pravilnik o jedinstvenoj obradi bibliotecke gradje

^lan 9.Smje{taj bibliote~ke gra|e na policama mora da

bude takav da fizi~ki ne o{te}uje gra|u, odnosno dapolice odgovaraju veli~ini gra|e.

CD ROM, DVD ROM, mikrofilmovi, dijamikrokar-tice, gramofonske plo~e, tonske kasete, video-kasete,magnetofonske i magnetne trake, pohrawuju se i ~uvaju uskladu sa wihovim specifi~nim karakteristikama,oblikom i dimenzijama.

^lan 10.Neuvezana bibliote~ka gra|a i gra|a u slobodnim

listovima za{ti}uje se kori~ewem, za{titnim omotom,mapom ili kutijom.

^lan 11.Biblioteka je du`na da preduzima mjere za za{titu

bibliote~ke gra|e koja se daje na kori{}ewe, na na~inpropisan op{tim aktom biblioteke.

^lan 12.Bibliote~ka gra|a, koja se trajno ~uva u biblioteci,

fizi~ki se odvaja od ostale gra|e, posebno evidentira idaje na kori{}ewe pod uslovima utvr|enim op{timaktom biblioteke.

^lan 13.Stare i rijetke kwige iz ~lana 7. Zakona o bib-

liote~koj djelatnosti (“Slu`beni glasnik RepublikeSrpske”, broj 52/01), kao i ostala stara i rijetka bib-liote~ka gra|a, ne moè se za potrebe korisnika snimatii kopirati.

U ciqu za{tite gra|e iz prethodnog stava, zakori{}ewe izra|uje se mikrofilmska kopija koja se dajekorisnicima na kori{}ewe, a original te gra|e sepohrawuje u biblioteci, u skladu sa odredbama Zakona okulturnim dobrima (“Slu`beni glasnik RepublikeSrpske”, broj 11/95).

^lan 14.Biblioteke koje primaju obavezni primjerak {tam-

pane stvari, du`ne su da sa~uvaju cjelinu tog primjerka,prate stawa ove gra|e, preduzimaju odgovaraju}e mjereza{tite, kao i da za o{te}ene i uni{tene primjerkeobezbijede zamjenu.

^lan 15.Finansirawe za{titnih i drugih mjera propisanih

ovim pravilnikom vr{i se u skladu sa odredbama Zakonao bibliote~koj djelatnosti i iz sredstava osniva~a bib-lioteke.

^lan 16.Stupawem na snagu ovog pravilnika prestaje da vaì

Pravilnik o za{titnim i drugim mjerama za ~uvawebibliote~ke gra|e (“Slu`beni glasnik RepublikeSrpske”, br. 13/96 i 16/96).

^lan 17.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana

objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.

Broj: 06/6-61-815/0218. oktobra 2002. godine Ministar,Bawa Luka Dr Mitar Novakovi}, s.r.

893Na osnovu ~lana 108. stav 1. Zakona o administra-

tivnoj slu`bi u upravi Republike Srpske (“Slu`beniglasnik Republike Srpske”, broj 16/02) i ~lana 19. stav 3.Zakona o bibliote~koj djelatnosti (“Slu`beni glasnikRepublike Srpske”, broj 52/01), ministar nauke i kultured o n o s i

P R A V I L N I K

O JEDINSTVENOJ OBRADI BIBLIOTE^KE GRA\E

I - OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.Ovim pravilnikom utvr|uju se bliì uslovi i na~ela

jedinstvene evidencije, katalogizacije, bibliografskeobrade podataka i klasifikacije bibliote~ke gra|e ubibliotekama i organizacionim jedinicama drugihpravnih lica koje obavqaju bibliote~ku djelatnost (udaqem tekstu: biblioteke).

II - EVIDENCIJA

^lan 2.Evidenciju bibliote~ke gra|e ~ine kwige inventara

i katalozi (vrste, na~in vo|ewa, podaci koji se unose).

^lan 3.Kwige inventara posebno se vode za svaku vrstu bib-

liote~ke gra|e, na obrascima veli~ine 25 h 25 cm: 1. Kwiga inventara za monografske publikacije,

vodi se na Obrascu 1. i sadrì rubrike u koje se unose:redni broj, datum, autor, naslov, broj sveske (toma),mjesto izdavawa, izdava~, godina izdavawa, vrsta poveza,dimenzije, na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina,razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena;

2. Kwiga inventara za serijske publikacije, vodi sena Obrascu 2. i sadrì rubrike u koje se unose: rednibroj, datum, naslov, podnaslov, mjesto izdavawa, dràva,godi{te, godina, sveska (tom), broj svezaka, dimenzije,povez (povezano, nepovezano), na~in nabavke (obavezniprimjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatu-ra i napomena;

3. Kwiga inventara za kartografsku gra|u, vodi se naObrascu 3. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj,datum, autor, naslov, mjesto izdavawa, izdava~, godinaizdavawa, broj listova, dimenzije, tehnika, na~innabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, pok-lon), cijena, signatura i napomena;

