DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA 2136

Na temelju članka 10. stavka 5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine« br. 16/07) ravnatelj Državne geodetske uprave donosi

PRAVILNIK O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH RADOVA

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način izvođenja osnovnih geodetskih radova, uspostavljanje i održavanje stalnih točaka geodetske osnove, izradba i sadržaj tehničke dokumentacije, pohranjivanje podataka, kao i postupci transformacije između povijesnog i službenog geodetskog referentnog sustava.

Članak 2.

Poslovi i zadaci osnovnih geodetskih radova, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, su:

– uspostavljanje i održavanje polja stalnih točaka geodetske osnove normirane gustoće, koja čine osnovu geodetskoga referentnog sustava jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanog s njima,

– provođenje neprekidne kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove te određivanje odnosa (parametara transformacije) između geodetskoga referentnog sustava i drugih (povijesnih) referentnih sustava,

– postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove koji obuhvaćaju radove satelitske, terestričke položajne i visinske, astronomsko-geodetske, gravimetrijske i magnetometrijske izmjere najviše točnosti,

– određivanje parametara Zemljinoga polja sile teže,

– uspostavljanje i održavanje trajnoga višenamjenskog sustava za satelitsko pozicioniranje za potrebe državne izmjere, katastra nekretnina, navigacije i ostalih prostorno-informacijskih sustava.

Članak 3.

Poslove iz. članka 2. ovog Pravilnika obavlja Državna geodetska uprava i Hrvatski geodetski institut, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina.

Pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovlašteni inženjeri geodezije koji stručne geodetske poslove obavljaju samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili zajedničkom geodetskom uredu, mogu obavljati poslove iz članka 2. ovog Pravilnika ako imaju suglasnost Državne geodetske uprave za izradbu elaborata uspostavljanja

stalnih točaka geodetske osnove za potrebe osnovnih geodetskih radova, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti.

Uvjeti i mjerila za davanje i oduzimanje suglasnosti za obavljanje tih poslova propisani su posebnim pravilnikom kojeg donosi ravnatelj Državne geodetske uprave.

Članak 4.

Nadzor nad izvođenjem osnovnih geodetskih radova, kao i pregled i potvrđivanje elaborata iz članka 2. ovog Pravilnika obavljaju Državna geodetska uprava i Hrvatski geodetski institut.

Članak 5.

Rezultat osnovnih geodetskih radova jesu položajne koordinate, visine, ubrzanje sile teže i geomagnetska deklinacija i njena godišnja promjena pojedinih u prostoru određenih stalnih točaka geodetske osnove koje se određuju i iskazuju u odnosu na službene geodetske datume Republike Hrvatske sukladno posebnoj odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se utvrđuju službeni geodetski datumi i ravninske kartografske projekcije Republike Hrvatske.

Članak 6.

Stalne točke geodetske osnove uspostavljaju se normiranom gustoćom ovisno o redu mreže, geodetskim klasičnim metodama mjerenja, metodama satelitske geodezije, astronomsko-geodetskim metodama, gravimetrijskim i magnetometrijskim metodama mjerenja potrebne točnosti, a čine osnovu za obavljanje poslova državne izmjere, uspostavljanje i održavanje katastra nekretnina.

Članak 7.

Rezultati osnovnih geodetskih radova i tehnička dokumentacija stalnih točaka geodetske osnove pohranjuju se i održavaju u Bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove koju vodi Državna geodetska uprava.

2. GEODETSKI REFERENTNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 8.

Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske određen je službenim geodetskim datumima i ravninskim kartografskim projekcijama, sukladno posebnoj odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se utvrđuju službeni geodetski datumi i ravninske kartografske projekcije Republike Hrvatske.

Članak 9.

Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske čine sljedeći referentni sustavi:

1. Hrvatski terestrički referentni sustav – HTRS96,

2. Hrvatski visinski referentni sustav – HVRS71,

3. Hrvatski gravimetrijski referentni sustav – HGRS03,

4. Koordinatni sustav poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije – HTRS96/TM – za potrebe državne izmjere i katastra nekretnina.

2

3. HRVATSKI TERESTRIČKI REFERENTNI SUSTAV

Članak 10.

Točke mreže hrvatskog terestričkog referentnog sustava dijele se na:

1. mrežu GNSS točaka,

2. mrežu trigonometrijskih točaka.

Točke mreže GNSS točaka dijele se na:

1. osnovnu mrežu:

– državna mreža referentnih GNSS stanica – CROPOS (Hrvatski pozicijski sustav),

– referentna mreža 0. reda – EUREF-CRO-94/95/96,

– referentna mreža 1. reda – EUREF-CRO-94/95/96,

– referentna mreža 2. reda – GNSS mreža 10 x 10 km,

2. dopunsku ili popunjavajuću mrežu:

– referentna mreža 3. reda.

Točke trigonometrijske mreže dijele se na:

1. trigonometrijske točke I. reda,

2. trigonometrijske točke II. reda,

3. trigonometrijske točke II. popunjavajućeg reda,

4. trigonometrijske točke III. reda,

5. trigonometrijske točke III. popunjavajućeg reda,

6. trigonometrijske točke IV. reda.

4. GNSS TOČKE

Članak 11.

Hrvatski pozicijski sustav CROPOS čini mreža 30 referentnih GNSS stanica na prosječnoj međusobnoj udaljenosti od 70 km raspoređenih tako da prekrivaju cijelo područje Republike Hrvatske u svrhu prikupljanja podataka satelitskih mjerenja i računanja korekcijskih parametara te korištenja podataka mjerenja za naknadu obradu.

Članak 12.

Referentnu mrežu 0. reda i referentnu mrežu 1. reda čini ukupno 78 točaka određenih zajedničkom obradom podataka mjerenja i računanja jedinstvenog kombiniranog izjednačenja GNSS kampanja SLOCRO-1994, SLOVENIJA-1995/CROREF-1995 i CROREF-1996 pod nazivom EUREF-CRO-94/95/96 u ITRF1996 koordinatnom sustavu i srednjoj epohi mjerenja 1995.55.

3

Referentna mreža 0. reda koju čini 10 točaka dio je Europskog referentnog koordinatnog sustava EUREF.

Članak 13.

GNSS točke referentne mreže 0. i 1. reda zadržavaju postojeću numeraciju tj. preuzimaju se brojevi koje su točke imale u postojećoj mreži stalnih točaka geodetske osnove.

Članak 14.

GNSS točke referentne mreže 0. i 1. reda pored broja imaju i odgovarajući naziv. Za naziv točke uobičajeno se uzima naziv rudine ili naselja u kojem se točka nalazi.

Članak 15.

Referentnu mrežu 2. reda čine točke GNSS mreže 10 x 10 kilometara. Zajedničko izjednačenje zadataka 10 km mreže 1997. godine (Istra, Gorski kotar, središnja Hrvatska i istočna Hrvatska) i 2001. godine (Zadatak A – Podunavlje i Baranja, Zadatak B – Primorje i sjeverna Dalmacija, Zadatak C – južna Dalmacija) obavljeno je u ITRF1996 sustavu, epoha 1999.60.

Članak 16.

GNSS točke referentne mreže 2. reda imaju kontinuiranu numeraciju od 1 na dalje, nove točke će dobiti nastavno sljedeći broj, a trigonometrijske točke na kojima su obavljena GNSS mjerenja zadržavaju postojeću numeraciju.

Članak 17.

GNSS točke referentne mreže 2. reda pored broja imaju i odgovarajući naziv. Za naziv točke uobičajeno se uzima naziv rudine ili naselja u kojem se točka nalazi.

Članak 18.

Referentna mreža 3. reda je dopunska ili popunjavajuća mreža koja se oslanja na referentne mreže viših redova.

GNSS točke referentne mreže 3. reda su:

– GNSS homogena polja gradova,

– točke geodetske osnove za obavljanje radova katastarskih izmjera određene GNSS metodom mjerenja,

– točke geodetske osnove za obavljanje radova izmjere poljoprivrednih zemljišta određene GNSS metodom mjerenja.

GNSS točke referentne mreže 3. reda postavljaju se gustoćom od 1 točke na 50 hektara s tim da u granicama građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica tog područja, ta gustoća može biti i veća, a u ostalim područjima i manja.

Članak 19.

GNSS točke referentne mreže 3. reda numeriraju se na sljedeći način:

– GNSS homogena polja gradova od 1 na dalje,

4

– točke geodetske osnove za izvođenje radova katastarskih izmjera određene GNSS metodom mjerenja od 1 na dalje u okviru projekta uspostavljanja mreže točaka,

– točke geodetske osnove za izvođenje radova izmjere poljoprivrednih zemljišta određene GNSS metodom mjerenja od 1 na dalje u okviru projekta uspostavljanja mreže točaka.

Članak 20.

Točke referentne GNSS mreže 0., 1. i 2. reda određuju se metodom statičkih GNSS mjerenja.

Točke referentne GNSS mreže 3. reda određuju metodom statičkih GNSS mjerenja u odnosu na točke referentne mreže viših redova, korištenjem VPPS servisa CROPOS sustava namijenjenog za visoko precizno pozicioniranje u realnom vremenu i statičkom metodom mjerenja korištenjem GPPS servisa CROPOS sustava namijenjenog za geodetsko precizno pozicioniranje.

Članak 21.

GNSS mreža je trodimenzionalna mreža, položaj točke određen je na elipsoidu GRS80 u odgovarajućem ITRF sustavu i epohi mjerenja te ETRS89 sustavu, epoha 1989.0:

– φ, λ, h (geodetska širina, geodetska duljina, elipsoidna visina),

– X, Y, Z (pravokutne geocentričke kartezijeve koordinate).

Prostorne koordinate GNSS točaka računaju se u sustavu International Terrestrial Reference Frame (ITRF) koji je realizacija International Terrestrial Reference System (ITRS) specificiran u skladu s rezolucijama Međunarodne unije za geodeziju i geofiziku (IUGG), Međunarodne asocijacije za geodeziju (IAG) i Međunarodne astronomske unije (IAU).

Članak 22.

Vrijednosti prostornih koordinata GNSS točaka referentne mreže 0., 1. i 2. reda iskazuju se na milimetar, a vrijednosti prostornih koordinata GNSS točaka referentne mreže 3. reda na centimetar.

Ukoliko su visine GNSS točaka određene geometrijskim nivelmanom, tada se iskazuju na milimetar.

5. TRIGONOMETRIJSKE TOČKE

Članak 23.

Mrežu trigonometrijskih točaka čine trigonometrijske točke od I. do IV. reda:

1. točke I. reda (međusobna udaljenost 30 – 60 km),

2. točke II. reda (međusobna udaljenost 15 – 25 km),

3. točke II. popunjavajućeg reda (međusobna udaljenost 9 – 18 km),

4. točke III. reda (međusobna udaljenost 5 – 13 km),

5. točke III. popunjavajućeg reda (međusobna udaljenost 3 – 7 km),

6. točke IV. reda (međusobna udaljenost 1 – 4 km).

5

Članak 24.

Koordinate trigonometrijskih točaka su određivane klasičnim metodama mjerenja triangulacije i trilateracije.

Članak 25.

Trigonometrijske točke su stabilizirane na tlu ili kao visoke točke (toranj crkve, vrh antene, dimnjak i sl.).

Članak 26.

Vrijednosti koordinata trigonometrijskih točaka I. reda iskazane su na milimetar, a vrijednosti koordinata trigonometrijskih točaka ostalih redova na centimetar.

Članak 27.

Trigonometrijska mreža je dvodimenzionalna, a visine točaka su određene trigonometrijskim ili geometrijskim nivelmanom.

6. HRVATSKI VISINSKI REFERENTNI SUSTAV

Članak 28.

Osnovu visinske izmjere čini polje stalnih visinskih točaka – repera – geometrijskog nivelmana definirano u službenom visinskom sustavu Republike Hrvatske.

Članak 29.

Polje stalnih visinskih točaka – repera – obuhvaća sve repere na području Republike Hrvatske.

Dijelovi polja stalnih visinskih točaka nazivaju se nivelmanske mreže, a nivelmanske mreže čine zatvoreni poligoni (figure).

Nivelmanske poligone formiraju nivelmanski vlakovi, koji se prostiru između čvornih repera ili graničnih repera (na granici države).

Nivelmanski vlakovi sastoje se od nivelmanskih strana. Nivelmanska strana je visinska razlika između dva susjedna repera.

Članak 30.

Čvorni reperi su stalne visinske točke u kojima se sastaju najmanje tri nivelmanska vlaka. Granični reperi su stalne visinske točke u kojima je predviđen priključak s nivelmanskim mrežama susjednih država.

Članak 31.

Osnovu za razvijanje polja stalnih visinskih točaka – repera – čini mreža II. nivelmana visoke točnosti (II NVT), koja je izvedena u razdoblju 1970-1973. godine, a koji obuhvaća i jedan dio mreže I. NVT, odnosno austrijskog preciznog nivelmana.

Članak 32.

Polje stalnih nivelmanskih visinskih točaka – repera, odnosno nivelmanskih mreža dijeli se na sljedeće redove:

6

– nivelman visoke točnosti,

– precizni nivelman,

– tehnički nivelman povećane točnosti,

– tehnički nivelman,

– gradski nivelman.

Članak 33.

Opseg poligona nivelmana visoke točnosti iznosi najviše 300 km.

Duljina vlakova preciznog nivelmana iznosi najviše 80 km.

Duljina vlaka tehničkog nivelmana povećane točnosti iznosi najviše 50 km.

Duljina vlaka tehničkog nivelmana iznosi najviše 30 km.

Članak 34.

Mreža nivelmana visoke točnosti služi kao osnova za razvijanje nivelmanskih mreža nižih redova. Ona obuhvaća velika područja, povezuje mareografe s grupama temeljnih repera i omogućava sigurno održavanje datuma nivelmanskih mreža. Zbog toga vlakovi nivelmana visoke točnosti moraju prolaziti stabilnim područjima u geološkom smislu ili najkraćim putem u nestabilnim područjima.

Članak 35.

Vlakovi preciznog nivelmana razvijaju se unutar poligona nivelmana visoke točnosti učvoravanjem ili neposrednim povezivanjem repera nivelmana visoke točnosti. Takvi vlakovi moraju prolaziti solidno izgrađenim prometnicama. Ukoliko prolaze nestabilnim predjelima u geološkom smislu treba ih razvijati u vidu mreže zatvorenih figura.

Članak 36.

Tehnički nivelman povećane točnosti povezuje repere nivelmana visoke točnosti, repere preciznog nivelmana ili repere nivelmana visoke točnosti i preciznog nivelmana.

Članak 37.

Tehnički nivelman progušćuje mrežu nivelmana viših redova i svrha mu je jednostavnije obavljanje pojedinih praktičnih zadataka.

Članak 38.

Gradski nivelman obuhvaća šira područja pojedinih gradova ili većih naselja. Razvija se u vidu zatvorenih poligona, a priključuje se, u načelu, na vlakove nivelmana visoke točnosti ili preciznog nivelmana.

Članak 39.

Nivelmanski poligoni numeriraju se rimskim brojevima.

Članak 40.

7

Nivelmanski vlakovi numeriraju se arapskim brojevima (Tablica 1).

Tablica 1: Numeracija nivelmanskih vlakova

Red nivelmana Broj

Nivelman visoke točnosti 1 – 500

Precizni nivelman 501– 600

Tehnički nivelman povećane točnosti i gradski nivelman 601 – 700, 1001 – 1100

Tehnički nivelman 01 – 1000

Takvom numeracijom zadržavaju se svi postojeći brojevi nivelmanskih vlakova počevši od austrijskog preciznog do tehničkog nivelmana. U nivelman visoke točnosti uključena je i numeracija austrijskog preciznog nivelmana.

Članak 41.

Reperi u pojedinom nivelmanskom vlaku numeriraju se kontinuirano arapskim brojevima počevši s brojem 1. Prema tome, reper u pojedinom vlaku označava se u brojniku brojem repera, a u nazivniku brojem nivelmanskog vlaka.

Članak 42.

Svi postojeći reperi zadržavaju dosadašnje brojeve, a brojevi uništenih repera ne smiju se više upotrebljavati.

7. TOČNOST GEODETSKE OSNOVE

Članak 43.

Iskazivanje točnosti geodetske osnove potrebno je provesti u skladu s državnim normama za iskazivanje kvalitete prostornih podataka: HRN EN ISO 19113:2005, HRN EN ISO 19114:2005 i HRN EN ISO 19115:2005. Jedan od elemenata kvalitete prostornih podataka, a koji se propisuje ovim Pravilnikom, je položajna točnost koja se sastoji od dva podelementa: apsolutna ili vanjska točnost i relativna ili unutarnja točnost. Sukladno tome, za kvantitativno iskazivanje kvalitete koordinata točaka geodetske osnove definiraju se dva standarda (kriterija) točnosti.

Članak 44.

Položajnu točnost (apsolutnu i relativnu) geodetske osnove potrebno je iskazati odvojeno za horizontalnu i vertikalnu komponentu položaja.

Članak 45.

Apsolutna i relativna točnost horizontalnih koordinata i visina točaka, uključenih u Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske, računaju se na osnovu rezultata izjednačenja po metodi najmanjih kvadrata opažanja korištenih za određivanje njihovog položaja.

8

Članak 46.

Pri definiranju standarda točnosti koordinata točaka geodetske osnove koriste se statistički koncepti: standardno odstupanje (visine) i područje povjerenja (horizontalne koordinate) uz 95% vjerojatnosti. Oni su zamijenili stari koncept: maksimalno dozvoljeno odstupanje.

Članak 47.

Statistika kojom se iskazuje točnost horizontalnih koordinata točke je radijus 95% kružnice povjerenja. Apsolutna kružnica povjerenja predstavlja nesigurnost koordinata točke u odnosu na definirani referentni sustav (HTRS96). Relativna kružnica povjerenja predstavlja nesigurnost koordinata točke u odnosu na drugu, direktno povezanu susjednu točku geodetske osnove.

Članak 48.

Statistika kojom se iskazuje točnost vertikalne koordinate (visine) točke je 95% interval povjerenja. Apsolutna točnost visine je nesigurnost procijenjene visine točke u odnosu na definirani referentni sustav (HRVS71). Relativna točnost visine predstavlja relativnu nesigurnost visine točke u odnosu na drugu, direktno povezanu susjednu točku geodetske osnove.

Članak 49.

Ako korišteni računalni program ne iskazuje relativni odnos između točaka geodetske osnove (relativne kružnice povjerenja), tada se u izvještaju iskazuje samo apsolutna točnost koordinata točaka geodetske osnove.

Članak 50.

Apsolutna i relativna točnost točaka geodetske osnove može se klasificirati usporedbom radijusa 95% kružnice povjerenja za horizontalne koordinate i 95% intervala povjerenja za visine s definiranim razredima preciznosti. Za točke geodetske osnove Republike Hrvatske definirano je 5 razreda preciznosti uz 95% povjerenja. Klasifikacija horizontalnog i vertikalnog položaja sadrži istu nomenklaturu iako se svaka od njih klasificira odvojeno. U tablici 2. prikazani su definirani razredi preciznosti koordinata geodetske osnove Republike Hrvatske i njihove pripadajuće granice.

Tablica 2. Razredi preciznosti položaja geodetske osnove

Standardi položajne točnosti(Horizontalne i vertikalne koordinate)

RAZRED 95% razina povjerenja (m)

I 0,002 – 0,005

II 0,005 – 0,010

III 0,010 – 0,020

IV 0,020 – 0,050

9

V 0,050 – 0,100

Članak 51.

Prema točnosti, točke horizontalne geodetske osnove Republike Hrvatske pripadaju u sljedeće razrede:

1. Osnovna mreža:

– državna mreža referentnih GNSS stanica CROPOS – Hrvatski pozicijski sustav (razred I),

– referentna mreža 0. reda (razred II),

– referentna mreža 1. reda (razred II),

– referentna mreža 2. reda (razred III).

2. Dopunska ili popunjavajuća mreža:

– referentna mreža 3. reda (razred IV).

8. HRVATSKI GRAVIMETRIJSKI REFERENTNI SUSTAV

Članak 52.

Referentni sustav za određivanje ubrzanja sile teže čiju osnovu čini međunarodna gravimetrijska standardna mreža (International Gravity Standardisation Network 1971) – skraćeno IGSN71 određuje se gravimetrijskim referentnim sustavom Republike Hrvatske.

Članak 53.

Osnovnu mrežu stalnih gravimetrijskih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske čini gravimetrijska mreža 0., I. i II. reda:

– mreža 0. reda uspostavlja se apsolutnim gravimetrijskim metodama i trenutno sadrži 6 točaka,

– mreža I. reda određena je relativnim gravimetrijskim metodama s točkama postavljenim na prosječnoj međusobnoj udaljenosti od 40 km,

– mreža II. reda razvija se relativnim gravimetrijskim metodama s prosječnom udaljenošću među točkama od 15 km.

Članak 54.

Gravimetrijska mreža 0. reda služi kao osnova za razvijanje gravimetrijskih mreža nižih redova te omogućava sigurno održavanje gravimetrijskog datuma.

Na gravimetrijskim točkama 0. reda moraju se provesti nova apsolutna mjerenja najmanje jednom u 10 godina.

Članak 55.

Točke gravimetrijske mreže 0. reda stabiliziraju se u skladu s međunarodnim preporukama te ih se mora osigurati s najmanje 3 ekscentra.

10

Članak 56.

Gravimetrijska mreža I. reda služi za progušćenje mreže 0. reda i razvija se relativnim gravimetrijskim metodama mjerenja povezujući susjedne točke u vidu trokuta i četverokuta. Svaka točka tijekom mjerenja mora biti povezana s najmanje tri susjedne točke.

Stabilizacija točaka gravimetrijske mreže I. reda mora biti obavljena namjenski u obliku betonskog bloka ili valjka većih dimenzija poštujući stabilnost stajališta obzirom na iznos ubrzanja sile teže.

Članak 57.

Gravimetrijska mreža II. reda osigurava dovoljnu gustoću točaka s poznatom vrijednošću ubrzanja sile teže za potrebe detaljnih gravimetrijskih izmjera različitih namjena te zajedno s gravimetrijskim točkama viših redova tvori kvalitetnu osnovu za rješavanje zadataka fizikalne geodezije na nacionalnoj razini.

Gravimetrijska mreža II. reda razvija se relativnim gravimetrijskim metodama povezujući susjedne točke u vidu trokuta, četverokuta, a gdje je to nužno i poligona. Svaka točka tijekom mjerenja treba biti povezana s najmanje dvije susjedne točke.

Za gravimetrijske točke II. reda može se preuzeti odgovarajuća stabilizacija postojećih stalnih točaka geodetske osnove (trigonometrijske točke, GNSS točke, vertikalni reperi i sl.) ili se može obaviti stabilizacija oznakama manjih dimenzija u pogodne prirodne ili izgrađene objekte.

Članak 58.

Pri odabiru gravimetrijskih točaka I. i II. reda obavezno treba voditi računa o mogućnosti GNSS mjerenja na njima te blizini repera službenog visinskog sustava Republike Hrvatske.

Članak 59.

Rad relativnog gravimetra koji se planira koristiti pri razvoju gravimetrijske mreže I. i II. reda treba se pratiti i kontrolirati u skladu s uputama proizvođača najmanje jednu godinu prije njegove upotrebe za ovakve namjene. Neposredno prije i nakon mjerne kampanje gravimetar je neophodno kalibrirati na službenoj kalibracijskoj bazi Republike Hrvatske.

Plan relativnih mjerenja mora uključiti dovoljan broj ponovljenih mjerenja na istoj točki u toku mjernog dana da bi se osigurala kvalitetna kontrola i eliminacija hoda gravimetra iz mjerenja. Minimalan broj ponovljenih mjerenja mora biti 3.

Pri relativnim mjerenjima nužno je istovremeno koristiti dva gravimetra iz razloga otkrivanja grubih odstupanja u radu jednog od njih u toku mjernog dana te povećanja kvalitete samih mjerenja.

Članak 60.

Za potrebe detaljnih gravimetrijskih izmjera različitih namjena na području Republike Hrvatske pretpostavlja se razvoj gravimetrijske mreže III. reda.

Stabilizacija točaka III. reda može biti privremena ili trajna. Trajnu stabilizaciju moguće je izvesti po uzoru na stabilizaciju gravimetrijskih točaka II. reda.

Gravimetrijsku mrežu III. reda mora se povezati s najmanje tri točke osnovne gravimetrijske mreže.

11

Članak 61.

Numeracija gravimetrijskih točaka sastoji se iz dva dijela. Alfanumerički prefiks označava vrstu i red točke dok drugi dio sadrži redni broj točke u određenom redu mreže (Tablica 3).

Tablica 3. Numeracija gravimetrijskih točaka

Red mreže Prefiks Redni broj točke

0. AGT0 n

I. GT1 nn

II. GT2 nnn

III. GT3 nnnn

Ekscentri točaka 0. reda numeriraju se na način da se imenu točke doda »En«. »E« predstavlja oznaku koja pokazuje da se radi o ekscentru dok »n« predstavlja njegov redni broj.

Članak 62.

Vrijednosti ubrzanja sile teže na gravimetrijskim točkama 0. reda iskazuju se na nms-2 dok se vrijednosti na ostalim točkama iskazuju na 0.01 µms-2.

Članak 63.

Standardna odstupanja nepoznanica, nakon izjednačenja po metodi najmanjih kvadrata, ostvarena u osnovnoj gravimetrijskoj mreži moraju biti manja od:

– 30 nms-2 za točke 0. reda,

– 0.06 µms-2 za točke I. i II. reda.

Članak 64.

Točke osnovne gravimetrijske mreže moraju se odrediti položajno i visinski u odnosu na službene geodetske datume Republike Hrvatske.

Pri povezivanju na GNSS mrežu treba ostvariti standardna odstupanja od 2 cm horizontalno te 3 cm visinski. Podatke položaja i elipsoidne visine treba iskazati na centimetar.

Pri povezivanju na službeni visinski sustav, treba poštivati pravila preciznog nivelmana. Podatak visine treba iskazati na milimetar.

9. HRVATSKI MAGNETOMETRIJSKI REFERENTNI SUSTAV

Članak 65.

Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske namijenjena je određivanju geomagnetske deklinacije i njene godišnje promjene za potrebe službene kartografije.

Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske uključuje:

12

– geomagnetsku mrežu sekularnih točaka,

– geomagnetsku mrežu za kartiranje polja.

Uspostava i održavanje točaka geomagnetske mreže, provedba geomagnetskih izmjera te redukcija izvodi se sukladno Tehničkim specifikacijama geomagnetske izmjere (Prilog 6).

Članak 66.

Geomagnetska mreža sekularnih točaka namijenjena je određivanju godišnje promjene geomagnetske deklinacije SVD na prostoru Republike Hrvatske za potrebe službene kartografije.

Lokacije geomagnetske mreže sekularnih točaka uspostavljaju se na prosječnoj međusobnoj udaljenosti od približno 200 km i stabiliziraju se trajnim oznakama od nemagnetičnog materijala.

Članak 67.

Geomagnetska mreža za kartiranje polja namijenjena je određivanju geomagnetske deklinacije D na prostoru Republike Hrvatske za potrebe službene kartografije.

Lokacije geomagnetske mreže za kartiranje polja uspostavljaju se na prosječnoj međusobnoj udaljenosti od približno 25 km i stabiliziraju se trajnim oznakama od nemagnetičnog materijala.

Članak 68.

Na svakoj lokaciji izvodi se apsolutna geomagnetska izmjera u svrhu određivanja geomagnetskih elemenata: deklinacije (D), inklinacije (I) i totalnog intenziteta (F).

