrirani europski akcijski program za

prijevoz unutarnjim plovnim putovima) iz 2006. i 2013. godine bila neučinkovita,

djelomično zbog nedovoljnog angažmana država članica;

49. napominje da se interes država članica u ulaganja u prometnu politiku Zajednice

smanjio te da se prednost daje financiranju projekata koji su ograničeni na nacionalne,

regionalne i lokalne okvire i da je postupak odabira projekata decentraliziran, što

Komisiju onemogućuje da odredi kojim projekti koji ispunjavaju uvjete dati prednost;

50. naglašava da su se države članice pravno obvezale da će osigurati državna sredstva za

provedbu osnovne prometne mreže kako bi se strateški važni plovni putovi u Europi

pretvorili u prijevozne koridore s velikim kapacitetima;

51. primjećuje da je uloga Komisije u koordiniranju strategije oslabljena, zbog čega

provedeni projekti i prioriteti na razini EU-a nisu bili usklađeni;

52. skreće pozornost na činjenicu da se prema istraživanju na temelju tematskih izvješća

Revizorskog suda1 zaključci slični onima o unutarnjim plovnim putovima mogu donijeti

i o drugim prometnim područjima koja se financiraju iz proračuna EU-a; napominje da

u područjima javnog gradskog prijevoza i infrastrukture zračnih luka projekte često

prate sljedeći nedostatci:

(a) mala dodana vrijednost nakon provedbe;

1 Tematsko izvješće br. 1/2014 naslovljeno „Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza koje

podupire EU” i tematsko izvješće br. 21/2014 naslovljeno „Infrastruktura zračnih luka koju je financirao

EU: uloženim novcem ostvarena je mala vrijednost”

RR\1091827HR.doc 13/41 PE569.797v02-00

HR

(b) loše mjerenje rezultata;

(c) nedovoljan naglasak na isplativosti;

(d) neprovođenje procjene učinka;

(e) nedosljednost regionalnih, nacionalnih i nadnacionalnih planova;

(f) nedovoljna upotreba infrastrukture, što smanjuje ukupni učinak;

(g) izostanak održivosti;

(h) nedostaci u izradi projekata i politici mobilnosti;

(i) nepostojanje dobre politike mobilnosti;

(j) otežana suradnja između Komisije i nadležnih tijela država članica;

53. smatra da spomenuti zaključci i opažanja u pogledu prijevoza unutarnjim plovnim

putovima upućuju na zajednička horizontalna pitanja na razini cijelog EU-a; smatra da

su rezultati financiranja EU-a za promet u cjelini oslabljeni zbog nezadovoljavajućeg

stanja u pogledu strateškog planiranja i zbog izostanka usklađenosti, održivih rezultata,

učinkovitosti i uspješnosti;

54. vjeruje da je intenzivnom suradnjom država članica s jedne strane i država članica i

Komisije s druge strane moguće postići održive rezultate politike kako bi se očuvao

razvoj prijevoza unutarnjim plovnim putovima;

55. preporučuje da Komisija i države članice posvete iznimnu pozornost zajedničkim

obvezama jer prijevozni sektor EU-a djeluje u složenom okruženju gospodarskih,

političkih i pravnih varijabli u kojem se pri osnivanju multimodalnih mreža nailazi na

prepreke i ograničenja u pogledu različitih prioriteta i nedosljedne angažiranosti;

56. preporučuje da se države članice usredotoče na projekte u vezi s unutarnjim plovnim

putovima koji se izravno odnose na koridore osnovne prometne mreže kako bi se

ostvario najveći učinak i izravna korist za poboljšanje prijevoza unutarnjim plovnim

putovima;

57. preporučuje primjenu načela „manje je više” pri ulaganju država članica u prijevoz

plovnim putovima, smatrajući da bi ograničena sredstva EU-a trebalo usmjeriti na

projekte najvećeg prioriteta kako bi se učinkovito uklonila uska grla i uspostavila

integrirana mreža plovnih putova na razini cijelog EU-a;

58. preporučuje da države članice Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i

Vijeća1 (uredbu o mreži TEN-T) i Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i

Vijeća2 (uredbu o Instrumentu za povezivanje Europe) smatraju osnovnim sredstvima

1 Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za

razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348,

20.12.2013., str. 1.). 2 Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta

PE569.797v02-00 14/41 RR\1091827HR.doc

HR

za usmjeravanje projekata k postizanju ciljeva Komisije od 2001. godine;

59. preporučuje da se Instrument za TEN-T i Instrument za povezivanje Europe intenzivno

koriste kao mogućnost za ulaganja usmjerena na strateški važne koridore EU-a

(osnovna i sveobuhvatna prometna mreža) s posebnim standardiziranim uvjetima u

pogledu infrastrukture za cijelu duljinu mreže, sa zakonski obvezujućim rokovima za

provedbu projekata;

60. preporučuje upotrebu detaljnog strateškog pristupa i planiranja za usklađivanje

financiranja iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Instrumenta za TEN-T i

Instrumenta za povezivanje Europe kako bi se učinkovito i uspješno postigli ciljevi za

prijevoz unutarnjim plovnim putovima;

61. preporučuje da se osnivanje intermodalnih prijevoznih centara uz osnovnu prometnu

mrežu smatra ključnim faktorom kojim će se omogućiti da se prijevoz robe i tereta s

ceste preusmjeri na unutarnje plovne putove;

62. preporučuje da države članice uzmu u obzir koordinacijsku ulogu Komisije kada je riječ

o dugoročnim strateškim projektima kao što su koridori osnovne prometne mreže;

63. preporučuje da Komisija utvrdi i analizira sva horizontalna pitanja usredotočujući se

uvelike na strateško planiranje, suradnju s državama članicama i njihovu međusobnu

suradnju te izbor i provođenje projekata kako bi se omogućilo da se zaključci uzmu u

obzir u aktualnom programskom razdoblju;

64. smatra da Komisija mora pružiti intenzivnu tehničku pomoć i smjernice državama

članicama prije dostavljanja prijedloga projekata te tijekom faze provedbe kako bi se

uklonile utvrđene prepreke za prijevoz plovnim putovima;

65. preporučuje da Komisija svoja financijska sredstva usmjeri na projekte koji su

najrelevantniji za prijevoz unutarnjim plovnim putovima te pripremi opsežne planove za

uklanjanje uskih grla;

66. preporučuje da Komisija daje prednost financiranju projekata i inicijativa u državama

članicama kojima je cilj poboljšati prijevoz plovnim putovima nudeći inovativna

rješenja kao što su visokotehnološka navigacija, alternativna goriva i učinkovita plovila;

smatra da bi Komisija također trebala poticati multilateralne europske programe

razmjene iskustva i znanja među raznim lukama u Uniji;

67. preporučuje da Komisija poveća razinu osviještenosti u državama članicama i njihovim

regijama o dostupnim instrumentima financiranja za potporu prijevozu unutarnjim

plovnim putovima kako bi se uklonila postojeća uska grla uz ključne koridore;

68. smatra bi se koordinacija među državama članicama za razvoj prijevoza unutarnjim

plovnim putovima trebala znatno poboljšati pojednostavnjenjem te određivanjem

obveza i uvjeta koji bi bili više obvezujući, što će biti pretpostavka za multimodalne

koridore osnovne prometne mreže koji se osnivaju u okviru Instrumenta za povezivanje

za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br.