4. Kwiga inventara za staru i rijetku kwigu, vodi sena Obrascu 4. i sadrì rubrike u koje se unose: rednibroj, datum, autor, naslov, mjesto izdavawa, izdava~,{tamparija, godina izdavawa, vrsta publikacije, vrstapoveza, dimenzije, na~in nabavke (obavezni primjerak,kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura i napome-na;

5. Kwiga inventara za muzikalije, vodi se na Obrascu5. i sadrì rubrike u koje se unose podaci: redni broj,datum, autor, naslov, mjesto izdavawa, izdava~, godinaizdavawa, vrsta dokumenta, dimenzije, na~in nabavke(obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cije-na, signatura i napomena;

6. Kwiga inventara za vizuelnu projekciju, vodi se naObrascu 6. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj,datum, autor, naslov, mjesto izdavawa, izdava~, godinaizdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, broj doku-menta, propratna gra|a, tehni~ki opis (boja, zvuk, dimen-zije), na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina,razmjena, poklon), cijena, signatura i napomena;

7. Kwiga inventara za filmove i video-snimke, vodise na Obrascu 7. i sadrì rubrike u koje se unose: rednibroj, datum, autor, naslov, mjesto izdavawa, izdava~, god-ina izdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, brojdokumenta, propratna gra|a, tehni~ki opis (boja, zvuk,{irina u mm, vrijeme trajawa), na~in nabavke (obavezniprimjerak, kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatu-ra i napomena;

8. Kwiga inventara za mikrooblik, vodi se naObrascu 8. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj,datum, autor, naslov, mjesto izdavawa, izdava~, godinaizdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, broj doku-

Strana 16 - Broj 70 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 8. novembar 2002.

menta, propratna gra|a, tehni~ki opis, na~in nabavke(obavezni primjerak, kupovina, razmjena, poklon), cije-na, signatura i napomena;

9. Kwiga inventara za vizuelnu gra|u, vodi se naObrascu 9. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj,datum, autor, naslov, mjesto izdavawa, izdava~, godinaizdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, broj doku-menta, tehni~ki opis (boja, zvuk, dimenzije), na~innabavke (obavezni primjerak, kupovina, razmjena, pok-lon), cijena, signatura, napomena;

10. Kwiga inventara za zvu~nu gra|u, vodi se naobrascu 10. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj,datum, autor, naslov, mjesto izdavawa, izdava~, godinaizdavawa, standardni broj, vrsta dokumenta, broj doku-menta, propratna gra|a, tehnika zvu~nog snimka, dimenz-ije, na~in nabavke (obavezni primjerak, kupovina, razm-jena, poklon), cijena, signatura i napomena;

11. Kwiga inventara za rukopisnu gra|u, vodi se naObrascu 11. i sadrì rubrike u koje se unose: redni broj,datum, autor, naslov, opis djela, godina i mjesto nastan-ka, vrsta gra|e, dimenzije, publikovano ili ne, na~innabavke (kupovina, razmjena, poklon), cijena, signatura inapomena.

^lan 4.Inventarska jedinica serijskih publikacija je

godi{te jednog naslova ili samostalna publikacija ~ijeizdavawe nije zavr{eno.

Kada inventarsku jedinicu ~ini godi{te naslova,inventarisawe, tj. uno{ewe u kwigu inventara, obavqase tek kada se kompletira godi{te, u tom slu~aju jeneophodno da se svaki naslov prethodno evidentira uodgovaraju}i kontrolni karton, tako {to se svaki pojed-ina~ni broj upisuje prema redoslijedu pristizawa.

U kontrolni karton evidentira se i svaka samostal-na serijska publikacija ~ije izdavawe nije zavr{eno,iako se ona upisuje u kwigu inventara odmah nakonprispje}a.

Postoje kontrolni karton za ~asopise (Obrazac 12) ikontrolni karton za novine (Obrazac 13).

Format kontrolnih kartona je 17,5 h 12 cm i podije-qeni su u dva poqa, od kojih gorwe poqe sadrì rubrikeza identifikaciju naslova, a dowe poqe sluì za evi-dentirawe svakog pojedina~nog broja.

^lan 5.Obrasci 1. do 13. od{tampani su uz ovaj pravilnik i

~ine wegov sastavni dio.

^lan 6.Kwiga inventara sastoji se od listova numerisanih

brojevima od 1. do najvi{e 300 ukori~enih u tvrdi povez.Prvi i posqedwi list se ne numeri{u.

Na koricama i prvoj numerisanoj strani od{tampanje naziv kwige inventara.

Kwiga inventara zakqu~uje se na kraju svake kalen-darske godine s 31. decembrom i taj datum se upisuje kaodatum zakqu~ivawa. Zakqu~ivawe se vr{i tako {to seiza posqedweg rednog broja podvu~e linija i upisujezabiqe{ka: “Zakqu~eno s rednim brojem (slovima) u ____godini”. S lijeve strane zabiqe{ku potpisuje lice kojevodi kwigu inventara, a s druge strane ovjerava je direk-tor biblioteke, odnosno lice koje on ovlasti.

Ispod potpisa unosi se datum zakqu~ivawa kwigeinventara: “31. (trideset prvi) decembar ____ godine”.

Prvi unos u narednoj kalendarskoj godini nastavqase slijede}im rednim brojem.