Geomagnetska izmjera mora zadovoljiti pouzdanost od 5 nT po komponentama geomagnetskog polja, odnosno točnost od 1’ za geomagnetsku deklinaciju te 0,5’ za geomagnetsku inklinaciju.

Članak 69.

Izmjerene vrijednosti D vremenski se reduciraju u odnosu na najbliži(e) referentni(e) geomagnetski(e) opservatorij(e) i/ili lokalni prenosivi variometar.

Reducirane vrijednosti D za obnovu službenih karata moraju zadovoljiti standardnu točnost 0,1°.

10. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

Članak 70.

Tehnička dokumentacija i podaci osnovnih geodetskih radova čuvaju se i upotrebljavaju sukladno pravilniku kojim se uređuje način čuvanja i korištenja dokumentacije i podataka državne izmjere i katastra nekretnina.

Članak 71.

Podaci o stalnim točkama geodetske osnove čuvaju se u analognom i digitalnom obliku u središnjoj Bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske koja se nalazi u Državnoj geodetskoj upravi.

Članak 72.

13

Opisi položaja vode se za svaku stalnu točku geodetske osnove posebno i poredani su aritmetičkim redom unutar područja numeracije. Stalna točka geodetske osnove ima u Bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove jedinstveni identifikacijski broj.

Članak 73.

Dokumentacija stalnih točaka geodetske osnove sastoji se od:

1. Baze podataka stalnih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske koja sadrži:

– alfa-numeričke podatke točaka,

– opise položaja točaka (detaljna skica opisa položaja, način stabilizacije, fotografije točke),

– digitalne rasterske topografske karte 1:25000,

– podjelu točaka po trigonometrijskim kotarevima,

– prostornu pripadnost točke na temelju podataka Središnjeg registra prostornih jedinica.

2. Preglednih karata trigonometrijskih točaka u mjerilu 1 : 50000.

3. Preglednih karata nivelmanskih vlakova visoke točnosti u mjerilu 1: 200000.

4. Preglednih karata ostalih redova nivelmana po poligonima nivelmana visoke točnosti u mjerilu 1: 100000.

5. Arhive opisa položaja trigonometrijskih točaka koji su podijeljeni po trigonometrijskim kotarevima.

6. Arhive opisa položaja GNSS točaka koji su podijeljeni po zadacima u okviru kojih su se određivali.

7. Arhive opisa položaja visinskih točaka koji su podijeljeni po nivelmanskim vlakovima i poligonima.

8. Arhive opisa položaja osnovnih gravimetrijskih točaka,

9. Arhive zapisnika mjerenja.

10. Arhive elaborata zadataka i projekata u okviru kojih su točke određene.

Članak 74.

Državna geodetska uprava je obvezna i odgovorna brinuti se o razvoju, održavanju i ažuriranju podataka koji se nalaze u Bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove.

11. ODRŽAVANJE STALNIH TOČAKA GEODETSKE OSNOVE

Članak 75.

Stalne točke geodetske osnove treba zaštiti od uništavanja i propadanja. Točke moraju u svakom trenutku biti, s obzirom na njihovu namjenu upotrebljive i pouzdane za obavljanje daljnjih mjerenja, zbog čega se oznake stalnih točaka moraju kontrolirati, održavati i obnavljati.

14

Članak 76.

Postupci održavanja stalnih točaka geodetske osnove uključuju:

– nadzor točaka (revizija),

– premještanje točaka,

– obnova ili zamjena točaka,

– vođenje točne evidencije o stanju točaka u dokumentaciji i Bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove.

Članak 77.

Za održavanje i provjeru koordinata stalnih točaka geodetske osnove služe kontrolna mjerenja i računanja.

Članak 78.

Točke osnovne GNSS mreže (državna mreža referentnih GNSS stanica CROPOS, referentna mreža 0. i 1. reda) moraju se s obzirom na promjene do kojih dolazi uslijed pomaka Zemljine kore, drugih geodinamičkih pojava i promjena referentnih GNSS koordinatnih sustava, kao i u svrhu provjere državnog referentnog koordinatnog sustava u pravilnim vremenskim intervalima kontrolirati ponovljenim mjerenjima.

Članak 79.

Svakih 20 godina treba ispitati grupe temeljnih i fundamentalnih repera u pogledu visinske stabilnosti.

Članak 80.

Nadzor stalnih geodetskih točaka je u nadležnosti Državne geodetske uprave, Područnih ureda za katastar i njihovih Ispostava.

Članak 81.

Svaki Područni ured za katastar i njegove Ispostave obvezni su u okviru jedne kalendarske godine obaviti nadzor na 20% točaka osnovne GNSS mreže Republike Hrvatske te trigonometrijskih točaka I. i II. reda na svojem području.

Članak 82.

Svaki Područni ured za katastar i njegove Ispostave obvezni su u okviru jedne kalendarske godine obaviti nadzor na 10% trigonometrijskih točaka III. i IV. reda na svojem području.

Članak 83.

Svaki Područni ured za katastar i njegove Ispostave obvezni su u okviru jedne kalendarske godine obaviti nadzor na 20% visinskih točaka na svojem području.

Članak 84.

15

Svaki Područni ured za katastar i njegove Ispostave obvezni su u okviru jedne kalendarske godine obaviti nadzor na 20% gravimetrijskih točaka osnovne gravimetrijske mreže na svojem području.

Članak 85.

Postupak i način obavljanja nadzora stalnih točaka geodetske osnove obavlja se u skladu s uputama Državne geodetske uprave, a prilikom nadzora vodi se odgovarajući zapisnik.

Nadzorom stalnih geodetskih točaka utvrđuje se:

– je li nadzemna oznaka u propisanom stanju,

– kvaliteta stabilizacije nadzemne oznake,

– je li geodetska oznaka ugrožena građevinskim radovima ili pomicanjem tla,

– ukoliko je oznaka točke oštećena, pomaknuta ili uništena, pokušati utvrditi tko je odgovoran za štetu.

Članak 86.

Pravne osobe i ovlašteni inženjeri geodezije iz članka 3. ovog Pravilnika dužni su svoja saznanja o ugroženosti, oštećenju ili uništenju stalne geodetske točke prijaviti u Državnu geodetsku upravu, Područni ured za katastar ili njihovu Ispostavu.

Članak 87.

Nositelji prava na nekretninama na kojoj se nalazi oznaka stalne geodetske točke dužni su prijaviti u Državnu geodetsku upravu, Područni ured za katastar ili njihovu Ispostavu ukoliko dođe do ugrožavanja, oštećenja ili uništenja oznake.

Članak 88.

Stalne točke geodetske osnove se mogu, ukoliko se za to ukaže opravdana potreba, premjestiti na novo mjesto. Za premještanje stalne točke mora se dobiti suglasnost Državne geodetske uprave koja se izdaje na osnovi zahtjeva stranke u kome se navode razlozi zbog kojih točku treba premjestiti te daje prijedlog novog položaja točke. Troškove premještanja stalne oznake snosi stranka.

Članak 89.

Obnova oštećenih nadzemnih oznaka GNSS točaka dopunske ili popunjavajuće mreže može se obaviti bez dodatnih mjerenja na osnovi podzemnog centra ukoliko se on pronađe. U tom slučaju točka gubi karakter 3D točke ukoliko ga je imala zbog nepouzdanosti obnove točke po visini.

Članak 90.

Zamjenu oštećenog ili obnovu uništenog repera treba po mogućnosti obaviti u bližem okolišu, postaviti novi reper i pri mjerenju povezivanjem s postojećim reperima provjeriti najmanje dvije visinske razlike.

Članak 91.

16

Zamjenu oštećene ili obnovu uništene gravimetrijske točke treba po mogućnosti obaviti u bližem okolišu, postaviti novu točku i pri mjerenju povezati s najmanje dvije postojeće gravimetrijske točke.

Članak 92.

Državna geodetska uprava obvezna je ažurirati Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske s podacima koji se odnose na oštećenje ili uništenje stalnih oznaka pristiglih od strane Područnih ureda za katastar i njihovih Ispostava, pravnih osoba i ovlaštenih inženjera geodezije iz članka 3. ovog Pravilnika i nositelja prava na nekretninama.

12. PRISTUP STALNIM TOČKAMA GEODETSKE OSNOVE

Članak 93.

Nositelji prava na nekretninama na kojima se nalazi stalna točka geodetske osnove dužni su dozvoliti pristup stalnim točkama geodetske osnove.

Članak 94.

Osoba ovlaštena za izvođenje osnovnih geodetskih radova prilikom pristupa stalnoj točki geodetske osnove koja se nalazi na nekretnini predstavlja se na zahtjev službenom iskaznicom.

Članak 95.

Pristup stalnim točkama geodetske osnove koje se nalaze u okviru vojnih objekata dozvoljen je samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za obranu Republike Hrvatske.

Članak 96.

Pristup stalnim točkama geodetske osnove koje se nalaze u okviru objekata od posebnog značaja dozvoljen je samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove Republike Hrvatske.

Članak 97.

Zahtjev za odobrenje pristupa stalnim geodetskim točkama ministarstvima iz članaka 95. i 96. ovog Pravilnika može podnijeti Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar te pravna osoba i ovlašteni inženjeri geodezije iz članka 3. ovog Pravilnika.

13. IZDAVANJE PODATAKA STALNIH TOČAKA GEODETSKE OSNOVE

Članak 98.

Svatko ima pravo u uredovno vrijeme i pod nadzorom službenika Državne geodetske uprave obaviti uvid u podatke osnovnih geodetskih radova te iz njega dobiti izvode, ispise i preslike.

Članak 99.

Za dobivanje izvoda, ispisa i preslika stranka podnosi pismeni zahtjev s obrazloženjem namjene, odnosno načina njihove uporabe. Za podatke stranka plaća upravnu pristojbu te stvarne troškove sukladno pravilniku kojim se određuje visina stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina.

Članak 100.

17

Korisnik podataka obvezan je u radovima u kojima primjenjuje podatke osnovnih geodetskih radova navesti izvor podataka.

Članak 101.

Podaci, izvodi, ispisi, preslike i dokumenti ne smiju se umnožavati, mijenjati, obrađivati, javno objavljivati te davati na uporabu drugim osobama, odnosno u komercijalne svrhe bez posebnoga pismenog odobrenja Državne geodetske uprave, odnosno posebnog ugovora kojim će se utvrditi međusobni odnosi s korisnikom podataka. Svako neovlašteno postupanje s dobivenim podacima kažnjivo je sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina.

14. SURADNJA S DRUGIM ZEMLJAMA

Članak 102.

Na državnim granicama na temelju sporazuma sa susjednim državama obavlja se odabir i označavanje stalnih geodetskih točaka, kao i njihovo progušćivanje za potrebe izvođenja radova na državnoj granici.

Članak 103.

U okviru međunarodne suradnje s drugim zemljama na projektima koji su u interesu Republike Hrvatske, stalne točke geodetske osnove na teritoriju Republike Hrvatske mogu biti uključene u satelitska, terestrička, gravimetrijska, magnetometrijska, astronomsko-geodetska i visinska mjerenja. Mjerenja mogu obavljati hrvatski geodetski stručnjaci ili geodetski stručnjaci organizacija i institucija s kojima se surađuje u okviru određenog projekta.

15. ZAŠTITA STALNIH TOČAKA GEODETSKE OSNOVE

Članak 104.

Protuzakonito djeluje svatko tko neovlašteno i samostalno zagrađuje, mijenja, oštećuje ili odstranjuje geodetsku oznaku. Svako oštećenje, uništenje, uklanjanje ili promjena geodetske oznake kažnjivo je sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina.

Članak 105.

Troškove obnove oznake plaćaju nositelji prava na nekretninama, pravna osoba i ovlašteni inženjer geodezije iz članka 3. ovog Pravilnika te svaka druga fizička ili pravna osoba ukoliko je njihovom krivnjom geodetska oznaka uništena, izvađena, premještena ili oštećena.

16. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 106.

Tumačenja odredbi ovog Pravilnika daje Središnji ured Državne geodetske uprave.

Članak 107.

Postupak određivanja točnosti stalnih točaka gedetske osnove u okviru osnovnih geodetskih radova opisan je u Prilogu 1 Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova – Računanje točnosti pozicioniranja geodetske osnove.

Članak 108.

18

Postupak obavljanja GNSS mjerenja u okviru osnovnih geodetskih radova opisan je u Prilogu 2 Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova – GNSS mjerenja i obrada podataka mjerenja.

Članak 109.

Postupak obavljanja GNSS mjerenja korištenjem sustava CROPOS u okviru osnovnih geodetskih radova opisan je u Prilogu 3 Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova – CROPOS–hrvatski pozicijski sustav.

Članak 110.

Postupak transformacije koordinata u okviru osnovnih geodetskih radova opisan je u Prilogu 4 Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova – Postupak transformacije koordinata između geodetskih datuma.

Članak 111.

Postupak izrade tehničkog izvješća i elaborata u okviru osnovnih geodetskih radova opisan je u Prilogu 5 Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova – Tehničko izvješće i elaborat uspostavljanja stalnih točaka geodetske osnove.

Članak 112.

Postupak obavljanja geomagnetskih mjerenja u okviru osnovnih geodetskih radova opisan je u Prilogu 6 Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova – Geomagnetska izmjera.

Članak 113.

Postupak i način stabilizacije stalnih točaka u okviru osnovnih geodetskih radova opisan je u Prilogu 7 Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova – Stabilizacija stalnih točaka geodetske osnove.

Članak 114.

Preglednik pojmova u okviru osnovnih geodetskih radova dan je u Prilogu 8 Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova – Preglednik pojmova i kratica vezanih uz izvođenje osnovnih geodetskih radova.

Članak 115.

Izgled opisa položaja, zapisnika terenskih GNSS mjerenja i revizije stalnih točaka geodetske osnove dan je u Prilogu 9 Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova – Opisi položaja, zapisnici terenskih GNSS mjerenja i revizije stalnih točaka geodetske osnove.

Članak 116.

Prilozi Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova Prilog 1 – Računanje točnosti pozicioniranja geodetske osnove, Prilog 2 – GNSS mjerenja i obrada podataka mjerenja, Prilog 3 – CROPOS–hrvatski pozicijski sustav, Prilog 4 – Postupak transformacije koordinata između geodetskih datuma, Prilog 5 – Tehničko izvješće i elaborat uspostavljanja stalnih točaka geodetske osnove, Prilog 6 – Geomagnetska izmjera, Prilog 7 – Stabilizacija stalnih točaka geodetske osnove, Prilog 8 – Preglednik pojmova i kratica vezanih uz izvođenje osnovnih geodetskih radova i Prilog 9 – Opisi položaja, zapisnici terenskih GNSS mjerenja i revizije

19

stalnih točaka geodetske osnove čine sastavni dio Pravilnika, a ne objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 117.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 023-05/07-01/11

Urbroj: 541-01/1-09-7

Zagreb, 16. srpnja 2009.

Ravnatelj

prof. dr. sc. Željko Bačić, v. r.

20

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

PRILOG 1 PRAVILNIKA O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH

RADOVA

RAČUNANJE TOČNOSTI POZICIONIRANJA GEODETSKE OSNOVE

Ver. 1.0

1. STANDARDI ISKAZIVANJA TOČNOSTI POZICIONIRANJA

Iskazivanje kvalitete geodetske osnove potrebno je provesti u skladu s državnim normama za iskazivanje kvalitete prostornih podataka: HRN EN ISO 19113:2005, nrHRN EN ISO 19114:2005 i HRN EN ISO 19115:2005. Jedan od elemenata kvalitete podataka, a koji se propisuje ovim Pravilnikom, je Položajna točnost koja se sastoji od dva pod - elementa: apsolutna ili vanjska točnost i relativna ili unutarnja točnost. Sukladno tome, za kvantitativno iskazivanje kvalitete koordinata točaka geodetske osnove definiraju se dva standarda (kriterija). Osim toga, prema navedenim normama, apsolutna i relativna točnost trebaju se iskazati odvojeno za horizontalnu i vertikalnu komponentu prostornog položaja točke.

U skladu sa ISO terminologijom, Apsolutna točnost se zamjenjuje sa terminom

Položajna nesigurnost, a Relativna točnost sa terminom Lokalna nesigurnost. Pri definiranju standarda točnosti koordinata točaka geodetske osnove koriste

se statistički koncepti: standardno odstupanje i područje povjerenja. Oni su zamijenili stari koncept: maksimalno dozvoljeno odstupanje.

U skladu s novim statističkim konceptima iskazivanja točnosti, potrebno je

definirati na koju se razinu povjerenja (vjerojatnost) rezultati odnose. Općenito je prihvaćeno da se pri iskazivanju točnosti koordinata točaka geodetske osnove koristi vjerojatnost od 95%.

1. ISKAZIVANJE POLOŽAJNE TOČNOSTI

Standardi za iskazivanje položajne točnosti su definirani za horizontalne i/ili vertikalne koordinate, ovisno o karakteristikama podataka.

Slika 1. Standardi položajne točnosti

Horizontalni standard: Iskazani standard horizontalne komponente položaja je radijus kružnice nesigurnosti; istiniti ili teorijski položaj točke se nalazi unutar te kružnice sa vjerojatnošću od 95%.

Vertikalni standard: Iskazani standard

vertikalne komponente položaja je linearna vrijednost nesigurnosti; istiniti ili teorijski položaj točke se nalazi unutar +/- te vrijednosti sa vjerojatnošću od 95%.

Za kvantitativno iskazivanje točnosti položaja točaka geodetske osnove (horizontalne koordinate, visina) potrebno je iskazati dvije veličine: Položajnu i Lokalnu nesigurnost. Položajna nesigurnost (apsolutna točnost) točke geodetske osnove je vrijednost (broj) koja predstavlja nesigurnost koordinata te točke u odnosu na geodetski datum, uz 95% razine povjerenja.

2

- Geodetski datum se iskazuje geodetskim vrijednostima točaka geodetske osnove koje definiraju državni referentni sustav. Za iskazivanje Položajne nesigurnosti točaka uključenih u bazu podataka, referenti okvir je iskazan geodetskim vrijednostima točaka Referentne državne mreže RH. Za horizontalne koordinate Položajna nesigurnost točke je radijus 95% kružnice povjerenja. Za vertikalne koordinate (visine) Položajna nesigurnost točke je 95% interval povjerenja. Po definiciji Položajna i Lokalna nesigurnost točaka referentne državne mreže je nula.

Lokalna nesigurnost (relativna točnost) točke geodetske osnove je vrijednost (broj) koja predstavlja nesigurnost koordinata te točke relativno prema koordinatama druge direktno povezane susjedne točke geodetske osnove, na 95% razini povjerenja.

- Iskazana Lokalna nesigurnost je približna sredina pojedinih vrijednosti lokalne nesigurnosti između te točke i drugih opažanih točaka korištenih za određivanje njenih koordinata (tj. susjednih točaka direktno povezanih sa tom točkom). Ekstremno visoka ili niska pojedina lokalna nesigurnost se ne uzima pri računanju srednje Lokalne nesigurnosti te točke. Za horizontalne koordinate Lokalna nesigurnost točke se računa kao srednja vrijednost radijusa 95% relativne kružnice povjerenja, između te točke i ostalih susjednih točaka. Za vertikalne koordinate (visine), Lokalna nesigurnost točke se računa kao srednja vrijednost 95% relativnog intervala povjerenja između te točke i ostalih susjednih točaka.

Položajna i Lokalna nesigurnost su u osnovi istovrsni koncepti; Lokalna

nesigurnost iskazuje položajnu nesigurnost između dvije točke, a Položajna nesigurnost iskazuje položajnu nesigurnost između neke točke i referentne mreže. Korištene zajedno ove dvije klasifikacije su naročito pogodne u procjeni nesigurnosti između točaka koje nisu direktno povezane ili pri usporedbi položaja točaka određenih iz dvije odvojene izmjere.

Dodatno, Položajna i Lokalna nesigurnost točaka geodetske osnove može se klasificirati usporedbom radijusa 95% kružnice povjerenja za horizontalne koordinate i 95% intervala povjerenja za visine sa definiranim razredima preciznosti. Naime, u postupku uspostave Nacionalne Infrastrukture Prostornih Podataka (NIPP), svi prostorni podaci (pa tako i točke geodetske osnove kao fundamentalni podaci) klasificiraju se u pojedine razrede preciznosti pozicioniranja.

Položajna i Lokalna nesigurnost horizontalnih koordinata i visina točaka, uključenih u Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske, računaju se na osnovu rezultata izjednačenja po metodi najmanjih kvadrata opažanja korištenih za određivanje njihovog položaja.

Položajna i Lokalna nesigurnost točaka računaju se pomoću elemenata kovarijacijske matrice izjednačenih parametara dobivene nakon izjednačenja. Matrica je simetrična matrica čiji su dijagonalni elementi varijance izjednačenih parametara, a izvan dijagonalni elementi kovarijance između različitih izjednačenih parametara.

xxK ˆˆ

xxK ˆˆ

3

Područje povjerenja

Pri geodetskom izjednačenju gdje su opažanja uključena u matematički model za određivanje jedne, dvije ili tri koordinate, pretpostavka je da se slučajna odstupanja rasprostiru po Gaussovoj normalnoj razdiobi. Slučajna odstupanja obično se uzimaju da su linearne veličine i očekuje se da je 68% opažanja unutar jednog standardnog odstupanja srednje vrijednosti. Kao rezultat izjednačenja dobiju se statističke veličine koje iskazuju područje povjerenja (vjerojatnost) u kojem se očekuje da će se nalaziti prava vrijednost koordinata. U 2D slučaju područje povjerenja je ograničeno elipsom, a u 3D slučaju elipsoidom.

Elipse pogrešaka (2D slučaj) mogu biti elipse točke koje označuju područje

povjerenja izjednačenih koordinata u odnosu na točke prisile (date točke), ili relativne elipse koje pokazuju preciznost položaja određene točke u mreži relativno prema nekoj drugoj točki u mreži.

Standardna elipsa pokriva područje povjerenja od oko 39%. U 3D slučaju

standardni elipsoid pokriva područje povjerenja od oko 20%. U Tablici 1. dan je faktor proširenja za dobivanje 95% razine povjerenja za slučajeve 1D, 2D i 3D.

Tablica 1. Faktor proširenja i pripadajuća razina povjerenja

FAKTOR PROŠIRENJA

1D Standardno odstupanje

2D Standardna

elipsa

3D Standardni

elipsoid

Razina povjerenja (%)

1,00 20 1,00 39

1,00 68 1,96 2,45 2,79 95

Proširenje elipse ili elipsoida pogrešaka na veću razinu povjerenja se obično postiže automatski pri izjednačenju, odabirom odgovarajuće opcije u programu.

2. RAČUNANJE NESIGURNOSTI HORIZONTALNIH KOORDINATA

Statistika kojom se iskazuje točnost horizontalnih koordinata točke je radijus 95% kružnice povjerenja (Slika 1.). Kružnica povjerenja može biti „apsolutna“ ili „relativna“. Apsolutna kružnica povjerenja predstavlja Položajnu nesigurnost točke, odnosno predstavlja nesigurnost koordinata točke u odnosu na definirani referentni sustav (HTRS96). Relativna kružnica povjerenja predstavlja nesigurnost koordinata točke u odnosu na drugu, susjednu točku i zajedno sa ostalim relativnim kružnicama te točke služi za računanje njene Lokalne nesigurnosti.

4

3. POLOŽAJNA NESIGURNOST

Položajna nesigurnost predstavlja nesigurnost koordinata točke geodetske osnove u odnosu na definirani referentni sustav, uz 95% vjerojatnosti. Nesigurnost položaja točke u odnosu na točke referentne mreže uzima se kao iskaz Položajne nesigurnosti. Položajna nesigurnost se može izračunati za bilo koju točku koja je uključena u Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske, a određuje se nakon izjednačenja mreže s punom prisilom.

4. POLOŽAJNA NESIGURNOST – 95% ELIPSA POVJERENJA

Standardna elipsa, koja predstavlja 1σ Položajne nesigurnosti izjednačenih horizontalnih koordinata točke, definirana je svojom velikom (a) i malom (b) poluosi koje se mogu izračunati pomoću elemenata matrice izjednačenih parametara : xxK ˆˆ

[ ] 2/122 2/)( qa

ii++= λφ σσ

[ 2/122 2/)( qbii

−+= λφ σσ ] , (1) gdje je:

[ ] 2/12222 4/)(iiii

q λφλφ σσσ +−= , gdje su:

2iφ

σ varijanca geodetske širine 2

iλσ varijanca geodetske duljine

2iiλφσ kovarijanca geodetske širine i duljine.

Orijentacija elipse se računa po slijedećem izrazu:

)(/22 22iiii

tg λφλφ σσσ −=Φ , (2) gdje je smjerni kut velike poluosi. Kvadrant za Φ Φ2 se određuje tako da sin ima isti predznak kao

Φ2

iiλφσ a cos ima isti predznak kao . Φ2 )( 22ii λφ σσ −

Izračunate veličine a i b standardne elipse pogrešaka trebaju se pomnožiti sa odgovarajućim faktorom proširenja da se dobije 95% elipsa povjerenja. Pri izjednačenju gdje je veliki broj stupnjeva slobode, faktor proširenja je 2.45. Poluosi 95% elipse povjerenja točke općenito se računaju kao:

a95 = 2.45 a b95 = 2.45 b. (3)

5

5. POLOŽAJNA NESIGURNOST – 95% KRUŽNICA POVJERENJA

Položajna nesigurnost neke točke iskazuje se 95% kružnicom povjerenja. Centar kružnice nalazi se na procijenjenom horizontalnom položaju točke (Slika 2.).

Slika 2. 95% elipsa i kružnica povjerenja

Kada je standardna elipsa pogrešaka (1σ) u odnosu na državni datum

poznata, približni radijus r od 95% kružnice povjerenja (Položajne nesigurnosti) se može izračunati prema slijedećoj formuli:

r = Kp a (4) gdje je :

K = 1,960790 + 0,004071 C + 0,114276 C2 + 0,371625 C3 C = b/a

i gdje su:

a - velika poluos standardne elipse pogrešaka b - mala poluos standardne elipse pogrešaka.

Treba napomenuti da se koeficijenti u gornjem izrazu odnose na 95% razinu

povjerenja, tako da kada se velika poluos standardne elipse pomnoži sa vrijednosti Kp direktno se dobije radijus 95% kružnice povjerenja pa nisu potrebna dodatna računanja.

Kao što je rečeno, radijus od 95% kružnice nesigurnosti se računa iz standardne (1σ) elipse pogrešaka koja se dobije nakon izjednačenja po metodi najmanjih kvadrata. Položajna nesigurnost se računa iz standardnih elipsi pogrešaka koje se odnose na državnu referentnu mrežu. Te elipse se mogu dobiti na slijedeće načine: 1. Strogom metodom izjednačenja (po metodi najmanjih kvadrata) svih opažanja

koja povezuju dotičnu točku sa državnim datumom. 2. Statističkom kombinacijom «lanca» elipsi pogrešaka dobivenih iz svakog nivoa

postupka izjednačenja do dotične točke (prvog, drugog, trećeg reda itd.).

6

3. U postupku izjednačenja sa punom prisilom na točke geodetske osnove čija je Položajna nesigurnost poznata.

6. REDOSLIJED RAČUNANJA POLOŽAJNE NESIGURNOSTI TOČKE GEODETSKE OSNOVE

1. Izjednačenje mreže po metodi najmanjih kvadrata s punom prisilom. 2. U ispisu rezultata, za svaku točku mreže dani su elementi 95% elipse

povjerenja (ako su dani elementi standardne elipse pogrešaka tada se njene poluosi množe sa faktorom 2,45 za dobivanje 95% elipse povjerenja).

3. Ako se u ispisu rezultata ne daje radijus 95% kružnice povjerenja, tada se taj radijus računa pomoću elemenata standardne elipse pogrešaka (prema formuli 4).

