PRAVILNIK O SKLADIŠNOM I MATERIJALNOM POSLOVANJU TEHNIKA d.d. ZAGREB

S A D R Ž A J

Stranica

1. OPĆE ODREDBE ............................................................................................... 2

2. NABAVA SREDSTAVA.................................................................................... 2

3. FORMIRANJE, SMJEŠTAJ I UREĐENJE SKLADIŠTA I KORIŠTENJE

SREDSTAVA DIONIČKOG DRUŠTVA .......................................................... 6

4. EVIDENCIJA PRIMANJA, IZDAVANJA I TROŠENJA SREDSTAVA ...... 12

4.1. Općenito o evidenciji sredstava ......................................................................... 12

4.2. Preuzimanje i zaprimanje sredstava................................................................... 14

4.3. Izdavanje sredstava ............................................................................................ 17

4.4. Osobna zaštitna sredstva .................................................................................... 19

4.5. Osnovna sredstva ............................................................................................... 21

4.6. Ostale odredbe ................................................................................................... 22

5. SKLADIŠNO POSLOVANJE UGOSTITELJSTVA ....................................... 23

5.1. Ugostiteljstvo zatvorenog tipa ........................................................................... 24

5.2. Ugostiteljstvo otvorenog tipa............................................................................. 26

6. SKLADIŠNO POSLOVANJE INO RADNIH JEDINICA .............................. 28

7. POPIS (INVENTURA) I RASHOD SREDSTAVA......................................... 32

7.1. Popis (inventura) sredstava ................................................................................ 32

7.2. Rashod sredstava................................................................................................ 37

8. UTVRĐIVANJE KALA, RASTURA I LOMA................................................ 38

9. SKLADIŠNI RADNICI..................................................................................... 42

10. SKLADIŠNA DOKUMENTACIJA ................................................................. 44

11. IZVJEŠTAJI MATERIJALNOG KNJIGOVODSTVA.................................... 60

12. ZAVRŠNE ODREDBE ..................................................................................... 61

2

Na temelju članka 15. Zakona o računovodstvu i točke 20-22. Međunarodnog

računovodstvenog standarda 1. te članka 6. i 35. Statuta TEHNIKA d.d. Zagreb, Uprava -

glavni direktor donosi 22.05.2003. godine.

PRAVILNIK

O SKLADIŠNOM I MATERIJALNOM POSLOVANJU

TEHNIKA d.d. ZAGREB

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom se utvrđuje metodologija rada, obaveze i odgovornost radnika i službi

Društva kod nabave, evidencije, skladištenja i čuvanja, trošenja i manipuliranja materijalom,

rezervnim dijelovima, sitnim inventarom, ambalažom, robom, gotovim proizvodima,

osnovnim sredstvima i ostalim materijalnim vrijednostima (u daljnjem tekstu sredstvima).

Članak 2.

Ovim Pravilnikom se utvrđuje postupak i način provođenja inventure i rashoda, te utvrđivanje

kala, rastura i loma na sredstvima Društva.

Članak 3.

Ovim Pravilnikom se propisuje forma i vrste skladišnih dokumenata, njihov način

popunjavanja i kolanja unutar Društva, te vrste izvještaja o skladišnom i materijalnom

poslovanju.

2. NABAVA SREDSTVA

Članak 4.

Nabavu sredstava od dobavljača vrše isključivo radnici Komercijale na temelju pisanog

zahtjeva gradilišta – pogona. Ostali radnici Društva vrše nabavu sredstava samo u izuzetnim

slučajevima i uz prethodnu pismenu suglasnost direktora Ekonomskog sektora.

Kada druge službe Društva vrše nabavu sredstava od dobavljača obavezne su o istom

obavijestiti Ekonomski sektor, te izvršiti neophodne konzultacije u svezi kondicija za

sklapanje ugovora (način i uvjeti plaćanja, garancije, cijene i slično).

3

Članak 5.

Zahtjev za nabavu sredstava se dostavlja na obrascu “ZAHTJEVNICA” uz koju se po potrebi

prilaže uzorak, nacrt, skica ili model radi lakše nabave potrebnih sredstava. Nazivi sredstava

na zahtjevnici moraju biti precizno navedeni. Za određena sredstva neophodno je pored

naziva navesti i šifru proizvoda proizvođača. Ukoliko naručioc istu nije u mogućnosti navesti

treba se konzultirati s radnicima Komercijale ili ostalim radnicima Društva iz članka 4. ovog

Pravilnika.

Na zahtjevnici se pored ostalog obavezno navodi datum – rok do kojeg sredstva trebaju biti

nabavljena i isporučena, dok se za materijal i sitni inventar obavezno upisuje i šifra sredstava.

Za sredstva kod kojih je postupak nabave uobičajen i standardan utvrđeni rok isporuke

naručenih sredstava ne može biti kraći od 7-15 dana. Kod specijalnih narudžbi vrijedi poseban

rok isporuke, koji uvažava sve specifičnosti specijalne narudžbe i koji može biti kraći ili duži

od 7-15 dana.

Obavezuju se naručitelji sredstava da pravovremeno planiraju dinamiku isporuke sredstava i

realne rokove isporuke, koji će radnicima Komercijale i ostalim radnicima iz članka 4. ovog

Pravilnika omogućiti kvalitetnu obradu tržišta, te postizanje optimalnih rezultata s obzirom na

kvalitet, cijenu i uvjete plaćanja.

Ukoliko radnici Komercijale i ostali radnici iz članka 4. ovog Pravilnika utvrde, da se

određena isporuka sredstava neće moći ispoštovati u odnosu na rokove, cijenu, kvalitetu ili

druge zahtijevane parametre, o istome su obavezni odmah izvijestiti naručitelja i direktora

Ekonomskog sektora.

Postupak naručivanja se vrši na temelju:

- operativnog plana proizvodnje i nabave;

- izvatka sredstava iz troškovnika (kalkulacije) ugovorenih radova i

- odluka Uprave društva (samo za osnovna sredstva).

Pokretanje narudžbi vrši rukovodioc gradilišta – pogona ili drugi po njemu ovlašteni radnik.

Sve zahtjevnice potpisuje skladištar, rukovodioc gradilišta – pogona i direktor Radne jedinice

ili direktor projekta, te direktori sektora.

4

Kod naručivanja sredstava putem interneta lozinka (password i user) naručioca i ostalih

ovlaštenih radnika (skladištar, rukovodioc gradilišta – pogona, direktor Radne jedinice ili

direktor projekta, te direktor sektora) se smatra potpisom. Zahtjevnicu sredstava putem

interneta izlistavaju radnici Komercijale i ostali radnici iz članka 4. ovog Pravilnika i prilažu

uz kopiju narudžbe.

Gradilište - pogon pisanu zahtjevnicu ili zahtjevnicu upućenu putem interneta, upućuje prvom

u lancu potpisnika odgovornih za odobrenje određene nabavke sredstava, nakon čega se ista

proslijeđuje u Komercijalu.

Članak 6.

Nakon potpisivanja ugovora o građenju s investitorom Odjel pripreme građenja u suradnji s

rukovodiocem gradilišta – pogona radi izvadak i dinamiku potrebnih količina sredstava i

dostavlja ga u Komercijalu. Izvadak potpisuje direktor Radne jedinice i direktor Proizvodno-

tehničkog sektora. Isto tako Marketing je obavezan dostaviti u Komercijalu troškovnik

kalkuliranih cijena sredstava prema investitoru bez troškova rada, (ugradnje) uvećan za

troškove transporta, špedicije i carine.

Članak 7.

Plan nabave sredstava radi Komercijala na temelju izvadka i dinamike potrebnih količina.

Ugovaranje i nabavu sredstava vrše radnici iz članka 4. ovog Pravilnika na temelju

zahtjevnice vodeći računa o kvaliteti, cijenama i optimalnim zalihama. Nakon obavljenih

pregovora radnici iz članka 4. ovog Pravilnika su obavezni s dobavljačem sklopiti ugovor, od

kojih se jedan primjerak dostavlja u Financije, jedan primjerak na gradilište-pogon, a jedan

primjerak ostaje u Komercijali.

Ukoliko druge službe Društva sklapaju ugovor s dobavljačem obavezne su jedan primjerak

istog dostaviti u Komercijalu, radi uvida u stanje sklopljenih ugovora s dobavljačima.

Članak 8.

Obavezuju se službe Društva koje vrše nabavu sredstava da sprovedu kompletan posao

nabave od početka do kraja (preuzimanje zahtjevnice, obrada tržišta, sklapanje ugovora i

ostalo).

U slučaju dogovora direktora sektora da određena služba iz bilo kojih razloga prenosi na

drugu službu Društva već započeti postupak nabave sredstava, obavezna je istoj prenijeti sve

5

relevantne informacije i dokumentaciju vezanu na do tada provedeni postupak i radnje u svezi

nabave sredstava.

Za gradilišta na terenu Komercijala je obavezna istražiti lokalno tržište neophodnih sredstava,

te sklopiti osnovne ugovore s lokalnim dobavljačima. O rezultatima istraživanja lokalnog

tržišta Komercijala je obavezna obavijestiti i upoznati gradilište, te mu dostaviti sklopljene

ugovore s lokalnim dobavljačima.

Članak 9.

Komercijala prikuplja i vodi podatke o cijenama svih sredstava, kao i o drugim elementima

bitnim za izbor najpovoljnijeg dobavljača. Svaku promjenu cijena sredstava vezanih na

kalkulaciju Komercijala je obavezna izvršiti odmah u bazi podataka i obavijestiti Marketing-

Odjel kalkulacija, te Radnu jedinicu Stolarija Marija Bistrica i Organizacionu jedinicu

priprema proizvodnje u Radnoj jedinici Građevinski proizvodi.

Isto tako Komercijala je obavezna izvršiti svaku promjenu cijena u bazi podataka ostalih

sredstava koja nisu vezana za kalkulaciju istog dana kada utvrdi promjenu.

Organizacione jedinice iz stavka 1. ovog članka su obavezne dostaviti u Komercijalu

specifikaciju sredstava vezanih za kalkulaciju, kao i sve eventualne naknadne izmjene.

Nakon osiguranja tehničkih uvjeta za uvid u bazu podataka Komercijale o sredstvima Društva

ista više nije dužna dostavljati podatke organizacionim jedinicama iz stavka 1. ovog članka.

Na zahtjev Fakturnog odjela Komercijala je obavezna u svaku "Izdatnicu za prodaju

materijala, rezervnih djelova, sitnog inventara i gotovih proizvoda VP-312" unijeti

podatke o stvarnim tržišnim cijenama prodanih sredstava.

Članak 10.

Kod ugovaranja isporuka sredstava radnici Komercijale i ostali radnici iz članka 4. ovog

Pravilnika su dužni ugovoriti s dobavljačem:

- da nakon obavljene isporuke sredstava ispostavi fakturu i da je dostavi na ugovorenu

adresu,

- da kod svake isporuke sredstava na gradilište – pogon mora dostaviti dostavnicu u kojoj

su pored ostalih elemenata obavezno iskazani nazivi, količine i jedinične cijene sredstava;

- dostavu atestne dokumentacije ili garantnih listova za sredstva za koja je to neophodno i

uobičajeno ili garanciju za kvalitet sredstava i opreme u garantnom periodu kada je ista

ugovorena s Investitorom ili se podrazumijeva za takva sredstva.

6

Atestnu dokumentaciju dobavljač je obavezan dostaviti s prvom isporukom sredstava na

gradilište – pogon.

Za sredstva koja se nabavljaju od inozemnih dobavljača, radnici Komercijale i ostali radnici iz

članka 4. ovog Pravilnika su obavezni ugovoriti s dobavljačem ili špediterom prijevod naziva

sredstava na hrvatski jezik. Ukoliko to nije moguće Komercijala, odnosno ostali radnici iz

članka 4. ovog Pravilnika su obavezni sami izvršiti prijevod naziva sredstava na hrvatski

jezik.

Nakon primitka fakture radnici Komercijale i ostali radnici iz članka 4. ovog Pravilnika su

obavezni isti dan obaviti kontrolu svih elemenata navedenih u fakturi (cijena, rabat, plaćanje i

ostalo) u odnosu na ugovorene, istu potpisati i dostaviti u Likvidaturu na daljnju obradu.

Uz fakturu dobavljača radnici Komercijale ili drugi ovlašteni radnici iz članka 4. ovog

Pravilnika obavezno prilažu narudžbu i popis ponuda dobavljača s odabirom najboljeg

dobavljača, dok ostala dokumentacija ostaje u Komercijali ili drugim službama Društva

(zahtjevnica, ponude dobavljača i sl. ) i čuva se najmanje dvije godine dana od datuma

završetka objekta.

Članak 11.

U slučaju pismenih prigovora i reklamacija s gradilišta – pogona Komercijala ili drugi

ovlašteni radnici iz članka 4. ovog Pravilnika pokreću i vode od početka do okončanja

reklamacioni postupak vezan za kvalitet, količinu, cijenu ili drugi aspekt ugovorenih i

isporučenih sredstava.

3. FORMIRANJE, SMJEŠTAJ I UREĐENJE SKLADIŠTA I KORIŠTENJE

SREDSTAVA DIONIČKOG DRUŠTVA

Članak 12.

Skladište je prostor određen za smještaj i čuvanje sredstava. Sredstva se usladištuju sa svrhom

da se osiguraju i sačuvaju od kvara, rasipa, krađe, uništenja, elementarnih nepogoda i drugih

oštećenja.

S obzirom na tip skladišta u Društvu mogu biti:

- zatvorena ;

- natkrivena u ograđenom prostoru;

- otvorena u ograđenom prostoru i

7

- otvorena u neograđenom prostoru.

S obzirom na značaj i veličinu u Društvu postoje:

- centralna skladišta;

- skladišta gradilišta – pogona (mjesta troška) i

- pomoćna skladišta gradilišta – pogona.

S obzirom na vrstu uskladištenih sredstava u Društvu postoje:

- skladišta sirovina i materijala;

- skladišta rezervnih dijelova;

- skladišta kancelarijskog materijala;

- skladišta osnovnih sredstava;

- skladišta alata, sitnog inventara, auto guma i ambalaže i

- skladišta gotovih proizvoda i trgovačke robe.

Članak 13.

Kod formiranja skladišta s obzirom na njegov tip i vrstu sredstava koja se skladište, mora se

osigurati minimum neophodnih tehničkih, organizacijskih i zakonskih uvjeta da se rad

skladišne službe odvija normalno.