U biblioteci koja u svom fondu ima preko 500.000jedinica bibliote~ke gra|e, prvi unos u narednoj godinimoè po~eti od rednog broja jedan.

^lan 7.Svaka jedinica bibliote~ke gra|e unosi se u odgo-

varaju}u kwigu inventara kao pojedina~na inventarskajedinica prema rednom broju koji slijedi. Redni broj izkwige inventara stavqa se na svaku inventarisanu bib-liote~ku jedinicu. Redni brojevi obiqeàvaju se arap-skim brojevima.

U kwige inventara podaci se upisuju ~itko, mastilomotpornim na uticaj vlage i svjetlosti.

U kwigu inventara unose se sve promjene vezane zainventarisanu bibliote~ku jedinicu.

U slu~aju pogre{nog unosa, pogre{no unijetipodatak, precrta se tankom linijom tako da se moèpro~itati, a ispravka se ispisuje iznad precrtanogpodatka. Ispravka unesenih podataka ovjerava se potpi-som lica odre|enog za vo|ewe inventara i tozabiqe{kom u rubrici odre|enoj za “napomenu”, kojaglasi “Ispravku izvr{io ...”.

Biblioteke ~ije je poslovawe automatizovano,izra|uju inventarske liste nakon zavr{ene obrade, a naosnovu podataka unesenih u bazu, prilikom naruxbine,prijema i obrade bibliote~ke gra|e.

^lan 8.Za monografske publikacije, serijske publikacije,

nekwi`nu i drugu bibliote~ku gra|u, vode se alfabets-ki, stru~ni, predmetni i drugi katalozi (lisni ili elek-tronski).

Jedinstveni na~in obrade bibliote~ke gra|e zasnivase na primjeni:

1. Jedinstvene katalo{ko-bibliografske obradeprema me|unarodnim standardima za bibliografskeobrade prema me|unarodnim standardima za bibliograf-ski opis - ISBD (International Standard BibliographicDescription), odnosno prema prevodima ovih standarda nasrpski jezik i uputstvima za wihovu primjenu u izdawuovla{}enih organizacija:

- Me|unarodni standard za bibliografski opis -Op{ti dio ISBD (G);

- Me|unarodni standard za bibliografski opis -Monografske publikacije ISBD (M);

- Me|unarodni standard za bibliografski opis -Serijske publikacije ISBD (S);

- Me|unarodni standard za bibliografski opis -Nekwi`na gra|a ISBD (NBM);

- Me|unarodni standard za bibliografski opis -Kartografska gra|a ISBD (CM);

- Me|unarodni standard za bibliografski opis -Stara kwiga ISBD (A);

- Me|unarodni standard za bibliografski opis -[tampane muzikalije ISBD (PM);

- Me|unarodni standard za bibliografski opis -Ma{inski ~itqivi zapisi ISBD (CF);

- Me|unarodni standard za bibliografski opis -Sastavni dijelovi publikacije ISBD (CP).

2. Jedinstvene stru~ne klasifikacije publikacijaprema pravilima Univerzalne decimalne klasifikacije- UDK - (Prvo sredwe izdawe (1991), ukqu~uju}i sukce-sivno dopune i izmjene tablica UDK, prema uputstvimau izdawu ovla{}enih organizacija).

3. Ujedna~ene predmetne klasifikacije publikacijaprema vaè}im me|unarodnim standardima:

- JUS, A.C.1.201. (1988.), ISO 5963 (1985). Dokume-ntacija - Metodi za analizirawe dokumenata, odre-|ivawe wihove sadrìne i izbor indeksnih termina;

- JUS 2788 (1974). Dokumentacija - Uputstva zauspostavqawe i razvoj jednojezi~kih tezaurusa, odnosnoprevodi ovih standarda na srpski jezik, s uputstvima zawihovu primjenu, u izdawu ovla{}enih organizacija.

Petak, 8. novembar 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 70 - Strana 17

4. Jedinstvenog formata za unos i razmjenu podataka,odnosno priru~nika (Univerzalni ma{inski ~itqivformat UNIMARC. Priru~nik za UNIMARC - UNI-MARC/NORMATIVNI PODACI. Univerzalni for-mat za normativne podatke). Biblioteke koje za unospodataka primjewuju neki drugi format, javno dostupanili individualni, koriste UNIMARC kao komunika-cioni format.

5. Jedinstvenog programa za automatizaciju bib-liote~kog poslovawa - WINISIS - aplikacija BIBLIO,razvijena u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteciRepublike Srpske.

III - KATALOGIZACIJA

^lan 9.Biblioteka vodi alfabetski i stru~ni katalog bib-

liote~ke gra|e. Biblioteka koja obavqa mati~ne poslove, pored kat-

aloga iz stava 1. ovog ~lana, vodi i predmetni katalog,kao i centralni katalog bibliote~ke gra|e za svojepodru~je.

Narodna i univerzitetska biblioteka RepublikeSrpske vodi alfabetski katalog, katalog monografskihpublikacija, serijskih publikacija, nekwi`ne i drugebibliote~ke gra|e, kao i stru~ni katalog, predmetnikatalog i centralni katalog bibliote~ke gra|e zacjelokupno podru~je Republike Srpske.