4. Veličina radijusa 95% kružnice povjerenja predstavlja Položajnu nesigurnost točke. Prema veličini radijusa 95% kružnice povjerenja, svrstava se točka (u horizontalnom pogledu) u pojedini razred preciznosti.

Treba napomenuti da većina znanstvenih računalnih programa za

izjednačenje mreža u svom ispisu daje radijus 95% kružnice povjerenja, pa naknadna računanja nisu potrebna.

7. LOKALNA NESIGURNOST

Lokalna nesigurnost je srednja mjera relativne nesigurnosti koordinata točke u odnosu na druge susjedne točke, uz 95% vjerojatnosti. Za horizontalne koordinate, Lokalna nesigurnost se računa korištenjem srednje vrijednosti radijusa relativnih kružnica povjerenja uz 95% vjerojatnosti, između promatrane točke i drugih susjednih točaka. Lokalna nesigurnost točke određuje se nakon izjednačenja mreže s minimalnom prisilom.

8. LOKALNA NESIGURNOST – 95% ELIPSA POVJERENJA

Standardna relativna elipsa koja predstavlja 1σ Lokalne nesigurnosti horizontalnih koordinata točke i u odnosu prema drugoj izabranoj točki j, definirana je svojom velikom (a) i malom (b) poluosi koje se računaju po formulama:

[ ] 2/122 2/)( qaijij

++= ΔΔ λφ σσ

[ ] 2/122 2/)( qbii

−+= λφ σσ , gdje je: [ ] 2/12222 4/)(ijijijij

q λφλφ σσσ ΔΔΔΔ +−= (5) gdje su:

2ijφσ Δ varijanca razlike geodetske širine između točaka i i j

2ijλσ Δ varijanca razlike geodetske duljine između točaka i i j

2ijij λφσ ΔΔ kovarijanca razlike geodetske širine i duljine između točaka i i j

7

Varijance i kovarijance položajne razlike mogu se izračunati pomoću elemenata kovarijacijske matrice : xxK ˆˆ

jijiij φφφφφ σσσσ 2222 −+=Δ

jijiij λλλλλ σσσσ 2222 −+=Δ (6)

ijjijjiiijij λφλφλφλφλφ σσσσσ −−+=ΔΔ gdje su:

2iφ

σ varijanca i-te geodetske širine 2

iλσ varijanca i-te geodetske duljine

iiλφσ kovarijanca i-te geodetske širine i i-te geodetske duljine

2jφ

σ varijanca j-te geodetske širine

2jλ

σ varijanca j-te geodetske duljine

jjλφσ kovarijanca j-te geodetske širine i j-te geodetske duljine

jiφφσ

kovarijanca i-te geodetske širine i j-te geodetske širine

jiλφσ kovarijanca i-te geodetske širine i j-te geodetske duljine

ijλφσ kovarijanca j-te geodetske širine i i-te geodetske duljine

jiλλσ kovarijanca i-te geodetske duljine i j-te geodetske duljine

Orijentacija relativne elipse računa se po formuli:

)(/22 22ijijijij

tg λφλφ σσσ ΔΔΔΔ −=Φ . (7)

Izračunate veličine a i b standardne relativne elipse pogrešaka trebaju se pomnožiti sa odgovarajućim faktorom proširenja da se dobije 95% elipsa povjerenja kao što je opisano i za Položajnu nesigurnost.

Poluosi 95% elipse povjerenja koja predstavlja lokalnu nesigurnost između točke i i j općenito se računa kao:

a95 = 2.45 a b95 = 2.45 b. (8)

9. LOKALNA NESIGURNOST – 95% KRUŽNICA POVJERENJA

Radijus 95% kružnice povjerenja kojom se iskazuje Lokalna nesigurnost, računa se pomoću velike i male poluosi standardne relativne elipse između dviju izabranih točaka. Formule su iste kao i za računanje 95% radijusa kružnice koja predstavlja Položajnu nesigurnost.

8

10. REDOSLIJED RAČUNANJA LOKALNE NESIGURNOSTI TOČKE GEODETSKE OSNOVE

1. Izjednačenje mreže po metodi najmanjih kvadrata s minimalnom prisilom. 2. U ispisu rezultata za svaku točku mreže su dani elementi 95% relativnih elipsi

povjerenja prema ostalim, direktno povezanim točkama (ako su dani elementi relativnih standardnih elipsi pogrešaka tada se njihove poluosi množe sa faktorom 2,45 za dobivanje 95% relativnih elipsi povjerenja).

3. Ako se u ispisu rezultata ne daje radijus 95% relativne kružnice povjerenja, tada se taj radijus računa pomoću elemenata standardne relativne elipse pogrešaka (prema formuli 4).

4. Računa se srednja vrijednost svih radijusa 95% relativnih kružnica povjerenja, što predstavlja Lokalnu nesigurnost pojedine točke.

5. Prema veličini srednjeg radijusa 95% relativne kružnice povjerenja, svrstava se točka (u horizontalnom pogledu) u pojedini razred preciznosti.

3. RAČUNANJE NESIGURNOSTI VISINA

Statistika kojom se iskazuje točnost vertikalne koordinate točke je 95% interval povjerenja (Slika 1.). Ako interval povjerenja predstavlja Položajnu nesigurnost, tada je iskazana nesigurnost procijenjene visine točke u odnosu na definirani referentni sustav (HRVS71). Ako interval povjerenja predstavlja relativnu nesigurnost visine točke u odnosu na drugu, susjednu točku, tada sa ostalim relativnim intervalima povjerenja te točke u odnosu na ostale točke, služi za računanje njene Lokalne nesigurnosti.

11. POLOŽAJNA NESIGURNOST – 95% INTERVAL POVJERENJA

Položajna nesigurnost visina točaka je linearna veličina i računa se pomoću standardnog odstupanja izjednačene visine točke dobivenog iz kovarijacijske matrice

. 95% interval povjerenja koji predstavlja Položajnu nesigurnost visine točke se dobije tako da se standardno odstupanje visine točke pomnoži sa faktorom proširenja 1,96.

xK ˆ

12. LOKALNA NESIGURNOST – 95% INTERVAL POVJERENJA

Lokalna nesigurnost visine točke je srednja vrijednost pojedinih lokalnih nesigurnosti (ili relativne nesigurnosti) između te točke i drugih susjednih točaka, uz 95% razine povjerenja. Standardno odstupanje

ijhΔσ koje predstavlja 1σ lokalne nesigurnosti visinske razlike između točaka i i j, može se izračunati pomoću elemenata kovarijacijske matrice na slijedeći način: xK ˆ

jijiij hhhhh σσσσ 222 −+=Δ (9)

gdje je:

9

2ihσ varijanca visine točke i

2jhσ varijanca visine točke j

ji hhσ kovarijanca visina točaka i i j

Za proširenje te vrijednosti na 95% razine povjerenja, Lokalna nesigurnost

visinske razlike između točaka i i j jednaka je ijhΔ⋅σ96,1 .

4. IZVJEŠĆE O TOČNOSTI POZICIONIRANJA TOČAKA GEODETSKE OSNOVE

Pri iskazivanju položajne točnosti, za svaku točku geodetske osnove potrebno

je iskazati: Položajnu nesigurnost horizontalnih koordinata, razred preciznosti (Lokalnu nesigurnost horizontalnih koordinata, razred preciznosti) Položajnu nesigurnost visine, razred preciznosti (Lokalnu nesigurnost visine, razred preciznosti).

i naznačiti u odnosu na koji se datum odnose te vrijednosti.

Dakle, pri iskazu točnosti koordinata neke točke geodetske osnove potrebno je iskazati i Položajnu i Lokalnu nesigurnost te točke. U tom iskazu podaci mogu zadovoljiti jednu vrijednost točnosti za horizontalnu komponentu i neku drugu vrijednost za vertikalnu komponentu. Npr. ova točka zadovoljava standard od 2-cm Položajne nesigurnosti za vrijednosti horizontalnih koordinata i standard 5-cm Položajne nesigurnosti za vertikalnu koordinatu (visinu) uz 95% vjerojatnosti. Istovjetni iskaz je potreban za iskazivanje Lokalne nesigurnosti te iste točke.

Ako korišteni računalni program ne iskazuje relativni odnos između točaka geodetske osnove (relativne kružnice povjerenja), tada se u izvještaju iskazuje samo Položajna nesigurnost (horizontalna i/ili vertikalna) točaka geodetske osnove.

Ako podaci ne sadržavaju visine, tada se iskazuje samo točnost horizontalnih koordinata, i obrnuto.

Broj decimala za iskazivanje točnosti treba odgovarati broju decimala sa kojim su prikazane koordinate.

10

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

PRILOG 2 PRAVILNIKA O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH

RADOVA GNSS MJERENJA I OBRADA PODATAKA MJERENJA

Ver. 1.0

1. OBAVLJANJE OSNOVNIH GEODETSKIH RADOVA

1.

Prilikom izvođenja radova određivanja i uspostavljanja stalnih točaka geodetske osnove potrebno je obaviti sljedeće radove: 1. Priprema i planiranje:

− preuzimanje projektnog zadatka od strane naručitelja, − preuzimanje preglednih karata 1:25000 područja zadatka (analogni i/ili

digitalni oblik), − preuzimanje koordinata i opisa položaja stalnih točaka geodetske

osnove na području zadatka (analogni i/ili digitalni oblik), − preuzimanje idejnog projekta zadatka ukoliko je izrađen od strane

naručitelja, − preuzimanje dodatnih uputa od strane naručitelja ukoliko su izrađene

za zadatak, 2. Rekognosciranje područja zadatka:

− rekognosciranje terena za uspješno obavljanje GNSS mjerenja zbog ograničenja metode mjerenja i ekonomičnosti obavljanja mjerenja,

− revizija postojećih stalnih točaka geodetske osnove svih redova, − točke odabrane za mjerenje moraju imati dobru vidljivost tj. biti bez

prepreka na horizotu te lako dostupne, − u šumovitim područjima ili u blizini zgrada potrebno je napraviti

dijagram vidljivosti s obzirom na raspoloživi elevacijski kut, preporučljivo je da odabrane točke imaju slobodan horizont s minimalnim elevacijskim kutem ovisnim o redu mreže, a eventualne zapreke moraju biti navedene i ucrtane u zapisnik mjerenja,

− GNSS metoda mjerenja zahtijeva i dozvoljava drugačije kriterije za odabir točaka od kriterija kod klasičnih metoda mjerenja. Referentne točke ne moraju biti postavljene na visinski izraženim topografskim mjestima ili tornjevima kako bi se osiguralo dogledanje, nego na mjestima koja su lako dostupna i imaju slobodan horizont zbog primanja satelitskog signala.

− stabilizacija GNSS točaka slijedi opća pravila geodetske struke, točke moraju biti stabilizirane na čvrstom terenu, oznaka točke mora biti jasno definirana u horizontalnom i visinskom smislu,

3. Izrada projekta mreže: − izrada projekta mreže na osnovi prikupljenih podataka i radova

definiranih ugovorom između naručitelja i izvoditelja radova na karti mjerila 1:25000,

− prikaz priključka mreže na referentnu i/ili novu osloničku mrežu, − prikaz identičnih točaka neophodnih za transformaciju koordinata u

Hrvatski državni koordinatni sustav, − izrada plana priključka na točke visinske mreže Republike Hrvatske, − postavljanje privremenih oznaka točaka, − pregled i ovjera projekta mreže,

4. Stabiliziranje točaka: − izbor položaja točaka,

2

− stabiliziranje točaka stalnim oznakama, − izrada opisa položaja, − pregled i ovjera obavljene stabilizacije točaka,

5. Terenska mjerenja: − izrada plana terenskih mjerenja (terestrička i GNSS mjerenja), − vođenje odgovarajućih zapisnika i obavljanje kontrolnih računanja na

terenu, 6. Priprema mjerenih podataka za računanje, 7. Obrada mjerenih podataka i izjednačenje, 8. Izrada tehničkog izvješća i elaborata, 9. Predaja elaborata:

− pregled tehničkog izvješća i elaborata, − ovjera tehničkog izvješća i elaborata.

2. GNSS MJERENJA

2.

GNSS metoda mjerenja omogućava određivanje 3D-koordinata točaka. Poštivajući tehničke specifikacije proizvođača mjerne opreme i navedene kriterije upotrebe GNSS metode mjerenja moguće je uz primjenu relativne statičke metode mjerenja postići visoku točnost. GNSS metoda mjerenja je osnovna metoda za određivanja položajnih stalnih točaka geodetske osnove.

3.

Zajednička obilježja GNSS metode mjerenja i klasičnih geodetskih metoda mjerenja su:

− rezultati mjerenja su koordinate točaka određene relativno u odnosu na koordinate poznatih točaka,

− planiranje i projektiranje mreže je slično kod primjene obje metode, − veličine pogrešaka određivanja koordinata između dvije GNSS točke

proporcionalna je njihovoj udaljenosti, − prekobrojna mjerenja ostvaruju se mjerenjem u više sesija mjerenja,

ponovljenim mjerenjem bazisinih linija, višestrukim mjerenjem visine GNSS antene.

4.

Položaj točaka GNSS mreže u usporedbi s klasičnim metodama mjerenja (triangulacija, trilateracija, poligonometrija) određivanja stalnih točaka geodetske osnove nije ovisan o samom obliku mreže i međusobnom dogledanju točaka, nego je težište prilikom postavljanja točaka stavljeno na njihovu iskoristivost, trajnost i ekonomičnost prilikom obavljanja terenskih mjerenja. Točke u GNSS mreži moraju

3

ravnomjerno prekrivati područje zadatka s odgovarajućom gustoćom ovisno o redu i namjeni mreže.

5.

Pod definiranjem normi točnosti GNSS mjerenja podrazumijevamo podjelu određivanja koordinata točaka po njihovoj točnosti na razrede ovisno o redu mreže i namjeni za koju se mreža postavlja.

6.

Pod definiranjem tehničkih specifikacija GNSS mjerenja podrazumijevamo definiranje postupaka vezanih uz projektiranje mreže, planiranje radova, postupke mjerenja, korištenje GNSS opreme, kao i postupaka vezanih uz obradu i izjednačenje podataka mjerenja.

7.

GNSS metoda mjerenja za obavljanje osnovnih geodetskih radova može se koristiti za rješavanje sljedećih zadataka:

− uspostavljanje i definiranje nacionalnog koordinatnog sustava, − povezivanje nacionalnog datuma s globalnim geodetskim datumima, − određivanje detaljnog modela geoida kao referentne plohe na moru i

kopnu, − uspostavljanje nacionalne trodimenzionalne mreže, − uspostavljanje geodetske kontrole za nacionalne mreže svih redova, − analiza i unaprijeđenje postojećih geodetskih mreža, − uspostavljanje geodetskih veza kopna i otoka, − progušćenje postojećih geodetskih mreža, − određivanje kontrolnih točaka za praćenje pomicanja i deformacija

Zemljine kore.

8.

Za određivanje stalnih točaka geodetske osnove GNSS metodom mjerenja mogu se koristiti samo geodetski GNSS uređaji koji imaju najmanje dvije frekvencije.

9.

GNSS uređaji i antene koji se koriste za mjerenje moraju imati certifikat proizvođača ili servisa ovlaštenog od strane proizvođača o kalibraciji. Tijekom izvođenja GNSS mjerenja potrebno je slijediti specifikacije i upute za korištenje proizvođača mjerne opreme koja se koristi.

4

10.

Za svaku GNSS točku mjerenu statičkom metodom mjerenja potrebno je voditi i ispuniti jedan zapisnik mjerenja. Zapisnik mjerenja vodi se za svaku sesiju mjerenja posebno.

Osnovni podaci koji moraju biti sadržani u zapisniku mjerenja su: 1. broj točke, 2. naziv točke, 3. datum mjerenja, 4. ime i prezime osobe koja je obavila mjerenja, 5. tip i serijski broj GNSS prijemnika, 6. tip i serijski broj GNSS antene, 7. interval registracije podataka mjerenja, 8. minimalni elevacijski kut registracije podataka mjerenja, 9. način napajanja uređaja električnom energijom, 10. vrijeme početka i kraja mjerenja (mjesno vrijeme), 11. broj GNSS dana u godini kada su obavljena mjerenja, 12. broj sesije mjerenja, 13. naziv datoteke u kojoj su pohranjena mjerenja, 14. način centriranja GNSS antene, 15. podatak mjerenja visine GNSS antene, na početku i na kraju mjerenja, 16. srednja visina mjerenja GNSS antene, 17. opis načina mjerenja GNSS antene, 18. detaljna skica postavljanja GNSS antene na točku s prikazom načina

mjerenja antene, 19. orijentacija GNSS antene, 20. izračunata vertikalna visina antene do referentne točke antene (ARP), 21. podaci o eventualnim ekscentričnim mjerenjima, 22. eventualne primjedbe vezane uz nastale situacije tijekom mjerenja ili opis

utjecaja koji su mogli dovesti do kvarenja podataka mjerenja.

11.

Za svaku GNSS točku mjerenu korištenjem CROPOS VPPS usluge mjerenja potrebno je voditi i ispuniti zapisnik mjerenja. Zapisnik mjerenja vodi se za svaki dan mjerenja posebno.

Osnovni podaci koji moraju biti sadržani u zapisniku mjerenja su:

1. naziv projekta, 2. tvrtka, 3. ime i prezime osobe koja je obavila mjerenja, 4. ID korisnika CROPOS sustava 5. tip i serijski broj GNSS prijemnika, 6. tip i serijski broj GNSS antene, 7. CROPOS usluga, 8. detaljna skica postavljanja GNSS antene na točku s prikazom načina

mjerenja antene, 9. broj točke, 10. datum mjerenja,

5

11. vrijeme 1. mjerenja 12. vrijeme 2. mjerenja 13. duljina mjerenja, 14. visina antene 15. napomena

12.

Zbog velike količine mjerenih podataka i broja datoteka posebnu pažnju treba obratiti prilikom imenovanja datoteka tj. jednoznačne identifikacije točaka. Svaki se naziv datoteke originalnih GNSS mjerenja sastoji od 8 znakova i odgovarajućeg nastavka koji ovisi od proizvođača GNSS opreme i formata datoteke:

− prva 4 znaka koriste se za jednoznačnu identifikaciju točke, − sljedeća 3 znaka su oznaka dana GNSS mjerenja (broj dana mjerenja

u godini), − posljednji znak se koristi za oznaku sesije mjerenja.

Za identifikaciju točke koristi se broj točke.

13.

Originalne podatke GNSS mjerenja potrebno je uz pomoć odgovarajućih programa pretvoriti u RINEX (Receiver Independet Exchange Format) format.

Svaki se naziv datoteke GNSS mjerenja u RINEX formatu sastoji od 8 znakova i

odgovarajućeg nastavka od 3 znaka koji ovisi o vrsti podataka: − prva 4 znaka naziva datoteke koriste se za jednoznačnu identifikaciju

točke, − sljedeća 3 znaka su oznaka dana GNSS mjerenja (broj dana mjerenja

u godini), − posljednji znak datoteke koriste se za oznaku sesije mjerenja, − prva dva znaka nastavka naziva datoteke označavaju godinu mjerenja, − treći znak nastavka naziva datoteke označava vrstu podataka (O –

podaci mjerenja - observation file, N – podaci broadcast efemerida - navigation file).

Za identifikaciju točke koristi se broj točke.

U datotekama podataka GNSS mjerenja u RINEX formatu moraju biti sadržani konačni i ispravni podaci za:

− ime i prezime osobe koja je obavila mjerenje, − naziv tvrtke koja je obavila mjerenje, − broj točke, − naziv točke, − tip i serijski broj GNSS prijemnika, − tip i serijski broj GNSS antene,

6

− vertikalna visina antene do referentne točke antene (ARP).

14.

Mjerenja se moraju planirati i obaviti na način da bude zadovoljena tražena točnost ovisna o pojedinom redu mreže.

15.

Rezultati mjerenja, mjerene veličine i koordinate točaka moraju biti pouzdani tj. moraju se tijekom izvođenja svih radova i postupaka kontrolirati.

16.

Sesija je vremenski interval mjerenja obavljena istovremeno na više GNSS točaka u okviru jednog GNSS projekta.

Duljina i broj sesija GNSS mjerenja ovisi o redu GNSS točke. Podaci za potreban broj sesija i vremensko trajanje jedne sesije statičke metode mjerenja ovisno o redu mreže dani su u sljedećoj tablici:

Red točke Broj sesija Trajanje sesije 0. 3 24 sata 1. 2 24 sata 2. 2 120 minuta + 2 minute/kilometru (najdulji vektor) 3. 1 20 minuta + 2 minute/kilometru (najdulji vektor)

17.

Ukoliko GNSS antena nije prisilno postavljena na točku (vijak, gips), između pojedinih sesija mjerenja potrebno je promijeniti visinu antene za 0.1 do 0.2 m.

18.

Minimalni broj mjerenja visine antene u jednoj sesiji ovisi o redu GNSS točke. Podaci za potreban broj mjerenja visine antene ovisno o redu mreže dani su u sljedećoj tablici:

Red točke Broj mjerenja visine antene

0. 3 1. 3 2. 3 3. 2

7

19.

Interval GNSS mjerenja (registracije podataka) i elevacijska maska ovise o redu GNSS točke. Podaci za interval mjerenja i elevacijsku masku statičke metode mjerenja ovisno o redu mreže dani su u sljedećoj tablici:

Red točke Interval mjerenja

(sekunde) Elevacijska maska

(stupnjevi) 0. 15 10 1. 15 10 2. 10 10 3. 5 15

20.

Minimalni broj satelita prilikom obavljanja GNSS mjerenja ovisi o redu GNSS točke. Podaci za potreban broj satelita ovisno o redu mreže statičke metode mjerenja dani su u sljedećoj tablici:

Red točke Broj satelita

0. 6 1. 6 2. 5 3. 5

21.

Prilikom određivanja GNSS točaka svaka nova točka mora biti određena u odnosu na referentne točke višeg reda. Minimalni broj referentnih točaka ovisi o redu GNSS točke. Podaci za potreban broj referentnih točaka ovisno o redu mreže statičke metode mjerenja dani su u sljedećoj tablici:

Red točke Broj referentnih

točaka 0. 4 1. 4 2. 3 3. 3

22. Ukoliko se postavlja samo jedna nova točka, tada je minimalni broj referentnih

točaka višeg reda ovisan o redu GNSS točke određen prema sljedećoj tablici:

8

Red točke Broj referentnih točaka

višeg reda

Broj referentnih točaka

istog reda 0. 4 - 1. 3 1 2. 2 1 3. 1 2

23. Prilikom obavljanja mjerenja i određivanja GNSS točaka 0., 1. i 2. reda potrebno je koristiti GNSS antene koje imaju zaštitinu ploču (ground plane) kako bi se umanjio utjecaj multipath-a. Svaki potencijalni izvor multipath-a i radio-elektroničkog zračenja u radijusu od 50 m od GNSS antene mora biti dokumentiran u zapisniku mjerenja. Kako bi se umanjio utjecaj multipath-a GNSS antena mora biti postavljena najmanje 0.5 m iznad površine Zemlje ili objekta na kojem se nalazi točka.

3. OBRADA PODATAKA GNSS MJERENJA

24.

Programe za obradu podataka GNSS mjerenja dijelimo na komercijalne i znanstvene. Komercijalne programe izrađuju proizvođači GNSS mjerne opreme, a znanstveni programi su nastali razvojem u znanstvenim ustanovama.

25.

Komercijalni program je izrađen za obradu GNSS podataka mjerenja pojedinih vrsta prijemnika, tj. najčešće su prijemnik i program od istog proizvođača. Napredniji programi prihvaćaju i podatke mjerenja drugih vrsta prijemnika korištenjem RINEX formata ili odgovarajućih programa za prevođenje stranih formata podataka mjerenja.

26.

Znanstveni program ima za cilj razvoj višenamjenskog GNSS post-processing sustava za obradu podataka mjerenja. Takvi programski sustavi nisu ograničeni na samo jednu vrstu prijemnika, nego prihvaćaju podatke mjerenja velikog broja prijemnika. Takvi se programi koriste najčešće za sljedeće svrhe:

− upotreba kod visoko točnih mjerenja, kao i kod mreža koje pokrivaju veće područje (npr. područje jedne države ili kontinenta),

− analiza podataka mjerenja i znanstvena istraživanja za potrebe geodinamičkih istraživanja.

9

27.

Obrada podataka GNSS mjerenja može se obavljati znanstvenim i komercijalnim GNSS programima ovisno o redu točke i traženoj točnosti:

Red točke Vrsta programa 0. znanstveni 1. znanstveni 2. komercijalni/znanstveni 3. komercijalni

28.

Ukoliko se obrada podataka GNSS mjerenja obavlja komercijalnim GNSS programima, rezultati moraju zadovoljavati kriterije proizvođača softvera za prihvaćanje rješenja (RATIO, REFERENCE VARIANCE). Točnost određivanja položaja točke prikazuje se kao omjer relativne pogreške položaja između dviju točaka i njihove međusobne udaljenosti s vjerojatnošću od 95%. Povećavanjem ovoga omjera smanjuje se kvaliteta i točnost GNSS mjerenja.

29.

Ako su se prilikom mjerenja koristile antene različitih proizvođača ili antene različitog tipa istog proizvođača u pogramu za obradu podataka mjerenja mora biti moguće korištenje podataka položaja faznog centra antene i njegovih promjena ovisnih o azimutu i elevaciji položaja satelita.

30.

Obradu podataka GNSS mjerenja i izjednačenje točaka svih redova (0. – 3. reda) statičke metode mjerenja potrebno je obaviti u referentnom ITRF sustavu orbite GNSS satelita i epohi mjerenja. Koordinate osnovnih GNSS točaka Republike Hrvatske izvođač radova preuzima u Državnoj geodetskoj upravi na temelju zahtjeva za izdavanje podataka.

Podatak o referentnom sustavu orbite GNSS satelita naveden je u zaglavlju

datoteke preciznih efemerida. Ukoliko se za određivanje dopunske mreže GNSS točaka (referentna mreža 3.

reda) koristi GPPS servis CROPOS sustava, obrada podataka mjerenja i izjednačenje obavlja se u ETRS89 referentnom sustavu.

10

31.

Obradu podataka GNSS mjerenja i izjednačenje stalnih točaka geodetske osnove svih redova (0. – 3. reda) obavlja se isključivo korištenjem preciznih efemerida orbite satelita i pripadajućih podataka o gibanju pola Zemlje (IGS, CODE).

32. Mogu se primijeniti sljedeće strategije obrade podataka:

− pojedinačno određivanje koordinata točke, − obrada pojedinačnih bazisnih linija, a zatim kombiniranje bazisnih linija u

mrežu, − obrada svih istovremeno mjerenih podataka jedne sesije u zajedničkom

postupku izjednačenja, − kombiniranje rješenja pojedinih sesija i izjednačenje cijele mreže.

33.

Prilikom prethodno navedenih strategija obrade podataka i izjednačenja GNSS točaka svaka nova točka mora biti određena u odnosu na najmanje 3 referentne (osloničke) točke.

34.

Troposfera je donji dio atmosfere i utječe na širenje GNSS signala na način da dolazi do kašnjenja signala prilikom prolaska kroz atmosferu. Pogreške do kojih dolazi zbog utjecaja troposfere moguće je umanjiti na jedan od sljedećih načina:

− korištenjem standardnih modela troposfere, − korištenjem standardnih modela troposfere i računanjem njihovih korekcija

tijekom obrade podataka mjerenja.

Računanje korekcija parametara troposfere se može primijeniti samo ako je duljina sesije veća od 2 sata. Ukoliko se ne računaju korekcije parametara troposfere tada minimalni elevacijski kut ne smije biti manji od 10º.