Za sredstva koja su podložna vremenskom utjecaju i koja se mogu lako otuđiti (alat, sitni

inventar, dio osnovnih sredstava, rezervni dijelovi i materijal) obavezno se formiraju skladišta

zatvorenog tipa.

U natkrivena skladišta u ograđenom prostoru skladište se sva sredstva na koja vremenske

prilike (kiša, snijeg i sl.) imaju jakog utjecaja.

U otvorenom i ograđenom skladištnom prostoru mogu se skladištiti samo sredstva na koje

vremenske prilike imaju slabi ili nikakav utjecaj.

Zabranjuje se skladištenje sredstava u otvorenom i neograđenom prostoru.

Iznimno od stavka 5. ovog članka, ukoliko okolnosti zahtjevaju, da se određena sredstva

uskladište u otvorenom i neograđenom prostoru skladištar, poslovođa i rukovodioc gradilišta

su obavezni poduzeti radnje da se ista ne oštete i ne otuđe. Ovakav način skladištenja može se

vršiti samo privremeno i u posebnim okolnostima koje utvrđuje i odobrava rukovodioc

gradilišta - pogona.

8

Članak 14.

Skladišni prostor možemo definirati u užem i širem smislu. Pod skladišnim prostorom u užem

smislu podrazumijeva se ograđena, zatvorena i zaključana prostorija u koju je zabranjen i

onemogućen pristup neovlaštenim radnicima.

Pod skladišnim prostorom u širem smislu podrazumijeva se cijeli prostor gradilišta – pogona.

Članak 15.

Skladište (skladišna zgrada) treba biti smješteno na pogodnom i preglednom mjestu kako bi

se izbjeglo nepotrebno prenašanje i troškovi transporta sredstava. Kod formiranja gradilišta

treba nastojati da se skladište locira na ulazu u gradilište ili blizu ulaza na gradilište, kako bi

skladištar imao bolji uvid u kretanje sredstava.

Članak 16.

Unutrašnjost skladišta treba urediti tako da omogućava maksimalnu iskorištenost skladišnog

prostora za smještaj i čuvanje sredstava. U tu svrhu potrebno je izraditi potreban broj polica

prilagođenih vrsti sredstava koja se skladište. Police se postavljaju uza zid skladišta i u sredini

tako da se po skladištu može nesmetano kretati i manipulirati.

Članak 17.

Sredstva se u skladištu slažu uredno i pregledno po vrstama i podvrstama. Najidealnije je ako

se sredstva mogu složiti u skladištu istim redoslijedom kako se vode u kartoteci.

Sredstva koja su često u upotrebi treba složiti tako da su na dohvat ruke, a druga koja su rjeđe

u upotrebi smještaju se na manje pristupačna mjesta.

Članak 18.

Zabranjuje se zajedničko skladištenje sredstava čije kemijsko ili drugo svojstvo djeluje

negativno na druga sredstva. Takva sredstva se moraju skladištiti odvojeno u skladu s

propisima.

Članak 19.

Svako skladište mora imati potreban pribor i alat za mjerenje i pakovanje sredstava kao što

su: vaga, metar, tablice za izračunavanje kubikaže drvene građe, težine betonskog željeza,

kubikaže kabastog materijala, itd.

9

Članak 20.

Rukovodioc gradilišta – pogona i skladištar su obavezni osigurati neophodna sredstva i pribor

za zaštitu od požara u skladu s Pravilnikom o zaštiti od požara. Sredstva za zaštitu od požara

moraju u svakom momentu biti u ispravnom stanju i na pogodnom i pristupačnom mjestu.

Članak 21.

Da bi se onemogućio pristup radnicima Društva i trećim osobama u zatvoreni skladišni

prostor, potrebno je prostor za izdavanje odvojiti od sredstava prikladnim pultom ili ogradom.

Vrata skladišta moraju biti osigurana dobrom bravom ili lokotom. Ključ od skladišta smije

imati samo skladištar ili drugi radnik ovlašten od strane rukovodioca gradilišta - pogona.

Rezervni ključ od skladišta treba komisijski zapečatiti i pohraniti kod rukovodioca gradilišta –

pogona. Upotreba rezervnog ključa dozvoljena je samo u izuzetnim slučajevima uz prisustvo

komisije (nedolazak skladištara na posao, požar, poplava, itd.) koju imenuje rukovodioc

gradilišta – pogona.

Članak 22.

U slučaju da primjeti, da je zatvoreno skladište otvarano rezervnim ključem bez njegova

prisustva, skladištar odmah obavještava rukovodioca gradilišta – pogona i obavezno zahtijeva

da se izvrši inventura skladišta.

Članak 23.

O načinu skladištenja sredstava izvan zaključanih i zatvorenih prostorija odlučuje skladištar u

dogovoru s rukovodiocem gradilišta – pogona, vodeći računa da se sredstva zaštite od

atmosferskih i drugih utjecaja.

Iznimno od stavka 1. ovog članka skladištar i rukovodioc gradilišta su obavezni poduzeti

radnje da se:

1. cijevna skela, nosači i amerikaneri koji nisu u upotrebi slože u pretince po dimenzijama

(dužinama) po mogućnosti u posebno ograđenom prostoru, kako bi se zaštitili od

eventualne krađe i radi boljeg uvida u stanje istih;

2. spojnice i sitni pribor koji nisu u upotrebi slože u drvene sanduke ili košare;

3. oplata i dijelovi oplate koji nisu u upotrebi očiste i slože po vrstama i dimenzijama;

4. sva drvena građa koja nije u upotrebi očisti i složi po vrstama i dimenzijama na jednom

mjestu i

10

5. sva druga sredstva, koja odredi rukovodioc gradilišta – pogona slože po određenom

principu i redoslijedu.

Članak 24.

Za sredstva koja se nalaze pod ključem odgovornost za manjkove i štetu snosi skladištar.

Za sredstva iz članka 23. stavak 2. ovog Pravilnika, ukoliko se nalaze u ograđenom i

zaključanom ili nezaključanom prostoru, prilikom izdavanja na upotrebu skladištar zadužuje

internim dokumentom glavnog poslovođu gradilišta ili rukovodioca faze radova.

Za eventualne manjkove i štetu za tako preuzeta sredstva odgovara glavni poslovođa

gradilišta ili rukovodioc faze radova. Nakon upotrebe glavni poslovođa gradilišta ili

rukovodioc faze radova vraća u skladište preuzeta sredstva, a kod utvrđenih manjkova

obavezno se formira komisija. Ukoliko se sredstva Društva nalaze u ograđenom i

nezaključanom prostoru za manjkove i štetu solidarno odgovaraju rukovodioc gradilišta,

skladištar, glavni poslovođa i rukovodioc faze radova.

Članak 25.

Uskladištenje eksplozivnih sredstava, goriva, boca sa kompriminiranim zrakom, plinova i

kiselina mora se vršiti u skladu sa zakonskim propisima i Pravilnikom o zaštiti na radu.

Članak 26.

Korištenje sredstava Dioničkog društva od strane radnika Društva i kooperanata mora se

obavljati pažnjom dobrog privrednika.

Nakon upotrebe sredstva treba očistiti, složiti i dovesti u prvobitno stanje.

Ukoliko se sredstva ne očiste i ne slože u redovnom procesu proizvodnje isto je potrebno

učiniti naknadno. Za tu svrhu rukovodioc gradilišta – pogona je obavezan na zahtjev

skladištara staviti na raspolaganje potrebni broj radnika za provođenje radnji na čišćenju,

slaganju, podmazivanju i zaštiti sredstava.

Rad radnika iz stavka 1. ovog članka prati i kontrolira poslovođa u dogovoru sa skladištarem

gradilišta.

11

Članak 27.

Zavisno od zahtjeva i potreba proizvodnog procesa, kao i od drugih faktora u društvu se

formiraju centralna i ostala skladišta. Funkcija centralnih skladišta je da vrše nabavu,

skladištenje i snabdijevanje ostalih skladišta Društva određenim sredstvima. To su uglavnom

sredstva čija je nabava, skladištenje i evidencija centralizirana zbog smanjenja troškova i

boljeg uvida u kretanje i korištenje sredstava. Odluku o formiranju centralnog skladišta

donosi Uprava. Specifikaciju sredstava koja će se skladištiti u Centralna skladišta utvrđuje

Tehnički kolegij.

Članak 28.

Na gradilištima – pogonima (mjestima troška) formira se zavisno od veličine i drugih faktora

jedno ili više samostalnih skladišta. Ako se na gradilištu–pogonu formira više skladišta ista

rade samostalno i odvojeno. Mora se strogo voditi računa da se sredstva koja pripadaju

jednom skladištu, razgraniče od sredstava drugog skladišta, kako ne bi dolazilo do zamjene i

miješanja sredstava. Odluku o formiranju ovih skladišta donose direktori sektora.

Članak 29.

Ukoliko se ukaže potreba na gradilištu–pogonu mogu se formirati pomoćna skladišta, što

zavisi od veličine i dislociranosti gradilišta.

Pomoćna skladišta čine sa skladištem gradilišta – pogona jednu organizacijsku cjelinu čiji je

rukovodioc skladištar gradilišta.

Članak 30.

Kontrolu ulaza i izlaza transportnih sredstava Društva i ostalih učesnika u poslu

(suizvođači i kooperanti) na gradilištu je obavezan vršiti skladištar ili drugi ovlašteni radnik, a

u pogonima čuvar – portir. Ukoliko je skladištar odsutan, kontrolu ulaza i izlaza transportnih

sredstava vrši poslovođa ili drugi radnik kojega odredi rukovodioc gradilišta - pogona.

Rukovodioc gradilišta je obavezan poduzeti radnje da se na ulazu u gradilište na vidnom

mjestu istakne natpis o obaveznom javljanju skladištaru ili poslovođi prilikom ulaza i izlaza s

gradilišta, te da o tome obavijesti sve učesnike u poslu.

Na gradilištima gdje radi više poduzeća rukovodioc gradilišta je obavezan propisati mjere i

poduzeti radnje da se zaštite sredstva Društva od krađe, zamjene, uništenja i drugih

12

zloupotreba, vodeći računa o konkretnim uvjetima i specifičnostima rada navedenog

gradilišta.

Članak 31.

Skladište radi u skladu s raspodjelom radnog vremena Društva i zahtjevima proizvodnog

procesa.

Zabranjuje se zaprimanje i izdavanje sredstava u skladište i iz skladišta bez nazočnosti

skladištara ili drugog ovlaštenog radnika.

Preuzimanje i otprema sredstava bez nazočnosti skladištara dozvoljeno je samo u izuzetnim

slučajevima u skladu s člankom 35. ovog Pravilnika.

4. EVIDENCIJA PRIMANJA, IZDAVANJA I TROŠENJA SREDSTAVA

4.1. Općenito o evidenciji sredstava

Članak 32.

Evidencija sredstava Društva vodi se u skladištu i u Materijalnom knjigovodstvu odvojeno za:

1. osnovna sredstva;

2. sirovine i materijal;

3. rezervne dijelove;

4. alat i sitni inventar;

5. gotove proizvode i trgovačku robu;

6. gotove proizvode i trgovačku robu u obradi i doradi, te u konsignaciji i

7. tuđa sredstva.

Sva sredstva preuzeta od dobavljača koja se odmah ne ugrađuju u proizvod i svi gotovi

proizvodi Dioničkog društva obavezno se zaprimaju i vode u skladišnoj evidenciji količinski,

a u Materijalnom knjigovodstvu količinski i vrijednosno na odgovarajućem kontu zaliha po

vrijednostima sukladno članku 33. ovog Pravilnika.

Članak 33.

Evidencija osnovnih sredstava obavlja se u skladišnoj evidenciji količinski i pojedinačno za

svako osnovno sredstvo, a u materijalnom knjigovodstvu količinski i pojedinačno za svako

13

osnovno sredstvo po nabavnim cijenama sukladno članku 59. ovog Pravilnika, te Pravilnika o

amortizaciji dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine.

Za sredstva iz članka 32. navedena od 2. do 4. ovog Pravilnika evidencija se vodi u skladištu

količinski, a u Materijalnom knjigovodstvu količinski i vrijednosno po prosječnim

ponderiranim cijenama.

Evidencija gotovih proizvoda u pogonima se vodi količinski i vrijednosno po cijeni koštanja

ili po prodajnoj cijeni, ako je ista niža od cijene koštanja, dok se evidencija gotovih proizvoda

u skladištu gradilišta vodi samo količinski.

Evidencija gotovih proizvoda i trgovačke robe za trgovinu i ugostiteljstvo otvorenog tipa vodi

se količinski i vrijednosno po prodajnim cijenama, a u Materijalnom knjigovodstvu količinski

i vrijednosno po prodajnim cijenama uz ispravak za ukalkuliranu maržu i porez na dodanu

vrijednost.

Evidencija tuđih sredstava vodi se sukladno odredbama članka 34. ovog Pravilnika.

Članak 34.

Pored evidencije sredstava navedene u članku 33. ovog Pravilnika niže navedena sredstva

vode se samo u skladišnoj evidenciji evidentno (količinski) i to:

1. tuđa sredstva vlasništvo kooperanata uskladištena u skladištima Društva;

2. osnovna sredstva, cijevna skela i oplata vlasništvo RJ Građevinski proizvodi iznajmljena

gradilištu;

3. sredstva RJ Mehanizacija iznajmljena gradilištu i

4. sva sredstva Društva koja su kod drugih korisnika u najmu i na popravku.

Isto tako niže navedena sredstva vode se u skladišnoj evidenciji i u Materijalnom

knjigovodstvu samo evidentno (količinski) i to:

1. tuđa ambalaža;

2. privremeno izvezena sredstva na INO – gradilišta;

3. drvena građa u komadima (mosnice 100%, 75% i 50%, grede 10 x 10, 10 x 12 i oplata

šperana);

4. beton za ugradnju izrađen u Pogonu beton i na gradilištu;

5. armatura za ugradnju izrađena u Pogonu savijalište i

6. nasipni materijal.

14

4.2. Preuzimanje i zaprimanje sredstava

Članak 35.

Preuzimanje i zaprimanje sredstava u skladište vrši isključivo skladištar. U njegovoj

odsutnosti preuzimanje i izdavanje sredstava vrše radnici po ovlaštenju rukovodioca gradilišta

- pogona.