1. Alfabetski katalog

^lan 10.Alfabetski katalog je osnovni informacioni

instrument svake biblioteke koji predstavqa neophodnusponu izme|u korisnika biblioteke i bibliote~kogfonda i pruà korisniku slijede}e informacije:

- da li biblioteka ima odre|enu publikaciju,- koja sve izdawa, prevode i prerade jednog djela bib-

lioteka posjeduje,- koja sve djela autora biblioteka ima.

^lan 11.Osnovni element lisnog alfabetskog kataloga pred-

stavqa katalo{ka jedinica koja sadrì odgovaraju}epodatke o odre|enoj vrsti bibliote~ke gra|e.

Katalogizacija bibliote~ke gra|e vr{i se na kata-lo{kim listi}ima formata 12,5 h 7,5 cm.

Katalo{ka jedinica koja sadrì sve elemente koji supotrebni da se publikacija identifikuje predstavqaglavnu katalo{ku jedinicu.

Katalo{ka jedinica sadrì:- odrednicu,- katalo{ki opis.

^lan 12.Odrednica se sastoji od skupa rije~i koje odre|uju

mjesto katalo{ke jedinice u alfabetskom katalogu. Odrednica se ispisuje u gorwem poqu katalo{ke

jedinice, a prva rije~ koja se naziva redalica, grafi~kise posebno isti~e.

Pododrednica je rije~ ili grupa rije~i, koja blièodre|uje odrednicu.

^lan 13.U zavisnosti od elemenata koji ulaze u wen sastav,

odrednica moè da bude: - ime individualnog autora - individualna odrednica,- naziv kolektivnog tijela - kolektivna odrednica,- stvarni naslov, odnosno po~etak stvarnog naslova -

stvarna odrednica,- skup rije~i koje karakteri{u vrstu djela - formal-

na odrednica.

^lan 14.Individualnu odrednicu ~ini ime fizi~kog lica

koje u katalo{kom smislu predstavqa podatke o odgov-ornosti.

Individualni autor je fizi~ko lice kome djelo pri-pada kao duhovno vlasni{tvo.

Ime autora ispisuje se na srpskom jeziku,}irili~nim pismom, u prvom padeù, naj~e{}e u inverz-iji (prvo prezime, a zatim ime). Prezime i ime autoraodvajaju se zapetom.

Individualni autor javqa se u odrednici uvijek uistom obliku, utvr|enom i jedinstvenom, bez obzira nato kako je naveden u publikaciji (jedinstvena odredni-ca). Imena autora koja se u originalu pi{u latinicom, uodrednici se pi{u }irilicom, u usvojenoj fonetskojtranskripciji.

^lan 15.Kolektivna odrednica sastoji se od naziva kolek-

tivnog tijela. Kolektivno tijelo je zajednica fizi~kih lica koje

ima odre|eni naziv, organizovanu strukturu i na~indjelovawa, naj~e{}e sa statusom pravnog lica (pre-duze}a, ustanove, banke i druge finansijske organizaci-je, nau~na, stru~na i profesionalna udruèwa, udruèwagra|ana, vjerske zajednice, politi~ke stranke, organivlasti, organi lokalne samouprave i dr.).

U {irem smislu, pod kolektivnim tijelom podrazu-mijevaju se savjetovawa, simpozijumi, kongresi, sastanci,izlo`be i druge manifestacije koje imaju odre|eninaziv.

Naziv kolektivnog tijela ispisuje se na srpskomjeziku, }irili~nim pismom u prvom padeù.

Kolektivno tijelo navodi se u odrednici uvijek podistim nazivom i u istom jezi~kom obliku, bez obzira naoblik koji se javqa u publikaciji (jedinstvena kolektiv-na odrednica).

Ako je izvorni naziv kolektivnog tijela nane}irili~nom pismu, u odrednici se pi{e }irilicom, uusvojenoj fonetskoj transkripciji.

^lan 16.Ako kolektivno tijelo ima stalno sjedi{te, u odred-

nici se uz wegov naziv dodaje i naziv sjedi{ta. Ako se uè kolektivno tijelo nalazi u sastavu {ireg

kolektivnog tijela, a prema svom nazivu se moè identi-fikovati, odrednica se daje na uè kolektivno tijelo.

Ako se naziv uèg kolektivnog tijela ne moè jasnoidentifikovati, odrednica se daje na naziv {ireg kolek-tivnog tijela, kome se kao pododrednica dodaje nazivuèg kolektivnog tijela.

^lan 17.Ulogu stvarne odrednice preuzima glavni stvarni

naslov koji se navodi na mjestu propisanom za po~etakprvog reda katalo{kog opisa, tj. ispod ~etvrtog slovazami{qene odrednice.

Ako stvarni naslov ne moè da preuzme ulogu odred-nice, na mjestu odrednice prve tri rije~i stvarnognaslova ispisuju se }irilicom, u usvojenoj fonetskojtranskripciji.

^lan 18.Formalna odrednica izra|uje se za publikacije koje

sadrè slu`bena akta organa vlasti (ustavi, zakoni,statuti, buxeti, zavr{ni ra~uni, planovi, odluke, drugipropisi, kao i prednacrti, nacrti i prijedlozi ovihakata).