680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

RR\1091827HR.doc 15/41 PE569.797v02-00

HR

Europe i uredbe o mreži TEN-T;

69. smatra da bi Komisija trebala pregovarati o određenim i izvedivim mjerama za

uklanjanje uskih grla, a države članice trebale bi se složiti i donijeti vremenski plan

provedbe tih mjera;

70. poziva Komisiju da ažurira svoje strateške ciljeve i preporuke za unutarnje plovne

putove te da predloži strategiju i akcijski plan za unutarnje plovne putove u razdoblju od

2020. nadalje;

71. preporučuje da se u ex-ante ocjeni aktivnosti u vezi s prijevozom unutarnjim plovnim

putovima koju provodi Komisija procjenjuju rezultati s obzirom na ukupne ciljeve

utvrđene od 2001. i na realizaciju osnovne prometne mreže;

Dio VI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2015 naslovljeno „Financijska potpora

EU-a uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u dunavskom slijevu: nužnost

dodatnih napora u pomoći državama članicama da ostvare ciljeve politike otpadnih voda

EU-a”

72. vjeruje da izvještavanje o prikladnosti pročišćavanja komunalnih otpadnih voda treba

biti obvezno za aglomeracije s populacijskim ekvivalentom manjim od 2000 koje imaju

sabirne sustave, u skladu s člankom 7. Direktive Vijeća 91/271/EEZ1 o (Direktiva o

pročišćavanju komunalnih otpadnih voda); napominje da za aglomeracije u kojima ne

postoje sabirni sustavi izvještaji trebaju sadržavati podatke o tome jesu li u planove

upravljanja slijevom uvrštene adekvatne mjere;

slaže se s Revizorskim sudom da Komisija treba provesti reviziju nad izvješćima država

članica o broju aglomeracija s populacijskim ekvivalentom većim i manjim od 2000 ako

se taj broj bitno promijenio, a posebno ako je bilo promjene u kategoriji;

naglašava da je potrebno potaknuti države članice na uvođenje jasnih zakonskih odredbi

o obvezi priključenja kućanstava na postojeće kanalizacijske mreže u slučajevima kada

takve odredbe još ne postoje ili su rokovi neprecizni;

napominje da vrijeme potrebno za ocjenjivanje usklađenosti s Direktivom o

pročišćavanju komunalnih otpadnih voda treba skratiti i obvezati države članice da

dostave podatke u roku od šest mjeseci nakon referentnog datuma Komisije; štoviše,

dodaje da Komisija treba utvrditi slične slučajeve dugog razdoblja izvješćivanja u

okviru drugih direktiva u vezi s okolišem;

ustraje u potrebi ubrzanja apsorpcije sredstava EU-a za države članice kad je riječ o

ulaganjima u području otpadnih voda s obzirom na zabilježene odgode u državama

članicama obuhvaćenima tim izvješćem kao i na sporu apsorpciju sredstava EU-a;

poziva Komisiju da korisnicima pruži tehničku, pravnu i administrativnu pomoć kako bi

se zajamčilo pravodobno dovršenje aktualnih projekata;

1 Direktiva Vijeća 91/271/EEZ. od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L

135, 30.5.1991., str. 40).

PE569.797v02-00 16/41 RR\1091827HR.doc

HR

prima na znanje da Komisija uviđa da je stopa apsorpcije na kraju 2013. za sve

predmetne države članice bila prilično niska, što objašnjava postojanje rizika od

opoziva odobrenih sredstava na programskoj razini (članak 93. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1083/20061); naglašava, međutim, da za to postoje objektivni razlozi,

primjerice potreba za povećanjem tehničkih, pravnih i administrativnih kapaciteta

predmetnih država članica; napominje da, povrh toga, Komisija ističe da za većinu

projekata plaćanja obično dospijevaju tijekom završnih godina provedbe (npr. 2014. i

2015. za programsko razdoblje od 2007. do 2013.);

vjeruje da se od država članica trebaju zahtijevati ažurirane informacije o iznosu

potrebnih dodatnih sredstava kako bi se jamčilo poštovanje rokova za provedbu

utvrđenih u Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda za aglomeracije s

populacijskim ekvivalentom većim od 2000 i aglomeracije s populacijskim

ekvivalentom manjim od 2000 koje imaju sabirne sustave; pozdravlja uvođenje

strukturiranog okvira za provedbu i informiranje, metode izvještavanja koja bi trebala

poboljšati postupak izvještavanja na nacionalnoj razini;

naglašava potrebu za provedbom potrebnih projekata u državama članicama kako bi se

neusklađene aglomeracije uskladile s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih

voda;

naglašava važnost poboljšanja učinka na okoliš komunalnih usluga financiranih

sredstvima EU-a te dodaje da Komisija treba uložiti veći trud u praćenje provedbe

povezanog zakonodavstva i rokova za postizanje ciljeva Direktive o pročišćavanju

komunalnih otpadnih voda; smatra da se treba pobrinuti za ravnomjernu zaštitu okoliša

diljem EU-a;

vjeruje da države članice treba poticati na ispitivanje mogućnosti uštede troškova,

primjerice iskorištavanjem potencijala kanalizacijskog mulja za proizvodnju energije ili

uporabom mulja kao važne sirovine za ponovno dobivanje fosfora, te na širenje

informacija o tome;

napominje da završna plaćanja za „velike projekte” odobrene u okviru operativnog

programa treba uvjetovati postojanjem odgovarajuće mogućnosti ponovne uporabe

kanalizacijskog mulja; potiče države članice da slijede isti pristup za projekte odobrene

na nacionalnoj razini;

potiče države članice da uvedu odgovornu politiku naknada za otpadne vode i da po

potrebi prilagode zakonske odredbe o određivanju cijene vode tako da izbjegnu naknade

niže od općenito prihvaćene pristupačne cijene koja iznosi 4 % primanja kućanstva;

potiče države članice da se pobrinu za to da javna tijela koja imaju vlasništvo nad

infrastrukturom, kao što su općine, dugoročno omoguće dostatna sredstva za potrebno

održavanje i obnovu infrastrukture za otpadne vode;

1 Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu

za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe

(EZ) br. 1260/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.).