Ovlašteni radnici iz stavka 1. ovog članka (alatničar, skladištar - evidentičar, poslovođa)

obavezni su izvršiti kvantitativno i kvalitativno preuzimanje sredstava i odgovaraju za ista do

momenta predaje skladištaru, koja se vrši slijedeći radni dan.

Uz predaju sredstava, skladištaru se predaju i dostavni dokumenti (dostavnica, prevozni list,

međuskladišnica, itd.), nakon čega skladištar ispostavlja prijemne dokumente i vrši knjiženje

u skladišnoj kartoteci.

Članak 36.

Skladištar sredstva zaprima svakodnevno po prispijeću u skladište na osnovu prateće

dokumentacije dobavljača, odnosno internih dokumenata Društva.

Zabranjuje se skladištarima da preuzimaju sredstva od dobavljača bez popratnih dokumenata

(dostavnica, račun i sl.) u kojima nisu navedene količine i jedinične cijene isporučenih

sredstava, te bez atesta ili garantnih listova, ako su isti ugovoreni s dobavljačem.

U koliko dobavljač isporuči sredstva bez dokumenata iz stavka 2. ovog članka, skladištar se

obavezno konzultira s rukovodiocem gradilišta - pogona i dogovara dali sredstva preuzeti ili

vratiti dobavljaču. Za svaku isporuku sredstava dobavljača bez valjanih dokumenata iz stavka

2. ovog članka skladištar je obavezan u pisanom obliku izvjestiti direktora Komercijale ili

drugu službu Društva koja je ugovorila isporuku sredstava, te direktora Računovodstva.

Preuzimanje (zaprimanje) sredstava vrši se kvalitativno i kvantitativno.

Pod kvalitativnim preuzimanjem sredstava podrazumijeva se ispitivanje i utvrđivanje kakvoće

i kvalitete u odnosu na ugovorenu i deklariranu kakvoću i kvalitetu u dostavnoj

dokumentaciji. Pod kvantitativnim preuzimanjem sredstava podrazumijeva se količinsko

preuzimanje, koje se vrši brojenjem, vaganjem, mjerenjem ili na drugi odgovarajući način.

Članak 37.

Preuzimanje niže navedenih sredstava pored skladištara vrši se uz prisutnost:

15

a) Komisije

1. svih novonabavljenih strojeva, opreme, postrojenja i uređaja, koja se zaprimaju kao

osnovna sredstva,

b) Poslovođe ili tehničkog osoblja određenog od strane rukovodioca gradilišta - pogona

1. novonabavljene drvene građe (od dobavljača);

2. oplate, cijevne skele i elemenata cijevne skele (od dobavljača i od skladišta Društva);

3. svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda, krumpira i graha;

4. ugljena i drva za loženje (od dobavljača);

5. svih sredstava koja se vraćaju u zemlju s INO – gradilišta;

6. svih sredstava koja po kvaliteti ili količini ne odgovaraju podacima u dostavnim

dokumentima.

Članak 38.

Komisiju i tehničko osoblje za preuzimanje sredstava iz članka 37. ovog Pravilnika određuje

svojim rješenjem rukovodioc gradilišta – pogona ili direktor Radne jedinice. Komisija za

preuzimanje osnovnih sredstava broji najmanje tri (3) člana od kojih je jedan predsjednik.

Osobe materijalno zadužene za sredstva i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti

članovi komisije.

Zadatak komisije i tehničkog osoblja za preuzimanje sredstava je da ustanovi i zapisnički

konstatira kvalitet i količinu sredstava koja se zaprimaju u skladište. Zapisnik se sastavlja

odmah u jednom primjerku i dostavlja u Likvidaturu koja ga prilaže uz račun dobavljača.

Kopija zapisnika se dostavlja u Komercijalu za slučaj iz članka 37. Točka 6. Ukoliko se

zaprimaju sredstva u okviru Društva od strane Komisije ili od strane tehničkog osoblja kopija

zapisnika se ne dostavlja u Komercijalu, već gradilištu koje je sredstva isporučilo.

Skladištar obavezno prisustvuje preuzimanju sredstava iz stavka 2. ovog članka i u znak

suglasnosti supotpisuje zapisnik.

Članak 39.

Ako je za određena sredstva potrebno laboratorijsko ispitivanje kvalitete, gradilište–pogon je

dužno predati laboratoriju na ispitivanje određeni postotak primljene količine jednog artikla

iste pošiljke i iste deklarirane kvalitete, te laboratorijski nalaz priložiti dokumentaciji o

preuzimanju sredstava.

16

Članak 40.

Za sredstva kod kojih se naknadno otkriju i uoče skrivene mane, koje iz objektivnih razloga i

prirode sredstava nisu mogle biti utvrđene kod preuzimanja, sastavlja se također zapisnik u

kojem se navode sve relevantne činjenice neophodne za reklamaciju dobavljaču. Zapisnik

potpisuju skladištar i rukovodioc gradilišta - pogona.

Članak 41.

Na temelju komisijskog zapisnika iz članka 37. točka 6. i članka 40. ovog Pravilnika

reklamacioni postupak sve do njegova okončanja, pokreće i vodi Komercijala ili drugi

ovlašteni radnici iz članka 4. ovog Pravilnika, te o učinjenom obavještavaju Materijalno

knjigovodstvo, Likvidaturu i skladište gradilišta – pogona.

Članak 42.

Kroz skladišno – knjigovodstvenu evidenciju moraju proći sva sredstva nabavljena za potrebe

gradilišta – pogona, bez obzira da li je isporučilac u okviru ili izvan Društva.

Iznimno od stavka 1. ovog članka za određena sredstva koja se na temelju posebne narudžbe

izrađuju u pratećim pogonima ili u vlastitoj režiji i odmah se ugrađuju na gradilištu u određeni

proizvod ne vodi se skladišno – knjigovodstvena evidencija. Ovo se ne odnosi na sitni

inventar i osnovna sredstva izrađena u vlastioj režiji, za koja se moraju provesti potrebne

evidencije i knjiženja.

Članak 43.

Ulaznu skladišnu dokumentaciju ispostavlja skladištar nakon što ustanovi da isporučena

sredstva odgovaraju kvalitativno i količinski dostavnim dokumentima. Ova dokumentacija je

izvorni dokumenat na osnovi kojeg se vrši likvidiranje računa od dobavljača i knjiženje u

skladišnoj evidenciji i u Materijalnom knjigovodstvu.

Članak 44.

Zaprimanje vlastitih gotovih proizvoda u skladište vrši se dnevno prema dostavnoj

dokumentaciji iz proizvodnje.

17

4 . 3 . I zd a v a n j e s r e d s t a v a

Članak 45.

Izdavanje sredstava iz skladišta vrši se na temelju određene dokumentacije potpisane po

ovlaštenim i odgovornim radnicima. Dokumentacija na osnovu koje skladištar izdaje sredstva

iz skladišta je:

1. nalog za prijevoz;

2. zahtjevnica i radni nalog;

3. faktura ili paragon blok i

4. usmeni zahtjev radnika Društva.

Za sredstva koja se prenose iz skladišta u skladište ili su prodana trećim osobama nalog za

prijevoz izdaju radnici Komercijale ili radnici odgovarajućih službi gradilišta – pogona.

Trebovanje ispostavlja i potpisuje rukovodioc gradilišta–pogona ili po njemu ovlašteni radnik

i služi kao dokumenat za izdavanje sredstava na upotrebu i utrošak ili za prijenos iz jednog u

drugo skladište.

Na temelju fakture ili paragon bloka skladištar izdaje sredstva prodana trećim osobama pod

uvjetima navedenim u fakturi ili paragon bloku.

Na usmeni zahtjev radnika Društva, skladištar izdaje samo sredstva koja su radniku

neophodna u procesu proizvodnje na revers ili putem knjige zaduženja. Izdavanje sredstava u

proizvodnju radnicima Društva vrši se na temelju trebovanja ili radnog naloga.

Članak 46.

Izlazni dokumenti se rade odmah po izdavanju sredstava iz skladišta po bilo kojem osnovu.

Vrste izlaznih dokumenata i način popunjavanja navedeni su u poglavlju 10. SKLADIŠNA

DOKUMENTACIJA.

Članak 47.

Svi izlazni dokumenti moraju biti potpisani po ovlaštenim radnicima i isti dan proknjiženi u

skladišnoj evidenciji.

Uz svoj primjerak izlaznih dokumenata skladištar odlaže dokumentaciju na osnovu koje su

sredstva izdana iz skladišta (trebovanje, faktura, revers, itd.).

18

Članak 48.

Zabranjuje se skladištarima da izdaju sredstva Društva u najam (posudbu) radnicima Društva,

radnicima kooperanata i trećim osobama bez naknade.

Izdavanje sredstava u najam (posudba) vrši se samo na temelju pismenog naloga i odluke

direktora PTS-a i uz unaprijed utvrđenu cijenu najma.

Posuđena sredstva se izdaju na revers. U reversu je pored ostalog potrebno navesti točno:

naziv poduzeća ili ime i prezime osobe kojoj se sredstva posuđuju, broj osobne iskaznice,

točnu adresu, količinu i vrstu posuđenih sredstava, te klauzulu da se sredstva moraju vratiti u

ugovorenom roku i u ispravnom stanju.

Ukoliko stranka ne vrati posuđena sredstva u predviđenom roku ili ih vrati u neispravnom

stanju, skladištar u dogovoru s rukovodiocem gradilišta-pogona ispostavlja “Izdatnicu za

prodaju materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i gotovih proizvoda VP 312“ i

dostavlja je u Komercijalu, koja određuje prodajne cijene i istu odmah proslijeđuje u Fakturni

odjel. Uz izdatnicu skladištar obavezno dostavlja original revers, dok za svoje potrebe ostavlja

fotokopiju.

Članak 49.

Alat i sitni inventar koji radnici povremeno i rjeđe trebaju u procesu rada zadužuje se putem

knjige zaduženja i može se zadržati najduže 8 dana.

Alat i sitni inventar koji radnici permanentno i duže koriste kao sredstva za rad ili za osobnu

zaštitu zadužuje se putem reversa, a u Mehaničkoj radionici putem markica.

Članak 50.

Za sva sredstva Društva koja nisu u skladištu osim građevinskih objekata od tvrdog

materijala, skladištar zadužuje putem reversa osobe koje se njima koriste (radnike u uredima

za osnovna sredstva i sitni inventar, radnike u proizvodnji za strojeve, uređaje, alat i sitni

inventar).

Ukoliko to ne učini, skladištar je odgovoran za nestanak ili nastalu štetu na sredstvima

Društva.

Članak 51.

Prilikom premještaja na drugo gradilište, raskida radnog odnosa ili drugih razloga radnik se

mora razdužiti za sva zadužena sredstva po knjizi zaduženja i reversu.

19

Kod povrata sredstava u skladište, skladištar je dužan voditi računa da se u skladište vraćaju

ona sredstva za koja je radnik bio zadužen, dakle da ne dolazi do zamjene staro za novo i

neispravno za ispravno.

Ukoliko radnik iz bilo kojih razloga ne vrati zadužena sredstva, skladištar ispostavlja

"Izdatnicu za prodaju materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i gotovih

proizvoda VP - 312" i prijavu za naknadu štete.

Članak 52.

U slučaju da se sredstva za koja je radnik zadužen, unište u toku rada ili nestanu bez njegove

krivnje (izgore, padnu u oplatu ili vodu, itd.) treba odmah formirati komisiju koja će

zapisnički konstatirati činjenično stanje i sredstva predložiti za rashod.

Iznimno od stavka 1. ovog članka za sredstva male vrijednosti (sitni alat i inventar)

rukovodioc gradilišta–pogona zapisnički utvrđuje činjenično stanje, koje se predočava

komisiji kod rashoda.

Članak 53.

Za vlastita sredstva koja su data na obradu i doradu, te u konsignaciju (materijal, gotovi

proizvodi i trgovačka roba) vodi se posebna evidencija i knjiženje u skladištu i u

Materijalnom knjigovodstvu u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 1 .

Isporuku materijala i gotovih proizvoda na obradu i doradu mogu obavljati samo skladišta

Pogona, dok isporuku trgovačke robe na obradu i doradu mogu obavljati samo skladišta

Trgovine.

U konsignaciju se mogu isporučiti gotovi proizvodi i trgovačka roba. Skladišta Trgovine

mogu isporučiti u konsignaciju gotove proizvode i trgovačku robu, dok skladišta Pogona

mogu u konsignaciju isporučiti samo gotove proizvode.

4 . 4 . O s o b n a zaš t i t n a s r e d s t v a

Članak 54.

Nabava i evidencija osobnih zaštitnih sredstava obavlja se na isti način kao i svih drugih

sredstava Društva. Osobna zaštitna sredstva dijelimo na sredstva koja radnici Društva trajno

zadužuju i koja su nakon zaduženja njihovo vlasništvo, te na sredstva koja radnici povremeno

zadužuju i koriste u procesu proizvodnje.

20

Osobna zaštitna sredstva koja radnici trajno zadužuju evidentiraju se kao materijal, a osobna

zaštitna sredstva koja radnici povremeno zadužuju i koriste evidentiraju se kao sitni inventar.

Članak 55.

Vrstu i potrebe, te nalog za nabavku i izdavanje osobnih zaštitnih sredstava radnicima Društva

na trajnu upotrebu utvrđuje Služba zaštite na radu na temelju Pravilnika o zaštiti na radu.

Zadužuje se Služba zaštite na radu da utvrđuje i vodi evidenciju (popis) radnika Društva koji

imaju pravo na osobna zaštitna sredstva za trajnu upotrebu u procesu proizvodnje, te da

ustroji vanbilančnu evidenciju praćenja, izdavanja i korištenja istih.

Služba zaštite na radu je odgovorna za pravilno i pravovremeno utvrđivanje prava na osobna

zaštitna sredstva i upućivanje zahtjeva Komercijali za njihovu nabavku, te za provedbu

izdavanja i praćenja utvrđenog roka korištenja istih od strane radnika.

Članak 56.

Podjelu i zaduženje osobnih zaštitnih sredstava radnicima Društva vrši skladištar gradilišta–

pogona na obrascu “Popis radnika kojima su izdana osobna zaštitna sredstva na trajnu

upotrebu“ koji se radi u dva primjerka. Original popisa s potpisima radnika, skladištara i

rukovodioca gradilišta – pogona se odlaže uz izdatnicu, a drugi primjerak se dostavlja u

Službu zaštite na radu.