Formalna odrednica sastoji se od geografskog nazi-va teritorije za koju vaì odre|eni slu`beni akt i odpododrednice koja ozna~ava vrstu akta.


Za slu`bena akta koja se u formalnoj odrednicinavode kao pododrednica, upotrebqavaju se utvr|enioblici (ustav, zakon, statut, buxet, plan i sl.) koji senavode u prvom padeù, srpskim jezikom, }irilicom, uusvojenoj fonetskoj transkripciji.

^lan 19.Katalo{ki opis ~ini skup elemenata pomo}u kojih se

odre|eno djelo moè identifikovati. Osnovni zadaci katalo{kog opisa su da: - identifikuje odre|enu publikaciju,- identifikuje djelo koje je sadràno u publikaciji,- omogu}i razlikovawe pojedinih izdawa istog djela.

^lan 20.Katalo{ki opis izra|uje se prema jedinstvenim stan-

dardima, koji: propisuju jedinstvene identifikacioneelemente, utvr|uju wihov redoslijed i na~in preuzi-mawa, preciziraju izvore podataka i sistem inter-punkcijskih znakova i simbola koji prethode elementimai odre|uju wihovo zna~ewe, omogu}avaju razmjenu bibli-ografskih informacija u nacionalnim i me|unarodnimokvirima radi ostvarivawa jedinstvenog bibliote~ko-informacionog sistema.

Standardizovani katalo{ko-bibliografski opispropisan je za svaku vrstu bibliote~ke gra|e posebno iprimjenqiv je za lisne i elektronske kataloge.

Katalo{ko-bibliografski opis izra|uje se naosnovu standarda iz ~lana 8. stav 2., ta~ka 1, alineje 1. do9. ovog pravilnika.

^lan 21.Osnova za katalo{ki opis je bibliote~ka gra|a iz

koje se preuzimaju i navode podaci - elementi premautvr|enom redoslijedu i uz primjenu utvr|enih inter-punkcijskih znakova i simbola.

^lan 22.Podaci iz katalo{kog opisa svrstani su u podru~ja: - I Stvarni naslovi i podaci o odgovornosti,- II Izdawe,- III Podaci specifi~ni za vrstu gra|e ili pub-

likacije, odnosno numeri~ki podaci kod serijskih pub-likacija,

- IV Izdavawe,- V Materijalni opis,- VI Izdava~ka cjelina,- VII Napomena,- VIII Me|unarodni standardni broj bibliote~ke

gra|e i uslovi nabavke.Katalo{ki opis vr{i se prema me|unarodnim stan-

dardima za bibliografski opis pojedinih vrsta bib-liote~ke gra|e.

Tre}e podru~je (podaci specifi~ni za vrstu gra|eili publikacija) ne unose se u opis.

^lan 23.Jezik i pismo katalo{kog opisa odgovaraju jeziku i

pismu bibliote~ke gra|e. Ukoliko se iz tehni~kih razloga opis vr{i na dru-

gom pismu, ta ~iwenica se konstatuje u podru~ju napome-na.

Podaci u podru~jima I, II, III (samo numeri~ki podacikod serijskih publikacija), IV i VI, budu}i da se obi~nopreuzimaju iz publikacije, navode se jezikom i pismomteksta publikacije.

Pravilo iz prethodnog stava odnosi se na svaumetawa i tuma~ewa u pomenutim podru~jima koja senavode kao dopunska obja{wewa.

Podaci u podru~jima V, VII i VIII pi{u se jezikom ipismom koje se primjewuje u odrednici.

Pravilo iz prethodnog stava ne odnosi se na podru~jeVIII, koje predstavqa usvojenu me|unarodnu skra}enicuza oznaku me|unarodnog standardnog broja bibliote~kegra|e.

^lan 24.Svako podru~je katalo{kog opisa ima glavne i

sporedne izvore podataka na bibliote~koj gra|i. Ako se neki podatak preuzima iz sporednog izvora

podataka mora se staviti u uglastu zagradu.

^lan 25.Glavni izvori podataka, prema podru~jima kata-

lo{kog opisa, su slijede}i: - naslovna strana ili zamjena za wu, prvo podru~je

(stvarni naslovi i podaci o odgovornosti); - naslovna strana ili zamjena za wu, za drugo podru~je

(izdawe); - naslovna strana ili zamjena za wu, ostale prelimi-

narne strane i kolofon, za tre}e podru~je (numeri~kipodaci; samo za serijske publikacije);

- naslovna strana ili zamjena za wu, ostale prelimi-narne strane i kolofon, za ~etvrto podru~je (izdavawe);

- cijela publikacija, za peto podru~je (materijalniopis);

- cijela publikacija, za {esto podru~je (izdava~kacjelina);

- publikacija i izvori van we, za sedmo podru~je(napomene);

- publikacija i izvori van we, za osmo podru~je(me|unarodni standardni broj bibliote~ke gra|e iuslovi nabavke).

^lan 26.Interpunkcijski znaci predstavqaju simbole koji

prethode ili zaokruùju svaki podatak, sluè za prepoz-navawe podataka, odnosno podru~ja koji iza wih dolaze.