RR\1091827HR.doc 17/41 PE569.797v02-00

HR

Dio VII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2015 naslovljeno „Jamstvo za mlade

EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”

85. pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su

prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje” i odobrava njegove preporuke;

86. primjećuje da Revizorski sud ocjenjuje inicijativu sredinom njezine provedbe i

pozdravlja težnju Revizorskog suda da počne s evaluacijom korištenja sredstvima EU-a

u ranijoj fazi;

87. ističe da je Jamstvo za mlade jedan od ključnih čimbenika za rješavanje pitanja

nezaposlenosti mladih; pozdravlja činjenicu da su čelnici država i vlada EU-a odlučili

Jamstvu za mlade dodijeliti 6,4 milijarde EUR iz sredstava EU-a (3,2 milijarde EUR iz

Europskog socijalnog fonda i 3,2 milijarde EUR iz nove proračunske linije); ističe da je

to dobar početak, ali nedovoljan za uspješno Jamstvo za mlade; stoga traži od Komisije

da zajamči pronalazak dodatnih sredstava za potporu Jamstvu za mlade tijekom

sedmogodišnjeg razdoblja;

88. napominje da financijska sredstva za zapošljavanje mladih dolaze iz Europskih

strukturnih i investicijskih fondova, kao i iz instrumenata poput programa Eramsus+,

Erasmus za mlade poduzetnike i drugih programa; naglašava da se mora postići bolja

sinergija između svih raspoloživih izvora;

89. smatra financiranje Jamstva za mlade vrlo složenim zbog raznih mogućnosti u okviru

Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih; traži od Komisije da

pruži smjernice nadležnim tijelima država članica te da uzme u obzir da su lokalne,

regionalne i nacionalne vlasti suočene s različitim izazovima pri provedbi programa i

stoga iziskuju posebne smjernice;

90. smatra da je Komisija izdvojila mnogo sredstava kako bi zajamčila da ta mjera bude

djelotvorna u rješavanju problema nezaposlenosti mladih; međutim žali što je mnogo

manje energije uloženo u usklađivanje njezine provedbe u državama članicama;

91. ističe činjenicu da nije samo dostupnost sredstava nužan uvjet za učinkovitu provedbu

Jamstva za mlade, nego i njihova uspješna apsorpcija; stoga žali što je u nekoliko regija

diljem Europe kapacitet apsorpcije sredstava iz ESF-a jako nizak; traži od država

članica da osigura potrebne administrativne i ljudske resurse kako bi se pružena

sredstva iskoristila i time primjereno ostvarilo Jamstvo za mlade;

92. smatra da bi se države članice pri provedbi programa i Komisija preko svoje uloge

praćenja, unatoč potrebi za poboljšanjem kapaciteta apsorpcije, trebale usredotočiti i na

rezultate kako bi se postigli dugoročni učinci uloženih sredstava;

93. traži od Komisije da izradi sveobuhvatan sustav praćenja koji obuhvaća niz standarda za

ocjenu provedbe mjera Jamstva za mlade i evaluaciju njihove uspješnosti u državama

članicama; poziva također Komisiju da razmotri mogućnost uvrštenja obveznih ciljeva

za borbu protiv nezaposlenosti mladih u okvir Europskog semestra;

94. smatra da je za premošćivanje jaza u provedbama iznimno važno zajedničko djelovanje

i država članica, koje bi trebale učinkovito koristiti raspoloživa sredstva, i Komisije,

PE569.797v02-00 18/41 RR\1091827HR.doc

HR

koja bi trebala pružiti sveobuhvatnu pomoć;

95. napominje da EU nema nadležnosti za donošenje obvezujućih zakona za aktivne mjere

na tržištu rada, ali naglašava da je potrebno da Komisija državama članicama pruži

primjere najboljih praksi o načinu primjene Jamstva za mlade, osobito praksi koje je

utvrdila Europska mreža javnih službi za zapošljavanje;

96. apelira na države članice da iskoriste sredstva EU-a i da se obvežu na reforme kojima je

cilj premostiti jaz u obrazovanju, stjecanju vještina, uspostavi javno-privatnih

partnerstava, poboljšavanju službi za zapošljavanje i njihove dostupnosti;

97. traži od država članica da radi jamčenja adekvatne provedbe i postizanja povoljnog

dugoročnog učinka po potrebi pokrenu institucijske promjene i da potiču suradnju među

lokalnim zajednicama, obrazovnim ustanovama, javnim zavodima za zapošljavanje,

lokalnom industrijom i poduzećima, sindikatima i udrugama mladih; smatra da je to

ključno za postizanje boljeg planiranja kapaciteta i strateškog korištenja raznih

dostupnih izvora financiranja usmjerenog na postizanje rezultata;

98. podsjeća države članice da bi se trebale obvezati na veće financiranje na nacionalnoj

razini, čime bi se dopunila odobrena sredstva za Europski socijalni fond i Inicijativu za

zapošljavanje mladih i time omogućilo nužno povećanje zapošljavanja mladih;

99. pozdravlja prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog

parlamenta i Vijeća1 o Europskom socijalnom fondu u cilju povećanja iznosa početnog

pretfinanciranja za operativne programe koji se podupiru u okviru Inicijative za

zapošljavanje mladih, čime se želi povećati početno pretfinanciranje tijekom 2015. s

otprilike 1 % na 30 % za sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih; ističe da bi se,

radi omogućavanja brze provedbe operativnih programa koji se podupiru u okviru

Inicijative za zapošljavanje mladih, Komisija trebala obvezati na isplatu iznosa

pretfinanciranja državama članicama odmah nakon stupanja na snagu te Uredbe;

100. poziva Komisiju da provede sveobuhvatni program praćenja koji sadržava okvir

pokazatelja za praćenje Jamstva za mlade zajedno s planiranim pokazateljima rezultata i

da se pritom usredotoči na učinke i ocjenjivanje radnog statusa pojedinaca koji su

iskoristili mjere za zapošljavanje mladih;

101. smatra da mjere na tržištu rada orijentirane prema ponudi treba razmotriti zajedno s

politikama obrazovanja, mladih i socijalne skrbi, ali i širim makroekonomskim

kontekstom;

102. primjećuje da godišnje izvješće Komisije o provedbi za 2016. godinu o Jamstvu za

mlade i predstojeća tematska izvješća Revizorskog suda o zapošljavanju mladih pružaju

priliku da se riješe postojeće manjkavosti i na razini Komisije i na nacionalnim,

regionalnim i lokalnim razinama;

Dio VIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 4/2015 naslovljeno „Tehnička pomoć:

1 Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom

socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013.,

str. 470.).

RR\1091827HR.doc 19/41 PE569.797v02-00

HR

koji je njezin doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju?”