Ukoliko je neki od radnika s popisa odsutan s posla iz bilo kojeg razloga, skladištar je

obavezan osobna zaštitna sredstva zaprimiti na zalihe i o tome izvjestiti Službu zaštite na radu

i s istom dogovoriti kada će i na koji način predati zaštitna sredstva radniku za kojeg su ista

naručena. Služba zaštite na radu ne može u svojim evidencijama zadužiti radnika za osobna

zaštitna sredstva sve dok od skladištara ne dobije povratnu informaciju da ih je isti preuzeo.

Za sredstva koja zbog odsutnosti radnika s posla duži period ili zbog prestanka radnog odnosa

ne budu uručena radniku, skladištar će izvjestiti Službu zaštite na radu o istome. Služba

zaštite na radu je obavezna voditi brigu da se kupljena sredstva raspodijele slijedećim

radnicima koji ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o zaštiti na radu.

Članak 57.

Jednom preuzeta osobna zaštitna sredstva se ne mogu više razdužiti niti vratiti. Ukoliko

radnik napušta Društvo iz bilo kojih razloga skladištar gradilišta–pogona je obavezan

dostaviti "Izdatnicu za prodaju materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i gotovih

21

proizvoda VP -312" u Fakturni odjel za naknadu neamortizirane protuvrijednosti osobnih

zaštitnih sredstava.

4.5. Osnovna sredstva

Članak 58.

Pojam i vrste osnovnih sredstava utvrđeni su u članku 2, 3, 4. i 5. Pravilnika o amortizaciji

dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine (osnovnih sredstava).

Članak 59.

Evidencija osnovnih sredstava vodi se količinski u skladištu, a vrijednosno i količinski u

knjigovodstvu osnovnih sredstava u skladu s odredbama članka 32.–52. ovog Pravilnika.

Članak 60.

Uz evidenciju o količinama i vrsti osnovnih sredstava, skladištari su obavezni za svako

osnovno sredstvo voditi i posebnu evidenciju o tehničkim podacima, kao što su tvornički broj,

snaga u kW, godina proizvodnje, itd.

Evidenciju iz stavka 1. ovog članka skladištari su obavezni voditi naročito za uređaje i

strojeve, transportna sredstva, elektroničke i električne aparate, kod kojih je moguća zamjena

staro za novo.

Zabranjuje se Materijalnom knjigovodstvu provođenje knjiženja primki osnovnih sredstava

bez podataka iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Članak 61.

Skladištari su obavezni za sva osnovna sredstva čuvati tehničku dokumentaciju do momenta

rashodovanja, a garanciju do njezina isteka.

Prilikom prijenosa osnovnih sredstava iz jednog skladišta u drugo ili popravaka, skladištar je

obavezan uz osnovno sredstvo predati i svu dokumentaciju iz stavka 1. ovog članka.

Na međuskladišnici za osnovna sredstva, treba specificirati svu dokumentaciju koja se

dostavlja uz osnovno sredstvo.

22

Članak 62.

Na gradilištu – pogonu odvojeno se vodi evidencija za osnovna sredstva koja su vlasništvo

gradilišta – pogona, a posebno evidencija za sredstva koja su vlasništvo druge organizacijske

cjeline Društva (za svaku pojedinačno).

4.6. Ostale odredbe

Članak 63.

Za materijal izdan na utrošak, koji se ne utroši do kraja obračunskog perioda, skladištar je

obavezan napraviti povrat na dokumentu “Povrat materijala, rezervnih dijelova i gotovih

proizvoda iz proizvodnje VP–302“.

Članak 64.

Najstrože se zabranjuje rezanje cijevi za skelu na gradilištu, odnosno pogonu.

Iznimno od stavka 1. ovog članka pomoćnik direktora Proizvodno tehničkog sektora za

operativu može u pismenoj formi, samo u izuzetnim i opravdanim slučajevima odobriti

rezanje cijevne skele.

Obavezuje se Radna jedinica Građevinski proizvodi da na prikladan način obilježi (oboji)

cijevnu skelu kako bi se ista razlikovala od cijevne skele drugih tvrtki i kako bi se na vizualan

način i bez mjerenja moglo provjeriti i utvrditi slučajeve rezanja cijevne skele.

Iznimno za cijevnu skelu evidencija u skladištu i prilikom manipuliranja u okviru Društva

mora pored količina izraženih u jedinici mjere (m’) sadržavati i specifikaciju komada (cijevi)

po dužinama.

Članak 65.

Najstrože se zabranjuje prijenos i preuzimanje sredstava iz jednog u drugo skladište bez

popratnih dokumenata (međuskladišnica ili interna dostavnica) i odgovarajućih specifikacija

za cijevnu skelu, oplatu i izrađenu armaturu.

Članak 66.

Kod zaprimanja i izdavanja sredstava treba se pridržavati naziva sredstava navedenih u

nomenklaturi materijala i sitnog inventara koja je sastavni dio ovog Pravilnika. Otvaranje šifri

23

i naziva sredstava u nomenklaturi vrši Materijalno knjigovodstvo na temelju pismenog

zahtjeva Komercijale ili drugih službi Društva, ako su iste vršile nabavu sredstava.

Kod otvaranja šifri za sredstva treba voditi računa da se zadovolje potrebe svih korisnika u

okviru Društva. Utvrđivanje ispravnog naziva sredstava obavlja Komercijala odmah po

dostavi zahtjevnice za nabavu sredstava s gradilišta - pogona za sva sredstva koja do tada nisu

šifrirana. Ispravne nazive sredstava Komercijala dostavlja u Materijalno knjigovodstvo koje je

obavezno otvoriti šifre. Kod sredstava istog naziva otvara se nova šifra u svim slučajevima

kada nabavna vrijednost takvih sredstava odstupa za 10 % ili više.

Na zahtjev Likvidature i skladištara Komercijala i ostali radnici iz članka 4. ovog Pravilnika

su obavezni pomoći obraditi i upariti primke s računima dobavljača za slučajeve kada

dobavljači na dostavnicama i računima kao nazive sredstava navode svoje komercijalne

nazive koji su različiti od naziva sredstava navedenih u zahtjevnici gradilišta – pogona ili za

slučaj da dobavljač jedno sredstvo prikazuje u više dijelova (stavki).

Članak 67

Utvrđuje se obaveza provjere i kontrola utrošenih količina sredstava s kalkuliranim

normativima, te utvrđivanje razlika između kalkuliranih i utrošenih količina. Vrste sredstava

za koja se provodi kontrola za svaku godinu utvrđuje glavni direktor na prijednog stručnih

službi Marketinga i PTS-a.

Kontrola utroška sredstava u odnosu na kalkulaciju iz stavka 1. ovog članka provodi se za sva

skladišta u okviru Društva jedan puta mjesečno nakon provedenih knjiženja utroška sredstava

za određeni mjesec.

Izvještaj o kontroli se dostavlja rukovodiocu gradilišta – pogona i direktoru RJ. U slučaju

negativnog odstupanja utroška sredstava u odnosu na kalkulaciju izvještaj se dostavlja

direktorima sektora i glavnom direktoru Društva.

5 . SKLADIŠNO P O SLOVANJE UG OSTITELJSTVA

Članak 68.

Skladišno poslovanje Ugostiteljstva se obavlja u skladu s odredbama ovog Pravilnika, uz

uvažavanje specifičnosti poslovanja ove djelatnosti u okviru Društva, posebno za

Ugostiteljstvo zatvorenog tipa, a posebno za Ugostiteljstvo otvorenog tipa.

24

5.1. Ugostiteljstvo zatvorenog tipa

Članak 69.

.

Zaprimanje sredstava u skladišnu evidenciju za potrebe ugostiteljstva zatvorenog tipa

obavljaju skladištari restorana na uobičajeni način sukladno članku 32–44. ovog Pravilnika na

klasi 3. Voditelji kantina ne mogu zaprimati sredstva u “Knjigu promet i zaključno stanje“

direktno od dobavljača.

U slučaju da voditelj kantine zbog opravdanih razloga preuzima sredstva direktno od

dobavljača, dostavnicu ili račun obavezno dostavlja skladištaru restorana, koji istovremeno

vrši prijem sredstava i prijenos istih (zaduženje) u kantinu.

Članak 70.

Iznimno od članka 37. ovog Pravilnika upravitelj restorana ako ocijeni potrebnim može

donijeti odluku da se i druga sredstva zaprimaju uz prisustvo stručnih osoba..

Vezano za članak 38. stavak 1. ovog Pravilnika kao stručni radnik za preuzimanje sredstava u

restoranu obavezno se određuje brigadir ili glavni kuhar restorana.

Sredstava se ne mogu preuzimati bez prisustva ovlaštenih radnika iz članka 35. Stavka 2.

ovog Pravilnika.

Članak 71.

Za sredstva koja se upotrebljavaju za pripremanje određenih jela ili za prodaju u kantini

skladištar restorana zadužuje kantinu putem "Međuskladišnice za materijal, rezervne

dijelove, sitni inventar i gotove proizvode VP - 304". Međuskladišnica predstavlja sumu

izdanih količina po zahtjevnicama za određeni dan, koje se obavezno prilažu uz

međuskladišnicu.

U slučaju da podaci o preuzimanju sredstava iz međuskladišnice ne odgovaraju stvarno

dostavljenim sredstvima, uočene razlike odgovorni radnici kantine rješavaju sa skladištarem

restorana.

Knjiga “Promet i zaključno stanje“ se radi u tri (3) primjerka od kojih se original dostavlja u

Materijalno knjigovodstvo, drugi primjerak se odlaže uz uplatnicu, dok treći primjerak ostaje

u evidenciji kantine, odnosno restorana.

25

Članak 72.

Gotovi proizvodi (jela i napici) proizvedeni u kantini evidentiraju se kao ulaz u kantinu kroz

knjigu “Promet i zaključno stanje“ količinski i vrijednosno na vanbilančnoj evidenciji po

prodajnim cijenama putem “Primke za gotove proizvode izrađene u restoranu-kantini

VP - 350“, dok se gotovi proizvodi preuzeti od restorana ne evidentiraju kroz materijalno

knjigovodstvo, niti kroz knjigu “Promet i zaključno stanje“.

Za preuzete gotove proizvode iz restorana zaduženje kantine se provodi samo financijski.

Članak 73.

Utrošena sredstva za pripremanje jela i napitaka, te prodana sredstva (namirnice, jela i napici)

u kantini evidentiraju se u knjizi “Promet i zaključno stanje“ kao izlaz i to:

− prodane namirnice putem “Izdatnice za utrošak materijala u kantinama zatvorenog

tipa VP - 348“;

− utrošeni materijal za pripremanje jela i napitaka putem “Izdatnice za utrošak materijala

u restoranu ( kuhinji) za pripremanje jela i napitaka koja se evidentiraju kao gotovi

proizvodi VP - 347“ i

− prodaja gotovih proizvod putem “Izdatnice za prodaju gotovih proizvoda VP - 351“.

Članak 74.

Za utrošena sredstva za pripremanje jela i napitaka u restoranu skladištar ispostavlja

dokument “Izdatnica za utrošak materijala u restoranu (kuhinji) za pripremanje jela i

napitaka koja se evidentiraju kao gotovi proizvodi VP - 347“, a za prodana sredstva u

nepromijenjenom stanju dokument “Izdatnica za utrošak materijala u kantinama

zatvorenog tipa VP - 348“.

Članak 75.

Za potrebe praćenja i kontrole poslovanja restorana i kantina na kraju mjeseca neophodno je

izlistati specifikaciju prodanih sredstava (roba i gotovi proizvodi) po nabavnim i po prodajnim

cijenama (PR – 32), te usporednu tabelu utrošenih sredstava za pripremanje jela i napitaka u

odnosu na normative količinski i vrijednosno (RS – 05).

26

Članak 76.

Sredstva za čišćenje i sva druga sredstva koja ne ulaze direktno u proizvod (gotova jela) i nisu

predmet prodaje u kantini i restoranu, izdaju se na dokumentu “Izdatnica za utrošak

materijala, rezervnih dijelova i gotovih proizvoda VP–310“ i ne zaprimaju se u knjigu

“Promet i zaključno stanje“.

Članak 77.

Za pribor, sitni inventar, ambalažu i osnovna sredstva koja se koriste u restoranima ili

kantinama, a nisu u skladištu, skladištar zadužuje radnike restorana, odnosno kantine putem

reversa (upravitelja restorana, brigadira, kuhara, konobara, itd.).

Za sredstva iz stavka 1. ovog članka koja se svakodnevno voze i vraćaju s gradilišta zaduženje

i razduženje se vrši pomoću obrasca “Dostavnica obroka za dan“.

Zaduženi radnici iz stavka 1. ovog članka su obavezni najmanje jedanputa mjesečno vršiti

kontrolu stvarnog stanja zaduženih sredstava, uz obrazloženje i prijedlog za rješavanje

utvrđenih razlika.

Članak 78.

Naručivanje hrane s gradilišta se vrši dan unaprijed do 14 sati, nakon čega se hrana više ne

može odjaviti. Za vrijednost isporučenih obroka servirka ili drugi odgovorni radnik gradilišta,

obavezan je predati bonove ili uplatnicu u restoran koji je obroke isporučio.

Na gradilištu koje ima do 50 radnika prikupljanje bonova ili novca i dostavu istih u restoran

vrši servirka, a na gradilištima koja imaju preko 50 radnika skladištar ili drugi radnik koga

zaduži rukovodioc gradilišta.

5.2. Ugostiteljstvo otvorenog tipa

Članak 79.

Zaprimanje sredstava u skladišnu evidenciju za potrebe Ugostiteljstva otvorenog tipa

obavljaju skladištari restorana ili kantine na uobičajeni način sukladno članku 32–44. i 68.

ovog Pravilnika.

Iznimno od članka 82. stavak 1. ovog Pravilnika evidencija materijala za pripremanje jela i

napitaka vodi se u skladišnoj evidenciji količinski i vrijednosno po stvarnim prosječnim

ponderiranim cijenama za svaku šifru materijala pojedinačno.

27

Članak 80.

Za potrebe Ugostiteljstva otvorenog tipa obavezno je otvoriti posebnu šifru skladišta

restorana, a posebno šifru skladišta kantine.

Članak 81.