35.

Za provjeru i kontrolna računanja podataka prilikom obavljanja GNSS mjerenja na terenu mogu se koristiti broadcast efemeridi. Broadcast efemeridi GNSS satelita odnose se na WGS84 referentni sustav, dok su precizni efemeridi u ITRF sustavu i referentnom elipsoidu GRS80.

11

36. Tijekom obrade podataka GNSS mjerenja i izrade elaborata moraju se prikazati

ocjene pouzdanosti mjerenja: − unutrašnja pouzdanost – ispitivanje pouzdanosti mjerenih veličina s

obzirom na grube pogreške u procesu mjerenja i računanja pomoću statističkih testova,

− vanjska pouzdanost – pouzdanost rezultata mjerenja (koordinata, visina) dobivena na osnovi usporedbe s koordinatama kontrolnih točaka i usporedbe rezultata neovisnih sesija mjerenja.

37. Kontrola kvalitete GNSS mjerenja odnosi se na definiranje postupaka koji

omogućavaju ocjenu kvalitete i točnosti mjerenja. Kontrola kvalitete povezana je s otkrivanjem pogrešaka u samim mjerenim podacima te pogrešaka do kojih je moglo doći tijekom obrade podataka mjerenja i samog izjednačenja.

Postoje tri kategorije kontrole kvalitete mjerenja koje mogu biti primijenjene postupno:

1. Postupak kontrole prije same obrade podataka mjerenja, 2. Postupak kontrole tijekom obrade podataka mjerenja, 3. Postupak kontrole kvalitete izjednačenja i transformacije koordinata.

38.

Postupak kontrole prije same obrade podataka mjerenja - kontrola kvalitete dobivena na osnovi zapisnika mjerenja i podataka koji su prikupljeni tijekom mjerenja prije same obrade podataka mjerenja. Postoji čitav niz provjera koje trebaju biti obavljene prije početka same obrade podataka mjerenja. Ove provjere mogu biti obavljene na terenu prilikom mjerenja svake točke, nakon obavljene sesije mjerenja grupe točaka ili nakon transfera podataka mjerenja na kraju dana mjerenja:

− provjera mjerenja visine antene: − s kojim priborom je mjerena visina antene, − na koji je način mjerena visina antene, − da li je obavljena provjera mjerenja visine antene (dvostruko ili trostruko

mjerenje), − do kuda je mjerena visina antene, − da li postoji skica mjerenja visine antene, − da li mjereni podaci odgovaraju skici mjerenja visine antene,

− ukoliko su mjerenja obavljena na ekscentričnoj točki potrebno je provjeriti da li su određeni elementi ekscentriciteta u odnosu na centar,

− da li u zapisniku mjerenja postoje podaci koji govore o bilo kakvim problemima u radu:

− problemi s baterijama, − problemi s kabelima i sl.,

12

− pregledati da li su mjerenja obavljena prema prethodno određenom planu mjerenja,

− provjera duljine trajanja sesije mjerenja, − pregled zapisnik mjerenja i provjera da li su unešeni svi potrebni podaci.

39.

Postupak kontrole tijekom obrade podataka mjerenja - osnovni pokazatelj kvalitete i točnosti GNSS mjerenja je rješenje obrade podataka mjerenja u koje uključujemo postupke predobrade podataka mjerenja, obrade pojedinih bazisnih linija i izjednačenje mreže. Zbog toga možemo obradu podataka mjerenja podijeliti na osnovnu i završnu obradu podataka mjerenja. Strategija i parametri koji se koriste u završnoj obradi rezultat su postupaka i zaključaka koji su proizašli iz osnovne obrade:

− provjera cjelovitosti podataka mjerenja nakon transfera podataka i prebacivanja u RINEX format,

− provjera podataka o GNSS prijemnicima i antenama koji su korišteni tijekom mjerenja (serijski brojevi),

− provjera podataka mjerenja zbog mogućnosti postojanja grubih pogrešaka (code-check), označavanje loših mjerenja i mjerenja ispod zadanog kriterija minimalnog elevacijskog kuta, provjera postojanja cycle slips-a, provjera kontinuiranosti podataka mjerenja,

− obrada kodnih mjerenja i računanja korekcije sata prijemnika, − računanje rješenja trostrukih faznih razlika i korekcija mjerenja

zbog postojanja cycle slips-a, − provjera ulaznih koordinata referentnih točaka, − usporedba rezultata i standardnih odstupanja za rješenja s

određenim i neodređenim cjelobrojnim vrijednostima ambiguiteta, − prikaz broja (postotka) riješenih ambiguiteta, − provjera broja mjerenja koja su korištena u rješenju i broja mjerenja

koja su isključena tijekom predobrade podataka mjerenja, − uspješnost rješavanja ambiguiteta ovisi o duljini bazisne linije i

duljini sesije mjerenja te o broju mjerenih satelita, − standardno odstupanje pojedine bazisne linije povećava se s

njenom duljinom, − primjena različitih modela kao što su modeli ionosfere i troposfere

tijekom obrade podataka mjerenja rezultira boljim i pouzdanijim konačnim rezultatima,

− provjera statusa satelita GNSS sustava (health warnings), − provjera rezutata pomoću statističkog testa.

40.

Postupak kontrole kvalitete izjednačenja i računanja transformacijskih parametara - kontrola kvalitete koja se odnosi na rezultate izjednačenja cijele mreže, pojedinih sesija i transformaciju koordinata:

13

− osnovni izvor informacija o kvaliteti mjerenja dobiva se iz rezultata izjednačenja svih sesija i točaka jedne mreže,

− usporedbom rezultata izjednačenja pojedinih sesija mogu se lakše otkriti eventualne pogreške mjerenja na pojedinim točkama,

− nivo i pouzdanost kontrole kvalitete izravno je proporcionalan broju prekobrojnih mjerenja tj. broju sesija mjerenja neke točke,

− izjednačenje slobodne mreže, − izjednačenje mreže i priključak na referentne točke, − računanje transformacijskih parametara i transformacija koordinata

u odgovarajući datum, − analiza nesuglasica nakon transformacije identičnih točaka i tako

dobivene ocjene točnosti računanja transformacijskih parametara, − analiza preračunavanja elipsoidnih visina u ortometrijske visine.

41.

U okviru realizacije projekta Zajedničko izjednačenje zadataka 10 x 10 km GNSS mreže 1997. i 2001. godine određeni su transformacijski parametri za transformaciju iz ETRS89 sustava u HDKS sustav (elipsoid Bessel) za područja županija i blokova austro-ugarske triangulacije, dok su transformacijski parametri gradova određeni u okviru radova uspostavljanja homogenih polja GNSS točaka na njihovom području.

42. Transformacijski parametri županija određeni su na osnovi relativno malog broja identičnih točaka u oba koordinatna sustava (elipsoid GRS80 i elispsoid Bessel) u odnosu na površinu županije, preporuka je da se ti parametri koriste prilikom izvođenja radova vezanih uz geoinformacijske sustave, kartografiju i fotogrametriju većih područja zahvata. 3D točnost transformacijskih parametara koji su izračunati za veća područja, npr. područja županija treba biti do 0.30 m.

2D točnost transformacijskih parametara koji su izračunati za veća područja, npr. područja županija treba biti do 0.30 m.

43.

Za potrebe korištenja GNSS metode mjerenja u svrhu izvođenja radova koji zahtijevaju veću točnost i radove uspostavljanja i održavanja katastra nekretnina potrebno je koristiti transformacijske parametre homogenih GNSS polja ili je potrebno odrediti lokalne transformacijske parametre pomoću identičnih točaka u oba koordinatna sustava s minimalno 4 identične točke.

3D točnost transformacijskih parametara koji su izračunati za područja GNSS

homogenih polja gradova i za potrebe katastra nekretnina treba biti do 0.15 m.

14

2D točnost transformacijskih parametara koji su izračunati za područja GNSS homogenih polja gradova i za potrebe katastara nekretnina treba biti do 0.15 m.

44.

U svrhu preračunavanja iz sustava elipsodinih visina u sustav ortometrijskih visina izrađen je detaljni model geoida Republike Hrvatske HRG2000 koji ima unutrašnju točnost od 2 cm te 5 cm. Ukoliko se radi o terenu koji je visinski jače razveden ili mjerenjima na rubu modela, potrebno je primijeniti kontrolne točke koje imaju visine određene GNSS metodom mjerenja i ortometrijske visine određene geometrijskim nivelmanom u svrhu kontrole modela. Prethodni postupak u smislu vanjske kontrole poželjno je obavljati za sve mreže gdje se traži veća točnost i pouzdanost.

Geodine undulacije izračunate uz pomoć modela geoida HRG2000 odnose se

na elipsoid GRS80.

4. PREGLED ELABORATA

45. Prilikom preuzimanja završnog elaborata i njegove ovjere kontrolira se da li su:

1. tehničko izvješće i elaborat potpuni, 2. obavljena mjerenja i računanja potpuna, 3. rezultati zadovoljavaju zadanu točnost, 4. radovi obavljeni u skladu s definiranim zadatkom i projektom, 5. obavljen nadzor po pojedinim etapama izvođenja radova, 6. obrada podataka mjerenja ispravno obavljena, 7. koordinate osloničkih točaka ispravne, 8. transformacije koordinata ispravno obavljene.

46.

Nakon obavljenog pregleda tehničkog izvješća i elaborata projekta uspostavljanja stalnih točaka geodetske osnove, izvođač radova dužan je ispraviti sve navedene primjedbe i predati tehničko izvješće i elaborat na ponovni pregled.

47.

Nakon obavljenog ponovnog pregleda tehničkog izvješća i elaborata projekta uspostavljanja stalnih točaka geodetske osnove, ukoliko nema primjedbi, izvođač predaje tehničko izvješće i elaborat u završnom obliku. U suprotnom, izvođač radova dužan je ispraviti sve navedene primjedbe i predati tehničko izvješće i elaborat na ponovni pregled.

15

48. Pregled tehničkog izvješća i elaborata projekta uspostavljanja točaka geodetske osnove treba biti obavljen najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje elaborata na pregled.

49. Nakon ovjere tehničkog izvješća i elaborata projekta uspostavljanja točaka geodetske osnove najkasnije u roku od 30 dana ravnatelj Državne geodetske uprave donosi odluku o proglašenju GNSS točaka i koordinata službenima.

50.

Na osnovi odluke ravnatelja podaci GNSS točaka unose se u Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske.

16

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

PRILOG 3 PRAVILNIKA O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH

RADOVA

CROPOS – HRVATSKI POZICIJSKI SUSTAV

Ver. 1.0

1.

CROPOS (Hrvatski pozicijski sustav) je državna mreža referentnih GNSS stanica Republike Hrvatske. Svrha sustava CROPOS je omogućiti određivanje položaja u realnom vremenu s točnošću od 2 cm u horizontalnom smislu te 4 cm u vertikalnom smislu na čitavom području države.

2.

CROPOS sustav čini 30 referentnih GNSS stanica na prosječnoj međusobnoj udaljenosti od 70 km raspoređenih tako da prekrivaju cijelo područje Republike Hrvatske u svrhu prikupljanja podataka satelitskih mjerenja i računanja korekcijskih parametara. Korekcijski parametri su dostupni korisnicima na terenu putem mobilnog Interneta (GPRS/GSM).

Koordinate referentnih stanica izračunate su u ITRF2005 koordinatnom sustavu,

epoha mjerenja 2008.83 (GPS tjedan 1503) te zatim transformirane u ETRF00 (R05) sustav (ETRS89).

Koordinate točaka određene pomoću CROPOS sustava u relanom vremenu ili

naknadnom obradom podataka mjerenja iskazane su u ETRF00 (R05) sustavu (ETRS89).

3.

Korisnicima su na raspolaganju tri servisa CROPOS sustava koji se međusobno razlikuju po metodi rješenja, načinu prijenosa podataka i vremenu dostupnosti te točnosti određivanja položaja i formatu podataka: DSP – diferencijalni servis pozicioniranja u realnom vremenu – točnost ispod 1 m VPPS – visokoprecizni servis pozicioniranja u realnom vremenu – centimetarska točnost GPPS – geodetski precizni servis pozicioniranja – subcentimetarska točnost

CROPOS SERVISI

METODA RJEŠENJA

PRIJENOS PODATAKA

TOČNOST FORMAT PODATAKA

DSP

umreženo rješenje kodnih

mjerenja u realnom vremenu

Wireless Internet (GPRS, UMTS) NTRIP protokol

0.3 do 0.5 m

RTCM

VPPS

umreženo rješenje faznih

mjerenja u realnom vremenu

Wireless Internet (GPRS, UMTS) NTRIP protokol

GSM

2 cm (2D)

4 cm (3D)

RTCM

GPPS

post-processing Internet (FTP, e-mail)

1 cm (2D, 3D) RINEX

2

4.

CROPOS sustav može se koristiti za obavljanje i rješavanje sljedećih zadataka u okviru osnovnih geodetskih radova:

− uspostavljanje i definiranje nacionalnog koordinatnog sustava, − povezivanje nacionalnog datuma s globalnim geodetskim datumima, − uspostavljanje mreža hrvatskog terestričkog referentnog sustava, − progušćenje postojećih geodetskih mreža, − uspostavljanje geodetskih veza kopna i otoka, − određivanje detaljnog modela geoida kao referentne plohe na moru i kopnu, − određivanje kontrolnih točaka za praćenje pomicanja i deformacija Zemljine

kore.

5.

Za određivanje stalnih točaka geodetske osnove GNSS metodom mjerenja mogu se koristiti samo geodetski GNSS uređaji koji imaju najmanje dvije frekvencije.

6.

GNSS uređaji i antene koji se koriste za mjerenje moraju imati certifikat proizvođača ili servisa ovlaštenog od strane proizvođača o kalibraciji. Tijekom izvođenja GNSS mjerenja potrebno je slijediti specifikacije i upute za korištenje proizvođača mjerne opreme koja se koristi.

7. Geodetski precizni servis pozicioniranja - GPPS namijenjen je za obavljanje

radova u okviru osnovnih geodetskih radova za koje se zahtijeva primjena statičke metode GNSS mjerenja s najvišim zahtjevom točnosti:

1. Uspostavljanje osnovne mreže GNSS točaka: − referentna mreža 0. reda, − referentna mreža 1. reda, − referentna mreža 2. reda.

2. Progušćenje postojeće osnovne mreže GNSS točaka: − referentna mreža 0. reda, − referentna mreža 1. reda, − referentna mreža 2. reda.

Obavljanje terenskih mjerenja, obrade podataka mjerenja i transformacije

koordinata točaka korištenjem CROPOS sustava treba biti u skladu s uputama za obavljanje GNSS mjerenja i obradu podataka mjerenja, uputama za izradu tehničkog izvješća i elaborata uspostavljanja stalnih točaka geodetske osnove te uputama za transformaciju koordinata.

3

8.

Radovi uspostavljanja i progušćenja dopunske mreže GNSS točaka (referentna

mreža 3. reda) korištenjem CROPOS sustava mogu se obavljati sljedećim metodama: 1. Visokoprecizni servis pozicioniranja u realnom vremenu - VPPS, 2. Geodetski precizni servis pozicioniranja – GPPS.

9.

Visokoprecizni servis pozicioniranja u realnom vremenu - VPPS (umreženo rješenje faznih mjerenja u realnom vremenu) namijenjen je za obavljanje sljedećih radova u okviru osnovnih geodetskih radova:

1. Uspostavljanje dopunske mreže GNSS točaka − referentna mreža 3. reda,

2. Progušćenje postojeće dopunske mreže GNSS točaka − referentna mreža 3. reda,

3. Mjerenje točaka trigonometrijske mreže u svrhu određivanja transformacijskih parametara i transformacije koordinata u HDKS.

10.

Točke dopunske mreže GNSS točaka (referentna mreža 3. reda) potrebno je mjeriti u dva neovisna ponavljanja (jedno ponavljanje ima 3 uzastopna mjerenja – svako mjerenje u trajanju od 30 sekundi (30 epoha mjerenja) nakon inicijalizacije prijemnika tzv. fixed solution) u vremenskom razmaku od najmanje 2 sata s elevacijskim kutem od 15°.

Stabilnost nosača GNSS uređaja i antene potrebno je dodatno osigurati tronožnim ili dvonožnim držačem tijekom obavljanja mjerenja.

Tijekom mjerenja potrebno je voditi odgovarajući zapisnik za obavljanje GNSS mjerenja korištenjem CROPOS VPPS usluge.

11.

Točke dopunske mreže GNSS točaka (referentna mreža 3. reda) mogu se određivati i statičkom metodom mjerenja korištenjem geodetskog preciznog servisa pozicioniranja – GPPS, a obrada podataka mjerenja i izjednačenje obavlja se u ETRS89 referentnom sustavu.

Na svakoj dopunskoj točki potrebno je obaviti mjerenje u trajanju od 15 minuta (interval registracije podataka 5 sekundi) s elevacijskim kutem od 15° te korištenjem WEB/FTP servera CROPOS sustava preuzeti VRS RINEX podatke za 3 virtualne referentne točke na temelju približnih koordinata točaka koje su pravilno raspoređene na području zadataka i obaviti izjednačenje mjerenja u odgovarajućem programu za obradu podataka GNSS mjerenja.

4

Za pripremu VRS RINEX podataka mogu se odabrati približne koordinate

mjerenih točaka koje se nalaze pravilno raspoređene na rubovima područja zadatka.

Ukoliko je udaljenost između virtualnih referentnih točaka veća od 10 km, trajanje mjerenja na dopunskim GNSS točkama potrebno je produljiti za 2 min za svaki dodatni kilometar udaljenosti.

Tijekom mjerenja potrebno je voditi odgovarajući zapisnik za obavljanje GNSS

mjerenja korištenjem statičke metode mjerenja. Za obradu podataka mjerenja i izjednačenje mreže potrebno je koristiti precizne

efemeride.

12.

Točke trigonometrijske mreže u svrhu određivanja transformacijskih parametara i transformacije koordinata u HDKS potrebno je mjeriti u jednom ponavljanu s tri mjerenja (jedno ponavljanje ima 3 uzastopna mjerenja – svako mjerenje u trajanju od 30 sekundi (30 epoha mjerenja) nakon inicijalizacije prijemnika tzv. fixed solution).

Stabilnost nosača GNSS uređaja i antene potrebno je dodatno osigurati

tronožnim ili dvonožnim držačem tijekom obavljanja mjerenja.

Tijekom mjerenja potrebno je voditi odgovarajući zapisnik za obavljanje GNSS mjerenja korištenjem CROPOS VPPS usluge.

13.

Tehničko izvješće i elaborat korištenja visokopreciznog servisa pozicioniranja u realnom vremenu - VPPS treba biti izrađen u skladu s uputama za obavljanje GNSS mjerenja i obrade podataka mjerenja, uputama za izradu tehničkog izvješća i elaborata uspostavljanja stalnih točaka geodetske osnove i uputama za transformaciju koordinata.

U odnosu na obavljanje GNSS mjerenja statičkom metodom, za GNSS mjerenja

korištenjem visokopreciznog servis pozicioniranja u realnom vremenu – VPPS potrebno je dostaviti i sljedeće podatke:

− dostava ispisa tzv. log ili report datoteke GNSS uređaja u kojoj se nalaze rezultati mjerenja s ocjenom točnosti mjerenja,

− dostava datoteke projekta mjerenja koja je registrirana u mjernom uređaju ili kontroleru (tzv. job datoteke),

− dostava popisa koordinata točaka određenih u ponovljenim mjerenjima i pojedinim mjerenjima,

− dostava popisa konačnih vrijednosti koordinata određenih na temelju svih pojedinih mjerenja s ocjenom točnosti.

5

14.

Servise CROPOS sustava mogu koristiti svi registrirani korisnici koji su na

temelju ugovora s Državnom geodetskom upravom dobili korisničko ime i lozinku za pristup sustavu.

Za korištenje podataka korisnik plaća stvarne troškove pojedinih servisa

CROPOS sustava sukladno Pravilniku o određivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina („Narodne novine“ br. 148/08).

6

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

PRILOG 4 PRAVILNIKA O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH

RADOVA

POSTUPAK TRANSFORMACIJE KOORDINATA IZMEĐU GEODETSKIH DATUMA

Ver. 1.0

1. PROSTORNE KOORDINATE GNSS TOČAKA

1.

U kartezijevom pravokutnom koordinatnom sustavu s osima X, Y, Z položaj točke P u prostoru određen je vektorom položaja točke

⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢

⎣

⎡=

ZYX

Px .

2.

Preračunavanje geodetskih elipsoidnih koordinata h,,λϕ u kartezijeve koordinate X , Y , Z obavlja se sljedećim izrazima

⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢

⎣

⎡

+−++

=⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢

⎣

⎡=

ϕλϕλϕ

sin))1((sincos)(coscos)(

2 hNehNhN

ZYX

xP .

gdje je N radijus zakrivljenosti prvog vertikala

ϕ22 sin1 eaN

−= .

3.

Preračunavanje kartezijevih koordinata X ,Y , Z u geodetske elipsoidne koordinate h,,λϕ obavlja se iterativno za veličine ϕ i , pri čemu je prvi korak iteracije h=0 sljedećim izrazima

h

NYXh −+

=ϕcos

22

1

2

22

2

1arctan−

⎟⎟⎠

⎞⎜⎜⎝

⎛+

−+

=hN

NeYX

Zϕ

XYarctan=λ .

2

2. TRANSFORMACIJA KOORDINATA U ITRF SUSTAVU

4.

Transformacijski parametri i njihove godišnje promjene u referentnoj epohi za transformaciju koordinata iz ITRF sustava u ITRF1989 sustav dati su u sljedećoj tablici:

ITRF T1 (cm)

T2 (cm)

T3 (cm)

M (10-8)

1R (0.001’’)

1R (0.001’’)

1R (0.001’’)

Ref. epoha

1989 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 1988.0god.

prom. 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 1988.0

1990 0.500 2.400 -3.800 0.340 0.000 0.000 0.000 1988.0god.

prom. 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 1988.0

1991 0.600 2.000 -5.400 0.370 0.000 0.000 0.000 1988.0god.

prom. 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 1988.0

1992 1.700 3.400 -6.000 0.510 0.000 0.000 0.000 1988.0god.

prom. 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 1988.0

1993 1.900 4.100 -5.300 0.390 0.390 -0.800 0.960 1988.0god.

prom. 0.290 -0.040 -0.080 0.000 0.110 0.190 -0.050 1988.0

1994 2.300 3.600 -6.800 0.430 0.000 0.000 0.000 1988.0god.

prom. 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 1988.0

1996 2.300 3.600 -6.800 0.430 0.000 0.000 0.000 1988.0god.

prom. 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 1988.0

1997 2.300 3.600 -6.800 0.430 0.000 0.000 0.000 1988.0god.

prom. 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 1988.0

2000 2.970 4.210 -8.650 0.585 0.000 0.000 0.000 1997.0god.

prom. 0.000 -0.060 -0.140 0.000 -0.001 0.004 0.019 1997.0

2005 3.000 3.900 -9.700 0.630 0.000 0.000 0.060 2000.0god.

prom. -0.020 -0.050 -0.320 0.008 0.000 0.000 0.020 2000.0

5.

Transformacija koordinata točaka između različitih epoha unutar jednog ITRF sustava obavlja se korištenjem izraza

3

)()()( 00 ttVtXtX AAA −+= , gdje je

)( 0tX A - referentne koordinate u ITRFA sustavu, epoha , 0t

AV - godišnje promjene u ITRFA sustavu, epoha , 0t)(tX A - koordinate u ITRFA sustavu, epoha t,

0t - epoha realizacije ITRFA sustava, t - epoha mjerenja.

6.

Transformacija koordinata točaka između različitih ITRF sustava u istoj epohi obavlja se korištenjem izraza

A

BA

BABA

BA

XMRRRMR

RRMTXX ⋅

−−

−++=

,BA,1BA,2

BA,1,,3

BA,2BA,3,

BA,AB

gdje je

AX - koordinate u ITRFA sustavu, BX - koordinate u ITRFB sustavu,

BAT , - parametri translacije (između ITRFA i ITRFB),

BAM , - parametar mjerila (između ITRFA i ITRFB),

BAR , - parametri rotacije (između ITRFA i ITRFB), gdje transformacijski parametri mogu biti linearno promjenjljivi s vremenom

)()()( 0,

0,, ttPtPtPBA

BABA −+=•

gdje je

)(, tP BA - vrijednost transformacijskih parametara u epohi , 0t)( 0, tP BA - vrijednost transformacijskih parametara u epohi , t

BAP

,

•

- godišnje promjene transformacijskih parametara,

0t - referentna epoha realizacije ITRFA sustava, t - epoha mjerenja.

4

3. TRANSFORMACIJA KOORDINATA IZ ITRF SUSTAVA U ETRS89 SUSTAV

7.

Transformacijski parametri između ITRF i ETRS89 sustava dati su u sljedećoj tablici:

ITRF T1 (cm)

T2 (cm)

T3 (cm)

M (10-8)

1R (0.001’’)

1R (0.001’’)

1R (0.001’’)

1989 0.000 0.000 0.000 0.000 0.110 0.570 -0.710 1990 1.900 2.800 -2.300 0.000 0.110 0.570 -0.710 1991 2.100 2.500 -3.700 0.000 0.210 0.520 -0.680 1992 3.800 4.000 -3.700 0.000 0.210 0.520 -0.680 1993 1.900 5.300 -2.100 0.000 0.320 0.780 -0.670 1994 4.100 4.100 -4.900 0.000 0.200 0.500 -0.650 1996 4.100 4.100 -4.900 0.000 0.200 0.500 -0.650 1997 4.100 4.100 -4.900 0.000 0.200 0.500 -0.650 2000 5.400 5.100 -4.800 0.000 0.081 0.490 -0.792 2005 5.600 4.800 -3.700 0.000 0.054 0.518 -0.781

8.

Transformacija koordinata između ITRF i ETRS89 sustava obavlja se korištenjem izraza

)0.1989t()yy(t0yyyy

yy0yyyyyy0

yy)t(yy)t(e cc

12

13

23

cc −⋅⋅−

−−

++= XRR

RRRR

TXX ,

gdje je

)t(e cX - koordinate točaka u ETRS89 sustavu, )t(yy cX - koordinate točaka u ITRFyy sustavu,

yyT - parametri translacije (ITRFyy u ETRS89), yyiR - parametri rotacije (ITRFyy u ETRS89),

ct - epoha mjerenja.

9.

Transformacija koordinata osnovnih GNSS točaka u referentni ITRF sustav orbite i epohu mjerenja obavlja se sljedećim redosljedom:

5

Koordinate osnovnih GNSS točaka RH ITRF1996, epoha 1995.55 ITRF1996, epoha 1999.60

Transformacija koordinata (ITRF > ITRF) Korištenjem službenih transformacijskihparametara za transformaciju koordinata između različitih ITRF sustava i primjena modela godišnjih promjena koordinata točaka.

Transformacija koordinata (ITRF > ETRS89) Korištenjem službenih transformacijskihparametara za transformaciju koordinata između ITRF sustava i ETRS89 sustava.

4. TRANSFORMACIJA ETRS89 KOORDINATA U HRVATSKI DRŽAVNI

KOORDINATNI SUSTAV

10.

Koordinate točaka koje su rezultat GNSS mjerenja i obrade podataka mjerenja odnose se na globalni koordinatni sustav i elipsoid GRS80, dok je u službenoj upotrebi sustav Gauss-Krűgerovih koordinata u ravnini (y, x) i ortometrijskih visina H, a kao referentni elipsoid koristi se lokalni Besselov elipsoid. Pošto se pomoću GNSS mjerenja ne mogu dobiti izravno koordinate točaka u lokalnom koordinatnom sustavu, potrebno je na temelju identičnih točaka u oba sustava odrediti parametre transformacije te pomoću njih transformirati koordinate novoodređenih točaka GNSS metodom mjerenja u lokalni koordinatni sustav.