103. traži od Komisije da pojasni opseg i primjenu tehničke pomoći u državama članicama u

području ruralnog razvoja; smatra da bi Komisija bi posebno trebala razjasniti razliku

između operativnih rashoda / rashoda za „jačanje kapaciteta” i prihvatljivih

administrativnih troškova / troškova „proračunske potpore”, osobito kada je riječ o

plaćama;

104. traži od Komisije da pomno prati provedbu tehničke pomoći u državama članicama;

105. traži od Komisije da poduzme prikladne mjere kako bi zajamčila da se opći

administrativni rashodi kao što su oni za redovito održavanje IT-a ne pokrivaju iz

proračunskih linija koje se odnose na tehničku pomoć;

106. traži od Komisije da u budućnosti od država članica zahtijeva da o administrativnim

troškovima / troškovima „proračunske potpore” za ruralni razvoj izvješćuju zasebno

kako bi bilo transparentnije da se dio financijskih sredstava za tehničku pomoć troši na

takvu potporu;

107. traži od Komisije da s državama članicama uspostavi prikladan okvir uspješnosti za

financijska sredstva za tehničku pomoć; smatra da je konkretno potrebno izvršiti

odgovarajuću procjenu potreba Komisije i država članica u vezi s tehničkom pomoći te

uspostaviti mehanizam za utvrđivanje ciljeva i mjerenje napretka k njihovu ostvarenju;

Dio IX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 5/2015 naslovljeno „Jesu li financijski

instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?”

108. traži od Komisije da utvrdi izazove, posebne značajke i zapreke koji karakteriziraju

ruralni razvoj kako bi potaknula države članice da bolje pripreme i procijene

proračunske zahtjeve za financijske instrumente i kako bi se izbjegla prekomjerna

kapitalizacija, kojom se dodjeljuju sredstva kojima se ne doprinosi provedbi politika

EU-a; također traži olakšanje pristupa krajnjim korisnicima kako bi se omogućila

aktivnija primjena financijskih instrumenata na regionalnoj razini, posebno u usporedbi

s bespovratnim sredstvima;

109. traži od država članica da pruže pouzdane, brojčane informacije kako bi se odredila

prikladna vrsta fondova i u skladu s time dodijelila financijska sredstva; traži i da

Komisija i države članice uvedu sustave praćenja kojima se može nadgledati uspješnost

financijskih instrumenata;

110. traži od Komisije da pruži smjernice za financijske instrumente koji su uvedeni za

programsko razdoblje 2014. – 2020. i aktivno promiče kvalitetu njihovih obveznih ex

ante procjena kako bi se uočili konkretni nedostaci i izbjegla prekomjerna

kapitalizacija; nadalje traži da države članice odrede pokazatelj izloženosti riziku

podvrgavanjem tehničkoj analizi;

111. traži od Komisije da postavi primjerene standarde i ciljeve za učinke financijske poluge

i obnovljivosti kako bi se povećala učinkovitost financijskih instrumenata u

programskom razdoblju 2014. – 2020.; također traži od Komisije i država članica da

PE569.797v02-00 20/41 RR\1091827HR.doc

HR

prije buduće uporabe i razrade financijskih instrumenata u području ruralnog razvoja

provedu iscrpnu procjenu mjere u kojoj će se tim instrumentima doprinijeti provedbi

politika EU-a i koristi za krajnje korisnike;

112. traži od Komisije i država članica da donesu odluku o jasnim pravilima za prijelazno

doba između dvaju programskih razdoblja kako bi se promicali dugoročni učinci i

održivost financijskih instrumenata;

113. traži od Komisije da potakne države članice na uspostavu jedinstvenog financijskog

instrumenta u sklopu kojeg bi se odobravali zajmovi i jamstva, čime bi se povećala

aktivnost instrumenta i kritična masa njegovih korisnika;

114. traži od država članica da riješe manjkavosti u postupku odabira koji je dio upravljanja

bespovratnim sredstvima za investicijske mjere, s obzirom na to da bi one bi mogle

dovesti do učinaka mrtvog tereta ili istiskivanja; zbog toga razloga traži da države

članice, kako bi se zajamčila održivost projekata, primjenjuju odgovarajuće i jasno

utvrđene pokazatelje poput povrata ulaganja i planiranih novčanih tokova;

115. traži od država članica da ispitaju kako se bespovratna sredstva i financijski instrumenti

mogu kombinirati u operativnom programu na način kojim bi se pružila najbolja

vrijednost za novac, i to optimiziranjem učinaka financijske poluge i obnovljivosti;

116. traži od Komisije da pravodobno, odnosno prije zaključenja programskog razdoblja

2007. – 2013., predstavi jasno utvrđena operativna provedbena pravila koja uključuju i

izlaznu politiku;

Dio X. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 6/2015 naslovljeno „Cjelovitost i primjena

sustava EU-a za trgovanje emisijama”

117. razočaran je zbog toga što nije bilo moguće dobiti cjelovitu analizu učinkovitosti

postojećih sustava za raspodjelu emisijskih kvota država članica tijekom druge faze

sustava EU-a za trgovanje emisijama (2008. – 2012.) koja bi bila iznimno važna za

prihvaćanje političkih preporuka na temelju rezultata revizije Revizorskog suda;

118. primjećuje da je u ocjeni Revizorskog suda naglasak stavljen na provedbu druge faze

sustava EU-a za trgovanje emisijama (2008. – 2012.) dok su za treću fazu tog sustava

(2013. – 2020.) donesene i uvedene znatne reforme, uključujući mjere za usklađivanje u

Uniji;

119. pozdravlja činjenicu da su uvedena znatna poboljšanja u pogledu okvira za zaštitu

cjelovitosti sustava za trgovanje emisijama, uključenje većine promptnog tržišta

emisijskih jedinica u Direktivu o financijskim tržištima1 te Direktivu2 i Uredbu3 o

1 Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih

instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog

parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.). 2 Direktiva 2014/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama

za zlouporabu tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta) (SL L 173, 12.6.2014., str. 179.). 3 Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta

(Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i

RR\1091827HR.doc 21/41 PE569.797v02-00

HR

zlouporabi tržišta; poziva Komisiju da razmotri dopunske mjere u skladu s preporukama

Revizorskog suda, uključujući mjere koje obuhvaćaju trgovce koji su obvezni

sudjelovati na tržištu;

120. snažno potiče Komisiju i države članice da zajamče transparentnost i djelotvoran nadzor

na razini Unije nad tržištem emisija i postupke za suradnju nacionalnih regulatornih

tijela i Komisije;

121. smatra da bi Komisija kao čuvarica ugovorâ Europske unije trebala pomno pratiti

provedbu u državama članicama i biti od veće pomoći tijekom tog postupka; smatra da

je potrebna prava ravnoteža između snažnoga praćenja, izvješćivanja i provjere te

administrativnog opterećenja; smatra da Komisija mora osigurati predvidljivost pravnih

odluka i pravnu sigurnost, čime će se uzeti u obzir smjernice Europskog vijeća;