Za isporučena sredstva koja služe za pripremanje jela i napitaka (meso, mast, ulje, začini, sol,

salata, voće, povrće, tjestenina, mljevena kava, čaj, šećer i slično), te za sredstva koja se

prodaju u nepromijenjenom stanju (cigarete, napolitanke, čips, kikiriki i slično) skladištar

restorana zadužuje skladište kantine "Međuskladišnicom za materijal, rezervne dijelove,

sitni inventar i gotove proizvode VP - 304" na temelju koje će skladište kantine biti

automatski zaduženo za preuzete količine.

Članak 82.

Zaduženje kantine otvorenog tipa za preuzeta sredstva obavlja se po prodajnim cijenama, za

koja je potrebno napraviti “ Primku - kalkulaciju za trgovačku robu primljenu od

dobavljača u trgovinu VP - 316”. Kao gotovi proizvodi evidentiraju se sva pripremljena jela

i napici u kantini, dok se roba namjenjena prodaji u nepromijenjenom stanju evidentira kao

trgovačka roba.

U prodajnu cijenu trgovačke robe i gotovih proizvoda uključuju se: troškovi nabave, interni i

eksterni zavisni troškovi (prijevoz, skladištenje i manipuliranje), marža, porez na dodanu

vrijednost i ostali porezi.

"Primka-kalkulacija za trgovačku robu primljenu od dobavljača u trgovinu VP-316" se

radi u dva primjerka od kojih se jedan dostavlja u Materijalno knjigovodstvo na knjiženje dok

drugi ostaje uz knjigu Promet i zaključno stanje u kantini.

Članak 83.

Evidencija i kontrola utroška sredstava u kantini otvorenog tipa obavlja se na isti način kao i u

kantini zatvorenog tipa, a sukladno članku 75. ovog Pravilnika.

28

6 . SKLADIŠNO P O SLOVANJE INO – RADNIH JEDINICA

Članak 84.

Skladišno poslovanje INO–radnih jedinica se obavlja u skladu s odredbama ovog Pravilnika,

ukoliko nije drugačije regulirano pravilnicima INO–radnih jedinica.

Iznimno od članka 33. ovog Pravilnika skladišna i knjigovodstvena evidencija se vodi

odvojeno za niže navedena sredstva po stvarnim nabavnim cijenama i to:

1) osnovnih sredstava koja su vlasništvo INO-radnih jedinica, posebno za ona koja su

nabavljena za konvertibilna sredstva plaćanja, a posebno za ona koja su nabavljena za

nekonvertibilna sredstva plaćanja;

2) sirovina i materijala – definitivni izvoz;

3) alata, ambalaže i sitnog inventara – definitivni izvoz;

4) materijala i sitnog inventara nabavljenog za nekonvertibilna sredstva plaćanja.

Za niže navedena sredstva evidencija se vodi samo količinski i evidentno i to:

1) osnovnih sredstava koja su tuđe vlasništvo (od kooperanata, Radnih jedinica u zemlji,

itd.);

2) alata, ambalaže i sitnog inventara – privremeni izvoz i

3) sredstava isporučenih od investitora.

Članak 85.

Pod privremenim izvozom podrazumijeva se onaj izvoz sredstava koja se nakon upotrebe i

rada na INO gradilištima vraćaju u zemlju. To su prije svega osnovna sredstva, cijevna skela,

oplata i ostala sredstva sitnog inventara.

Pod definitivnim izvozom podrazumijeva se onaj izvoz sredstava koja se izvoze na INO–

gradilišta i ne vraćaju se u zemlju.

Ukoliko se u procesu rada izvrši rashod privremeno izvezenih sredstava potrebno je da

skladištar INO gradilišta o tome sačini komisijski zapisnik i da ga dostavi u zemlju

Komercijali, koja je obavezna poduzeti sve radnje da se privremeni izvoz pretvori u

definitivni i da se privremeno izvezena sredstva pravdaju po izvozno – carinskoj deklaraciji.

Radnje iz stavka 3. ovog članka dužan je u suradnji sa službama u zemlji

(Komercijala, i službe INO–gradilišta) poduzeti skladištar INO–gradilišta.

29

Uz komisijski zapisnik skladištar dostavlja u zemlju i specifikaciju sredstava iz koje je

vidljivo po kojoj su pakung listi ista zaprimljena.

Članak 86.

Za privremeno izvezena sredstva vodi se odvojeno po učesnicima u poslu i kooperantima

“Kontrolnik o primitku privremeno izvezenih sredstava“ s rokom vraćanja u zemlju.

Kontrolnik sadrži slijedeće podatke:

1) redni broj primitka;

2) datum primitka;

3) broj i datum carinske deklaracije;

4) broj i datum carinskog računa i vrijednost izvezenih sredstava u konvertibilnoj valuti;

5) carinarnica kod koje je izvršeno carinjenje i

6) rok za povrat sredstava u zemlju.

Kontrolnik privremeno izvezenih sredstava obavezno se vodi i u zemlji: u Komercijali te u

stručnim službama INO–gradilišta.

Članak 87.

Za osnovna sredstva vlasništvo Radnih jedinica u zemlji, koja se isporučuju na INO–

gradilišta kao privremeni izvoz, skladištar u zemlji ispostavlja “Evidentnu izdatnicu

osnovnih sredstava VP- 024 “, koja se knjiži evidentno u zemlji i na INO–gradilištu.

Za osnovna sredstva koja se kupuju u zemlji za potrebe INO–gradilišta, ukoliko se ne upućuju

na INO–gradilište direktno od dobavljača, nego se privremeno skladište obavezno se

zaprimaju evidentno i knjiže u tuzemstvu u Materijalnom knjigovodstvu.

Ukoliko se osnovna sredstva ne skladište u zemlji, nego se direktno šalju od dobavljača na

INO–gradilište račun za ta sredstva potpisuje odgovorna osoba “INO– gradilišta“ navodeći na

računu broj pakung liste, te broj carinske deklaracije i fakture.

Za osnovna sredstva iz stavka 1. ovog članka skladištar INO–gradilišta ispostavlja evidentnu

primku, a za osnovna sredstva iz stavka 2. i 3. ovog članka ispostavlja “Primku osnovnog

sredstva s grupnom dojavom osnovnih sredstava VP - 010“ i dostavlja je u zemlju na

knjiženje.

30

Članak 88.

Za materijal, alat i sini inventar vlasništvo Radnih jedinica u zemlji, koji se isporučuje na

INO–gradilišta kao definitivni izvoz, radi se “Izdatnica za prodaju materijala, rezervnih

dijelova, sitnog inventara i gotovih propizvoda VP - 312“ i faktura po prodajnim cijenama,

koje određuje Komercijala.

Materijal, alat i sitni inventar kupljen u zemlji za potrebe INO–gradilište kao definitivan

izvoz, ukoliko se ne upućuje na INO–gradilište direktno od dobavljača, zaprima se evidentno

u skladište koje odredi direktor Tehničke službe.

Ukoliko se materijal, alat i sitni inventar direktno od dobavljača šalju na INO– gradilište kao

definitivan izvoz, odgovorna osoba “INO–GRADILIŠTA“ mora potpisati račun od

dobavljača i unijeti broj liste pakovanja, broj carinske deklaracije i fakture.

Za materijal, alat i sitni inventar iz stavka 1, 2. i 3. ovog članka skladištar INO– gradilišta

ispostavlja “Primku materijala rezervnih dijelova i sitnog inventara VP - 301“ i dostavlja

u zemlju na knjiženje.

Članak 89.

Za sredstva koja nisu prošla redovni postupak carinjenja (ne postoji lista pakovanja) nego se

šalju po radnicima, skladištar u zemlji ispostavlja “Izdatnicu za prodaju materijala,

rezervnih dijelova, sitnog inventara i gotovih proizvoda VP -312“ u koju se upisuje riječ

“GRATIS“, ime i prezime radnika koji je sredstva preuzeo ili drugi način iznošenja sredstava

iz zemlje.

Za tako isporučena sredstva ispostavlja se faktura po stvarnim cijenama.

INO–knjigovodstvo knjiži isporučene količine na temelju izlazne fakture i primke skladištara

INO–gradilišta.

Članak 90.

Alat i sitni inventar koji se isporučuje na INO–gradilište kao privremeni izvoz mora biti

prethodno zaprimljen u tuzemnom skladištu.

Za privremeni izvoz alata i sitnog inventara skladišni dokumenti se ispostavljaju evidentno u

tuzemnom i inozemnom skladištu.

31

Članak 91.

Sva privremeno izvezena sredstva vode se u skladišnoj evidenciji INO–gradilišta količinski i

evidentno.

Definitivno izvezena sredstva i sredstva vlasništvo INO–radne jedinice vode se u skladišnoj

evidenciji INO–gradilišta količinski i po stvarnim nabavnim cijenama.

Stvarne cijene se uzimaju iz originalnih računa dobavljača ili internih računa Radnih jedinica

u zemlji. Ne mogu se kao stvarne cijene uzimati podaci iz carinske dokumentacije (carinske

deklaracije, carinske fakture, itd.).

Skladištar INO–gradilišta je obavezan dostavljati u INO–knjigovodstvo skladišnu

dokumentaciju iz stavka 1. i 2. ovog članka i vršiti uskladu stanja s knjigovodstvom u zemlji

jedan puta mjesečno.

Skladišar INO–gradilišta vrši uskladu na gradilištu, na temelju izvještaja knjigovodstva iz

zemlje. Eventualno utvrđene greške u knjiženju i razlike rješava s INO–knjigovodstvom

prilikom svakog dolaska u zemlju ili na drugi način (dopisom, telefonom, faksom, itd.).

Članak 92.

Izlazni dokumenti za dostavu sredstava iz zemlje na INO–gradilišta rade se u skladu s

uputama nevedenim u poglavlju 10. SKLADIŠNA DOKUMENTACIJA.

Na izlaznim dokumentima se pored ostalog mora naznačiti način prijevoza, registarski broj

prijevoznog sredstva, prezime i ime vozača, broj carinske fakture i deklaracije, kao i ostali

podaci neophodni za praćenje kretanja sredstava.

Članak 93.

INO–knjigovodstvo je obavezno dostaviti INO–gradilištu kopije svih računa za sredstva koja

su kupljena za INO-gradilište.

Članak 94.

Kod povrata sredstava u zemlju skladištar je obavezan dostaviti Komercijali u zemlji

specifikaciju i podatke o sredstvima koja se vraćaju s INO–gradilišta, kao što je godina

nabave, nabavna i sadašnja vrijednost, te da li se sadašnja vrijednost fakturira organizacionim

jedinicama u zemlji.

32

Članak 95.

Iznimno od članka 100. i 101. ovog Pravilnika direktor INO–gradilišta svojim rješenjem

određuje potreban broj komisija, rok početka i završetka fizičkog dijela izrade inventurnih

lista i rok dostave u zemlju, koji ne može biti kasnije od 15. siječnja tekuće godine za

prethodnu godinu.

Ostale radnje na inventuri i rashodu sredstava na INO–gradilištima obavljaju se u skladu s

odredbama ovog Pravilnika.

7. POPIS (INVENTURA) I RASHOD SREDSTAVA

7.1. Popis (inventura) sredstava

Članak 96.

Popis ili inventura sredstava predstavlja skup radnji na usklađivanju stanja sredstava po

knjigovodstvenim evidencijama, sa stvarno nađenim stanjem sredstava Društva utvrđenim

popisom u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.

S aspekta vremena kada se obavlja, obveze obavljanja i sveobuhvatnosti, popis može biti

potpun i redovit, te djelomičan i izvanredan.

Članak 97.

Potpuni i redoviti popis sredstava Društva se obavlja u niže navedenim slučajevima i to:

1. na kraju svake godine sa stanjem na dan 31. prosinca radi sastavljanja godišnjeg obračuna;

2. na početku poslovanja radi sastavljanja početne bilance;

3. pri statusnim promjenama i

4. pri postupku redovne likvidacije ili stečaja Društva.

Članak 98.

Djelomični ili izvanredni popis sredstava Društva obavlja se:

1. pri primopredaji dužnosti osoba koje rukuju materijalnim vrijednostima;

2. pri promjeni prodajnih cijena robe i gotovih proizvoda;

3. pri promjeni stopa poreza;

4. prilikom šteta prouzrokovanih višom silom (elementarne nepogode, krađa, itd.) i

5. prilikom likvidacije gradilišta.

33

Pokretanje aktivnosti iz stavka 1. ovog članka vrše odgovorni radnici gradilišta– pogona.

Članak 99.

Osobe materijalno zadužene za sredstva i njihovi neposredni rukovodioci, dužni su prije

provođenja inventure, najkasnije do dana određenog za početak popisa izvršiti sve predradnje

neophodne za uspješan i nesmetan rad popisnih komisija.

Pod tim radnjama se prije svega podrazumjeva da:

- su evidencije o sredstvima Društva sređene, točne i ažurne;

- su sredstva uredno složena i grupirana po vrstama, dimenzijama i drugim

karakteristikama;

- je obavljen rashod zastarjelih, oštećenih i neupotrebljivih sredstava ili da su ta sredstva

posebno složena i odvojena od ispravnih;

- su osnovna sredstva opskrbljena nomenklaturnim oznakama i da

- su obnovljeni reversi i izvršen povrat više izdanih količina materijala na utrošak.

Članak 100.

Za popis sredstava se formira neophodan broj komisija koje u tu svrhu imenuje Uprava

društva.

Prijedloge komisija za popis Upravi društva su dužni dostaviti direktori Radnih jedinica. Kod

imenovanja komisija treba pored ostalog voditi računa o količini sredstava koja treba popisati

i njihovoj lokaciji, o troškovima i vremenu potrebnom za popis, te o stručnosti članova

popisne komisije.

Članak 101.

S obzirom na značaj i obujam poslova na inventuri, pored ostalih komisija, formira se i

“Centralna popisna komisija“ koja koordinira, prati i pomaže rad svih popisnih komisija.

Prijedlog članova i zamjenika članova Centralne popisne komisije Upravi društva dostavljaju

stručne službe Ekonomskog sektora.

Ako ocijene potrebnim direktori Radnih jedinica mogu uz suglasnost Centralne popisne

komisije Društva i stručnih službi Ekonomskog sektora formirati Centralnu popisnu komisiju

na nivou Radne jedinice.

34

Članak 102.

Komisija za popis mora imati najmanje predsjednika i dva člana komisije, te njihove

zamjenike.

Za članove popisnih komisija mogu se i trebaju određivati radnici koji će postavljeni zadatak

obaviti uredno, točno, savjesno i u utvrđenim rokovima.

Osobe materijalno zadužene za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne

mogu biti određeni u komisiju za popis tih sredstava.

Članak 103.