11.

Geodetski datum određuje položaj jednog lokalnog trodimenzionalnog kartezijevog sustava koordinata u odnosu na globalni koordinatni sustav. U općem slučaju taj odnos je definiran sa sedam parametara: tri translacije, tri rotacije i mjerilo.

12.

Položaj točke u prostoru određen GNSS metodom mjerenja definiran je vektorom XGNSS i pravokutnim koordinatama X, Y, Z na elipsoidu GRS80:

6

Z P XGNSS O Y X

13.

Transformacija datuma određuje transformaciju jednog prostornog kartezijevog koordinatnog sustava u drugi pomoću parametara transformacije određenih na temelju identičnih točaka u oba koordinatna sustava. Takva transformacija naziva se trodimenzionalna ili Helmertova transformacija.

14.

Vektor položaja točke P u ishodišnom sustavu označimo s , a s označimo vektor položaja točke P u lokalnom sustavu, tada je trodimenzionalna transformacija između dva prostorna kartezijeva koordinatna sustava definirana izrazom

GNSSX HDKSX

GNSSHDKS RXcX μ+=

gdje je μ faktor mjerila, vektor translacije i ⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢

⎣

⎡=

3

2

1

ccc

c R ( 321 ,, ααα ) matrica rotacije oko

koordinatnih osi X, Y, Z

. ⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢

⎣

⎡

−+−−−+

=

21212

321313213132

321313213132

coscoscossinsinsinsincoscossinsinsinsincoscossincoscossincossinsincossinsinsincoscoscos

ααααααααααααααααααααααααααααα

R

7

ZGNSS P ZHDKS YHDKS O O YGNSS XHDKS XGNSS U slučaju kada su poznati elementi transformacije Rc,,μ mogu se prostorne koordinate XGNSS dobivene GNSS metodom mjerenja transformirati u Hrvatski državni koordinatni sustav XHDKS. Ukoliko transformacijski parametri nisu poznati, mogu se odrediti na temelju zajedničkih (identičnih) točaka u oba sustava. Pošto ukupno ima sedam nepoznanica parametara transformacije potrebne su najmanje tri identične točke u oba sustava, a ukoliko ima više identičnih točaka potrebno je obaviti izjednačenje. Prilikom transformacije koordinata iz GNSS sustava u HDKS sustav mjerilo je približno jednako 1, pa je μμ d+=1 . Pošto su kutevi rotacije iα po svom iznosu male veličine mogu se razmatrati kao diferencijalne vrijednosti idα , pa se uvrštava 1cos =iα i ii dαα =sin . Tad je

, dAIdd

dddd

R +=⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢

⎣

⎡

−−

−=

11

1

12

13

23

αααααα

gdje je I jedinična matrica, a dA diferencijalna matrica rotacije. Zbog toga se za približne vrijednosti rotacijske matrice uzima jedinična matrica. Za vektor translacija c uvodi se približna vrijednost (c), pa je dccc += )( , gdje se (c) računa iz koordinata bilo koje identične točke GNSSHDKS XXc −=)( .

8

Nakon uvrštavanja prethodnih izraza u početnu formulu GNSSHDKS XdAIdccX ))(1()( ++++= μ , te nakon množenja je GNSSGNSSGNSSHDKS dAXXdXdccX ++++= μ)( , gdje je izraz GNSSXdAd μ veličina drugog reda pa se može zanemariti. Na taj način je dobiven sustav linearnih jednadžbi s nepoznanicama dAddc , , μ . Izraz

GNSSGNSS dAXXddc ++ μ se može prikazati kao produkt matrice koeficijenata i vektora nepoznanica du, pa je

iU

)(cXduUX

ii GNSSiHDKS ++= , gdje je indeks i oznaka odgovarajuće identične točke u oba sustava, [ ]Tdddddcdcdcdu 321321 ,,,,,, αααμ= i

. ⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢

⎣

⎡

−−

−=

01000010

0001

iii

iii

iii

GNSSGNSSGNSS

GNSSGNSSGNSS

GNSSGNSSGNSS

i

XYZXZY

YZXU

Jednadžbe popravaka su

ii DGNSSGNSSii XcXduUv +++= )( , odnosno iii lduUv −= , gdje je

ii HDKSGNSSi XcXl −+=− )( . Matrica i vektor dati su samo za jednu identičnu točku. Za n identičnih točaka vektor v, matrica U i vektor l za cijeli sustav su

iU il

, , .

⎥⎥⎥⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢⎢⎢⎢

⎣

⎡

=

nv

vvv

vM3

2

1

⎥⎥⎥⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢⎢⎢⎢

⎣

⎡

=

nU

UUU

UM

3

2

1

⎥⎥⎥⎥⎥⎥

⎦

⎤

⎢⎢⎢⎢⎢⎢

⎣

⎡

=

nl

lll

lM3

2

1

9

15.

Kod određivanja transformacijskih parametara pomoću trodimenzionalne

transformacije, pretpostavka je da za identične točke pored koordinata u GNSS sustavu postoje i koordinate u državnom koordinatnom sustavu te model geoida kako bi se obavilo preračunavanje između elipsoidnih i ortometijskih visina.

površina Zemlje H geoid h N elipsoid h = H + N gdje je h - elipsoidna visina, H - ortometrijska visina, N - geoidna undulacija.

16. Uvažavajući prije navedeno postupak transformacije je sljedeći: 1. Za odabrane identične točke u državnom koordinatnom sustavu izračunaju se

elipsoidne koordinate (ϕ, λ, H)HDKS na elipsoidu Bessela iz ravninskih koordinata (y, x, H)HDKS.

2. Za odabrane identične točke u državnom koordinatnom sustavu izračunaju se pravokutne koordinate (X, Y, Z)HDKS iz elipsoidnih koordinata (ϕ, λ, H)HDKS na Besselovom elipsoidu.

3. Elipsoidne visine novih točaka određene GNSS metodom mjerenja u ETRS89 sustavu uz pomoć modela geoida preračunaju se u ortometrijske visine (ϕ, λ, h)GNSS > (ϕ, λ, H)GNSS

4. Elipsoidne koordinate novih točaka određene GNSS metodom mjerenja popravljene za model geoida (ϕ, λ, H)GNSS preračunaju se u pravokutne koordinate (X, Y, Z)GNSS,

5. Pomoću identičnih točaka u oba prostorna koordinatna sustava, (X, Y, Z)GNSS i (X, Y, Z)HDKS izračunaju se transformacijski parametri.

10

6. Koordinate novih točaka određenih na temelju GNSS mjerenja (X, Y, Z)GNSS transformiraju se pomoću izračunatih transformacijskih parametara u (X, Y, Z)HDKS te se tako dobiju pravokutne koordinate na Besselovom elipsoidu.

7. Iz pravokutnih koordinata (X, Y, Z)HDKS novih GNSS točaka izračunaju se elipsoidne koordinate (ϕ, λ, H)HDKS na Besselovom elipsoidu.

8. Iz elipsoidnih koordinata (ϕ, λ, H)HDKS izračunaju se (y, x)HDKS koordinate u ravnini.

Dijagram toka transformacije koordinata točaka određenih GNSS metodom mjerenja u HDKS:

§

Koordinate GNSS točaka u referentnom ITRF sutavu orbite i epohi mjerenja

npr. ITRF2000, epoha 2003.95

Transformacija koordinata (ITRF > ETRS89) npr. ITRF2000, epoha 2003.95 > ETRS89

Računanje undulacija geoida i njihova primjena IHRG2000 (H = h - N)

Računanje transformacijskih parametara GRS80 > Bessel

Transformacija koordinata GNSS točaka GRS80 > Bessel

Računanje koordinata GNSS točaka u Gauss-Krügerovoj projekciji

Kod računanja transformacijskih parametara u tehničkom izvješću potrebno je:

1. Opisati model računanja transformacijskih parametara, 2. Priložiti popis identičnih točaka na temelju kojih su izračunati

transformacijski parametri, 3. Priložiti koordinate identičnih točaka u oba koordinatna sustava na

temelju kojih su izračunati transformacijski parametri, 4. Priložiti undulacije geoida i način njihovog računanja, 5. Priložiti koordinate identičnih točaka u svim koordinatnim sustavima

poštivajući navedeni redoslijed računanja transformacijskih parametara,

6. Prikazati nesuglasice transformacije koordinata identičnih točaka, 7. Dati ocjenu točnosti računanja transformacijskih parametara.

11

DODATAK 1: Primjer transformacije koordinata iz sustava ITRF1996, epoha 1999.6 u ITRF2000, epoha 2003.7 (DAT_ABMO): Ulazne koordinate: ITRF1996, epoha 1999.6 Br. tocke B(DMS) L(DMS) h(m) 201 45 23 14.896080 16 03 09.407709 246.9320 502 45 19 52.266371 16 04 59.771488 185.1110 503 45 17 50.400612 16 03 35.640473 235.1840 Izlazne koordinate: ITRF2000, epoha 2003.7 Br. tocke B(DMS) L(DMS) h(m) 201 45 23 14.898157 16 03 09.411501 246.9209 502 45 19 52.268448 16 04 59.775279 185.0998 503 45 17 50.402689 16 03 35.644262 235.1728

12

DODATAK 2: Primjer transformacije koordinata iz sustava ITRF2000, epoha 2003.7 u ETRS89, epoha 1989.0 (DAT_ABMO): Ulazne koordinate: ITRF2000, epoha 2003.7 Br. tocke B(DMS) L(DMS) h(m) T7 45 21 28.552880 16 03 00.012070 218.0080 T127 45 21 00.251190 16 05 52.452460 156.5860 T138 45 19 37.438200 16 04 21.942600 176.8530 T143 45 21 47.463340 16 06 56.422150 154.2650 3 45 20 29.701560 16 04 16.958990 158.7800 5 45 18 45.713340 16 06 47.822110 167.7150 7 45 19 42.030150 16 06 11.152600 161.5210 11 45 21 47.362340 16 06 58.113750 155.5440 30 45 20 11.917650 16 05 30.300080 159.4590 34 45 19 57.431180 16 04 50.814310 161.8860 50 45 20 31.862370 16 02 48.146680 160.9160 Izlazne koordinate: ETRS89, epoha 1989.0 Br. tocke B(DMS) L(DMS) h(m) T7 45 21 28.543665 16 02 59.998819 218.0195 T127 45 21 00.241977 16 05 52.439202 156.5976 T138 45 19 37.428986 16 04 21.929348 176.8646 T143 45 21 47.454128 16 06 56.408888 154.2766 3 45 20 29.692346 16 04 16.945737 158.7916 5 45 18 45.704128 16 06 47.808852 167.7266 7 45 19 42.020937 16 06 11.139343 161.5326 11 45 21 47.353128 16 06 58.100488 155.5556 30 45 20 11.908437 16 05 30.286824 159.4706 34 45 19 57.421966 16 04 50.801056 161.8976 50 45 20 31.853155 16 02 48.133431 160.9276

13

DODATAK 3: Trigonometrijske točke za računanje transformacijskih parametra, Gauss-Krügerove ravninske koordinate: Br. tocke y(m) x(m) H(m) T7 5582636.070 5024273.160 172.640 T127 5586400.780 5023449.340 111.260 T138 5584464.810 5020866.500 131.400 T143 5587772.900 5024925.880 108.970

14

DODATAK 4: Računanje undulacija geoida (IHRG2000): Br. tocke B(DMS) L(DMS) N(m) T7 45 21 28.5437 16 02 59.9988 45.45 B T127 45 21 00.2420 16 05 52.4392 45.41 B T138 45 19 37.4290 16 04 21.9293 45.43 B T143 45 21 47.4541 16 06 56.4089 45.39 B 3 45 20 29.6923 16 04 16.9457 45.42 B 5 45 18 45.7041 16 06 47.8089 45.43 B 7 45 19 42.0209 16 06 11.1393 45.41 B 11 45 21 47.3531 16 06 58.1005 45.39 B 30 45 20 11.9084 16 05 30.2868 45.41 B 34 45 19 57.4220 16 04 50.8011 45.42 B 50 45 20 31.8532 16 02 48.1334 45.45 B

15

DODATAK 5: Računanje transformacijskih parametara GRS80 > Bessel (DAT_ABMO): Točke referentnog koordinatnog sustava: Br. X(m) Y(m) Z(m) T7 4314499.7793 1241238.5875 4515510.8107 T127 4314016.3966 1245005.5447 4514853.1376 T138 4316323.3517 1243619.8126 4513070.4404 T143 4312632.2294 1246055.0992 4515875.7110 Točke rezultantnog koordinatnog sustava: Br. X(m) Y(m) Z(m) T7 4313857.3552 1241451.8367 4515069.7950 T127 4313373.9903 1245218.7861 4514411.7979 T138 4315680.9289 1243833.0642 4512629.1405 T143 4311989.7672 1246268.2775 4515434.3331 Izračunati transformacijski parametri: T(X) = -653.8045 [m] T(Y) = -176.2989 [m] T(Z) = -329.4848 [m] dM(XYZ) = .71543018 ppm R(X) = 12.64341510 " R(Y) = -1.85265424 " R(Z) = -5.34950187 " Referentna pogreška >> ± 0.076 [m] Odstupanja u globalnom kartezijevom sustavu X/Y/Z: Br. X(m) Y(m) Z(m) T7 -0.0725 -0.0243 +0.0753 T127 +0.0491 +0.0180 -0.0217 T138 +0.0111 +0.0788 -0.0448 T143 +0.0123 -0.0726 -0.0087 Odstupanja na elipsoidu B/L/H: Br. B(m) L(m) H(m) T7 +0.1072 -0.0033 -0.0001 T127 -0.0524 +0.0037 +0.0212 T138 -0.0546 +0.0727 -0.0090 T143 -0.0002 -0.0732 -0.0121

16

DODATAK 6: Gauss-Krügerove ravninske koordinate točaka mjerene GNSS metodom mjerenja i izračunate korištenjem transformacijskih parametara: Trigonometrijske točke: Br. tocke y(m) x(m) h(m) T7 5582636.0747 5024273.0528 172.6401 T127 5586400.7756 5023449.3923 111.2388 T138 5584464.7366 5020866.5536 131.4090 T143 5587772.9731 5024925.8812 108.9821 GNSS točke: Br. tocke y(m) x(m) h(m) 3 5584334.7959 5022478.4126 113.3923 5 5587663.2561 5019312.9112 122.2301 7 5586840.8201 5021040.3650 116.1049 11 5587809.8271 5024923.2729 110.2611 30 5585938.8018 5021950.8530 114.0680 34 5585085.1442 5021492.0998 116.4708 50 5582400.5579 5022519.7326 115.4973

17

DODATAK 7: Usporedba visina točaka mjerenih GPS metodom mjerenja izračunatih korištenjem transformacijskih parametara i niveliranih visina:

Br. točke

Koordinate i visine izračunate transformacijskim parametrima

Nivelirane visine

Razlike visina (m)

T127 5586400.7756 5023449.3923 111.2388 111.2024 0.0364T138 5584464.7366 5020866.5536 131.4090 131.4101 -0.0011T143 5587772.9731 5024925.8812 108.9821 108.9032 0.07893 5584334.7959 5022478.4126 113.3923 113.3500 0.04235 5587663.2561 5019312.9112 122.2301 122.2977 -0.06767 5586840.8201 5021040.3650 116.1049 116.1133 -0.008411 5587809.8271 5024923.2729 110.2611 110.1765 0.084630 5585938.8018 5021950.8530 114.0680 114.0650 0.003034 5585085.1442 5021492.0998 116.4708 116.4612 0.009650 5582400.5579 5022519.7326 115.4973 115.4708 0.0265

18

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

PRILOG 5 PRAVILNIKA O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH

RADOVA

TEHNIČKO IZVJEŠĆE I ELABORAT USPOSTAVLJANJA STALNIH TOČAKA

GEODETSKE OSNOVE

Ver. 1.0

1.

Za svaki GNSS projekt potrebno je izraditi tehničko izvješće i elaborat, kojeg je sastavni dio i izvješće o obavljenim mjerenjima (GNSS mjerenja i klasične metode mjerenja). Svrha tehničkog izvješća je omogućiti analizu i kontrolu obavljenih mjerenja.

2.

Elaborat, tehničko izvješće, tehnička dokumentacija i arhiviranje podataka trebaju biti izrađeni na način kako bi se dobio jasan i jednoznačan pregled svih postupaka izvođenja radova u okviru jednog zadatka te da može omogućiti drugoj stručnoj osobi da na temelju toga ponovi mjerenja i obradu podataka mjerenja tako da dobije jednako vrijedne (ako ne i iste) rezultate.

3.

Elaborat i tehničko izvješće trebaju biti izrađeni, ovjereni i potpisani od strane izvođača radova i ovlaštenog inženjera geodezije odgovornog za izvođenje radova.

4. Tehničko izvješće treba sadržavati: 1. Projektni zadatak – svrha mjerenja, kao i opseg koji zadovoljava postavljene

zahtjeve. Također je potrebno navesti i priložiti specifikacije na osnovi kojih su projekt i mjerenja izvedeni tj. definiciju samog projekta od strane naručioca.

2. Lokaciju mjerenja i opis obuhvaćenog područja s preglednom kartom (kartama) koja pokazuje lokalitet na kojem su mjerenja obavljena, kao i pregledne karte s točkama koje su korištene kao referentne GNSS točke i svim mjerenim GNSS točkama (i točkama mjerenim klasičnim metodama mjerenja).

3. Popis traženih i pronađenih trigonometrijskih i ostalih točaka geodetske osnove koje su korištene prilikom samih mjerenja ili za kontrolu, opis načina njihove stabilizacije i stanja u kome su te točke zatečene na terenu. Položajne opise svih točaka koje su korištene u okviru projekta (postojeće točke geodetske osnove i novopostavljene točke).

4. Detaljan opis primjenjene stabilizacije novih točaka sa skicom stabilizacije. 5. Detaljan opis i specifikacije korištenog instrumentarija, kako za GNSS mjerenja tako

i za klasične metode mjerenja. Ukoliko su za postavljanje antena ili signala na točke korištene posebne konstrukcije ili neka druga rješenja, potrebno ih je detaljno opisati i obvezno priložiti skicu mjerenja.

6. Potrebno je priložiti plan mjerenja (metode mjerenja i raspored) te realizaciju planiranih – ostvarenih GNSS mjerenja, a nastale izmjene potrebno je obrazložiti. Potrebno je realizirana mjerenja po sesijama ili danima tablično prikazati, iz kojih je odmah vidljivo da li je mjerenje izvedeno sukladno planu, također je potrebno navesti koji je instrument (tip instrumenta, tip antene i njihovi serijski brojevi) korišten za mjerenje navedene GNSS točke. Ukoliko su se tijekom GNSS kampanje ili ostalih mjerenja pojavili problemi u radu nekog dijela opreme, to je potrebno navesti.

2

Uz originalne podatke mjerenja potrebno je priložiti i odgovarjuće zapisnike (GNSS mjerenja i klasična mjerenja).

7. Ukoliko je za realizaciju projekta bilo potrebno u okviru referentne GNSS mreže Republike Hrvatske uspostaviti i dodatnu mrežu osloničkih točaka, potrebno je također za tu mrežu odvojeno priložiti sve tražene podatke.

Navedenih sedam točaka predstavljaju dio tehničkog izvješća koji se odnosi na samo mjerenje i radnje neposredno povezane s njim. Zbog cjelovitosti u nastavku su dane i ostale točke koje bi tehničko izvješće trebalo sadržavati, a vezane su uz obradu podataka mjerenja, ocjenu točnosti izjednačenih mjerenja, kao i transformaciju koordinata u Hrvatski državni koordinatni sustav. 8. Priložiti koordinate osloničkih točaka referentne GNSS mreže Republike Hrvatske

koje su korištene u obradi podataka mjerenja te u okviru koje GNSS kampanje ili projekta su određene koordinate tih točaka i od kuda su koordinate preuzete.

9. Priložiti podatke u kojem je sustavu i u kojoj epohi obavljena obrada i izjednačenje GNSS podataka mjerenja te način transformacije koordinata osloničkih točaka referentne GNSS mreže Republike Hrvatske u taj sustav i epohu.

10. Priložiti na koji su način koordinate GNSS točaka transformirane u ETRS89 sustav te navesti transformacijske parametre.

11. Opisati postupak računanja koji sadrži nazive i verzije softvera, navesti osnove strategije obrade podataka GNSS mjerenja, kako za osloničku mrežu GNSS točaka, tako i za ostale GNSS točke.

12. Potrebno je ispisati rješenja za sve vektore sa skicom vektora uključenih u završno izjednačenje, a poželjna je i grafička interpretacija uspješnosti obrade. Ukoliko su vektori optimirani potrebno je navesti po kojim kriterijima je to obavljeno. Zatvaranjem figura obrađenih vektora pokazati točnost mjerenja i provjeriti (ne)postojanje grubih pogrešaka.

13. Navesti s kojim je softverom provedeno završno izjednačenje i vrijednosti parametara (kriterija) koji su korišteni prilikom izjednačenja te da li je izjednačenje zadovoljilo neki od statističkih testova (npr. Chi-kvadrat).

14. Priložiti računanja svih ekscentričnih točaka sa skicama i izvornim podacima mjerenja.

15. Opisati sve probleme koji su tijekom računanja otkriveni, kao i načine na koji su uklonjeni.

16. Opisati način transformacije ETRS89 koordinata u HDKS (elipsoid GRS80 > elipsoid Bessel), navesti točke korištene za tu transformaciju, da li je korišten model geoida, prikazati rezultate transformacije sa nesuglasicama i ocjenom točnosti transformacije. Prikazati usporedbu koordinata točaka koje su korištene kao kontrolne točke, tj. bile su poznate u oba sustava, ali nisu bile uključene u računanje parametara transformacije, nego su njihove koordinate u HDKS sustavu (elipsoid Bessel) računate pomoću dobivenih transformacijskih parametara iz koordinata u ETRS89 sustavu kao da su to bile nove točke te su se tako dobivene koordinate mogle usporedtiti sa prije poznatim koordinatama u HDKS sustavu (elipsoid Bessel) kako bi se na taj način dobila realnija ocjena točnosti obavljene transformacije.

17. U izvješću treba priložiti i sljedeće priloge: − plan mjerenja, − popis korištene GNSS opreme, − realizacija mjerenja, − popis točaka geodetske osnove sa stanjem zatečenim na terenu,

3

− izvješće rezultata revizije, − položajne opise trigonometrijskih i novih GNSS točaka, − liste zatvaranja figura, − statistika obrađenih vektora, − ispis izjednačenja mreže po metodi najmanjih kvadrata, − statistika izjednačenja, kao i elipse pogrešaka, − popis izjednačenih elipsoidnih i pravokutnih koordinata točaka na

osnovi podataka GNSS mjerenja u oba sustava (ITRF i ETRS89 sustav),

− popis koordinatama točaka u svim koordinatnim sustavima (ITRF i ETRS89 (B, L, h, X, Y, Z), HDKS ili HTRS96/TM (X, Y, Z, B, L, h, y, x, H)),

− popis koordinata i drugih potrebnih podataka u MS Excel datoteci i definiranom razmjenskom formatu za automatski unos u Bazu podataka točaka geodetske osnove,

− datoteke skica detaljnog opisa položja točke u PNG formatu, − datoteke načina stabilizacije točke u PNG formatu, − datoteke načina signalizacije točke u PNG formatu (ako je točka

signalizirana), − datoteke fotografija točke u JPG formatu, − usporedba rezultata pojedinih sesija, − usporedba rezultata s rezultatima prijašnjih GNSS kampanja (ukoliko

postoje GNSS točke koje su uključene u projekt, a bile su mjerene i određene u nekom drugom projektu) te navesti projekt i izvor od kuda su koordinate preuzete,

− sve usporedbe koordinata trebaju biti prikazane s B, L, h i X, Y, Z vrijednostima, odnosno u y, x, H ukoliko se radi o ravninskim koordinatama,

− skica točaka korištenih za računanje transformacijskih parametara (elipsoid GRS80 > elipsoid Bessel),,

− popis transformacijskih parametara (elipsoid GRS80 > elipsoid Bessel),

− ravninske koordinate točaka u HDKS ili HTRS96/TM sustavu, − opis mogućeg priključka opažanih točaka na visinski sustav s

preglednom kartom nivelmanskih vlakova i repera, − zapisnici mjerenja, − skice projekta u kojima su vektori obrađivani (dani, sesije), − pregledna karta cijele mreže sa svim točkama u mjerilu i opisom karte.

18. Uz tehničko izvješće treba priložiti originalne datoteke GNSS mjerenja i GNSS mjerenja u RINEX formatu, kopije ulaznih i izlaznih datoteka izjednačenja, backup cijelog projekta obrade podataka mjerenja, kao i datoteke s koordinatama točaka navedenim u svim sustavima (ITRF i ETRS89 (B, L, h, X, Y, Z), HDKS (X, Y, Z, B, L, h, y, x, H) ili HTRS96/TM (y, x, H)).

5.

Završni elaborat i odgovarajuća tehnička dokumentacija trebaju biti izrađeni u 3 primjerka na papiru i na CD-u u sljedećem obliku:

4

− Svezak 1 - Tehničko izvješće, obrada podataka mjerenja i izjednačenje mreže,

− Svezak 2 - Zapisnici mjerenja, − Svezak 3 - Opisi položaja točaka.

Svaki od priloženih CD-a predati u 3 primjerka.

6.