122. napominje da je Revizorski sud ocijenio integritet i provedbu sustava EU-a za trgovanje

emisijama, no i da je potrebna analiza učinkovitosti sustava za trgovanje emisijama,

uključujući evaluaciju međudjelovanja europskog i nacionalnih zakonodavstava, kao što

je to slučaj u razvoju obnovljivih izvora energije i mjerama energetske učinkovitosti,

koji također imaju velik utjecaj na emisije CO2 te, stoga, i na tržište ugljika;

123. traži od Revizorskog suda da u analizu uvrsti i zahvaćene industrijske sektore, osobito u

pogledu pravne sigurnosti i predvidljivosti, te u kolikoj je mjeri osiguran pouzdan

pravni okvir i kako su nedavne prilagodbe okvira sustava za trgovanje emisijama

moguće utjecale na djelotvornost sustava;

124. zabrinut je zbog toga što u vrijeme revizije rizik od prijevare oko PDV-a u sustavu za

trgovanje emisijama još nije bio u potpunosti uklonjen s obzirom na to da trećina država

članica još nije bila primijenila zakonodavstvo o mehanizmu obrnute naplate; poziva

sve države članice da to učine bez daljnjeg odgađanja;

125. vjeruje da je nužno poduzeti sve potrebne mjere kako bi se spriječilo istjecanje ugljika

te kako bi se osigurala međunarodna konkurentnost postojećih mjera za besplatnu

dodjelu emisijskih jedinica; traži da Komisija provede procjenu industrijskih sektora i

poduzeća podložnih istjecanju ugljika kako bi se utvrdila područja u kojima je europska

industrija pretrpjela gubitke u poslovanju zbog država bez strogog zakonodavstva o

klimatskim pitanjima;

Dio XI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 7/2015 naslovljeno „Policijska misija

Europske unije u Afganistanu: neujednačeni rezultati”

126. traži od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da radi boljeg

prijenosa znanja i učinka sinergije među raznim misijama primijene ne samo ono što su

naučili u policijskoj misiji EU-a (EUPOL) u Afganistanu nego i u ostalim misijama

zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); poziva ESVD da, prema potrebi,

pruži jasnije horizontalne smjernice za misije ZSOP-a; ističe da je usklađenost svih

uključenih aktera EU-a, i država članica i drugih međunarodnih sudionika, ključ uspjeha

sadašnjih i budućih misija;

Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str.1.).

PE569.797v02-00 22/41 RR\1091827HR.doc

HR

127. traži od ESVD-a da poveća kontrolu nad svojim glavnim financijskim instrumentom u Afganistanu, Fondom za pružanje potpore zakonu i redu u Afganistanu (LOTFA), kojim

upravlja UNDP i koji je predmet kritika zbog lošeg upravljanja i nedostatka

transparentnosti; nadalje ponavlja da sve primjerene kanale financiranja budućih misija

ZSOP-a, uključujući uzajamne fondove EU-a, treba koristiti učinkovito kako bi se

ostvarili politički ciljevi misije te kako bi financijsko upravljanje bilo dobro;

128. traži od Komisije i ESVD-a da isprepletu različite aktivnosti projekta, stvore sinergiju te čvrsto i djelotvorno povežu ciljeve misije s ključnim fazama utvrđenima u

provedbenom planu misije;

129. smatra da teme poput roda, osnaživanja žena i obrazovanja moraju imati važnu ulogu u

programu obuke EUPOL-a i drugih misija ZSOP-a; s tim u vezi napominje da je

EUPOL prilično uspješan u aktivnostima povezanima s obukom, ali manje u mentorstvu

i savjetovanju;

130. traži od Komisije i ESVD-a da pravodobno i temeljitije koordiniraju misije ZSOP-a s

drugim bilateralnim misijama EU-a i međunarodnim aktivnostima čiji su ciljevi

podudarni; u tom smislu poziva na bolju suradnju i usklađenost Unije i država članica, i

to poticanjem sinergije u europskom okviru; zahtijeva da se mandatom sadašnjih i

budućih misija ZSOP-a s ostalim akterima EU-a, uključujući države članice, jasno

utvrde odgovornosti kad je riječ o koordinaciji;

131. traži od Komisije i ESVD-a da posebno obrate pozornost na postupke javne nabave i

pobrinu se da odgovaraju operativnim potrebama ZSOP-a; ističe da su nedostatak

projekata složeni postupci javne nabave koji dovode do manje uspješne provedbe, te da

su jednostavniji i fleksibilniji postupci doveli do većeg broja postupaka okončanih

sklapanjem ugovora;

132. traži od Komisije i ESVD-a da poboljšanjem dugoročne održivosti ostvarenih rezultata

dodatno povećaju učinkovitost misija ZSOP-a; međutim priznaje da je potpora EU-a i

međunarodne zajednice odlučujući faktor postizanja tih dugoročnih ciljeva;

133. traži od Komisije i ESVD-a da prate postignuća EU-a nakon postupnoga gašenja

EUPOL-a do kraja 2016., što se odnosi i na mogućnost nastavka djelovanja i nakon

2016.;

134. traži od Komisije i ESVD-a da unaprijed pripreme smjernice u vezi sa smanjenjem

broja osoblja, zaključenjem misija te likvidacijom imovine;

Dio XII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 8/2015 naslovljeno „Pružaju li se

financijskom potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?”

135. pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda naslovljeno „Pružaju li se financijskom

potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?” te u načelu

podržava njegove preporuke;

136. napominje da mikrokreditiranje, iako se još uvijek smatra novom mjerom, polako raste

u EU-u i utječe na otvaranje više od 250 000 radnih mjesta (podaci iz 2013.);

RR\1091827HR.doc 23/41 PE569.797v02-00

HR

137. smatra da postoje bitne razlike između bespovratnih sredstava Europskoga socijalnog

fonda (ESF) i financijskih instrumenata u okviru Europskog mikrofinancijskog

instrumenta Progress (EMIP) koji imaju različitu namjenu; smatra da različiti

mehanizmi potpore mogu biti prikladni za različite tržišne uvjete;

138. napominje da Revizorski sud u toj reviziji uspoređuje dva različita financijska

mehanizma koji imaju drugačije pristupe i ciljeve; naglašava da se ESF i EMIP

umnogome razlikuju, ponajprije u strukturi, pravilima i ciljnim skupinama, pri čemu se

EMIP isključivo bavi mikrofinaciranjem, dok je raspon ESF-a mnogo širi;

139. naglašava da su ta dva financijska instrumenta komplementarna i donose velike

pogodnosti korisnicima mikrozajmova koji se koriste njihovim bespovratnim

potporama, zajmovima i jamstvima; smatra da su bespovratne potpore, koje dodjeljuje

samo ESF, ključne za mikrokreditiranje jer bi druga dva instrumenta i njihovu

uspješnost trebalo ocijeniti imajući na umu njihovu komplementarnu ulogu;