Zadatak komisije za popis je da utvrdi (popiše) stanje sredstava, sastavi popisne liste i

izvještaj o obavljenom popisu.

Komisija za popis može prema svome nahođenju angažirati stručnjake (vještake) za procjenu

kvalitete i vrijednosti sredstava, u dogovoru s nadležnim rukovodiocem.

Članak 104.

Rad komisije za popis obuhvaća:

- utvrđivanje, mjerenje, prebrojavanje i potanji opis sredstava i unošenje tih podataka u

naturalnom obliku u popisne liste;

- potpisivanje popisnih lista;

- utvrđivanje razlika između knjigovodstvenog stanja i stanja nađenog popisom (viškovi i

manjkovi); i

- izradu izvještaja o obavljenom popisu (elaborat o popisu) i dostava istog Upravi društva

na usvajanje.

Članak 105.

Za vrijeme rada popisnih komisija obavezno je prisustvo odgovorne osobe (skladištara),

koji svojim potpisom potvrđuje stanje utvrđeno popisom. Bez prisutnosti i znanja

odgovorne osobe (skladištara) popisna komisija ne smije ulaziti u skladište niti vršiti

popis.

35

Članak 106.

U slučajevima spriječenosti skladištara da prisustvuje popisu, direktor Radne jedinice na

prijedlog rukovodioca gradilišta–pogona određuje radnika koji će mjenjati skladištara za

vrijeme njegove odsutnosti.

Tako utvrđeni popis je ujedno i primopredaja dužnosti skladištara.

Članak 107.

Sredstva u originalnim i neoštećenim pakovanjima popisuju se na temelju deklariranih oznaka

i dokumentacije dobavljača. Za vrijeme popisa komisija se ne smije služiti skladišnom

kartotekom, za što su odgovorni predsjednik komisije i skladištar.

Popisne liste ne smiju biti nadopunjavane i ispravljane. Jednom uneseni podaci ne smiju se

brisati ili na drugi način prepravljati i mjenjati.

Članak 108.

Komisija za popis popisuje u odvojene popisne liste:

1. ispravna osnovna sredstva;

2. osnovna sredstva stavljena van upotrebe;

3. sitni inventar, ambalažu i auto–gume;

4. sirovine i materijal;

5. nedovršenu proizvodnju;

6. gotove proizvode;

7. trgovačku robu;

8. sredstva u konsignaciji;

9. tuđa sredstva (po vrstama sredstava);

10. sredstva na obradi, doradi i na INO–gradilištima (po vrstama sredstava i po vlasnicima) i

11. oštećena, neispravna i neupotrebljiva sredstva (po vrstama sredstava).

Članak 109.

Popis osnovnih sredstava se obavlja tako da se uneseni podaci o osnovnim sredstvima

navedeni u popisnim listama (šifra, naziv i lokacija osnovnog sredstva) usporede i provjere sa

stanjem nađenim u skladištu. Kada podaci iz inventurnih lista ne odgovaraju stanju nađenom

u određenom skladištu to se evidentira u inventurnim listama u za to predviđene kolone. Isto

treba učiniti za sredstva koja popisom nisu nađena u skladištu.

36

U posebne popisne liste treba popisati vlastita osnovna sredstva, tuđa osnovna sredstva,

osnovna sredstva na putu i popravku, osnovna sredstva dana u zakup i osnovna sredstva u

inozemstvu.

Članak 110.

Popis svih ostalih sredstava iz članka 108. ovog Pravilnika vrši se brojanjem, vaganjem ili na

drugi prikladan način.

Količine kabastog materijala procjenjuju se na temelju opsega i specifične mase ili na drugi

pogodan način.

Članak 111.

Članovi komisije za popis snose odgovornost za :

- točnost stanja utvrđenog popisom;

- pravilno sastavljanje popisnih lista;

- pravodobno izvršenje popisa i

- za točnost izvještaja o obavljenom popisu.

Ukoliko komisija za popis ne počne s popisom u predviđenom roku i u skladu s ovim

Pravilnikom, skladištar i rukovodioc gradilišta – pogona obavezno izvješćuju direktora Radne

jedinice koji je obavezan poduzeti potrebne radnje i mjere prema radnicima članovima

popisnih komisija ili predložiti nove članove popisne komisije.

Neizvršavanje obaveza iz stavka 1. i 2. ovog članka predstavlja težu povredu radne dužnosti.

Članak 112.

Nakon obavljenog popisa komisija je dužna sastaviti izvještaj (elaborat) o rezultatima

obavljenog popisa i dostaviti ga Upravi društva na usvajanje.

Pored popisnih lista izvještaj o obavljenom popisu sadrži osobito:

− mišljenje komisije o utvrđenim viškovima i manjkovima;

− prijedlog komisije o načinu knjiženja utvrđenih viškova i manjkova, te mišljenje o

odgovornosti zaduženih radnika;

− zapažanja o utvrđenim nedostacima u materijalnom poslovanju i prijedlog mjera za

otklanjanje utvrđenih nedostataka i

−

37

− prijedlog mjera što ih treba poduzeti protiv radnika za koje je utvrđeno da su odgovorni za

nastale manjkove i viškove, za oštećenja sredstava (zbog lošeg skladištenja) i za

nepravilnosti u radu.

7.2. Rashod sredstava

Članak 113.

Rashod sredstava Društva se vrši u svim slučajevima kada ista nisu više sposobna za

predviđenu namjenu i funkciju iz bilo kojih razloga (tehnička i tehnološka zastarjelost,

dotrajalost zbog vijeka upotrebe, oštećenost, uništenje, itd.).

Sredstva Društva se rashoduju kada se stekne jedan od uvjeta iz stavka 1. ovog članka, a

najmanje dva puta godišnje i to prije polugodišnjeg i godišnjeg obračuna.

Članak 114.

Za rashod sredstava se formira potreban broj komisija. Komisija broji najmanje tri (3) člana

od kojih je jedan predsjednik. Na prijedlog direktora Radne jedinice komisiju imenuje Uprava

društva.

U komisiju treba gdje god je to moguće birati stručne osobe za sredstva koja se predlažu za

rashod. Osobe materijalno zadužene za sredstva i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu

biti članovi komisije.

Članak 115.

Sredstva za rashod predlaže skladištar u dogovoru s neposrednim rukovodiocem. Skladištar je

obavezan izvršiti sve predradnje i pripreme neophodne za rashod sredstava.

Članak 116.

Iznimno od članka 113. stavka 2. ovog Pravilnika, za sredstva koja su otuđena ili uništena po

bilo kojem osnovu, odmah se formira komisija koja utvrđuje činjenično stanje i predlaže

način rješavanja takvih problema.

Ne mogu biti predmet redovnog rashoda sredstva kojih fizički nema (koja nisu vidljiva).

Konačnu odluku o rashodu sredstava donosi Uprava društva.

38

Članak 117.

Rashodovana sredstva Društva se moraju u prisustvu komisije isti dan odvesti na otpad ili

smetlište, uništiti ili zaprimiti kao otpadni materijal.

Odluku o načinu brisanja iz evidencije rashodovanih sredstava donosi komisija.

8 . U T V RĐ IVANJ E KALA, RAST U RA I LO MA

Članak 118.

Zbog prirode i specifičnih svojstava određenih sredstava, zbog rasipanja, kvara i loma

prilikom uskladištenja, obrade i manipuliranja za niže navedena sredstva može se vršiti otpis

na ime kala, rastura i loma i to:

NAZIV SREDSTAVA Maksimalni postotak otpisa

1 2

A) POGONI

− kalo trupaca prilikom piljenja 22,0 %

− kalo jelove građe raznih dimenzija prilikom

sušenja s obzirom na ulaznu vlažnost

20 – 30 % 5,0 %

31 – 40 % 7,5 %

41 – 70 % 10,0 %

− kalo na lazurnim bojama (raznim) 2,0 %

− kalo na nitro lakovima 1,9 %

− rastur na razređivačima 2,9 %

− rastur na močilima boja u prahu 1,0 %

− rastur na ljepilu za drvo 2,8 %

− kalo na specijalnim ljepilima (neostik, cromofix) 3,0 %

_____________________________________________________________________

39

NAZIV SREDSTAVA Maksimalni postotak otpisa

1 2

− kalo i lom za šperploče, panelploče, te ostale

razne ukočene materijale 1,0 %

− lom na ivericama 2,0 %

− lom na panelpločama i invericama furniranim 9,0 %

− lom na furniranim šperpločama 9,0 %

− lom na furnirima raznih vrsta i debljina 13,5 %

− lom kod okova raznih (kvake, brave, štitovi) 2,3 %

− lom okova u garniturama (podizni mehanizam) 3,5 %

− lom vratnih krila furniranih i završno obrađenih 2,5 %

− lom vratnih krila šper ili lesonit 1,0 %

− rastur čavala žičanih raznih 3,0 %

− lom ploča konal, te raznih drugih ultrapasa 8,0 %

− vijčana roba razna 3,0 %

− betonske cijevi Ø 10 – 30 3,1 %

− betonske cijevi Ø 40 – 100 i ostala betonska galanterija 2,3 %

- cement u rinfuzi 1,5 %

- cement u vrećama 2,7 %

− agregat razni 3,0 %

− armaturne mreže (za pogon Beton) 11,0 %

− armaturne mreže (za gradilište) 5,0 %

− betonsko željezo raznih profila 1,1 %

− razni aditivi 3,7 %

− sitni pribor i elementi za oplatu i cijevnu skelu 1,0 %

− ljepilo u vrećama za keramičke pločice 1,0 %

− lom raznih keramičkih pločica 5,9 %

− masa za fugiranje 2,9 %

− rastur pijeska 0– 4 4,1 %

_____________________________________________________________________

40

NAZIV SREDSTAVA Maksimalni postotak otpisa

1 2

− rastur šljunka 3,0 %

− rastur vapna hidrat 2,0 %

− lom opeke pune 1/1 2,7 %

− lom opeke šuplje 1/1 3,7 %

− lom opeke blok 2,0 %

− lom crijepa 2,9 %

- rastur bitumena mekanog 3,3 %

− rastur ulja i tekućina raznih 1,0 %

− ostalo nespomenuto 1,0 %

B) UGOSTITELJSTVO

− kvar i rastep jabuka, krušaka, lubenica i šljiva 1,5 %

− kvar i rastep naranči, mandarina, limuna i banana 2,0 %

− kvar i rastep krumpira, kupusa, kelja, cvjetače,

korabice, tikvica, mrkve, celera i peršina 3,0 %

− kvar i rastep mahuna, graška, paprike i rajčica 4,0 %

− kvar i rastep luka crvenog i bijelog 2,0 %

- kvar i rastep masti, ulja, riže, tjestenine, brašna, octa i

crvene paprike 1,0 %

− kvar i rastep maslaca, oraha i lješnjaka 3,0 %

− kvar i rastep šećera i soli 0,5 %

− kalo za suhomesnate proizvode, kobasičarske proizvode,

pečenu i dimljenu slaninu 0,5 %

− kalo za pršut do godinu dana stajanja 4,0 %

− kalo za polutvrdi i tvrdi sir do 10 dana 0,5 %

− kalo za polutvrdi i tvrdi sir od 10 dana 3,0 %

− kalo za svinjetinu bez kosti, kotlet 3,0 %

− kalo za teletinu bez kosti, kotlet, junetinu bez kosti, odojak 6,0 %

____________________________________________________________________

41

NAZIV SREDSTAVA Maksimalni postotak otpisa

1 2

− kalo za juneću pisanicu i janjetinu 8,0 %

− kalo za jetrice (teleća, juneća, pileća, gušćja) i

iznutrice (fileki, pluća) 10,0 %

− kalo za mozak 15,0 %

− kalo za perad 7,0 %

− kalo za lignje, muzgavce, hobotnice, sipe i

slatkovodnu ribu 9,0 %

− kalo za oslić i file 10,0 %

− kalo za ostalu morsku ribu 8,0 %

− kalo i rastep za brašno u rinfuzi 1,0 %

− kalo i rastep za rižu i tijesto 0,5 %

− ostalo nespomenuto 1,0 %

C) TRGOVINA

− vapno, cement, gips, suha žbuka pakovana 2,0 %

− salonit ploče i cijevi 2,2 %

− pijesak, šljunak 3,0 %

− izolacijske mase 0,8 %

− izolacijski materijal (staklena i kamena vuna) 2,0 %

- ljepenka krovna 1,5 %

− crijep, opeka, mont ispune i gredice 2,0 %

− betonski proizvodi (cijevi, ploče, kocke) 1,2 %

− rezana građa i ploče od drva 1,5 %

− ostali građevni materijal osim građevne stolarije 1,5 %

− ostalo nespomenuto 1,0 %

42

Članak 119.

Utvrđivanje kala, rastura i loma vrši komisija od najmanje tri člana, koji po mogućnosti

trebaju biti stručne osobe. Dva člana komisije predlaže rukovodioc gradilišta–pogona, a

trećeg člana koji mora biti izvan gradilišta–pogona u kojem se utvrđuje kalo, rastur i lom

predlažu stručne službe Ekonomskog sektora. Konačnu odluku o sastavu i formiranju

komisije donosi direktor Ekonomskog sektora.

Članak 120.

Otpis na ime kala, rastura i loma za sredstva navedena u članku 118. ovog Pravilnika predlaže

komisija na temelju stvarno utvrđenih činjenica, maksimalno do veličine postotka otpisa

navedenog u koloni 2. članka 118. ovog Pravilnika.

Zabranjuje se otpis sredstava na ime kala, rastura i loma na temelju postotaka (%) za otpis

utvrđenih u članku 118. ovog Pravilnika, bez utvrđivanja stvarnih činjenica od strane

komisije.

Članak 121.

Konačnu odluku o otpisu na ime kala, rastura i loma donosi Uprava društva na prijedlog

komisije.

9 . SKLADIŠNI RADNI CI

Članak 122.

U obavljanju skladišnog poslovanja učestvuju niže navedeni radnici i to:

1. Skladištar;

2. Skladištar - evidentičar;

3. Alatničar i

4. Pomoćni skladišni radnici.

Broj izvršilaca iz stavka 1. ovog članka se utvrđuje u Elaboratu o otvaranju gradilišta.

43

Članak 123.

Skladištar je odgovorni radnik kome su povjerena na čuvanje sredstva Društva. On rukovodi

skladištem u administrativnom i materijalnom smislu i odgovoran je za sva sredstva kazneno i

materijalno.