Podaci koji trebaju biti predani na CD-u digitalnom obliku, struktura direktorija i njihov sadržaj dani su u sljedećoj tablici:

ZAGREB04 RAW DAN150 REFERENTNE_TOCKE naziv zadatka i godina sirovi podaci mjerenja NOVE_TOCKE DAN151 REFERENTNE_TOCKE NOVE_TOCKE RINEX DAN150 REFERENTNE_TOCKE RINEX podaci mjerenja NOVE_TOCKE DAN151 REFERENTNE_TOCKE NOVE_TOCKE ELABORAT elaborat,tehničko izvješće PREGLEDNE_KARTE pregledne karte područja zadatka BACKUP backup projekta softvera s kojim je obavljena obrada podataka OBRADA obrada podataka GEOID geoidne undulacije, računanje, ulazne koordinate, vrijednosti TRANSFORMACIJA računanje parametara, ulazne koordinate, parametri, ocjena točnosti KOORDINATE

koordinate točaka – ASCII ITRF (B, L, h), (X, Y, Z)

ETRS89 (B, L, h), (X, Y, Z)

GK (HDKS ili HTRS96/TM) (X, Y, Z), (B, L, H), (y, x, H)

EXCEL podaci i koordinate točaka u razmjenskom formatu MS Excel datoteke POLOZAJNI_OPISI CIJELI PNG format DET_SKICA PNG format STABILIZACIJA PNG format SIGNALIZACIJA JPG format FOTO_TOCKA JPG format FOTO_PERSPEKTIVA

5

7. Koordinate i podatke pojedinog projekta potrebno je u okviru elaborata predati na CD-u u razmjenskom formatu MS Excel datoteke sa zadanim poljima:

STUPAC NAZIV POLJA OPIS SADRŽAJA POLJA

A ID Jedinstveni identifikacijski broj točke

B BROJ TOČKE Broj točke

C ORIGINALNI BROJ Originalni broj točke

D RED TOČKE Šifra reda točke

E IME TOČKE Ime točke

F TRIGONOMETRIJSKI KOTAR Naziv trigonometrijskog kotara

G ORIGINALNI TRIGONOMETRIJSKI KOTAR Naziv originalnog trigonometrijskog kotara

H ŠIFRA PROJEKTA - RAVNINSKE Šifra projekta za službene ravninske koordinate

I SLUŽBENA RAVNINSKA Da li su unesene ravninske koordinate službene (DA/NE)

J Y [m] y ravninska koordinata

K X [m] x ravninska koordinata

L H (trig.) visina (trigonometrijska)

M H (geom.) visina (geometrijska)

N NAPOMENA POL. OPISA Napomena iz položajnog opisa

O PRONAĐENA Da li je točka pronađena (DA/NE/BP)

P UNIŠTENA Da li je točka uništena (DA/NE/BP)

Q OŠTEĆENA Da li je točka oštećena (DA/NE/BP)

R MOGUĆNOST OBNOVE Da li postoji mogućnost obnove točke (DA/NE/BP)

S OBNOVLJENA Da li je točka obnovljena (DA/NE/BP)

T OCJENA STABILNOSTI Ocjena stabilnosti točke (1-5 ili BP)

U POGODNA ZA GPS Da li je točka pogodna za GPS mjerenje (DA/NE/BP)

V OPIS PRISTUPA Opis pristupa točki

W POL. OPIS ODGOVARA Da li pol. opis odgovara postojećem stanju na terenu (DA/NE/BP)

X POTREBAN NOVI POL. OPIS Da li je potrebno napraviti novi položajni opis (DA/NE/BP)

Y IZRAĐEN NOVI POL. OPIS Da li je izrađen novi položajni opis (DA/NE/BP)

Z DATUM REVIZIJE Datum revizije

AA REVIZIJU OBAVIO Ime osobe koja je obavila reviziju

AB NAPOMENA REVIZIJE Napomena revizije

AC TIP STABILIZACIJE Šifra tipa stabilizacije točke

6

AD OPIS STABILIZACIJE Opis načina stabilizacije točke

AE STABILIZIRAO Ime osobe koja je obavila stabilizaciju

AF DATUM STABILIZACIJE Datum stabilizacije točke

AG VRSTA TOČKE Šifra vrste točke

AH ŠIFRA PROJEKTA - GEOCENTRIČNE Šifra projekta za službene geocentričke koordinate

AI SLUŽBENA GEOCENTRIČNA Da li su unesene geocentričke koordinate službene (DA/NE)

AJ ITRF SUSTAV Naziv ITRF koord. sustava u kojem su dane geocentr. koord.

AK EPOHA Epoha u kojoj su dane geocentričke koordinate

AL ITRF X [m] ITRF X geocentrička koordinata

AM ITRF Y [m] ITRF Y geocentrička koordinata

AN ITRF Z [m] ITRF Z geocentrička koordinata

AO ITRF B º Stupnjevi geocentričke koordinate ITRF B

AP ITRF B ' Minute geocentričke koordinate ITRF B

AQ ITRF B " Sekunde geocentričke koordinate ITRF B

AR ITRF L º Stupnjevi geocentričke koordinate ITRF L

AS ITRF L ' Minute geocentričke koordinate ITRF L

AT ITRF L " Sekunde geocentričke koordinate ITRF L

AU ITRF h [m] ITRF h geocentrička koordinata

AV ETRS89 X [m] ETRS89 X geocentrička koordinata

AW ETRS89 Y [m] ETRS89 Y geocentrička koordinata

AX ETRS89 Z [m] ETRS89 Z geocentrička koordinata

AY ETRS89 B º Stupnjevi geocentričke koordinate ETRS89 B

AZ ETRS89 B ' Minute geocentričke koordinate ETRS89 B

BA ETRS89 B " Sekunde geocentričke koordinate ETRS89 B

BB ETRS89 L º Stupnjevi geocentričke koordinate ETRS89 L

BC ETRS89 L ' Minute geocentričke koordinate ETRS89 L

BD ETRS89 L " Sekunde geocentričke koordinate ETRS89 L

BE ETRS89 h [m] ETRS89 h geocentrička koordinata

BF X [m] X koordinata na referentnom elipsoidu ravninske projekcije

BG Y [m] Y koordinata na referentnom elipsoidu ravninske projekcije

BH Z [m] Z koordinata na referentnom elipsoidu ravninske projekcije

BI B º Stupnjevi koordinate B na refer. elipsoidu ravninske projekcije

BJ B ' Minute koordinate B na refer. elipsoidu ravninske projekcije

BK B " Sekunde koordinate B na refer. elipsoidu ravninske projekcije

BL L º Stupnjevi koordinate L na refer. elipsoidu ravninske projekcije

7

8

BM L ' Minute koordinate L na refer. elipsoidu ravninske projekcije

BN L " Sekunde koordinate L na refer. elipsoidu ravninske projekcije

BO h [m] h koordinata na refer. elipsoidu ravninske projekcije

BP GEOIDNA UNDULACIJA [m] Vrijednost geoidne undulacije

BQ CIJELI POLOŽAJNI OPIS png datoteka u kojoj se nalazi položajni opis točke (01)

BR DETALJNA SKICA png datoteka u kojoj se nalazi detaljna skica točke (03)

BS STABILIZACIJA png datoteka u kojoj se nalazi skica stabilizacije točke (04)

BT SIGNALIZACIJA png datoteka u kojoj se nalazi skica signalizacije točke (05)

BU FOTOGRAFIJA (točka) jpg datoteka u kojoj se nalazi fotografija točke (02)

BV FOTOGRAFIJA (perspektiva) jpg datoteka u kojoj se nalazi fotografija perspektive točke (06)

8.

Koordinate i podatke novih točaka u pojedinom projektu potrebno je u okviru elaborata predati na CD-u u razmjenskom formatu MS Excel datoteke s poljima ispunjenim prema sljedećim uputama:

NOVA TOČKA

PARAMETRI ZA PROVJERU

STUPAC NAZIV POLJA Unos /

Obavezno Tip

polja Max.

dužina Format polja

(prazno = INT)

Unaprijed def. vrijednosti

Unaprijed def.

raspon vrijed.

NAPOMENA

A ID Obavezno ostaviti prazno polje!

B BROJ TOČKE O S 16

C ORIGINALNI BROJ S 32

D RED TOČKE O N ID reda točke iz lista Šifarnici

E IME TOČKE S 32

F TRIGONOMETRIJSKI KOTAR Ostaviti prazno polje - vrijednost se dobiva izravno u bazi prostornim upitom

G ORIGINALNI TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

H ŠIFRA PROJEKTA - RAVNINSKE O N Šifra navedena u Projektnom zadatku

I SLUŽBENA RAVNINSKA O S DA / NE

J Y [m] O N 9999999,999

K X [m] O N 9999999,999

L H (trig.) O N 9999,999

M H (geom.) N 9999,9999

9

N NAPOMENA POL. OPISA S 255

O PRONAĐENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

P UNIŠTENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

Q OŠTEĆENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

R MOGUĆNOST OBNOVE O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

S OBNOVLJENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

T OCJENA STABILNOSTI O 1/2/3/4/5/ BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( 1, 2, 3, 4, 5 ili BP). BP= Bez Podatka

U POGODNA ZA GPS O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

V OPIS PRISTUPA O S 255 Opisati što detaljnije pristup do točke u 255 znakova

W POL. OPIS ODGOVARA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

X POTREBAN NOVI POL. OPIS O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

Y IZRAĐEN NOVI POL. OPIS O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

Z DATUM REVIZIJE S 31 Preporučeni format datuma je DD.MM.GGGG.

AA REVIZIJU OBAVIO S 64

AB NAPOMENA REVIZIJE S 255

AC TIP STABILIZACIJE O N ID stabilizacije iz lista Šifarnici

AD NAČIN STABILIZACIJE

10

AE STABILIZIRAO O S 64

AF DATUM STABILIZACIJE O S 31 Preporučeni format datuma je DD.MM.GGGG.

AG VRSTA TOČKE O N ID vrste točke iz lista Šifarnici

AH ŠIFRA PROJEKTA - GEOCENTRIČNE O N Šifra navedena u Projektnom

zadatku

AI SLUŽBENA GEOCENTRIČNA O DA / NE

AJ ITRF SUSTAV O S

AK EPOHA O N

AL ITRF X [m] O N 9999999,999

AM ITRF Y [m] O N 9999999,999

AN ITRF Z [m] O N 9999999,999

AO ITRF B º O N 0 - 359

AP ITRF B ' O N 0 - 59

AQ ITRF B " O N 59,999999 0 do <60

AR ITRF L º O N 0 - 359

AS ITRF L ' O N 0 - 59

AT ITRF L " O N 59,999999 0 do <60

AU ITRF h [m] O N 9999,999

AV ETRS89 X [m] O N 9999999,999

AW ETRS89 Y [m] O N 9999999,999

AX ETRS89 Z [m] O N 9999999,999

AY ETRS89 B º O N 0 - 359

AZ ETRS89 B ' O N 0 - 59

BA ETRS89 B " O N 59,999999 0 do <60

BB ETRS89 L º O N 0 - 359

BC ETRS89 L ' O N 0 - 59

11

BD ETRS89 L " O N 59,999999 0 do <60

BE ETRS89 h [m] O N 9999,999

BF X [m] O N 9999999,999

BG Y [m] O N 9999999,999

BH Z [m] O N 9999999,999

BI B º O N 0 - 359

BJ B ' O N 0 - 59

BK B " O N 59,999999 0 do <60

BL L º O N 0 - 359

BM L ' O N 0 - 59

BN L " O N 59,999999 0 do <60

BO h [m] O N 9999,999

BP GEOIDNA UNDULACIJA [m] O N

BQ CIJELI POLOŽAJNI OPIS O S *.png

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BR DETALJNA SKICA O S *.png

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BS STABILIZACIJA O S *.png

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BT SIGNALIZACIJA O S *.png

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

12

BU FOTOGRAFIJA (točka) O S *.jpg

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.jpg (npr. 1011170_27.jpg) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BV FOTOGRAFIJA (perspektiva) O S *.jpg

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.jpg (npr. 1011170_27.jpg) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

Unos polja:

O obavezna polja prilikom unosa u bazu (NE SMIJU biti prazna); njihov sadržaj se provjerava prema parametrima za provjeru

Tip polja:

S u polje se upisuje alfanumerička vrijednost tj. string (dopušten unos svih znakova sa tipkovnice)

N u polje se upisuje numerička vrijednost tj. broj (dopušten unos brojki tj. cijelih ili decimalnih brojeva)

Max. dužina:

16 odnosi se na tip polja S (alfanumeričko polje) i označava najveću dopuštenu duljinu stringa

(npr. broj 16 znači da je najveća dopuštena dužina polja 16 znakova, višak znakova će se zanemariti prilikom unosa u bazu)

13

Format polja:

9,9 odnosi se na tip polja N (numeričko polje) i označava da je dopušten unos decimalnih brojeva (u preporučenom formatu)

*.png

ili *.jpg

odnosi se na naziv datoteke koji se tvori prema zadanim pravilima i mora sadržavati navedenu ekstenziju

Unaprijed definirane vrijednosti ili raspon vrijednosti:

DA / NE u polje je dopušten unos isključivo jedne od navedenih vrijednosti (npr. 'DA' ili 'NE')

0 do <60 u polje je dopušten unos vrijednosti koja se nalazi unutar navedenog raspona (npr. od 0 do decimalnog broja manjeg od 60)

14

9.

Koordinate i podatke točaka koje već postoje u Bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove, ali u zadanom projektu

imaju nova mjerenja potrebno je u okviru elaborata predati na CD-u u razmjenskom formatu MS Excel datoteke s poljima ispunjenim prema sljedećim uputama:

NOVO MJERENJE

PARAMETRI ZA PROVJERU

STUPAC NAZIV POLJA Unos /

Obavezno Tip

polja Max.

dužina Format polja

(prazno = INT)

Unaprijed def. vrijednosti

Unaprijed def.

raspon vrijed.

NAPOMENA

A ID O N

B BROJ TOČKE O N

C ORIGINALNI BROJ

D RED TOČKE

E IME TOČKE

F TRIGONOMETRIJSKI KOTAR Ostaviti prazno polje - vrijednost se dobiva izravno u bazi prostornim upitom

G ORIGINALNI TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

H ŠIFRA PROJEKTA - RAVNINSKE O N Šifra navedena u Projektnom zadatku

I SLUŽBENA RAVNINSKA O DA / NE

J Y [m] O N 9999999,999

15

K X [m] O N 9999999,999

L H (trig.) O N 9999,999

M H (geom.) N 9999,9999

N NAPOMENA POL. OPISA

O PRONAĐENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

P UNIŠTENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

Q OŠTEĆENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

R MOGUĆNOST OBNOVE O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

S OBNOVLJENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

T OCJENA STABILNOSTI O 1/2/3/4/5/ BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( 1, 2, 3, 4, 5 ili BP). BP= Bez Podatka

U POGODNA ZA GPS O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

V OPIS PRISTUPA O S 255 Opisati što detaljnije pristup do točke u 255 znakova

W POL. OPIS ODGOVARA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

X POTREBAN NOVI POL. OPIS O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

Y IZRAĐEN NOVI POL. OPIS O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

Z DATUM REVIZIJE O Preporučeni format datuma je DD.MM.GGGG.

AA REVIZIJU OBAVIO O

16

AB NAPOMENA REVIZIJE

AC TIP STABILIZACIJE

AD OPIS STABILIZACIJE

AE STABILIZIRAO

AF DATUM STABILIZACIJE

AG VRSTA TOČKE

AH ŠIFRA PROJEKTA - GEOCENTRIČNE O N Šifra navedena u Projektnom

zadatku

AI SLUŽBENA GEOCENTRIČNA O DA / NE

AJ ITRF SUSTAV O S

AK EPOHA O N

AL ITRF X [m] O N 9999999,999

AM ITRF Y [m] O N 9999999,999

AN ITRF Z [m] O N 9999999,999

AO ITRF B º O N 0 - 359

AP ITRF B ' O N 0 - 59

AQ ITRF B " O N 59,999999 0 do <60

AR ITRF L º O N 0 - 359

AS ITRF L ' O N 0 - 59

AT ITRF L " O N 59,999999 0 do <60

AU ITRF h [m] O N 9999,999

AV ETRS89 X [m] O N 9999999,999

AW ETRS89 Y [m] O N 9999999,999

AX ETRS89 Z [m] O N 9999999,999

AY ETRS89 B º O N 0 - 359

AZ ETRS89 B ' O N 0 - 59

17

BA ETRS89 B " O N 59,999999 0 do <60

BB ETRS89 L º O N 0 - 359

BC ETRS89 L ' O N 0 - 59

BD ETRS89 L " O N 59,999999 0 do <60

BE ETRS89 h [m] O N 9999,999

BF X [m] O N 9999999,999

BG Y [m] O N 9999999,999

BH Z [m] O N 9999999,999

BI B º O N 0 - 359

BJ B ' O N 0 - 59

BK B " O N 59,999999 0 do <60

BL L º O N 0 - 359

BM L ' O N 0 - 59

BN L " O N 59,999999 0 do <60

BO h [m] O N 9999,999

BP GEOIDNA UNDULACIJA [m] O N

BQ CIJELI POLOŽAJNI OPIS O S *.png

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BR DETALJNA SKICA O S *.png

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BS STABILIZACIJA O S *.png

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

18

BT SIGNALIZACIJA O S *.png

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BU FOTOGRAFIJA (točka) O S *.jpg

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.jpg (npr. 1011170_27.jpg) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BV FOTOGRAFIJA (perspektiva) O S *.jpg

Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.jpg (npr. 1011170_27.jpg) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

19

10.

Podatke revizije obiđenih točaka koje već postoje u Bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove potrebno je predati na CD-u u razmjenskom formatu MS Excel datoteke s poljima ispunjenim prema sljedećim uputama:

REVIZIJA

PARAMETRI ZA PROVJERU NAZIV POLJA

Unos / Obavezno

Tip polja

Max. dužina

Format polja (prazno =

INT) Unaprijed def.

vrijednosti

NAPOMENA

A ID O N Prepisati sedmeroznamenkasti broj s položajnog opisa točke

B BROJ TOČKE O N

C ORIGINALNI BROJ

D RED TOČKE

E IME TOČKE

F TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

G ORIGINALNI TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

H ŠIFRA PROJEKTA - RAVNINSKE

I SLUŽBENA RAVNINSKA

J Y [m]

K X [m]

L H (trig.)

M H (geom.)

N NAPOMENA POL. OPISA

20

O PRONAĐENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

P UNIŠTENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

Q OŠTEĆENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

R MOGUĆNOST OBNOVE O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

S OBNOVLJENA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

T OCJENA STABILNOSTI O 1/2/3/4/5/ BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( 1, 2, 3, 4, 5 ili BP). BP= Bez Podatka

U POGODNA ZA GPS O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

V OPIS PRISTUPA O S 255 Opisati što detaljnije pristup do točke u 255 znakova

W POL. OPIS ODGOVARA O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

X POTREBAN NOVI POL. OPIS O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

Y IZRAĐEN NOVI POL. OPIS O DA / NE / BP Obavezno unijeti jednu od zadanih vrijednosti ( DA / NE / BP). BP= Bez Podatka

Z DATUM REVIZIJE O S 31 Preporučeni format datuma je DD.MM.GGGG.

AA REVIZIJU OBAVIO O S 64

AB NAPOMENA REVIZIJE S 255

AC TIP STABILIZACIJE O N ID stabilizacije iz lista Šifarnici

AD OPIS STABILIZACIJE

AE STABILIZIRAO S 64

AF DATUM STABILIZACIJE S 31 Preporučeni format datuma je DD.MM.GGGG.

AG VRSTA TOČKE

AH ŠIFRA PROJEKTA - GEOCENTRIČNE

AI SLUŽBENA GEOCENTRIČNA

21

AJ ITRF SUSTAV

AK EPOHA

AL ITRF X [m]

AM ITRF Y [m]

AN ITRF Z [m]

AO ITRF B º

AP ITRF B '

AQ ITRF B "

AR ITRF L º

AS ITRF L '

AT ITRF L "

AU ITRF h [m]

AV ETRS89 X [m]

AW ETRS89 Y [m]

AX ETRS89 Z [m]

AY ETRS89 B º

AZ ETRS89 B '

BA ETRS89 B "

BB ETRS89 L º

BC ETRS89 L '

BD ETRS89 L "

BE ETRS89 h [m]

BF X [m]

BG Y [m]

BH Z [m]

22

BI B º

BJ B '

BK B "

BL L º

BM L '

BN L "

BO h [m]

BP GEOIDNA UNDULACIJA [m]

BQ CIJELI POLOŽAJNI OPIS O *.png Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BR DETALJNA SKICA O *.png Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BS STABILIZACIJA O *.png Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BT SIGNALIZACIJA O *.png Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.png (npr. 1011170_27.png) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BU FOTOGRAFIJA (točka) O *.jpg Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.jpg (npr. 1011170_27.jpg) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

BV FOTOGRAFIJA (perspektiva) O *.jpg Ime datoteke mora biti oblika: ID_27.jpg (npr. 1011170_27.jpg) Ukoliko ne postoji slika, vrijednost polja = NE

23

11.

Tablice u MS Excel formatu (članci 8.-10.) moraju sadržavati svih 74 stupaca sa identičnim nazivima polja kao što je navedeno, bez obzira koja su polja popunjena. Format tablice uvijek mora biti točno onakav kako je zadano kako bi se podaci mogli automatski unijeti u Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove.

12. Datoteke opisa položaja trebaju biti u rasterskom PNG i JPG formatu s jedinstvenim nazivom za svaku točku. Opis datoteka, njihovih naziva i optimalnih veličina datoteka dan je u sljedećoj tablici:

Opis datoteke Naziv datoteke Veličina datoteke

(kb) Cijeli položajni opis PROJEKT_BROJTOČKE_27.png 500 – 1000 Detaljna skica položaja PROJEKT_BROJTOČKE_DS.png 200 - 500 Stabilizacija PROJEKT_BROJTOČKE_ST.png 100 – 250 Signalizacija PROJEKT_BROJTOČKE_SG.png 100 – 250 Fotografija (točka) PROJEKT_BROJTOČKE_FOTO1.jpg 200 - 500 Fotografija (perspektiva) PROJEKT_BROJTOČKE_FOTO2.jpg 200 - 500

Ukoliko za točku postoji jedinstveni identifikacijski broj točke, što znači da ona već postoji u Bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove, tada se on koristi za imenovanje datoteka u rasterskom formatu. Umjesto broja projekta i broja točke, ispred zadanih vrijednosti ( _27.png, _DS.png i dr.) stavlja se sedmeroznamenkasti broj ID.

24

DODATAK 1: Primjer tablice za unos novih točaka u Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove STUPAC NAZIV POLJA VRIJEDNOST POLJA

A ID B BROJ TOČKE 1033 C ORIGINALNI BROJ D RED TOČKE 10 E IME TOČKE F TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

G ORIGINALNI TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

H ŠIFRA PROJEKTA - RAVNINSKE 1005 I SLUŽBENA RAVNINSKA DA J Y [m] 5568886,356 K X [m] 5113888,15 L H (trig) 243,1372 M H (geom) N NAPOMENA POL OPISA O PRONAĐENA BP P UNIŠTENA BP Q OŠTEĆENA BP R MOGUĆNOST OBNOVE BP S OBNOVLJENA BP T OCJENA STABILNOSTI BP U POGODNA ZA GPS BP

V OPIS PRISTUPA Od glavne ceste Krapina - Pregrada skrenuti za naselje Martinki te produžiti oko 200 m i skrenuti na služni put. Terensko vozilo nije potrebno.

W POL OPIS ODGOVARA BP X POTREBAN NOVI POL OPIS BP Y IZRAĐEN NOVI POL OPIS BP Z DATUM REVIZIJE

AA REVIZIJU OBAVIO AB NAPOMENA REVIZIJE AC TIP STABILIZACIJE 8 AD OPIS STABILIZACIJE AE STABILIZIRAO V. Marinović AF DATUM STABILIZACIJE 25.06.2007. AG VRSTA TOČKE 4 AH ŠIFRA PROJEKTA - GEOCENTRIČNE 1005 AI SLUŽBENA GEOCENTRIČNA DA AJ ITRF SUSTAV ITRF1996 AK EPOHA 1997.3 AL ITRF X [m] 4256220,183 AM ITRF Y [m] 1211392,074 AN ITRF Z [m] 4578228,852

25

AO ITRF B° 46 AP ITRF B' 9 AQ ITRF B'' 56,424196 AR ITRF L° 15 AS ITRF L' 53 AT ITRF L'' 14,090352 AU ITRF h [m] 288,7506 AV ETRS89 X [m] 4256220,348 AW ETRS89 Y [m] 1211391,967 AX ETRS89 Z [m] 4578228,727 AY ETRS89 B° 46 AZ ETRS89 B' 9 BA ETRS89 B'' 56,418377 BB ETRS89 L° 15 BC ETRS89 L' 53 BD ETRS89 L'' 14,083445 BE ETRS89 h [m] 288,75 BF X [m] 4255548,667 BG Y [m] 1211594,31 BH Z [m] 4577754,799 BI B° 46 BJ B' 9 BK B'' 57,434162 BL L° 15 BM L' 53 BN L'' 31,727246 BO h [m] 243,1372 BP GEOIDNA UNDULACIJA [m] 45,66 BQ CIJELI POLOŽAJNI OPIS 1005_1033_27.png BR DETALJNA SKICA 1005_1033_DS.png BS STABILIZACIJA 1005_1033_ST.png BT SIGNALIZACIJA 1005_1033_SG.png BU FOTOGRAFIJA (točka) 1005_1033_FOTO1.jpg BV FOTOGRAFIJA (perspektiva) 1005_1033_FOTO2.jpg

26

DODATAK 2: Primjer tablice za unos novog mjerenja postojeće točke u Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove STUPAC NAZIV POLJA VRIJEDNOST POLJA

A ID 1009708 B BROJ TOČKE 361/Z C ORIGINALNI BROJ D RED TOČKE E IME TOČKE F TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

G ORIGINALNI TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

H ŠIFRA PROJEKTA - RAVNINSKE 1001 I SLUŽBENA RAVNINSKA DA J Y [m] 5587699,133 K X [m] 5051988,106 L H (trig) 126,246 M H (geom) N NAPOMENA POL OPISA O PRONAĐENA DA P UNIŠTENA NE Q OŠTEĆENA DA R MOGUĆNOST OBNOVE DA S OBNOVLJENA NE T OCJENA STABILNOSTI 4 U POGODNA ZA GPS DA

V OPIS PRISTUPA U dvorištu crkve sv.Magdalene, Sv Florijana

kbr. 14 u naselju Kapela.Terensko vozilo nije potrebno.

W POL OPIS ODGOVARA DA X POTREBAN NOVI POL OPIS NE Y IZRAĐEN NOVI POL OPIS NE Z DATUM REVIZIJE listopad 2006.

AA REVIZIJU OBAVIO M. Ivanović AB NAPOMENA REVIZIJE Oštećen rub betonskog stupa. Stabilan. AC TIP STABILIZACIJE AD OPIS STABILIZACIJE AE STABILIZIRAO AF DATUM STABILIZACIJE AG VRSTA TOČKE AH ŠIFRA PROJEKTA - GEOCENTRIČNE 1003 AI SLUŽBENA GEOCENTRIČNA DA AJ ITRF SUSTAV ITRF1996 AK EPOHA 1997.2 AL ITRF X [m] 4294051,993 AM ITRF Y [m] 1241001,918 AN ITRF Z [m] 4534892,793 AO ITRF B° 45

27

AP ITRF B' 36 AQ ITRF B'' 23,983378 AR ITRF L° 16 AS ITRF L' 7 AT ITRF L'' 10,384176 AU ITRF h [m] 171,289 AV ETRS89 X [m] 4294052,156 AW ETRS89 Y [m] 1241001,812 AX ETRS89 Z [m] 4534892,668 AY ETRS89 B° 45 AZ ETRS89 B' 36 BA ETRS89 B'' 23,97761 BB ETRS89 L° 16 BC ETRS89 L' 7 BD ETRS89 L'' 10,377385 BE ETRS89 h [m] 171,2891 BF X [m] 4293379,31 BG Y [m] 1241205,502 BH Z [m] 4534419,138 BI B° 45 BJ B' 36 BK B'' 24,745512 BL L° 16 BM L' 7 BN L'' 28,030388 BO h [m] 126,2467 BP GEOIDNA UNDULACIJA [m] 43,926 BQ CIJELI POLOŽAJNI OPIS 1009708_27.png BR DETALJNA SKICA 1009708_DS.png BS STABILIZACIJA 1009708_ST.png BT SIGNALIZACIJA 1009708_SG.png BU FOTOGRAFIJA (točka) 1009708_FOTO1.jpg BV FOTOGRAFIJA (perspektiva) 1009708_FOTO2.jpg

28

DODATAK 3: Primjer tablice za unos podataka revizije postojeće točke u Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove STUPAC NAZIV POLJA VRIJEDNOST POLJA

A ID 1009730 B BROJ TOČKE 465 C ORIGINALNI BROJ D RED TOČKE E IME TOČKE F TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

G ORIGINALNI TRIGONOMETRIJSKI KOTAR

H ŠIFRA PROJEKTA - RAVNINSKE I SLUŽBENA RAVNINSKA J Y [m] K X [m] L H (trig) M H (geom) N NAPOMENA POL OPISA O PRONAĐENA DA P UNIŠTENA NE Q OŠTEĆENA NE R MOGUĆNOST OBNOVE BP S OBNOVLJENA BP T OCJENA STABILNOSTI 5 U POGODNA ZA GPS DA

V OPIS PRISTUPA Autom se dolazi do zaseoka Kevrići naselja Visočani, a od najsjevernije kuće stazom preko poljapješke 5 min do same točke.