140. naglašava važnost ciljeva mikrofinanciranja koji obuhvaćaju poboljšanje socijalne

uključenosti, borbu protiv nezaposlenosti i povećanje pristupa financiranju za

nezaposlene i ostale koji se nalaze u nepovoljnom položaju te mikropoduzeća; smatra

da u tom pogledu primarna obveza bespovratnih potpora i financijskih instrumenata

mora biti pružanje pomoći ljudima i mikropoduzećima da prebrode poteškoće u

postizanju tih ciljeva;

141. smatra da su bespovratne potpore ključne za ostvarenje ciljeva rasta, uključenosti i

zapošljavanja iz komunikacije Komisije pod nazivom „Promicanje dostojanstvenog

rada za sve – doprinos EU-a provedbi programa za dostojanstven rad u svijetu”

(COM(2006)0249) i komunikacije Komisije „Zajednička obveza prema zapošljavanju”

(COM(2009)0257) te Uredbe (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća1 o

Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije;

142. naglašava potrebu za poboljšanim sustavom mikrofinanciranja kao alatom za

ekonomski i socijalni razvoj koji služi onima kojima je to zaista potrebno;

143. smatra da se relativno mala pozornost koja se pridaje financijskom instrumentu kao

sredstvu za poboljšanje uvjeta ugroženih skupina mora povećati u programskom

razdoblju 2014. ‒ 2020. Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI);

144. smatra da nije bilo dovoljno komplementarnosti između EMIP-a i ESF-a s obzirom na

zahtjev da svi pružatelji usluga mikrokreditiranja surađuju sa subjektima koji pružaju

usluge osposobljavanja i davanja savjeta, posebno onima koje podržava ESF;

145. pozdravlja činjenicu da je Komisija u novom regulatornom okviru (2014. ‒ 2020.) već

razmotrila većinu nedostataka koje je utvrdio Revizorski sud i većinu njegovih

preporuka;

1 Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske

unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog

mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347,

20.12.2013., str. 238.).

PE569.797v02-00 24/41 RR\1091827HR.doc

HR

Dio XIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 9/2015 naslovljeno „Potpora Europske

unije borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne”

146. pozdravlja tematsko izvješće o potpori EU-a borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne

kazne te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

147. podsjeća na to da su ljudska prava kamen temeljac vanjskopolitičkog djelovanja te

bilateralnih i multilateralnih odnosa Europske unije; vjeruje da im s obzirom na njihov

status ključnog prioriteta EU-a treba trajno posvećivati pozornost;

148. ističe da EU snažno zagovara sprečavanje i iskorjenjivanje svih oblika mučenja i drugih

oblika zlostavljanja te ukidanje smrtne kazne; napominje da je glavni instrument za

postizanje tih ciljeva Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR)

kojim se organizacijama civilnog društva dodjeljuju bespovratna sredstva za provedbu

projekata;

149. napominje da je u programskom razdoblju 2007. – 2013. u okviru EIDHR-a za projekte

posvećene borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne dodijeljeno

100,9 milijuna EUR; međutim ističe da je taj iznos relativno nizak uzmu li se u obzir

ambiciozni ciljevi instrumenta te zemljopisno područje u kojem se on primjenjuje;

150. naglašava da su mali iznosi raspodijeljeni na više od 120 zemalja diljem svijeta, čime se

oslabljuje učinak sredstava EIDHR-a; apelira na Komisiju da bolje i preciznije odredi

područje djelovanja tog instrumenta kako bi povećala njegov učinak; ističe da bi se

sredstva trebala usmjeriti na države kojima su najpotrebnija i koja imaju stvaran

potencijal za napredak; pozdravlja činjenicu da je Komisija u pozivu na podnošenje

prijedloga za 2015. već započela bolje usmjeravati djelovanje;

151. prima na znanje primjedbu Revizorskog suda da financirani projekti često nisu dobro

usklađeni s drugim mjerama EU-a, kao što su tradicionalna razvojna pomoć i dijalog s

partnerskim zemljama, da ne slijede dosljedan i strateški pristup te da se međusobno ne

dopunjuju na odgovarajući način; potiče Komisiju da izradi globalnu strategiju kao

dopunu za aktivnosti koje dijele iste ciljeve te kako bi se izbjeglo dvostruko

financiranje;

152. potiče ESVD i Komisiju da naglase i politički podupru područja u kojima su potrebe

najveće te da rade na poboljšanju kapaciteta delegacija EU-a na terenu radi jačanja

djelotvornosti, rezultata i učinka politika na području ljudskih prava i demokracije;

153. poziva ESVD i Komisiju da povećaju i svoje djelovanje usmjere na učinkovitost

dijaloga o ljudskim pravima te strategija i smjernica za pojedinačne zemlje tako što će

se pobrinuti da se o ključnim ljudskim pravima, kao što je ukidanje smrtne kazne i

borba protiv mučenja, sustavno raspravlja na svim političkim razinama u pregovorima s

trećim zemljama;

154. vjeruje da bi se trebalo zalagati za jačanje suradnje između ESVD-a i Komisije u

pogledu donošenja programa i praćenja pitanja u vezi s ljudskim pravima kako bi ih se

uskladilo s lokalnim političkim strategijama te strategijama za ljudska prava;

155. traži da se u cjelokupnom postupku odabira zahtjeva za bespovratna sredstva

RR\1091827HR.doc 25/41 PE569.797v02-00

HR

zaprimljenih na temelju poziva na podnošenje prijedloga primijeni pristup više

obilježen kvalitativnošću i strategijom; potiče Komisiju da taj instrument primjenjuje u

skladu s dugoročnom vizijom zasnovanom na konkretnim i mjerljivim ciljevima;

156. apelira na ESVD i delegacije EU-a da redovito i pomno prate napredak ili zastoje u

svim zemljama i da se koriste svim sredstvima utjecaja; podupire ulogu delegacija EU-a

u političkoj analizi i oblikovanju odluka, koordinaciji i izvješćivanju;

157. ističe da se instrumentom može pružiti dobar pregled s pomoću kojeg se mogu

analizirati stanje i razvoj ljudskih prava u svijetu; naglašava da stalna prisutnost i

zanimanje EU-a može dovesti do promjena kada je riječ o mučenju i smrtnoj kazni,

međutim ističe da Komisija u vezi s time mora zauzeti strateški pristup;

158. napominje da Komisija preko raznih kanala prima detaljne informacije o stanju ljudskih

prava u drugim zemljama te da na temelju tih informacija određuje prioritete; sa

zabrinutošću napominje da, iako Komisija raspolaže strategijama za ljudska prava za

pojedinačne zemlje koje sadrže detaljnu analizu stanja u predmetnoj zemlji i niz glavnih

prioriteta u tom području, one nisu adekvatno uzete u obzir pri dodjeli sredstava i

koordinaciji s drugim mjerama EU-a; ističe da je dodana vrijednost strategija po

pojedinačnim zemljama ograničena zbog njihove strogo povjerljive naravi; poziva

Komisiju da ocjenjivačima projekata omogući pristup strategijama radi povećanja

najveće dodane vrijednosti;