Na zahtjev Tehničke službe, skladištara gradilišta – pogona određuje direktor Računovodstva.

Kod izbora skladištara treba voditi računa o obimu posla koji će isti obavljati, ocijenjujući

njegovo iskustvo i radne osobine.

Članak 124.

U slučajevima gdje to obim i narav posla zahtijevaju može se uz skladištara postaviti jedan ili

više alatničara. Za svoj rad alatničar je odgovoran skladištaru i rukovodiocu gradilišta -

pogona.

Članak 125.

U većim skladištima gdje je obim poslova toliki da skladištar nije u mogućnosti voditi

skladišnu administraciju, dodjeljuje mu se za ovaj posao skladištar - evidentičar.

Skladištar - evidentičar ispostavlja skladišne dokumente, vodi skladišnu kartoteku i ostalu

skladišnu administraciju.

Za svoj rad je odgovoran skladištaru i rukovodiocu gradilišta - pogona.

Članak 126.

Zavisno od potreba i zahtjeva skladišnog poslovanja skladištaru se dodjeljuje izvjestan broj

pomoćnih skladišnih radnika kao stalna ili povremena pomoć na uređenju skladišnog prostora

i slaganju materijala.

Pomoćni skladišni radnici su podređeni skladištaru i on je odgovoran za njihov rad.

44

10 . SKLADIŠNA DOKUMENTACI JA

Članak 127.

Skladišna dokumentacija predstavlja skup dokumenata neophodnih za potpuno i točno

praćenje kretanja sredstava u društvu.

Dokumenti se popunjavaju uredno i čitljivo kemijskom olovkom ili unosom u računar u

skladu sa zakonskim propisima i ovim Pravilnikom.

Nije dozvoljeno brisanje i prepravljanje jednom unesenih podataka.

Članak 128.

Skladišni dokumenti za praćenje materijalnog poslovanja sirovina i materijala, rezervnih

dijelova, sitnog inventara, gotovih proizvoda i trgovačke robe su:

1. Skladišna kartica;

2. Primka materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara od dobavljača VP–301;

3. Povrat materijala, rezervnih dijelova i gotovih proizvoda iz proizvodnje (s utroška)

VP–302;

4. Primka gotovih proizvoda iz proizvodnje u Pogonu VP–303;

5. Međuskladišnica za materijal, rezervne dijelove, sitni inventar i gotove proizvode, izlaz

VP–304, ulaz VP–305;

6. Primka materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i gotovih proizvoda vraćenih od

kupaca VP–306;

7. Primka gotovih proizvoda i trgovačke robe vraćenih s konsignacije (povrat s konsignacije)

VP–307;

8. Primka materijala, gotovih proizvoda i trgovačke robe vraćenih s obrade i dorade (povrat s

obrade i dorade) VP–308;

9. Primka materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara isporučenih iz trgovine (ulaz iz

trgovine) VP–309;

10. Izdatnica za utrošak materijala, rezervnih dijelova i gotovih proizvoda (izlaz u

proizvodnju na utrošak) VP–310;

11. Storno primka za vraćeni materijal, rezervne dijelove i sitni inventar dobavljaču (povrat

sredstava dobavljaču) VP–311;

12. Izdatnica za prodaju materijala, rezervnih djelova, sitnog inventara i gotovih proizvoda

(prodaja) VP–312;

45

13. Izdatnica za isporuku gotovih proizvoda i trgovačke robe u konsignaciju (izlaz u

konsignaciju) VP–313;

14. Izdatnica za materijal, gotove proizvode i trgovačku robu isporučene na obradu i doradu

VP–314;

15. Izdatnica za isporuku materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i gotovih proizvoda

za prodaju u trgovini (povrat u trgovinu) VP–315;

16. Primka–kalkulacija za trgovačku robu primljenu od dobavljača u trgovinu VP–316;

17. Primka–kalkulacija za gotove proizvode i trgovačku robu isporučene iz Pogona i s

gradilišta u trgovinu VP–317;

18. Storno primka – kalkulacija za vraćenu trgovačku robu dobavljaču VP–318;

19. Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda i trgovačke robe u veleprodaji VP–319;

20. Izdatnica za prijenos gotovih proizvoda i trgovačke robe iz veleprodaje u maloprodaju

VP–320;

21. Storno zapisnik o promjeni prodajnih cijena gotovih proizvoda i trgovačke robe na zalihi

u trgovini po kalkulaciji VP–321;

22. Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda iz konsignacije VP–322;

23. Primka za tuđu trgovačku robu primljenu u konsignaciju VP–323;

24. Izdatnica za prodaju tuđe robe iz konsignacije VP–324;

25. Izdatnica za utrošak tuđe robe iz konsignacije za vlastite potrebe VP–325;

26. Izdatnica za povrat tuđe robe iz konsignacije dobavljaču VP–326;

27. Evidentna primka VP–327;

28. Evidentna izdatnica VP–328;

29. Primka za preuzetu tuđu robu na obradu i doradu VP–329;

30. Izdatnica za vraćenu tuđu robu s obrade i dorade VP–330;

31. Zapisnik o višku sredstava ustanovljen inventurom VP–331;

32. Zapisnik o manjku sredstava ustanovljen inventurom VP–332;

33. Zapisnik o rashodu sredstava VP–333;

34. Zapisnik o promjeni cijene koštanja gotovih proizvoda na zalihi u Pogonu VP–335;

35. Zapisnik o promjeni prodajne cijene gotovih proizvoda i trgovačke robe na zalihi u

trgovini VP–336;

36. Zapisnik o promjeni cijene gotovih proizvoda i trgovačke robe datih u konsignaciju

VP–337;

37. Storno primka–kalkulacija u trgovini za gotove proizvode i trgovačku robu primljenu iz

Tehnike d.d. VP–338;

46

38. Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda i trgovačke robe iz trgovine u okviru Društva

VP–339;

39. Ispravak kalkulacije za gotove proizvode i trgovačku robu u trgovini VP–340;

40. Obračun amortizacije (otpis) sitnog inventara VP–341;

41. Zapisnik o promjeni cijene gotovih proizvoda i trgovačke robe na obradi i doradi

VP–342;

42. Primka za materijal, gotove proizvode i trgovačku robu vraćene s obrade i dorade

VP–343;

43. Prijava početnog stanja za materijal, rezervne dijelove, sitni inventar, gotove proizvode i

trgovačku robu VP–345;

44. Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda i trgovačke robe u maloprodaji VP–346;

45. Izdatnica za utrošak materijala u restoranu (kuhinji) za pripremanje jela i napitaka koja se

evidentiraju kao gotovi proizvodi VP–347;

46. Izdatnica za utrošak materijala u kantinama zatvorenog tipa VP–348;

47. Primka za gotove proizvode izrađene u restoranu–kantini VP–350;

48. Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda iz restorana – kantine VP–351;

49. Zapisnik o promjeni prodajnih cijena gotovih proizvoda u restoranu–kantini VP–352;

50. Zapisnik o rashodu i manjku gotovih proizvoda u restoranu–kantini VP–353;

51. Izdatnica za prodaju hrane u okviru Društva (interna prodaja) VP–354:

52. Međuskladišnica za gotove proizvode i trgovačku robu u trgovini VP–360;

53. Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda i trgovačke robe u veleprodaji putem kreditnih

kartica VP–361;

54. Knjiga zaduženja;

55. Revers i

56. Pregled (specifikacija) prodanih konzumacija za mjesec (samo za Ugostiteljstvo).

Članak 129.

Skladišni dokumenti koji služe za evidenciju i praćenje kretanja osnovnih sredstava su:

1. Primka osnovnog sredstva sa grupnom dojavom osnovnih sredstava VP–010;

2. Zapisnik o višku osnovnih sredstava VP–011;

3. Zapisnik o dodatnom ulaganju na postojećim osnovnim sredstvima VP–012;

4. Obračun amortizacije osnovnih sredstava na nabavnu vrijednost VP–013;

5. Obračun amortizacije osnovnih sredstava za dodatno ulaganje VP–014;

6. Zapisnik o rashodu osnovnih sredstava VP–016;

47

7. Zapisnik o manjku osnovnih sredstava VP–017;

8. Prodaja osnovnih sredstava VP–018;

9. Promjena konta osnovnih sredstava VP–020;

10. Promjena mjesta troška vlasnika osnovnih sredstava (međuskladišnica) VP–021;

11. Prijava za revalorizaciju osnovnih sredstava VP- 022;

12. Promjena mjesta troška amortizacije osnovnih sredstava VP–023;

13. Evidentna izdatnica osnovnih sredstava VP- 024 i

14. Dojava klasifikacije i grupa osnovnih sredstava.

Članak 130.

Skladišna kartica je dokument na kojem se evidentiraju sve poslovne promjene sredstava u

skladištu iz članka 32. i 34. ovog Pravilnika. Skladišne kartice mogu biti izrađene i izlistane

putem računara ili ručno na obrascu u skladu s oglednim primjerkom u prilogu broj 2.

Skladišne kartice popunjavaju i vode u vidu kartoteke skladištari gradilišta–pogona.

Otvaranje kartica s početnim stanjem vrši se automatski na računaru na početku godine s

prvim (01.) siječnjem.

Za novonabavljena sredstva u tijeku godine, skladištar je obavezan otvoriti analitičku karticu i

knjižiti sve poslovne događaje vezane za određeni predmet.

Usklada stanja iskazanog na skladišnim karticama sa stanjem iskazanim u Materijalnom

knjigovodstvu vrši se najmanje jedanputa mjesečno. Konačna usklada stanja iskazanog na

skladišnim karticama vrši se na kraju godine s inventurnim popisom na dan 31. prosinca.

Skladišne kartice moraju biti zbrojene po mjesecima i kumulativno na kraju svakog mjeseca.

Članak 131.

“Primka materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara od dobavljača VP–301“ je

dokument koji skladištari ispostavljaju kod svakog primitka materijala, rezervnih dijelova i

sitnog inventara od dobavljača, osim internog prometa između skladišta u okviru Društva koji

se obavlja putem međuskladišnice.

Izrada primke se obavlja na računaru unosom određenih podataka u skladu s uputama

navedenim u prilogu broj 3 - 5.

Podatke o zaprimljenim količinama od skladištara preuzima Likvidatura. Nakon provjere

podataka o zaprimljenim količinama iz primke s količinama iz računa dobavljača, usklade i

uparivanju istih, Likvidatura izlistava primku u jednom primjerku i prilaže uz račun

48

dobavljača. Skladištari ne moraju izlistavati primku za svoje potrebe budući su svi podaci o

zaprimljenim sredstvima vidljivi na ekranu PC –a.

Iznimno od stavka 3. ovog članka primka se u opravdanim slučajevima može ispostavljati i

popunjavati na obrascu primke ručno. U tom slučaju primka se ispostavlja u tri (3) primjerka,

od kojih se original i kopija dostavlja u Likvidaturu. Nakon provjere i utvrđivanja da su

količine na originalu i kopiji iste, Likvidatura kopiju primke dostavlja u Materijalno

knjigovodstvo na knjiženje, a original primke prilaže uz fakturu dobavljača. Uz drugu kopiju

primke koja ostaje skladištaru odlažu se dostavni dokumenti na temelju kojih su sredstva

zaprimljena u skladište (dostavnica, prevozni list i slično).

Članak 132.

“Povrat materijala, rezervnih dijelova i gotovih proizvoda iz proizvodnje (s utroška)

VP–302“ je dokument koji skladištar radi u svakom slučaju povrata već izdanih sredstava na

utrošak u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-5.

Povrat neutrošenih sredstava iz proizvodnje u skladište vrši se obavezno prije godišnjeg

popisa – inventure na kraju poslovne godine.

Članak 133.

“Primka gotovih proizvoda iz proizvodnje u Pogonu VP–303“ je dokument koji skladištar

ispostavlja prilikom preuzimanja gotovih proizvoda iz proizvodnje na zalihe u skladište

Pogona u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-5.

Članak 134.

“Međuskladišnica za materijal, rezervne dijelove, sitni inventar i gotove proizvode VP–

304 i VP–305“ je dokument koji se upotrebljava za prijenos sredstava iz jednog u drugo

skladište u okviru Društva. Međuskladišnica se sastoji iz dva dijela i to: “VP–304

međuskladišni izlaz“ i “VP–305 međuskladišni ulaz“. Međuskladišnicu popunjava

skladištar skladišta koje isporučuje sredstva u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-5.

Skladištar izlaza obavezan je izlistati međuskladišnicu i dostaviti je u jednom primjerku

skladištaru ulaza.

Kod ručnog ispostavljanja međuskladišnice ista se popunjava u tri (3) primjerka. Prvi

primjerak se zajedno sa sredstvima dostavlja skladištu ulaza. Drugi primjerak se dostavlja u

49

Materijalno knjigovodstvo, koje umjesto skladištara izlaza provodi knjiženje međuskladišnog

prometa, dok treći primjerak međuskladišnice ostaje skladištu izlaza.

Broj ručno ispostavljene međuskladišnice određuje Materijalno knjigovodstvo i naknadno

dojavljuje skladištu ulaza i izlaza.

Ukoliko skladištar ulaza osporava količine navedene u međuskladišnici, problem rješava sa

skladištarem izlaza uz komisijski zapisnik.

Članak 135.

“Primka materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i gotovih proizvoda vraćenih od

kupca VP–306“ je dokument koji se ispostavlja kada kupac vraća prodana sredstva u

skladište iz bilo kojih razloga. Primka se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu

broj 3-5.

Članak 136.

“Primka gotovih proizvoda i trgovačke robe vraćenih s konsignacije (povrat s

konsignacije) VP–307“ je dokument koji se ispostavlja kada se gotovi proizvodi i trgovačka

roba vraćaju od poslovnog partnera s konsignacije u skladište Društva. Primka se popunjava u

skladu s uputama nevedenim u prilogu broj 1 i 3-6.

Članak 137.

“Primka materijala, gotovih proizvoda i trgovačke robe vraćenih s obrade i dorade

(povrat s obrade i dorade) VP–308“ je dokument koji se ispostavlja za sredstva koja se

vraćaju s obrade i dorade u skladište Društva. Primka se popunjava u skladu s uputama

navedenim u prilogu broj 1 i 3-6.

Članak 138.

“Primka materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara isporučenih iz trgovine (ulaz iz

trgovine) VP–309“ je dokument koji se ispostavlja za sredstva isporučena iz skladišta

trgovine Društva u skladišta gradilišta–pogona. Primka se popunjava u skladu s uputama

navedenim u prilogu broj 3-6.