W POL OPIS ODGOVARA DA X POTREBAN NOVI POL OPIS NE Y IZRAĐEN NOVI POL OPIS NE Z DATUM REVIZIJE 20.08.2003.

AA REVIZIJU OBAVIO V. Marinović AB NAPOMENA REVIZIJE AC TIP STABILIZACIJE 27 AD OPIS STABILIZACIJE AE STABILIZIRAO AF DATUM STABILIZACIJE AG VRSTA TOČKE AH ŠIFRA PROJEKTA - GEOCENTRIČNE AI SLUŽBENA GEOCENTRIČNA AJ ITRF SUSTAV AK EPOHA AL ITRF X [m] AM ITRF Y [m] AN ITRF Z [m] AO ITRF B° AP ITRF B' AQ ITRF B'' AR ITRF L°

29

AS ITRF L' AT ITRF L'' AU ITRF h [m] AV ETRS89 X [m] AW ETRS89 Y [m] AX ETRS89 Z [m] AY ETRS89 B° AZ ETRS89 B' BA ETRS89 B'' BB ETRS89 L° BC ETRS89 L' BD ETRS89 L'' BE ETRS89 h [m] BF X [m] BG Y [m] BH Z [m] BI B° BJ B' BK B'' BL L° BM L' BN L'' BO h [m] BP GEOIDNA UNDULACIJA [m] BQ CIJELI POLOŽAJNI OPIS 1009730_27.png BR DETALJNA SKICA 1009730_DS.png BS STABILIZACIJA 1009730_ST.png BT SIGNALIZACIJA 1009730_SG.png BU FOTOGRAFIJA (točka) 1009730_FOTO1.jpg BV FOTOGRAFIJA (perspektiva) 1009730_FOTO2.jpg

30

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

PRILOG 6 PRAVILNIKA O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH

RADOVA

GEOMAGNETSKA IZMJERA

Ver. 1.0

1. Standardi i preporuke

Kriteriji i postupci dizajna, uspostave i održavanja geomagnetskih mreža, te geomagnetskih izmjera i obrada podataka definirani su standardima i preporukama International Association of Geomagnetism and Aeronomy (IAGA) i Magnetic Network in Europe (MagNetE). Standardni IAGA postupci opisani su u L. R. Newitt, C. E. Barton and J. Bitterly, Guide for Magnetic Repeat Station Surveys, IAGA, Bolder, USA, 1996.

2. Točke sekularne geomagnetske mreže

Svaka lokacija geomagnetske sekularne mreže uključuje primarnu (PRM) odnosno sekundarnu (SEK) sekularnu (SV) geomagnetsku točku, pomoćnu geomagnetsku točku (POM) te nekoliko geomagnetskih orijentacijskih točaka (GOT).

PRM i SEK te POM trajno su stabilizirane točke na fizičkoj površini Zemlje na

kojoj se izvodi apsolutna izmjera geomagnetskih elemenata: deklinacije D, inklinacije I, odnosno totalnog intenziteta F. SEK točka zamjenska je u slučaju uništenja PRM točke.

GOT čine dvije do četiri dogledive referentne točke koje služe za prostornu

orijentaciju DIM. Azimut prema GOT određuje se astronomskim opažanjima (metodama opažanja Sunca ili Polarnice), ili iz koordinata SV i GOT točke (iz ravninskih koordinata uz konvergenciju meridijana).

Jedinstveno nazivlje točaka geomagnetske sekularne mreže definirano je na

sljedeći način:

aaaa_SV_PRMn primarna sekularna točka, aaaa_SV_SEKn sekundarna sekularna točka, aaaa_SV_PRM_POMn pomoćna točka pridružena PRM SV točki, aaaa_SV_PRM_GOTn geomagnetska orijentacijska točka pridružena PRM

SV točki, aaaa_SV_SEK_POMn pomoćna točka pridružena SEK SV točki, aaaa_SV_SEK_GOTn geomagnetska orijentacijska točka pridružena SEK SV

točki,

gdje aaaa označava lokaciju, a n redni broj točke.

3. Kriteriji za odabir lokacije za točke sekularne geomagnetske mreže

Prosječna međusobna udaljenost PRM odnosno SEK točaka geomagnetske

sekularne mreže iznosi približno 200 km. Temeljni kriteriji uspostave PRM i SEK te POM točaka su: regionalna

reprezentativnost i električna homogenost geomagnetskog polja, male lokalne anomalije

2

uzrokovane geološkim strukturama tj. gradijenti F na točki i oko nje manji od 5 nT/m, te udaljenost od civilizacijskih šumova.

SEK točka uspostavlja se na udaljenosti do 1 km od PRM točke.

POM točka obično se uspostavlja 5 do 10 metara od PRM odnosno SEK točke.

GOT točke udaljene su od PRM odnosno SEK točke najmanje 200 m (ako konfiguracija terena to dozvoljava) i ravnomjerno raspoređene po horizontu.

4. Stabilizacija točaka sekularne geomagnetske mreže

PRM, SEK i POM točke stabiliziraju se trajnim oznakama, a materijal stabilizacije je nemagnetičan.

Nemagnetičnost stabilizacije potvrđuje se metodom određivanja gradijenata

unutrašnje mreže, pri horizontalnom i vertikalnom položaju stabilizacije.

Stabilizacija PRM odnosno SEK točke sačinjena je od tvrdog vapnenca oblika kvadra dimenzija 15 cm x 15 cm x 60 cm, mase 36,45 kg, te dva podzemna centra dimenzija 15 cm x 15 cm x 5 cm, mase 3,04 kg, svi s urezanim križem na gornjoj plohi.

Stabilizacije PRM i SEK odnosno POM točaka mogu biti izrađene i od

nemagnetičnog materijala POLIAMID 6, promjera 4 cm, te visine 34 cm. GOT se stabliziraju kao poligonske točke.

5. Opisi položaja točaka sekularne geomagnetske mreže

Položajne koordinate točaka određuju se po mogućnosti GNSS - mjerenjima s

položajnom točnošću unutar 2 cm, a konačne kooordinate položaja izražavaju se u HR1901 (Bessel), ETRS89 i HTRS96, odnosno HTRS96/TM.

Za PRM, SEK, POM i GOT točke izrađuje se položajni opis prema priloženom

obrascu. Obrasci položajnih opisa sadrže sljedeće elemente: županija, naselje-grad, mjesto, rudina, naziv i broj lista TK, ime točke, isječak TK ili zračni (satelitski) snimak, koordinate izražene u HR1901(Bessel), ETRS89 i HTRS96/TM, položajna skica, veza prema orijentacijskim točkama (u slučaju SV i GOT točke), odnos SV i POM točke (u slučaju POM točke), skica stabilizacije, fotografija stabilizacije, primjedbe, imena tko je stabilizirao, datum, te imena tko je izradio položajni opis.

Za PRM, SEK i POM točke vodi se GEOMAgnetska GIS (GEOMAGIS) baza

podataka. Za PRM/SEK točke GEOMAGIS sadrži magnetograme F s obradom, rezultate gradiometrije F; razlike totalnog intenziteta F za PRM/SEK i POM; nereducirane rezultate opažanja deklinacije D, inklinacije I i totalnog intenziteta F,

3

zajedno s pridruženim pogreškama elektronike i senzora A, te pogreškama uslijed nepodudarnosti osi sonde i teodolita δ i ε; kao i Kp-indekse za vrijeme opažanja. GEOMAGIS baza podataka za POM sadrži magnetograme F s obradom, te rezultate gradiometrije F.

6. Točke geomagnetske mreže za kartiranje polja

Svaka lokacija geomagnetske mreže za kartiranje polja uključuje geomagnetsku točku za kartiranje polja (KP), pomoćnu geomagnetsku točku (POM) te geomagnetsku orijentacijsku točku (GOT). Odabranim lokacijama pridružena je i VAR točka, stajalište prenosivog variometra.

KP odnosno POM trajno su stabilizirane točke na fizičkoj površini Zemlje na kojoj

se izvodi apsolutna izmjera geomagnetskih elemenata: deklinacije D, inklinacije I, odnosno totalnog intenziteta F.

GOT je doglediva referentna točka koja služi za prostornu orijentaciju DIM.

Azimut prema GOT određuje se astronomskim opažanjima (metodama opažanja Sunca ili Polarnice), ili iz koordinata KP i GOT točke (iz ravninskih koordinata uz konvergenciju meridijana).

VAR točka služi za kontinuiranu registraciju varijacije geomagnetskog polja

prenosivim variometrom.

Jedinstveno nazivlje točaka geomagnetske mreže za kartiranje polja definirano je na sljedeći način:

aaaa_KPn geomagnetska točka za kartiranje polja, aaaa_KP_POMn pomoćna točka pridružena KP, aaaa_KP_GOTn geomagnetska orijentacijska točka pridružena KP, aaaa_KP_VARn variometarska točka pridružena KP,

gdje aaaa označava lokaciju, a n redni broj KP, POM, GOT ili VAR.

7. Kriteriji za odabir lokacije za točke geomagnetske mreže za kartiranje polja

Prosječna međusobna udaljenost KP točaka geomagnetske mreže za kartiranje polja iznosi približno 25 km.

Temeljni kriteriji uspostave KP i POM točaka su: male lokalne anomalije

uzrokovane geološkim strukturama, te udaljenost od civilizacijskih šumova.

POM točka postavlja se obično 5 do 10 metara od KP.

4

GOT točka je od KP točke udaljena najmanje 200 m (ako konfiguracija terena to dozvoljava).

VAR točka uspostavlja se u blizini KP točke. Kriteriji uspostave VAR točaka isti su

kao i kod PRM točke.

8. Stabilizacija točaka geomagnetske mreže za kartiranje polja

KP, POM i VAR točke stabiliziraju se trajnim oznakama od nemagnetičnog

materijala.

Nemagnetičnost stabilizacije potvrđuje se metodom određivanja gradijenata unutrašnje mreže, pri horizontalnom i vertikalnom položaju stabilizacije.

Za KP, POM i VAR točke koristi se POLIAMID 6, promjera 4 cm, te visine 34 cm

ili se uklesuju u stijenu.

GOT se stablizira kao poligonska točka.

9. Opisi položaja točaka geomagnetske mreže za kartiranje polja

Položajne koordinate točaka određuju se po mogućnosti GNSS - mjerenjima s položajnom točnošću unutar 2 cm, a konačne kooordinate položaja izražavaju se u HR1901 (Bessel), ETRS89 i HTRS96, odnosno HTRS96/TM.

Za KP, POM, GOT i VAR izrađuje se položajni opis prema priloženom obrascu.

Obrasci položajnih opisa sadrže sljedeće elemente: županija, naselje-grad, mjesto, rudina, naziv i broj lista TK, ime točke, isječak TK ili zračni (satelitski) snimak, koordinate izražene u s HR1901(Bessel), ETRS89 i HTRS96/TM, položajna skica, veza prema orijentacijskim točkama (u slučaju KP i GOT točke), odnos KP i POM točke (u slučaju POM točke), skica stabilizacije, fotografija stabilizacije, primjedbe, imena tko je stabilizirao, datum, te imena tko je izradio položajni opis.

Za KP, POM i VAR vodi se GEOMAgnetska GIS (GEOMAGIS) baza podataka.

Za KP i VAR točke GEOMAGIS sadrži magnetograme F s obradom, rezultate gradiometrije F; razlike totalnog intenziteta F za KP i POM, te KP i VAR; nereducirane rezultate opažanja deklinacije D, inklinacije I i totalnog intenziteta F, zajedno s pridruženim pogreškama elektronike i senzora A, te pogreškama uslijed nepodudarnosti osi sonde i teodolita δ i ε; odnosno zapise variometra, kao i Kp-indekse za vrijeme opažanja. GEOMAGIS za POM sadrži magnetograme F s obradom, te rezultate gradiometrije F.

5

10. Geomagnetska izmjera

U obje geomagnetske mreže izvodi se izmjera prvog reda (i redukcija) metodom

referentnog opservatorija i/ili metodom variometra. Do uspostave nacionalnog geomagnetskog opservatorija u metodi referentnog opservatorija nužno je koristiti podatke jednog ili više najbližih opservatorija.

Za apsolutna mjerenja geomagnetske deklinacije D i inklinacije I koristi se

fluxgate DI Magnetometar (DIM), a za totalni intenzitet F – Overhauser Protonsko Precesijski Magnetometar/Gradiometar (PPM). Za mjerenja varijacije geomagnetskih elemenata koristi se prenosivi variometar.

Sukladno standardima i preporukama, izmjera sekularne geomagnetske mreže

izvodi se s periodom dvije, a najviše pet godina.

Izmjera geomagnetske mreže za kartiranje polja izvodi se s periodom jedanaest godina.

Geomagnetska izmjera izvodi se sredinom kalendarske godine (od svibnja do

kolovoza).

Geomagnetska izmjera izvodi se ujutro od izlaska Sunca i popodne do zalaska Sunca, uz mirne geomagnetske uvjete (Kp≤3), i povoljne meteorološke prilike (bez vjetra, oborina, magle i sl.). Pritom treba zadovoljiti i uvjet osobne magnetske higijene.

Ciljana točnost geomagnetske izmjere je oko 5 nT po komponentama

geomagnetskog polja, te oko 1’ za D odnosno 0,5’ za I.

Prije i poslije geomagnetske izmjere nužno je ispitati ispravnost PPM i DIM odnosno VAR instrumenata u odgovarajućem laboratoriju odnosno geomagnetskom opservatoriju. U slučaju neispravnosti, instrumente je nužno servisirati odnosno rekalibrirati. Prihvatljive razlike opservatorijskog i PPM instrumenta namijenjenog terenskoj izmjeri treba biti unutar 0,5 nT. Konačni pokazatelj usporedbe DIM instrumenata su vrijednosti baznih linija izračunanih pomoću opservatorijskog i uspoređivanog instrumenta. Prihvatljiva razlika dviju baznih linija je <2 nT po svakoj komponetni bazne linije (ΔX, ΔY, ΔZ).

Preporuka je da podatak horizontalnog i vertikalnog limba teodolita DIM

instrumenta iznosi 1 lučnu sekundu.

Na svakoj lokaciji, terenska uspostava i održavanje točaka mreže te geomagnetska izmjera obuhvaća sljedeće radove, uz neprekidno praćenje geomagnetske aktivnosti i njene prognoze:

6

1. Evaluacija lokacije sukladno kriterijima. Gradiometrija i vizualna kontrola bliže okolice lokacije za izvore šuma. Magnetometrija i detekcija eventualnih izvora šumova.

2. Gradiometrija SV/KP i POM točaka (metodama križa, određivanja vertikalnoga gradijenta iznad geomagnetske točke, određivanja gradijenata okolice geomagnetske točke, određivanja gradijenata unutarnje mreže, određivanja gradijenata vanjske mreže).

3. Magnetometrija razlika SV/KP i POM točaka. 4. Stabilizacija SV/KP, POM i GOT točaka standardnim geodetskim postupcima. 5. RTK GNSS određivanje položaja SV/KP, POM i GOT. 6. D-I-F izmjera. D i I opažaju se nul metodom pomoću DIM-a. Simultano se opaža

F pomoću PPM-a učestalošću boljom od 6 opažanja u min. Izmjera na pojedinoj lokaciji izvodi se dva dana s barem četiri DIF niza opažanja svakog dana. Između pojedinih DIF nizova razmak je 30 min., a trajanje niza opažanje D odnosno I oko 5 min. Prije i poslije svakog niza opažanja DIF, opažaju se i GOT te kontrolira vrhunjenje libele. Točnost opažanja GOT mora biti unutar 12''. Prihvatljive pogreške elektronike i senzora DIM su unutar 2 nT, a pogreške uslijed nepodudarnosti osi sonde i teodolita DIM unutar 1’.

7. Girusna metoda mjerenja pravaca od SV/KP prema GOT i POM. 8. Izrada položajnih opisa SV/KP, POM i GOT točaka. 9. Zapisnici i obrade podataka iz radova pod točkama 1, 2, 3 i 6 izvode se

računalnim programom D-I-F Survey.

U slučaju kontaminiranosti područja, ako je moguće izvodi se dekontaminacija te se ponavljaju koraci 1. i 2. Prilikom održavanja nekontaminiranog područja ne izvode se 4. i 5. U slučaju nemogućnosti dekontaminacije, uspostavljaju se nove točke na istoj ili novoj lokaciji.

Ukupno trajanje uspostave odnosno održavanja točaka lokacije, te geomagnetske

izmjere iznosi oko tri dana po lokaciji.

Za uspostavu odnosno održavanje geomagnetskih točaka na lokaciji, te geomagnetsku izmjeru koriste se stručnjaka.

Na VAR točki izvode se također svi navedeni radovi, te dodatno kontinuirana

registracija tri geomagnetska elementa variometrom tijekom cijele kampanje.

11. Redukcija podataka geomagnetske izmjere

Podaci geomagnetske izmjere vremenski se reduciraju u odnosu na najbliži(e) referentni(e) geomagnetski(e) opservatorij(e) i/ili lokalni prenosivi variometar.

7

U redukciji koriste se standardne IAGA metode.

Geomagnetski elementi reduciraju se na sredinu godine tj. epohu gggg,5 gdje je gggg kalendarska godina.

Mjera točnosti niza vrijednosti geomagnetske deklinacije D je rasap definiran kao

maks{|Dmaks–Dsred|,|Dmin–Dsred|)}.

Konačne reducirane za obnovu službenih karata trebaju zadovoljiti standardnu točnost ±0,1°.

8

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

PRILOG 7 PRAVILNIKA O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH

RADOVA

STABILIZACIJA STALNIH TOČAKA GEODETSKE OSNOVE

Ver. 1.0

1. STABILIZACIJA STALNIH TOČAKA GEODETSKE OSNOVE

1.

Stalne točke geodetske osnove moraju se obilježiti trajnim geodetskim oznakama i osigurati.

2.

Kod izbora položaja i stabiliziranja stalne točke geodetske osnove potrebno je: − zadovoljiti postavljene kriterije ovisno o redu mreže, − voditi računa da točka bude očuvana kroz duže vremensko

razdoblje, − postavljati točke na pristupačnim mjestima tj. da je moguć pristup

vozilom, − mogućnost pristupa do točke tijekom 24 sata, − jednostavna dostupnost točke tj. nepostojanje potrebe za posebnim

dozvolama, − voditi računa o dogledanju sa susjednim točkama geodetske

osnove, − točke postavljati ukoliko je moguće na zemljištu u državnom

vlasništvu, − točke postavljati na mjestima tako da budu povoljne za GNSS

mjerenja tj. da imaju slobodan horizont i da budu na minimalnoj udaljenosti 20 m od objekata kako bi se eliminirao utjecaj multipath-a,

− izbjegavati postavljanje GNSS točaka u blizini izvora elektromagnetskog zračenje, izvora radio valova, repetitora, dalekovoda visokog napona i sl.,

− ne postavljati točke u neposrednoj blizini prometnica, − ne postavljati točke u neposrednoj blizini vodotoka, − ne postavljati točke na nasipima osim u iznimnim slučajevima, − ne postavljati točke u neposrednoj blizini državne granice.

3.

Vrsta trajnih geodetskih oznaka i osiguranja ovisi o redu točke, važnosti točke i svojstvu terena na kojem se točka stabilizira.

4.

Stalne točke geodetske osnove ne smiju se stabilizirati na kulturnim i povijesnim spomenicima.

5.

2

Na državnoj granici ne smiju se postavljati oznake stalnih geodetskih točaka.

Stalne točke geodetske osnove moraju se nalaziti na teritoriju Republike Hrvatske najmanje 5 metara od državne granice.

2. STABILIZACIJA GNSS TOČAKA

6.

GNSS točke moraju se obilježiti geodetskim oznakama i osigurati. Vrsta oznake i osiguranja ovisi o redu točke i karakteristikama terena na kojem se točka postavlja. Oznake osiguranja moraju se postaviti tako da se od njih stalne točku mogu kontrolirati i ukoliko se ukaže potreba obnoviti s traženom točnošću.

7.

GNSS točke stabiliziraju se stalnim oznakama, nadzemnim i podzemnim centrom te pločom za učvršćivanje točke. Dimenzije nadzemnog centra, ploče za učvršćivanje i podzemnog centra te broj podzemnih centara ovisi o redu točke. Za izradu nadzemnog centra, ploče za učvršćivanje i podzemnog centra koristi se beton. Betonski stupovi nadzemnih centara trebaju biti pojačani armaturnim željezom.

8.

Prlikom obnavljanja stalnih GNSS točaka posebno treba voditi računa da se ne oštete ili unište podzemni centri.

9.

Stabilizacija GNSS točaka 0. reda

Betonski stup dimenzija 25 x 25 x 100 cm s prokrom reperom i dva podzemna centra, učvršćen u zemlji betonom. Točka mora biti osigurana s 3 ekscentra koja se stabiliziraju kao GNSS točke 3. reda.

3

10.

Stabilizacija GNSS točaka 1. reda

Betonski stup dimenzija 25 x 25 x 100 cm s prokrom reperom i dva podzemna centra, učvršćen u zemlji betonom. Točka mora biti osigurana s 3 ekscentra koja se stabiliziraju kao GNSS točke 3. reda.

11. Stabilizacija GNSS točaka 2. reda

Betonski stup dimenzija 20 x 20 x 80 cm s prokrom reperom i jednim podzemnim centrom, učvršćen u zemlji betonom.

Betonski stup dimenzija 15 x 15 x 60 cm s prokrom reperom i jednim podzemnim

centrom, pojačan s betonskom pločom 60 x 60 x 20 cm, učvršćen u zemlji betonom.

4

12. Stabilizacija GNSS točaka 3. reda

Betonski stup dimenzija 15 x 15 x 60 cm s prokrom reperom i jednim podzemnim centrom učvršćen u zemlji.

Željezna kapa ugrađena u asfalt ili drugu tvrdu podlogu.

P

ŽR

D

G

S -

NVA

A

A

OČT

KA

JMZI

RE

13.

GNSS točke 2. i 3. reda mogu se stabilizirati ugradnjom prokrom repera u živoj

stijeni pri čemu reper treba učvrstiti i betonom, a položaj točke naglasiti obrubom bijele i crvene boje.

14. GNSS točke 0., 1. i 2. reda označavaju se pločicom koja se pričvršćuje za nadzemnu stabilizaciju točke na kojoj se nalaze podaci o broju točke, redu točke te informaciji da je zabranjeno oštećenje ili uništenje točke.

5

3. STABILIZACIJA VISINSKIH TOČAKA

15.

Reperi se označavaju metalnim oznakama ugrađenim horizontalno ili vertikalno u objekte, prirodni ili umjetni kamen koji je ubetoniran u čvrsto, stabilno tlo. U načelu, reperi se ugrađuju iznad razine tla, a ponekad i u tlo kao pomoćni reperi ili posebne vrste repera - temeljni reperi i fundamentalni reperi. Oznaku za nadmorsku visinu predstavlja sredina rupice ili najviši vrh metalne oznake.

16.

Kao mjesta za stabilizaciju nadzemnih repera odabiru se stabilna, suha, po mogućnosti pješčana tla, umjetni objekti i žive stijene.

17.

Za stabilizaciju podzemnih repera odabiru se mjesta koja mogu osigurati stabilnost. Za takvu svrhu su najpovoljnija ravna, suha i pješčana tla. Reperi se mogu ugrađivati i u umjetne podzemne objekte ili u naročito čvrste, velike i stabilne dijelove živih stijena.

18. Pri popuni (obnovi) stabilizacije nivelmana svih redova treba svakih 4-5 km

postaviti bar jedan reper izrađen od nehrđajućeg materijala.

19.

Reperi različitih oblika ugrađuju se u umjetne objekte (zgrade, upornjake mostova, temelje većih objekata i sl.), odnosno žive stijene. Ukoliko se reperi ugrađuju u živu stijenu horizontalno ili vertikalno treba je oko repera klesarski obraditi u površini od 25 x 25 cm, radi nesmetanog postavljanja nivelmanskih letava i lakšeg pronalaženja repera.

20.

Metalne oznake za repere moraju biti izrađene od nehrđajućeg materijala radi

dulje trajnosti i očuvanja mjesta na koje se odnosi nadmorska visina.

21.

Metalni reperi s glavom moraju jednoznačno osigurati najvišu točku na koju se postavljaju nivelmanske letve (mjesto na koje se odnosi određivanje nadmorske visine).

6

22.

Obzirom na raznolikost repera, koji su u upotrebi u Republici Hrvatskoj, razlikuju se sljedeći glavni oblici:

a) austrijski biljeg visine (Höhenmarke), oznaka visine je rupica – oznaka BV i BV2

b) reper Vojnogeografskog instituta-Beograd, oznaka visine je rupica – oznaka HBT

7

c) horizontalno ugrađen reper u objekt, oznaka visine je rupica – oznaka HRO

d) horizontalno ugrađen reper u živoj stijeni, oznaka visine je rupica – oznaka HRS

e) horizontalno ugrađen reper s glavom u objektu – oznaka HR

8

f) vertikalno ugrađen reper s glavom u objektu – oznaka VR

g) vertikalno ugrađen reper s glavom u živoj stijeni – oznaka VRS

h) vertikalno ugrađen reper oblika gljive u objektu – oznaka VG

9

i) vertikalno ugrađen reper u kamen s betonskom podlogom ili betonskom masom

– oznaka VK

j) vertikalni reper - cijev - s pomoćnim podzemnim reperom – oznaka VC

k) vertikalni reper u betonskoj masi s podzemnim reperom - oznaka VM

10

23.

Podzemna stabilizacija visinskih točaka koristi se za izgradnju temeljnih i fundamentalnih repera, koji su uvijek osigurani mikronivelmanskim mrežama. Dvije osnovne grupe podzemno stabiliziranih repera su:

a) vertikalno ugrađen temeljni reper – oznaka TR b) vertikalno ugrađen fundamentalni reper – oznaka FR

4. STABILIZACIJA GRAVIMETRIJSKIH TOČAKA

24.

Pri odabiru gravimetrijskih točaka I. i II. reda obavezno treba voditi računa o mogućnosti GNSS mjerenja na njima te blizini repera službenog visinskog sustava Republike Hrvatske.

25. Gravimetrijske točke I. reda u Republici Hrvatskoj stabilizirane su betonskim

stupom dimenzija 50 cm x 50 cm x 100 cm.

11

26.

Za gravimetrijske točke II. reda može se preuzeti odgovarajuća stabilizacija

postojećih stalnih točaka geodetske osnove (trigonometrijske točke, GNSS točke, vertikalni reperi i sl.) ili se može obaviti stabilizacija oznakama manjih dimenzija u pogodne prirodne ili izgrađene objekte.

5. PRAVO PRISTUPA

27. Nositelji prava na nekretninama dužni su dozvoliti postavljanje oznaka stalnih geodetskih točaka na njihovim katastarskim česticama i građevinskim objektima, kao i podizanje geodetskih signala tijekom izvođenja geodetskih radova.

12

28.

Nositelja prava na nekretnini na kojoj se želi postaviti stalna točka geodetske osnove mora se obavijestiti pismenim putem i upoznati s pravnim osnovama za izvođenje radova te se mora priložiti detaljna skica opisa položaja točke. Prilikom izvođenja radova stabilizacije točke nositelja prava treba pozvati i pokazati mu mjesto položaja točke.

13

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

PRILOG 8 PRAVILNIKA O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH

RADOVA

PREGLEDIK POJMOVA I KRATICA VEZANIH UZ IZVOĐENJE OSNOVNIH GEODETSKIH RADOVA

Ver. 1.0

1

1. Pregledik osnovnih pojmova i skraćenica vezanih uz izvođenje osnovnih geodetskih radova:

2D Prikaz točke pomoću dviju koordinata - (y, x).