159. pozdravlja pristup u kojemu se sredstva za projekte dodjeljuju vodeći računa o

potrebama te to smatra dobrim načinom da se privuku iskusne i motivirane organizacije

koje predlažu visokokvalitetne projekte; sa zadovoljstvom napominje da se tim

pristupom odozdo prema gore organizacije civilnog društva potiču da oblikuju svoje

projekte u skladu sa svojim administrativnim, operativnim i zemljopisnim kapacitetima

te vlastitim strategijama;

160. žali zbog činjenice da bi manje lokalne organizacije civilnog društva mogle biti

stavljene u nepovoljniji položaj pri podnošenju zahtjeva za bespovratna sredstva zbog

dugotrajnog i složenog postupka podnošenja zahtjeva, jezičnih uvjeta i/ili uvjeta u vezi s

iskustvom; poziva Komisiju da ubrza i pojednostavni postupak prijave radi poticanja

prijavljivanja kvalitetnih projekata;

161. pozdravlja činjenicu da Komisija organizira seminare i osposobljavanja za lokalne

organizacije civilnog društva, promiče partnerstva i dopušta podugovaranje dodjele

bespovratnih sredstava te je u protekle četiri godine prije objavljivanja globalnih poziva

na podnošenje prijedloga organizirala seminare za civilno društvo kako bi se omogućilo

upoznavanje s EIDHR-om;

162. zabrinut je zbog činjenice da organizacije civilnog društva nisu samodostatne, čime se

dovodi u pitanje kontinuitet njihovih aktivnosti u pogledu gubljenja stručnog znanja;

pozdravlja činjenicu da Komisija pokušava umanjiti financijsku ovisnost tih

organizacija dopuštajući im da u okviru EIDHR-a zapošljavaju službenike za

prikupljanje sredstava;

163. ističe da je prema ocjeni Revizorskog suda općenito bilo teško izmjeriti učinke

projekata s obzirom na to da željeni učinak često nije konkretan, da nisu određene ciljne

PE569.797v02-00 26/41 RR\1091827HR.doc

HR

vrijednosti za pokazatelje uspješnosti, a organizacije civilnog društva u izvješćima

Komisiji stavljaju naglasak na aktivnosti;

164. uzima u obzir da su borba protiv mučenja i ukidanje smrtne kazne dugotrajni procesi, da

su njihov učinak i rezultati teško mjerljivi, ali i da se EIDHR suočava s osjetljivim

pitanjima u problematičnim političkim kontekstima te da njegova primjena zahtijeva

temeljito i dugotrajno upravljanje;

165. ističe da su u tom pogledu i sustavi za mjerenje učinaka prilično slabi, odlikuju ih

nejasne logičke matrice za projekte kojima nedostaju precizno utvrđene referentne i

ciljne vrijednosti; poziva Komisiju da razjasni uvjete sadržane u logičkim matricama za

projekte kako bi se poboljšali njihovi rezultati i povećala dodana vrijednost;

166. poziva Komisiju da pripremi detaljnu procjenu učinka sredstava EIDHR-a i da na

temelju te analize donese zaključke; potiče Komisiju da tijekom postupka odabira uzme

u obzir učinak i rezultate različitih oblika projekata; pozdravlja činjenicu da Komisija

već radi na poboljšanoj procjeni učinka projekata na području ljudskih prava te je

poziva da rezultate podijeli s tijelom nadležnim za davanje razrješnice;

167. napominje da se procjene projekta temelje na sustavu ocjenjivanja i standardiziranoj

evaluacijskoj tablici s kriterijima koji se odnose se na oblikovanje, relevantnost,

kapacitet, izvedivost, djelotvornost, održivost i isplativost projekta te da se bespovratna

sredstva dodjeljuju projektima s najvećom ocjenom; prima na znanje na temelju

izvješća Revizorskog suda da standardizirane evaluacijske tablice imaju mnogo

nedostataka u pogledu smjernica za ocjenjivanje tih kriterija; poziva Komisiju da

razjasni smjernice te da razmisli o poboljšanju standardiziranih evaluacijskih tablica;

168. traži od Komisije da riješi manjkavosti u ocjenjivanju koje je istaknuo Revizorski sud;

unatoč tome pozdravlja postojanje određene fleksibilnosti pri ocjenjivanju projekata u

području ljudskih prava, koje se ne može smatrati samo pukim zadovoljavanjem uvjeta;

ističe da se treba koristiti zdravim razumom kako je ranije navelo tijelo nadležno za

davanje razrješnice;

169. prima na znanje na temelju izvješća Revizorskog suda da su ciljevi u većini poziva na

podnošenje prijedloga opisani u općim crtama; prima na znanje primjedbu Komisije o

tome da je holistički pristup pozivima na podnošenje prijedloga najprimjerenija

strategija; međutim poziva Komisiju da se jamčenjem izvedivosti, održivosti i dodane

vrijednosti projekata pobrine da se sredstva EIDHR-a koriste učinkovito, što bi se

moglo postići tako da se u pozivima na podnošenje prijedloga odrede minimalni kriteriji

za rezultate projekta;

170. pozdravlja činjenicu da organizacije civilnog društva koje žele primiti bespovratna

sredstva prvo moraju podnijeti projektni sažetak u kojem su opisane glavne značajke

projekta koji predlažu; smatra da projektni sažetak znači uštedu vremena i novca u

predodabiru projekata;

171. prima na znanje na temelju izvješća Revizorskog suda da je postupak odabira projekata

temeljito evidentiran, ali nedovoljno strog, a nedostaci projekata nisu ispravljeni nakon

što su utvrđeni; sa zadovoljstvom napominje da odbor za ocjenu prijedloga iznosi

dovoljno detaljne opće zaključke; pozdravlja činjenicu da su projektne aktivnosti u

RR\1091827HR.doc 27/41 PE569.797v02-00

HR

načelu provedene prema planu te da su isplative; poziva Komisiju da poveća

dosljednost evaluacije projekata;

172. prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da organizacije civilnog društva korisnice

bespovratnih sredstava različito tumače što je obuhvaćeno paušalnim iznosom za

pokrivanje neizravnih troškova, što može rezultirati preniskim vrednovanjem rada

organizacija ili pokrivanjem neopravdanih troškova; poziva Komisiju da razjasni pravila

u vezi s paušalnim iznosom;

173. pozdravlja novi akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje

2015. ‒ 2019. s obzirom na to da on znači obnovljeno političko obvezivanje na

razvijanje veće dosljednosti i povezanosti u cjelokupnoj lepezi vanjskih politika i

financijskih instrumenata EU-a;

174. pozdravlja činjenicu da je Komisija već započela s primjenom pristupa koji se temelji

na ljudskim pravima i da će nastaviti s uvršćivanjem tog pristupa u sve postupke i

prijedloge, izradu programa i organiziranje osposobljavanja;