Obavezni interpunkcijski znaci u funkciji simbolasu:

- ta~ka, razmak, crta, razmak: [ . - ],- znak jednakosti: [ = ],- dvota~ka: [ : ],- kosa crta: [ / ],- ta~ka: [ . ],- ta~ka, zapeta: [ ; ],- zapeta: [ , ],- okrugla zagrada: [ ( ) ].Ispred svakog simbola ostavqa se razmak, sa

izuzetkom ta~ke i zapete. Simboli ostaju i u slu~aju kada zbog preuzimawa

interpunkcije sa bibliote~ke gra|e do|e do duplirawa,sa izuzetkom ta~ke koja se nikada ne duplira.

^lan 27.Stvarni naslov je glavni naziv bibliote~ke gra|e,

pojedinog wenog dijela ili grupe. Glavni stvarni naslov navodi se u katalo{kom opisu

u istom obliku kako se pojavquje u bibliote~koj gra|i. Glavni stvarni naslov navodi se ispod ~etvrtog

slova odrednice i ne prethodi mu simbol.

^lan 28.Uporedni stvarni naslov je stvarni naslov bib-

liote~ke gra|e dat na stranom jeziku. Preuzima se u obliku kakav je u publikacijama i

navodi se iza glavnog stvarnog naslova.


^lan 29.Podnaslov obja{wava i dopuwuje stvarni naslov,

ukazuje na vrstu i sadràj publikacije, bliè odre|ujemotiv ili povod za izdavawe publikacije.

Navodi se iza glavnog stvarnog naslova i ukoliko nepo~iwe vlastitom imenicom, podnaslov se uvijek navodimalim po~etnim slovom i preuzima se u obliku u kome sejavqa na naslovnoj strani ili zamjeni za wu.

^lan 30.Podaci o odgovornosti se odnose na identifikaciju

individualnog ili kolektivnog autora i na odre|ivawewegove funkcije.

U podatke o odgovornosti spadaju: autori djela, koau-tori, saradnici, pisci predgovora, pogovora, komenta-tori, prire|iva~i, prevodioci, sastavqa~i, urednici,ilustratori itd.

U katalo{ki opis ne unose se podaci o tehni~kim igrafi~kim urednicima, lektorima, korektorima, recen-zentima, organizacionim i po~asnim odborima, pred-sjednicima i pokroviteqima kongresa.

Podaci o odgovornosti doslovno se preuzimaju sapublikacije.

^lan 31.Podru~je izdawa odnosi se na one elemente kata-

lo{kog opisa koji ukazuju na podatak o izdawu bib-liote~ke gra|e, na dodatni podatak o izdawu i napodatke o odgovornosti u vezi sa izdawem.

Redni broj izdawa iskazuje se arapskim brojevima, atermin izdawa daje se u skra}enom obliku.

Podaci o odgovornosti u vezi sa izdawem odnose sena koautore, prevodioce, pisce predgovora i pogovora,islustratore i ostale saradnike koji su doprinijeli dase publikacija prema izvjesnim elementima razlikuje odprvobitnog ili prethodnog izdawa.

Podaci o odgovornosti u vezi sa izdawem nadovezujuse na podatak o izdawu ili dodatni podatak o izdawu.

^lan 32.Podaci specifi~ni za vrstu gra|e ili publikacije,

odnosno numeri~ki podaci kod serijskih publikacija,navode se samo za pojedine vrste ili tipove bibliote~kegra|e.

Podaci sadrè informacije koje se ne mogu navestina nekom drugom mjestu.

Podaci iz ovog podru~ja ne unose se u katalo{kiopis, osim numeri~kih podataka, koji se unose u kata-lo{ki opis serijskih publikacija.

^lan 33.Podaci o izdavawu obuhvataju sve na~ine izdavawa,

distribucije, kao i sve aktivnosti vezane za objavqi-vawe i fizi~ku izradu bibliote~ke gra|e.

Mjesto izdavawa opisivane publikacije je prvi ele-menat ovog podru~ja.

Naziv mjesta izdavawa preuzima se doslovno iz pub-likacije, i to prvenstveno oblik sa naslovne strane.Kada mjesto izdavawa nije navedeno u publikaciji, amoè se utvrditi, wegov naziv se unosi u katalo{ki opisu savremenom obliku, jezikom teksta publikacije i to unominativu. Takav podatak se navodi u uglastoj zagradi.Ukoliko podatak o mjestu izdavawa nije pouzdan, izawega se stavqa znak pitawa (?).

Kada su u publikaciji navedena dva mjesta izdavawa,ona se u katalo{ki opis unose bez obzira na kom su mjes-tu navedena u publikaciji, pa i onda kada se ne nalazezajedno na istom mjestu.

Kada ne moè da se utvrdi mjesto izdavawa, u kata-lo{ki opis se umjesto wega unosi usvojena skra}enica[s.l.] - sine loco, za latini~ni tekst, odnosno [b.m.] - bezmjesta, za }irili~na. Ovakav podatak navodi se u uglas-toj zagradi.

Podatak o izdava~u je naziv pravnog lica, odnosnoime fizi~kog lica, koje je odgovorno za izdavawe bib-liote~ke gra|e.

Godina izdavawa pi{e se arapskim brojem. Ako nijenavedena, uzima se godina {tampawa ili se navodi prib-li`na godina.