3D Prikaz točke pomoću triju koordinata u prostoru - (X, Y, Z).

almanah Skup podataka o putanjama satelita (položaju satelita i

pogreškama sata satelita), najčešće se upotrebljava prilikom planiranja GNSS mjerenja.

apsolutno određivanje položaja točke

Metoda GNSS mjerenja pomoću samo jednog prijemnika. Zbog mnogobrojnih pogrešaka postiže se mala točnost te je stoga dovoljno uvesti samo kodna mjerenja.

ASCII American Standard Code for Information Interchange. Skup standardnih alfa-numeričkih znakova u kojem je svakom znaku pridodana kodna kombinacija, a koji se koristi u tekstualnim datotekama.

atomsko vrijeme Praktična realizacija dinamičkog vremena određena na osnovu atomskog sata. Jedinica za atomsko vrijeme je atomska sekunda.

Besselov elipsoid Lokalni rotacijski elipsoid kojeg je na osnovi gradusnih mjerenja 1841. godine odredio F.W. Bessel, a=6377397.15550 m, b=6356078.96325 m.

broadcast efemeride Dio navigacijske poruke sa satelita koji sadrži podatke za određivanje položaja i brzine satelita u terestričkom referentnom koordinatnom sustavu u realnom vremenu, temelje se na opažanjima na pet stanica GPS kontrolnog sustava, a glavna kontrolna stanica je odgovorna za računanje efemerida i dalje odašiljanje podataka prema satelitima.

C/A kod – (Coarse / Acquisition )

Poznat i kao civilni kod. Ima efektivnu valnu duljinu od oko 300 m i moduliran je samo na L1 nosaču.

CIO Conventional International Origin, međunarodno dogovoreni pol, srednji položaj rotacijske osi Zemlje određen na osnovi astronomskih mjerenja u razdoblju od 1900. do 1905. godine.

CIS Conventional Inertial System, dogovoreni trodimenzionalni Kartezijev koordinatni sustav u satelitskoj geodeziji s ishodištem u centru mase Zemlje. Os Z je rotacijska os Zemlje u dogovorenom trenutku, os X je spojnica centra mase Zemlje i proljetne točke, a os Y je okomita na ravninu XZ i definira desni koordinatni sustav.

2

CROPOS CROatian POsitioning System – hrvatski državni sustav

referentnih GNSS stanica.

CTS Conventional Terrestrial System, dogovoreni terestrički trodimenzionalni Kartezijev koordinatni sustav s ishodištem u centru mase Zemlje. Os Z se poklapa s osi rotacije Zemlje, os X se nalazi u presjeku ravnine ekvatora i ravnine meridijana kroz Greenwich, a os Y okomita je na ravninu XZ i definira desni koordinatni sustav.

cycle slip Cjelobrojna promjena fazne višeznačnosti (ambiguiteta) prilikom prekida ili ometanja GNSS signala.

DGU Državna geodetska uprava

DOP Dilution of Precision – veličina koja određuje utjecaj geometrijske konfiguracije satelita na točnost mjerenja. Standardni izrazi za GNSS primjenu su: GDOP (pozicija zadana s 3 koordinate i korekcija sata), PDOP (3 koordinate), HDOP (2 horizontalne koordinate), VDOP (samo visina) i TDOP (samo korekcija sata).

dvostruke razlike mjerenja

Kod istovremenog GNSS mjerenja formiraju se fazne razlike mjerenja gdje su uključene dvije točke i dva satelita.

efemeride Parametri za računanje pozicije satelita u određenoj epohi u geocentričkom terestričkom koordinatnom sustavu.

elevacijski kut Kut ispod kojeg podaci mjerenja odaslani sa satelita ne trebaju biti registrirani u prijemniku, obično iznosi 10-15°.

elipsoid Matematički definirana referentna ploha Zemlje na kojoj je položaj točke u prostoru određen elipsoidnom duljinom, širinom i visinom. Obično se izabire tako da je što bolje prilagođen geoidu, lokalno ili globalno.

elipsoidna visina Duljina normale elipsoida od točke na fizičkoj površini Zemlje do njenog probodišta kroz plohu elipsoida. Elipsoidna visina definirana je geometrijski i neovisna je od polja sile teže.

EPN EUREF Permanent Network

ETRS89 Europski terestrički referentni sustav istovjetan s ITRS sustavom za epohu 1989.0.

EUREF - European Reference Frame

Jedinstveni europski trodimenzionalni koordinatni sustav određen na temelju 35 europskih SLR i VLBI točaka, kao dio ITRF89 rješenja za epohu 1989.0. Sustav je fiksan za čvrsti

3

dio euroazijske ploče i poznat kao ETRF89 (European Terrestrial Reference Frame).

EUREF permanentna GPS mreža

Europsko progušćenje IGS mreže, trenutno se sastoji od više od 60 GNSS točaka raspoređenih u 21 zemlji diljem Europe. Podaci mjerenja stoje na raspolaganju u sedam lokalnih centara te u regionalnom centru za prikupljanje podataka.

EUVN European Vertical Reference Network (Europska vertikalna referentna mreža)

geografska širina Kut što ga čini normala na plohu elipsoida u promatranoj točki i ravnina ekvatora.

geografska duljina Kut što ga zatvara ravnina meridijana promatrane točke s proizvoljno određenom početnom ravninom meridijana na elipsoidu. Kao početna ravnina meridijana odabrana je ravnina meridijana koja prolazi kroz Greenwich.

GLONASS GLObal NAvigation Satellite System – globalni navigacijski satelitski sustav razvijen u Rusiji, ekvivalentan američkom GPS-u.

GPS Global Positioning System - globalni pozicijski sustav je satelitski navigacijski sustav za sve vremenske uvjete, razvijen u Ministarstvu obrane SAD s osnovnim ciljem zadovoljavanja zahtjeva vojnih snaga za točno određivanje pozicije, brzine i vremena u zajedničkom koordinatnom sustavu i to neprekidno bilo gdje, na ili u blizini Zemlje.

GPRS General Packet Radio Service – prijenos podataka u bežičnim mrežama (mobilni Internet)

GSM Global System for Mobile communications – sustav globalnih bežičnih komunikacija

geodetski datum Određuje položaj lokalnog kartezijevog koordinatnog sustava u odnosu na globalni koordinatni sustav. Taj odnos općenito je određen sa 7 transformacijskih parametara, tri komponente vektora pomaka između ishodišta dvaju sustava, tri komponente matrice rotacije između koordinatnih osi dvaju sustava i faktora mjerila.

geodetska osnova Geodetska osnova je skup trajno stabiliziranih i označenih točaka koje su međusobno povezane visoko preciznim geodetskim mjerenjima pomoću kojih su određene njihove položajne i visinske koordinate, ubrzanje sile teže i vrijednost magnetske deklinacije. Na jedinstveni sustav geodetske osnove oslanjaju se sve izmjere i geodetski

4

radovi.

geoid Ekvipotencijalna ploha stvarnog polja sile teže Zemlje koja optimalno aproksimira srednju nivoplohu mora. Vektor ubrzanja sile teže je uvijek okomit na plohu geoida. Ploha geoida koristi se kao referentna ploha za definiciju visinskog sustava.

geoidna undulacija Udaljenost između geoida i referentnog elipsoida.

gibanje pola Gibanje trenutačne osi rotacije Zemlje u odnosu na čvrsto tijelo Zemlje.

GRS 80 Geodetic Reference System 1980, geocentrički nivoelipsoid s normalnim poljem sile teže kojeg je 1979. godine definirala I.A.G. - Međunarodna asocijacija za geodeziju sa sljedećim konstantama: a=6378137.00 m, GM=3986005 x 108 m3s-2, J2 =108263 x 10-8, ω=7292115 x 10-11 rad s-1

HDKS Hrvatski državni koordinatni sustav

HGRS03 Hrvatski gravimetrijski referentni sustav određen na temelju

ubrzanja sile teže na 42 točke osnovne gravimetrijske mreže 2003. god.

HRG2000 Detaljni hrvatski model geoida 2000

HRVS71 Hrvatski visinski referentni sustav određen na temelju srednje razine mora na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru za epohu 1971.5.

HTRS96 Hrvatski terestrički referentni sustav određen na temelju ETRF89 koordinata 78 osnovnih geodetskih točaka za epohu 1995.55.

IAG International Association of Geodesy - Međunarodna asocijacija za geodeziju, osnovana 1864. Glavna aktivnost asocijacije je nadziranje položaja točaka na Zemljinoj površini metodom globalnog satelitskog pozicioniranja.

IERS International Earth Rotation Service (Međunarodna služba za rotaciju Zemlje).

IUGG International Union of Geodesy and Geophysics - Međunarodna zajednica za geodeziju i geofiziku, osnovana 1919. godine.

IGS International GPS Service – međunarodni GPS servis s višenacionalnim članstvom, sastavljen od opažačkih stanica, centara za prikupljanje i obradu podataka. Daje visoko

5

kvalitetne GPS podatke mjerenja, GPS orbitu te druge GPS proizvode.

IGSN71 International Gravity Standardisation Network 1971. (Međunarodna gravimetrijska standardna mreža 1971.)

ionosfera Disperzni medij s obzirom na GPS signal koji se prostire na visini između 50 i 1000 km iznad Zemljine površine.

ionosferska refrakcija Promjena brzine širenja signala kao njegove faze zbog prolaska kroz ionosferu. Može se eliminirati metodom linearne kombinacije za kodna ili fazna mjerenja.

ITRS International Terrestrial Reference System – sustav dobiven na osnovi visokopreciznih satelitskih mjernih tehnika (SLR, VLBI, LLR, GPS).

ITRF IERS Terrestrial Reference Frame – realizacija ITRS-a za određenu vremensku epohu. Geodetske znanstvene ustanove prikupljaju podatke visokopreciznih satelitskih mjerenja sa oko 150 točaka diljem svijeta i šalju u International Earth Rotation Servis (IERS) koji kombinira sva ta rješenja i računa zajedničko rješenje za jednu godinu nazvano ITRF. Baziran je na GRS80 (Geodetic Reference System 1980) elipsoidu. Prva realizacija ITRF sustava bio je ITRF89.

jednostruke fazne razlike

Kod istovremenog GPS mjerenja formiraju se fazne razlike gdje su uključene dvije točke i jedan satelit.

kod Slijed bit sekvenci za vremensko označavanje satelitskog signala (C/A-, P- i Y-kod) ili za prijenos informacija (navigacijskih podataka).

konstalacija satelita Geometrijski raspored satelita u prostoru.

L1 - signal Osnovni L-band signal, generiran multipliciranjem osnovne frekvencije 10.23 MHz • 154 = 1575,42 MHz. Na njega je moduliran C/A i P-kod te navigacijske poruke.

L2 - signal Drugi L-band signal, generiran multipliciranjem osnovne frekvencije 10.23 MHz • 120 = 1227,60 MHz. Na njega je moduliran P-kod i navigacijske poruke.

multirefleksija/ multipath

Pogreška signala nastala zbog refleksije, prvenstveno uzrokovane blizinom objekata ili drugih reflektivnih površina.

P-kod (Precision) Precizni pozicijski kod dizajniran isključivo za potrebe vojske SAD-a i autoriziranih korisnika s efektivnom valnom duljinom od oko 30 m. Moduliran je na oba nosača L1 i L2.

6

nivoelipsoid Matematički definirana ploha površine Zemlje s

ekvipotencijalnom plohom koju nazivamo normalno polje sile teže Zemlje, koristi se kao referentna geometrijska i fizikalna ploha. Nivoelipsoid se definira s 4 parametra: a - velika poluos, f - spljoštenost elipsoida, γa - veličina normalnog ubrzanja sile teže na ekvatoru, ω - kutna brzina rotacije elipsoida.

NMEA National Marine Electronics Associations – standardizirani format elektronskih poruka

NTRIP Networked Transport of RTCM via Internet Protocol – prijenos podataka korisnicima preko Interneta (npr. prijenos DGPS korekcija)

ortometrijska visina Duljina zamišljene linije viska od promatrane točke na fizičkoj površini Zemlje do njene projekcije na plohu geoida u stvarnom polju sile teže.

PDOP Position Dilution Of Precision

pogreška sata Nastaje zbog nesinkroniziranog vremena sata satelita i sata prijamnika. Ulazi kao nepoznanica u obradu GPS podataka.

PPS Precise Positioning Service – precizni pozicijski servis koji služi isključivo za potrebe vojske SAD-a i drugih autoriziranih korisnika.

precizne efemeride Naknadno izračunate sa podacima dobivenim mjerenjem permanentnih GPS stanica, a računaju ih različite institucije (NGS, IGS, CODE...). Visokotočni podaci su raspoloživi nakon 4-14 dana, a izraženi su kao položaj i brzina satelita u pravilnim vremenskim razmacima (epohama).

pseudoudaljenost Geometrijska udaljenost između satelita i prijamnika uvećana ili umanjena za utjecaj neusklađenosti sata satelita i prijamnika. Može se dobiti mjerenjem vremena pomoću PRN-koda ili faznih razlika te se tako govori o kodnim i faznim pseudoudaljenostima.

relativno određivanje položaja točke

Određivanje vektora između dvije točke na osnovi istovremenih mjerenja, pri čemu je jedna točka poznata po koordinatama.

relativna statička metoda

Prijamnici na referentnoj i novoj nepoznatoj točki su za vrijeme mjerenja statični (nepokretni). Da bi odredili fazne višeznačnosti (ambiguitete) potrebno je duže razdoblje mjerenja.

7

RINEX format Receiver Independent Exchange Format – format podataka mjerenja i navigacijskih informacija neovisan o tipu prijamnika, usvojen kao međunarodni standard.

RTCM format Radio Technical Commission for Maritime Services Format - međunarodni standardizirani format podataka za telemetrijski prijenos korekcija za DGPS.

satelitska geodezija Područje geodezije u kojem se proučava oblik, dimenzije i gravitacijsko polje Zemlje, a omogućava i određivanje koordinata točaka na površini Zemlje, mjerenjem umjetnih i prirodnih satelita upotrebom položajnih satelitskih sustava: GPS, GLONASS, Galileo.

selektivna dostupnost Reduciranje postignute točnosti navigacije u realnom vremenu manipuliranjem frekvencije sata satelita (δ proces) i efemerida satelita (ε proces).

sesija Vremensko razdoblje u kojem više prijemnika istovremeno prima signale sa identičnih satelita.

SIGNAL SlovenIja-Geodezija-NAvigacija-Lokacija – naziv slovenskog sustava referentnih GNSS stanica.

SNR Signal-to-noise ratio – odnos šuma i primljenih satelitskih signala.

SPS Standard Positioning Service – standardni pozicijski servis raspoloživ za civilnu upotrebu.

statička metoda Metoda GPS mjerenja kod koje je prijemnik nepokretan, miruje na jednoj točki. Rezultati se dobiju iz mjerenja koja se protežu kroz više uzastopnih epoha u određenom vremenskom razdoblju.

srednji Zemljin elipsoid

Najbolja aproksimacija stvarne površine Zemlje pomoću plohe elipsoida. Za srednji Zemljin elipsoid vrijedi da je nivoelipsoid kojem je suma kvadrata odstupanja od geoida do elipsoida minimalna, a centar elipsoida se poklapa s težištem Zemljinih masa.

troposfera Neutralni sloj atmosfere iznad Zemljine površine do 50 km (uključujući stratosferu). Uzrokuje troposfersku refrakciju, zbog čega su mjerene pseudoudaljenosti preduge.

troposferska refrakcija

Zbog prolaska signala kroz troposferu, mjerene pseudoudaljenosti su preduge. Eliminiranje utjecaja troposfere metodom dviju frekvencija nije moguće. Utjecaj troposferske refrakcije se rastavlja na suhu i vlažnu komponentu. Oko 90% troposferske refrakcije proizlazi iz

8

suhe komponente, dok je oko 10% posljedica vlažne komponente. U praksi se uvode modeli troposfere (Saastamoinen, Hopfield, ...) te se potom izvodi integracija numeričkom metodom.

trostruke razlike Kod istovremenog GPS mjerenja formiraju se fazne razlike gdje su uključene dvije točke i dva satelita promatrani u dvije epohe. Glavna prednost formiranja trostrukih razlika je nestanak utjecaja višeznačnosti, a kroz to i njihovu otpornost na promjene u višeznačnostima.

transformacija koordinata

Preračunavanje koordinata iz jednog sustava u drugi pomoću odgovarajućih parametara transformacije.

UT Univerzalno vrijeme, srednje Sunčevo mjesno vrijeme na meridijanu Greenwicha ili Svjetsko vrijeme koje se određuje na osnovi astronomskih opažanja.

UT1 Svjetsko vrijeme svedeno na konvencionalni pol (CIO), a odnosi se na trenutnu rotaciju Zemlje, srednju putanju i srednji pol.

UTC Univerzalno koordinirano vrijeme. Jedinica sustava je atomska sekunda, no blizu je UT vremenu i temelj je općepriznatog civilnog vremena (zonskog vremena).

UTM Universal Transverse Mercator, projekcijski koordinatni sustav univerzalne poprečne Mercatorove projekcije.

VRS Virtual Reference Station – virtualna referentna stanica. Mrežna metoda određivanja korekcija u mreži referentnih stanica koje se koriste za kreiranje virtualnih referentnih stanica, a kao rezultat umanjuju se sustavne pogreške realnih referentnih stanica.

WGS 84 World Geodetic System 1984 – Geocentrički Kartezijev koordinatni sustav kojem je os Z definirana srednjom osi rotacije Zemlje, os X je definirana presjekom ravnine meridijana Greenwicha i ravnine ekvatora, a os Y je okomita na ravninu XZ. Pridružen mu je geocentrički nivoelipsoid određen s 4 parametra preuzeta od GRS-80 sustava. Terestrički referentni okvir WGS 84 od 1987. god. se koristi kao referentni za GPS.

Y-kod Tajni kod koji kod uključenog anti-spoofinga zamijenjuje P-kod. Poznat je samo autoriziranim korisnicima.

9

2. Pregledik Internet adresa s korisnim podacima i informacijama vezanim uz izvođenje osnovnih geodetskih radova:

http://igscb.jpl.nasa.gov IGS - Međunarodna GNSS služba za geodinamiku

(International GNSS Service for Geodynamics).

http://www.euref-iag.org EUREF – Potkomisija Međunarodne unije za geodeziju odgovorna za uspostavljanje i održavanje jedinstvenog visokotočnog trodimenzionalnog europskog koordinatnog sustava (European Reference Frame).

http://www.epncb.oma.be EUREF mreža permanentnih GPS stanica.

http://lareg.ensg.ign.fr IGN - Francuski nacionalni geografski institut (Institut Geographique National), Pariz, Francuska.

http://www.bkg.bund.de BKG – Savezni ured za kartografiju i geodeziju (Bundesamt für Kartographie und Geodäsie), Frankfurt, Njemačka.

http://www.dgu.hr Državna geodetska uprava

http://www.cropos.hrhttp://www.cropos.eu

CROPOS – hrvatski pozicijski sustav

http://www.cgi.hr Hrvatski geodetski institut

http://www.aiub.unibe.ch CODE - Europski centar za računanje precizne orbite satelita (Center for Orbit Determination in Europe), Bern, Švicarska.

10

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

PRILOG 9 PRAVILNIKA O NAČINU IZVOĐENJA OSNOVNIH GEODETSKIH

RADOVA

OPISI POLOŽAJA, ZAPISNICI TERENSKIH GNSS MJERENJA I REVIZIJE STALNIH TOČAKA

GEODETSKE OSNOVE

Ver. 1.0

REPUBLIKA HRVATSKA

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA PODACI O GEODETSKOJ TOČKI

Broj točke:

Trig. kotar:

Područni ured:

Ispostava:

K.O.:

TK 1:25 000

HOK 1:5000

Naselje:

Vrsta točke:

Red točke:

Identifikacijski broj:

Kopija karte 1:25 000 s ucrtanim položajem točke: Tip stabilizacije: Način stabilizacije:

Detaljna skica opisa položaja točke: Način signalizacije/Fotografija točke:

ETRS ’89 ITRF HRVATSKI DRŽAVNI KOORDINATNI SUSTAV (elipsoid GRS80) ITRF: Gauss-Krügerove koordinate

Epoha: Nove: Stare:

ϕ = ϕ = y = y =

λ = λ = x = x =

Nadmorska visina: Nadmorska visina:

h = h = H trig. = H geom. = H trig. = H geom. =

Stabilizirao: Dana:

Primjedba:

Pristup:

Revizija: Pronađena Oštećena Uništena Pogodna-GPS Mogućnost obn. Obnovljena Ocjena Službenik Datum

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA PODACI O VISINSKOJ TOČKI

Područni ured:

Ispostava:

K.O.:

Rudina:

TK 1:25 000

HOK 1:5000

Naselje:

Vlak:

Poligon:

Broj repera:

Identifikacijski broj:

Kopija karte 1:25 000 s ucrtanim položajem točke: Tip stabilizacije:

Način stabilizacije:

Aksonometrijski prikaz objekta s odmjeravanjem: Fotografija točke:

ETRS ’89 Gauss-Krügerove HRVATSKI DRŽAVNI VISINSKI SUSTAV Nadmorska visina (m):

(elipsoid GRS80) koordinate: Novi datum: Stari datum:

ϕ = y = H = H =

λ = x = Datum: Datum:

Stabilizirao: Dana:

Stabilizaciju obnovio: Dana:

Geoidna undulacija = Primjedba:

Geopotencijalna visina =

Revizija: Pronađena Ocjena stabilnosti Službenik Datum

Opis položaja:

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA PODACI O GRAVIMETRIJSKOJ TOČKI

Područni ured:

Ispostava:

K.O.:

Naselje:

Rudina:

TK 1:25 000

HOK 1:5000

Veza na nivelman

Vlak: Poligon:

Red:

Broj točke:

Identifikacijski broj:

Kopija karte 1:25 000 s ucrtanim položajem točke: Tip stabilizacije:

Način stabilizacije:

Detaljna skica položaja točke: Fotografija točke:

ETRS ’89 HRVATSKI DRŽAVNI KOORDINATNI

SUSTAV

HRVATSKI DRŽAVNI GRAVIMETRIJSKI

SUSTAV (elipsoid GRS80) elipsoidne koordinate Gauss-Krügerove koordinate g = 10-5ms-2

ϕ = ϕ = y =

λ = λ = x = Geopotencijalna visina = m2s-2

h = h = HTrst = H5M = Geoidna undulacija = m

Primjedba:

Izmjerio: Dana:

Stabilizirao: Dana:

Revizija: Pronađena Ocjena stabilnosti Službenik Datum

ZAPISNIK GNSS MJERENJA – STATIČKA METODA MJERENJA (Strana 1/2)

Državna geodetska uprava Republika Hrvatska Verzija 1.2

Broj točke: Naziv točke: Sesija:

Način stabilizacije točke:

Mjesto: Grad: Država: HRVATSKA

Tip Model Ser.broj Prijemnik: Antena: Softver (verzija) prijemnika: Interval registracije: Elevacijska maska: Dužina antenskog kabela: Izvor napajanja:

Opažač: Tvrtka:

Visina antene iznad točke u metrima: (Skica na str. 2)

Koso Vertikalno Gornji rub antenske plohe

Donji rub antenske plohe

Notch# Prije Poslije

1.

2.

3.

Sred. vrijednost visina antene:

Visina unesena u prijemnik:

Prijenos podataka: Tvrdi disk USB Sigurnosna kopija Datum/vrijeme prijenosa podataka: Naziv datoteke:

Lokalno vrijeme UTC vrijeme Datum UTC dan u godini Planirani početak mjerenja:

Planirani završetak mjerenja:

Stvarni početak mjerenja:

Stvarni završetak mjerenja:

U prijemniku određeno rješenje za koordinate točke (podatak na kraju sesije): UTC vrijeme:

φ: λ: h (m):

Da li se tijekom mjerenja pojavilo nešto neobično? Da Ne Navesti značajne probleme / komentare (npr. vremenski uvjeti):

ZAPISNIK GNSS MJERENJA - STATIČKA METODA MJERENJA (Strana 2/2)

Državna geodetska uprava Republika Hrvatska Verzija 1.2

Broj točke: Naziv točke: Sesija:

Način stabilizacije točke:

Mjesto: Grad: Država: HRVATSKA

Skica mjerenja visine GNSS antene

ZAPISNIK GNSS MJERENJA CROPOS VPPS

(Strana 1 / __) Državna geodetska uprava Republika Hrvatska Verzija 1.2 Naziv projekta: Tip: Ser.broj: Tvrtka: Opažač:

Antena / Prijemnik

CROPOS ID korisnika: CROPOS usluga:

Skica i opis mjerenja visine GNSS antene

ZAPISNIK GNSS MJERENJA CROPOS VPPS

(Strana __ / __) Državna geodetska uprava Republika Hrvatska Verzija 1.2 Redni broj

Broj točke / ID točke

Datum mjerenja

1. mjerenje 2. mjerenje (sat, min)

Duljina mjerenja

(sec)

Visina antene

(m)

Napomena (Vrsta i red točke / Način stabilizacije)

Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Gruška 20, 10000 Zagreb Str. _______

REVIZIJA TRIGONOMETRIJSKE I GNSS MREŽE

OBRAZAC ZA TERENSKU REVIZIJU ID BROJ I IME TOČKE

TRIG. KOTAR RED TOČKE

PRONAĐENA DA NE

UNIŠTENA DA NE

OŠTEĆENA DA NE

MOGUĆNOST OBNOVE DA NE

OBNOVLJENA DA NE

OCJENA STABILNOSTI 5 4 3 2 1

POGODNA ZA GNSS MJERENJE DA NE OPIS PRISTUPA:

POLOŽAJNI OPIS ODGOVARA DA NE

POTREBNO IZRADITI NOVI POLOŽAJNI OPIS DA NE

IZRAĐEN NOVI POLOŽAJNI OPIS DA NE

DATUM REVIZIJE REVIZIJU OBAVIO NAPOMENA REVIZIJE:

TIP STABILIZACIJE:

NAČIN STABILIZACIJE:

STABILIZIRAO DATUM STABILIZACIJE

DETALJNA SKICA OPISA POLOŽAJA

DETALJNA SKICA OPISA POLOŽAJA (a)

FOTOGRAFIJA TOČKA (b)

(nazivi datoteka) PERSPEKTIVA (c)

a)

b)

c)

Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Gruška 20, 10000 Zagreb Str. _______

REVIZIJA VISINSKE MREŽE

OBRAZAC ZA TERENSKU REVIZIJU

ID BROJ TOČKE

BROJ VLAKA BROJ POLIGONA

REVIZIJU OBAVIO

DATUM REVIZIJE

PRONAĐENA DA NE

OCJENA STABILNOSTI 5 4 3 2 1

OPIS POLOŽAJA:

NAPOMENA:

AKSONOMETRIJSKI PRIKAZ:

AKSONOMETRIJSKI PRIKAZ (a)

FOTOGRAFIJA STABILIZACIJE (b)

FOTOGRAFIJA AKSONOMETRIJE (c)

(nazivi datoteka)

a)

b)

c)

Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Gruška 20, 10000 Zagreb Str. _______

REVIZIJA GRAVIMETRIJSKE MREŽE

OBRAZAC ZA TERENSKU REVIZIJU

ID BROJ TOČKE

RED TOČKE

REVIZIJU OBAVIO

DATUM REVIZIJE

PRONAĐENA DA NE

OCJENA STABILNOSTI 5 4 3 2 1

OPIS POLOŽAJA:

NAPOMENA:

DETALJNA SKICA OPISA POLOŽAJA:

DETALJNA SKICA OPISA POLOŽAJA (a)

FOTOGRAFIJA TOČKE (b)

PERSPEKTIVA (c)

(nazivi datoteka)

a)

b)

c)