Dio XIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 10/2015 naslovljeno „Potrebno je uložiti

više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima EU-a za

koheziju”

175. pozdravlja zaključke i preporuke iz tematskog izvješća Revizorskog suda naslovljenog

„Potrebno je uložiti više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u

rashodima EU-a za koheziju”;

176. napominje da je s ukupno 349 milijardi EUR u dodijeljenim sredstvima između 2007. i

2013. kohezijska politika bila ključni faktor u smanjenju ekonomskih i socijalnih

nejednakosti među europskim regijama; stoga ističe važnost urednih postupaka javne

nabave s obzirom na to da je Revizorski sud te postupke izdvojio kao glavne izvore

pogrešaka u rashodima kohezijske politike EU-a;

177. naglašava da je 40 % projekata provedenih između 2007. i 2013. sadržavalo pogreške u

postupcima javne nabave te da su glavne pogreške bile nepropisno izravno sklapanje

ugovora, pogrešna primjena kriterija odabira i pristrano postupanje pri odabiru;

178. napominje da su glavni uzroci pogrešaka bili nedostatak administrativnih kapaciteta,

nepravilan prijenos direktiva EU-a u državama članicama, nedosljedno tumačenje

zakonodavstva i nedovoljno planiranje;

179. skreće pozornost na činjenicu da se složenost pravnog i administrativnog okvira

postupaka javne nabave smatra jednim od uzroka pogrešaka; napominje da je 90 % od

69 revizorskih tijela ustvrdilo da je složenost postupka trenutačno veća nego što bi

trebala biti; napominje da je gotovo 50 % tih tijela istaknulo da bi pojednostavnjenje

postupaka javne nabave moglo biti glavno područje njihova poboljšanja;

180. stoga poziva države članice da izbjegavaju pravila koja su stroža od direktiva EU-a;

smatra da bi to potaknulo i potpomoglo sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u

postupcima javne nabave;

PE569.797v02-00 28/41 RR\1091827HR.doc

HR

181. napominje da je glavni zaključak Revizorskog suda bio da Komisija i države članice

nisu uložile dovoljno truda u provedbu redovitih i sustavnih ispitivanja postupaka javne

nabave te da zbog izostanka dosljednih i detaljnih podataka te pogreške nije bilo

moguće uočiti i spriječiti;

182. slaže se s mišljenjem Revizorskog suda da bi Komisija trebala izraditi bazu podataka

kako bi analizirala učestalost, ozbiljnost i uzroke pogrešaka u postupcima javne nabave;

smatra da bi se Komisija trebala pobrinuti da joj države članice prosljeđuju dosljedne i

pouzdane informacije o nepravilnostima;

183. pozdravlja aktivan pristup Komisije u programskom razdoblju od 2014. do 2020. kojim

se davanjem smjernica, praćenjem i pružanjem tehničke pomoći nastoje podržati

nacionalni akcijski planovi koji će se provesti do 2016.; potvrđuje da tim aktivnim

pristupom Komisija namjerava smanjiti rizik od eventualne obustave plaćanja za

operativne programe nakon 2016.;

184. očekuje od Komisije da samo u krajnjoj nuždi obustavi plaćanja i nametne financijske

ispravke onim državama članicama koje nisu ostvarile ciljeve, odnosno kad se iscrpe

sva ostala sredstva sprečavanja, korekcije i pomoći;

185. pozdravlja činjenicu da, iako Komisija već duže radi na rješavanju pogrešaka u javnim

nabavama u području kohezijske politike koji su odavno dobro poznati, sada ih sustavno

sagledava u sklopu akcijskog plana za javne nabave; u tom kontekstu poziva Komisiju

da ubrza provedbu tog plana i godišnje izvještava o njegovu napretku;

186. očekuje od Komisije da osnuje skupinu na visokoj razini koja će predvoditi u

pronalaženju rješenja za probleme u sklopu postupaka javne nabave i promicati njihovo

pojednostavnjenje;

187. potiče Komisiju i države članice da iskoriste mogućnosti koje se nude u okviru postupka

e-nabave koji ima velik potencijal u smislu poboljšanja transparentnosti i pružanja šireg

pristupa ponuditeljima i malim i srednjim poduzećima te sprečavanja nepravilnosti i

prijevara;

188. potiče Komisiju i države članice da nastave ulagati napore u razmjene iskustava i

najboljih praksi;

189. pozdravlja izradu informatičkog alata za upozoravanje na prijevaru ARACHNE i poziva

sve države članice da u taj program unesu sveobuhvatne i kvalitetne podatke kako bi

mogao pravilno funkcionirati;

Dio XV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2015 naslovljeno „Upravlja li Komisija

dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?”

190. pozdravlja postojaniji pravni okvir koji nude sporazumi o partnerstvu u ribarstvu u

usporedbi s privatnim sporazumima; napominje da su europski brodovlasnici dali

prednost sporazumima o partnerstvu u ribarstvu i zatražili od Komisije da proširi mrežu

sporazuma;

RR\1091827HR.doc 29/41 PE569.797v02-00

HR

191. traži od Komisije da više poštuje klauzulu o isključivosti; napominje da bi Komisija,

iako neki čimbenici ne ovise o njoj, trebala unaprijed započeti pregovarački proces o

novom protokolu prije isteka aktualnoga; apelira na Komisiju da skrati trajanje

pregovora kad god je to moguće;

192. potiče Komisiju da poboljša usklađenost između sporazuma o partnerstvu u ribarstvu i

drugih inicijativa EU-a te izvora financiranja u sektoru ribarstva u istoj regiji, kao i da

definira regionalne strategije za razvoj upravljanja ribarstvom te se pobrine da

dogovoreni protokoli unutar iste regije budu u skladu s relevantnom regionalnom

strategijom i drugim financiranjem koje pruža EU;

193. traži od Komisije da se više usredotoči na ograničavajuće tehničke uvjete, kao što je

uska definicija ribolovnih područja; naglašava da bi to moglo utjecati na isplativost

vanjske flote Europske unije;

194. traži od Komisije da uzme u obzir stope iskorištenosti prijašnjih protokola te da nastoji

bolje povezati isplate za prava na pristup ribolovnim resursima sa stvarnim ulovima,

istovremeno jamčeći da ribolovne aktivnosti ne budu ugrožene;

195. sa zabrinutošću primjećuje da su troškovi sporazuma o partnerstvu u ribarstvu koje je

dogovorila Komisija relativno visoki s obzirom na prijašnje stope; traži od Komisije da

uzme u obzir načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti pri pripremi

pregovora o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu kako bi se zajamčile isplativost i

usklađenost s načelom dobrog financijskog upravljanja;

196. napominje da bi se ex post procjene trebale usmjeriti na dobivanje dosljedne i

usporedive analize povrata od jav