Podaci o mjestu {tampawa, {tamparu i godini{tampawa bibliote~ke gra|e navode se uglavnom uslu~aju kada je izdava~ nepoznat, a podaci o {tampawunavedeni u bibliote~koj gra|i.

^lan 34.Podaci o materijalnom (fizi~kom) opisu odnose se

na vrste i broj sastavnih dijelova ili komada koji ~inebibliote~ku gra|u.

Oznaka sastavnih dijelova bibliote~ke gra|e morabiti precizna.

Ostali fizi~ki detaqi ukqu~uju npr. podatak oilustracijama u {tampanoj gra|i, da li je film u koloruili crno-bijeloj tehnici, da li je plo~a stereofoni~naili monofoni~na itd.

Podatak o dimenzijama je izmjerena visina, {irina,dubina ili kompleksniji detaqi dimenzija, zavisno odvrste bibliote~ke gra|e.

^lan 35.Podaci o izdava~koj cjelini (nizu) ozna~avaju da

bibliote~ka gra|a pripada odre|enoj numerisanoj ilinenumerisanoj cjelini i daje naslov te cjeline.

Uporedni naslov izdava~ke cjeline je naslov niza datna stranom jeziku.

Podnaslov niza bliè odre|uje naslov niza. Me|unarodni standardni broj koji se nalazi u

okviru izdava~ke cjeline, sluì za identifikaciju bib-liote~ke gra|e u wenom okviru.

Numeracija niza iskazuje se arapskim brojem.

^lan 36.Ako se bibliote~ka gra|a nalazi u podnizu koji ima

svoj vlastiti naslov i numeraciju, podaci o podnizunavode se iza podataka o nizu istim redoslijedom.

^lan 37.Napomene su opisane informacije koje nisu navedene

u prethodnim podru~jima, a smatraju se zna~ajnim. Kao dodatne informacije koje se odnose na pojedine

podatke, napomene se navode prema istom redoslijedupodataka katalo{kog opisa uz upotrebu propisanih sim-bola.

^lan 38.Me|unarodni standardni broj navodi se za bib-

liote~ku gra|u koja je ukqu~ena u ISN {emu (me|unarod-na standardna numeracija).

^lan 39.Katalo{ki opis u vi{e nivoa primjewuje se za opis

zaokruènih cjelina koje su iza{le u vi{e dijelova, ilisadrè vi{e razli~itih vrsta bibliote~ke gra|e, kao iza opis gra|e koja je iza{la kao dopuna ranije objavqenojgra|i, a nije posebno opisana.

Katalo{ki opis u prvom nivou daje podatke koji suzajedni~ki za sve dijelove, a u ostalim nivoima navode sepodaci karakteristi~ni za pojedine dijelove.

Na svim nivoima podaci katalo{kog opisa daju seistim redoslijedom, sa usvojenim interpunkcijskimznacima u funkciji simbola.

IV - BIBLIOGRAFSKA OBRADA PODATAKA

^lan 40.Bibliografska obrada podataka vr{i se na osnovu

utvr|enih na~ela za katalogizaciju.


Podaci bibliografskog opisa identi~ni su podaci-ma katalo{kog opisa.

[ematski prikaz katalo{kog, odnosno bibliograf-skog opisa je slijede}i:

Stvarni naslov = Uporedni stvarni naslov : pod-naslov / podatak o odgovornosti ; Slijede}i podatak oodgovornosti. - Podatak o izdawu / Podatak o odgov-ornosti u vezi sa izdawem ; Slijede}i podatak o odgov-ornosti u vezi sa izdawem. - Podaci specifi~ni za vrstugra|e ili publikacije, odnosno numeri~ki podaci za ser-ijske publikacije. - Mjesto izdavawa : Naziv izdava~a,godina izdavawa (Mjesto {tampawa: naziv {tampara,godina {tampawa). - Posebna oznaka gra|e i/ili pagi-nacija publikacije : podatak o ilustracijama ; dimenzi-je + propratna gra|a. - (Naslov izdava~ke cjeline (niza)= Uporedni naslov izdava~ke cjeline : podnaslov izda-va~ke cjeline, me|unarodni standardni broj izdava~kecjeline ; numeracija izdava~ke cjeline. Podaci o pod-nizu.)

NapomeneMe|unarodni standardni broj bibliote~ke gra|e

(ISN). Kada je u pitawu katalo{ki (bibliografski) opis

nekwi`ne bibliote~ke gra|e umjesto termina “{tam-pawe” koristi se termin “izrada”.

V - KLASIFIKACIJA

1. Stvarni katalozi

^lan 41.Stru~ni i predmetni katalog ~ine grupe stvarnih

bibliote~kih kataloga ~ija je osnovna funkcija da sis-tematizuju i predstave bibliote~ki fond sre|en premasadrìni publikacije.

Obuhvataju sve vrste kwi`ne i nekwi`ne bib-liote~ke gra|e ~ija se sadrìna moè predstaviti putemlisnih ili elektronskih kataloga.

2. Stru~na klasifikacija

^lan 42.Stru~ni katalog svake biblioteke, bez obzira na

wenu veli~inu i strukturu fonda, treba da grupi{e ipredstavi bibliote~ku gra|u sre|enu prema pojedinimnau~nim disciplinama i stru~nim oblastima.

Stru~na klasifikacija bibliote~ke gra|e zasniva sena jedinstvenoj primjeni sistema Univerzalne decimalneklasifikacije (UDK).

^lan 43.Sistem UDK je me|unarodni klasifikacioni sistem

koji se koristi za indeksirawe bibliote~kog i drugogdokumentacionog materijala.

Obuhvata sve nau~ne discipline, stru~ne oblasti,kao i sve ostale vidove qudske aktivnosti, zatimrazli~ite pojave u prirodi, geografske pojmove ipodru~ja, vremenska razdobqa, formalne odlike dokume-nata itd.

Sistem UDK je numeri~ki sistem zasnovan na hijer-arhijskom principu. U okviru svakog podru~ja polazi seod oznaka naj{ireg zna~aja, a decimalna postavkaomogu}ava podjele na uè grupe i podgrupe, {to prak-ti~no zna~i, do nivoa razu|enosti svake pojedina~nestru~ne ili nau~ne discipline.

^lan 44.Sve oblasti qudskog znawa i aktivnosti raspore|ene

su u tablicama koje se dijele na: - glavne tablice, - sporedne tablice. Glavne tablice ~ine brojevi koji predstavqaju hijer-

arhijsku razradu svih nau~nih i stru~nih oblasti: 0 -op{ta grupa; 1 - filozofija, psihologija; 2 - religija,

teologija; 3 - dru{tvene nauke; 4 - (upra`wena grupa); 5 -matematika, prirodne nauke; 6 - primijewene nauke; 7 -umjetnost, sport; 8 - lingvistika, kwièvnost; 9 -geografija, bibliografije, istorija.

Pomo}ne tablice sadrè pomo}ne brojeve koji se nekoriste samostalno, ve} kao dodatak glavnom broju, da bise bliè ozna~ila klasifikovana sadrìna: (1/9)geografski pomo}ni brojevi; “...” hronolo{ki pomo}nibrojevi; (0...) pomo}ni brojevi za oblik; =... pomo}nibrojevi za jezik; (=...) pomo}ni brojevi za narode i rase; -03 pomo}ni brojevi za materijale; - 05 pomo}ni brojeviza lica; .00 pomo}ni brojevi za gledi{te; A/Z oznaka zaalfabetski red.

Svaka stru~na grupa 0/9 sadrì izvjestan broj anali-ti~kih (specijalnih) pomo}nih brojeva, koji su u tabli-cama UDK obiqeèni crnom vertikalnom linijom ilime|unaslovima.

Specijalni pomo}ni brojevi primjewuju se na na~inpropisan u tablicama.

^lan 45.Stru~na klasifikacija bibliote~ke gra|e obavqa se

“sa kwigom u ruci” (de visu). Upotreba svih UDK brojeva, bilo glavnih, bilo

pomo}nih mora biti pravilna i dosqedna, a utvr|enaUDK oznaka za svaku klasifikovanu publikaciju morabiti adekvatna wenoj sadrìni.

3. Predmetna klasifikacija

^lan 46.Predmetni katalog pripada grupi stvarnih bib-

liote~kih kataloga i wegova osnovna funkcija je dapredstavi bibliote~ki fond prema pojedinim pojmovimaili predmetima, zatim prema odre|enim li~nostima,geografskim podru~jima ili vremenskim periodima,istorijskim, kulturnim, sportskim i ostalim zbivaw-ima, razli~itim institucijama, udruèwima itd.

Predmetna klasifikacija biblite~ke gra|e obavqase “sa kwigom u ruci” (de visu), a vr{i se premaPravilima izra|enim na osnovu me|unarodnog standar-da “Dokumentacija - uputstva za uspostavqawe i razvojjednojezi~kih tezaurusa”, koji razrje{ava osnovneprincipe grupisawa bibliote~ke gra|e, ~ija se sadrìnaizraàva predmetnom odrednicom.

VI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 47. Narodna i univerzitetska biblioteka Republike

Srpske izra|uje metodska i stru~na uputstva kojima sedetaqnije razra|uju pojedini segmenti jedinstveneobrade bibliote~ke gra|e (okvirne {eme za bibliograf-ski opis pojedinih vrsta bibliote~ke gra|e, analizasadràja i utvr|ivawe UDK broja, analiza sadràja idefinisawe predmetne rubrike, formirawe pojedinihkataloga, uputno – informativni sistem i dr.).

^lan 48.Postoje}e biblioteke du`ne su uskladiti obradu

bibliote~ke gra|e sa odredbama ovog pravilnika u rokuod tri godine od dana wegovog stupawa na snagu.

^lan 49.Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaje da

se primjewuje Pravilnik o na~elima jedinstvenogna~ina obrade bibliote~ke gra|e (“Slu`beni list SRBiH”, broj 15/79).

^lan 50.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana

objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.

Broj: 06/6-61-816/0218. oktobra 2002. godine Ministar,Bawa Luka Dr Mitar Novakovi}, s.r.


pravilnik o jedinstvenoj obradi bibliotecke gradje

Documents