Članak 139.

“Izdatnica za utrošak materijala, rezervnih dijelova i gotovih proizvoda (izlaz u

proizvodnju na utrošak) VP–310“ je dokument koji se ispostavlja prilikom izdavanja

50

sredstava iz skladišta na utrošak. Izdatnica se ispostavlja istog dana kada se sredstva iz

skladišta izdaju na utrošak, a izlistava po potrebi.

Izdatnica se posebno kontira za:

1. Sredstva utrošena za REŽIJU GRADILIŠTA;

2. Sredstva za PRIPREMNO ZAVRŠNE RADOVE;

3. Sredstva utrošena za DIREKTNE TROŠKOVE GRADILIŠTA;

4. Sredstva za IZRADU SITNOG INVENTARA I OSNOVNIH SREDSTAVA U

VLASTITOJ REŽIJI i

5. Sredstva utrošena za OBRTNIČKO INSTALATERSKE RADOVE.

Pod sredstvima koja su utrošena za režiju gradilišta–pogona podrazumijevaju se sva

sredstva koja nisu direktno ugrađena (utrošena) u proizvod (građevinski objekat) nego na

posredan način prenose svoju vrijednost.

To su prije svega sredstva za čišćenje, sitni inventar, auto gume, rezervni dijelovi, itd.

Pod sredstvima utrošenim za “Pripremno završne radove“ podrazumijevaju se sva sredstva

koja su utrošena za te namjene, kao što su privremeni objekti, barake i zidani objekti,

instalacije privremenih objekata, prilazni putovi, itd.

Sredstva direktno ugrađena u proizvod kao što su željezo, cement, gorivo, šljunak, vapno,

opeka, čavli, žica, drvena građa, itd. čine direktne troškove proizvodnje.

Izdatnica za utrošak goriva u Pogonima gdje postoji benzinska stanica ispostavlja se u

principu dnevno, a najmanje jedanputa tjedno, na temelju pomoćne evidencije o

“Utrošku goriva i maziva po vozilima i strojevima“ koja se obavezno vodi i popunjava u

skladu s prilogom broj 8. Na osnovu ove evidencije obavlja se kontrola utroška goriva za

svaki stroj i vozilo pojedinačno i ukupno za svako mjesto troška.

Za sredstva upotrijebljena za izradu sitnog inventara i osnovnih sredstava u vlastitoj režiji

radi se posebna izdatnica. Izrađena sredstva treba komisijski zaprimiti i proknjižiti u

skladišnoj i knjigovodstvenoj evidenciji. Komisija je dužna odrediti cijenu koštanja izrađenog

sredstva, koja ne može biti veća od tržišne cijene takvih ili sličnih sredstava.

51

Za utrošak sredstava koja su uskladištena na otvorenom izdatnica se također ispostavlja u

principu dnevno, a najmanje jedanputa tjedno, na temelju potpisanog trebovanja i dokaza da

su sredstva utrošena u proizvodnom procesu.

Na kraju mjeseca skladištar izlistava ukupno izdana i utrošena sredstva po svim vrstama,

ovjerava i potpisuje rekapitulaciju izdatnica zajedno s rukovodiocem gradilišta–pogona, te

dostavlja u Materijalno knjigovodstvo za arhivu u jednom primjerku. Izdatnica se popunjava

u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-5.

Rukovodioci gradilišta–pogona su odgovorni za ispravno određivanje vrste troškova utrošenih

sredstava (pripremni radovi, direktni troškovi, režija, itd.).

Članak 140.

“Storno primka za vraćeni materijal, rezervne dijelove i sitni inventar dobavljaču

(povrat sredstava dobavljaču) VP–311“ je dokument koji se ispostavlja kada zaprimljena

sredstva iz bilo kojih razloga vraćamo dobavljaču. Storno primka se popunjava u skladu s

uputama navedenim u prilogu broj 3-5.

Članak 141.

“Izdatnica za prodaju materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i gotovih

proizvoda VP–312“ je dokument koji se ispostavlja kod svake prodaje naprijed navedenih

sredstava sa skladišta gradilišta–pogona i trgovine (samo gotovi proizvodi). Izdatnica se

popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-5.

Članak 142.

“Izdatnica za isporuku gotovih proizvoda i trgovačke robe u konsignaciju (izlaz u

konsignaciju) VP–313“ je dokument koji se ispostavlja kod slanja sredstava u konsignacijsku

prodaju. Izdatnica se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 143.

“Izdatnica za materijal, gotove proizvode i trgovačku robu isporučene na obradu i

doradu VP–314“ je dokument koji se ispostavlja kod slanja sredstava poslovnom partneru na

obradu ili doradu. Izdatnica se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 1 i

3-6.

52

Članak 144.

“Izdatnica za isporuku materijala, rezervnih dijelova, sitnog invenatara i gotovih

proizvoda za prodaju u trgovini (povrat u trgovinu) VP–315“ je dokument koji se

ispostavlja kod isporuke sredstava sa skladišta zaliha gradilišta–pogona u skladište trgovine

radi prodaje. Izdatnica se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-6.

Članak 145.

“Primka-kalkulacija za trgovačku robu primljenu od dobavljača u trgovinu VP–316“ je

dokument koji ispostavlja skladište trgovine kod preuzimanja trgovačke robe za prodaju.

Primka–kalkulacija se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 6.

Članak 146.

“Primka-kalkulacija za gotove proizvode i trgovačku robu isporučene iz Pogona i s

gradilišta u trgovinu VP–317“ je dokument koji se ispostavlja kod isporuke gotovih

proizvoda i trgovačke robe iz Pogona i sa skladišta gradilišta u trgovinu. Primka-kalkulacija

se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 6.

Članak 147.

“Storno primka–kalkulacija za vraćenu trgovačku robu dobavljaču VP–318“ je

dokument koji se ispostavlja u slučaju povrata trgovačke robe dobavljaču. Storno primka –

kalkulacija se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 6.

Članak 148.

“Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda i trgovačke robe u veleprodaji VP–319“ je

dokument koji se ispostavlja u veleprodaji trgovine kod prodaje sredstava kupcima. Izdatnica

se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 6.

Članak 149.

“Izdatnica za prijenos gotovih proizvoda i trgovačke robe iz veleprodaje u maloprodaju

VP–320“ je dokument koji se ispostavlja kod prijenosa gotovih proizvoda i trgovačke robe iz

iz veleprodaje u maloprodaju. Izdatnica se popunjava u skladu s uputama navedenim u

prilogu broj 6.

53

Članak 150.

“Storno zapisnik o promjeni prodajnih cijena gotovih proizvoda i trgovačke robe na

zalihi u trgovini po kalkulaciji VP–321“ je dokument koji se automatski ispostavlja u

trgovini kod promjene prodajnih cijena gotovih proizvoda i trgovačke robe utvrđenih

usporedbom cijena na zalihi i posljednje primke-kalkulacije. Zapisnik se popunjava u skladu s

uputama navedenim u prilogu broj 6.

Članak 151.

“Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda iz konsignacije VP–322“ je dokument koji se

ispostavlja kod prodaje gotovih proizvoda datih u konsignaciju. Izdatnica se popunjava u

skladu s uputama navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 152.

“Primka za tuđu trgovačku robu primljenu u konsignaciju VP–323“ je dokument koji se

ispostavlja kod prijema tuđe robe u konsignaciju. Primka se popunjava u skladu s uputama

navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 153.

“Izdatnica za prodaju tuđe robe iz konsignacije VP–324“ je dokument koji se ispostavlja

kod prodaje tuđe robe iz konsignacije u trgovini. Izdatnica se popunjava u skladu s uputama

navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 154.

“Izdatnica za utrošak tuđe robe iz konsignacije za vlastite potrebe VP–325“ je dokument

koji se ispostavlja kod utroška tuđe robe iz konsignacije za vlastite potrebe. Izdatnica se

popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 155.

“Izdatnica za povrat tuđe robe iz konsignacije dobavljaču VP–326“ je dokument koji se

ispostavlja kod povrata neprodane robe iz konsignacije dobavljaču. Izdatnica se popunjava u

skladu s uputama navedenim u prilogu broj 6.

54

Članak 156.

“Evidentna primka VP–327“ i “Evidentna izdatnica VP–328“ su dokumenti koji se

ispostavljaju kod ulaza, odnosno kod izlaza sredstava, kojih se evidencija temeljem članka 34.

ovog Pravilnika vodi samo količinski. Dokumenti se popunjavaju u skladu s uputama

navedenim u prilogu broj 3-5.

Članak 157.

“Primka za preuzetu tuđu robu na obradu i doradu VP–329“ je dokument koji se

ispostavlja kod preuzimanja tuđe robe na obradu i doradu. Primka se popunjava u skladu s

uputama navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 158.

“Izdatnica za vraćenu tuđu robu s obrade i dorade VP–330“ je dokument koji se

ispostavlja kod povrata tuđe robe s obrade i dorade poslovnom partneru. Izdatnica se

popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 159.

“Zapisnik o višku sredstava ustanovljen inventurom VP–331“ je dokument koji se

ispostavlja kod utvrđivanja viška sredstava. Zapisnik se popunjava u skladu s uputama

navedenim u prilogu broj 3-6.

Članak 160.

“Zapisnik o manjku sredstava ustanovljen inventurom VP–332“ je dokument koji se

ispostavlja kod manjka sredstava koji ide na teret poslovanja Društva. Zapisnik se popunjava

u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-6.

Članak 161.

“Zapisnik o rashodu sredstava VP–333“ je dokument koji se ispostavlja kod rashoda

sredstava Društva. Zapisnik se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-6.

Članak 162.

“Zapisnik o promjeni cijene koštanja gotovih proizvoda na zalihi u Pogonu VP–335“ je

dokument koji se ispostavlja kod svake promjene cijene koštanja gotovih proizvoda na zalihi

u Pogonu. Zapisnik se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-5.

55

Članak 163.

“Zapisnik o promjeni prodajne cijene gotovih proizvoda i trgovačke robe na zalihi u

Trgovini VP–336“ je dokument koji se ispostavlja kod svake promjene prodajne cijene

gotovih proizvoda i trgovačke robe na zalihi u Trgovini. Zapisnik se popunjava u skladu s

uputama navedenim u prilogu broj 6.

Članak 164.

“Zapisnik o promjeni cijene gotovih proizvoda i trgovačke robe datih u konsignaciju

VP–337“ je dokument koji se ispostavlja kod svake promjene prodajne cijene gotovih

proizvoda i trgovačke robe datih u konsignaciju. Zapisnik se popunjava u skladu s uputama

navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 165.

“Storno primka–kalkulacija u trgovini za gotove proizvode i trgovačku robu primljenu

iz Tehnike d.d. VP–338“ je dokument koji se ispostavlja kod povrata gotovih proizvoda i

trgovačke robe iz trgovine skladištima u okviru Društva. Storno primka–kalkulacija se

popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-6.

Članak 166.

“Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda i trgovačke robe iz trgovine u okviru Društva

VP–339“ je dokument koji se ispostavlja kod prodaje gotovih proizvoda i trgovačke robe u

okviru Društva (interna prodaja). Izdatnica se popunjava u skladu s uputama navedenim u

prilogu broj 3-6.

Članak 167.

“Ispravak kalkulacije za gotove proizvode i trgovačku robu u trgovini VP–340“ je

dokument koji se ispostavlja kod ispravaka uočenih grešaka u kalkulaciji. Ispravak kalkulacije

se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 6.

Članak 168.

“Obračun amortizacije (otpis) sitnog inventara VP–341“ je dokument temeljem kojeg se

po zaključku mjesečnih knjiženja obavlja obračun amortizacije (otpis) sitnog inventara.

Obračun amortizacije (otpis) sitnog inventara popunjava Materijalno knjigovodstvo u skladu

s uputama navedenim u prilogu broj 3-5.

56

Članak 169.

“Zapisnik o promjeni cijene gotovih proizvoda i trgovačke robe na obradi i doradi VP–

342“ je dokument koji se ispostavlja kod promjene cijene gotovih proizvoda na obradi i

doradi. Zapisnik se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 170.

“Primka za materijal, gotove proizvode i trgovačku robu vraćene s obrade i dorade

VP–343“ je dokument koji se ispostavlja kod povrata sredstava s obrade i dorade. Primka se

popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 1 i 6.

Članak 171.

“Prijava početnog stanja za materijal, rezervne dijelove, sitni inventar, gotove proizvode

i trgovačku robu VP–345“ je dokument kojim se u poslovnim knjigama robnog i

materijalnog knjigovodstva Društva analitički prenose stanja u novu poslovnu godinu. Prijavu

početnog stanja na računaru zadaje Materijalno knjigovodstvo.

Članak 172.

“Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda i trgovačke robe u maloprodaji VP-346“ je

dokument koji se ispostavlja za izvršenu maloprodaju u trgovini i u ugostiteljstvu otvorenog

tipa. Izdatnica se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 6 i 7.

Članak 173.

“Izdatnica za utrošak materijala u restoranu (kuhinji) za pripremanje jela i napitaka

koja se evidentiraju kao gotovi proizvodi VP–347“ je dokument koji se ispostavlja za

utrošeni materijal kod pripremanja jela i napitaka koji se evidentiraju kao gotovi proizvodi.

Izdatnica se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 7.

Članak 174.

“Izdatnica za utrošak materijala u kantinama zatvorenog tipa VP–348“ je dokument koji

se ispostavlja za utrošeni materijal (prodaja) u kantinama zatvorenog tipa. Izdatnica se

popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3-5.

57

Članak 175.

“Primka za gotove proizvode izrađene u restoranu–kantini VP–350“ je dokument koji se

ispostavlja za pripremljena jela i napitke u restoranu–kantini zatvorenog tipa. Primka se

popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 7.

Članak 176.

“Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda iz restorana–kantine VP–351“ je dokument koji

se ispostavlja za prodane gotove proizvode iz restorana–kantine zatvorenog tipa. Izdatnica se

popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 7.

Članak 177.

“Zapisnik o promjeni prodajnih cijena gotovih proizvoda u restoranu–kantini VP–352“

je dokument koji se ispostavlja kod promjene prodajnih cijena gotovih proizvoda na zalihi u

restoranu–kantini zatvorenog tipa. Zapisnik se popunjava u skladu s uputama navedenim u

prilogu broj 7.

Članak 178.

“Zapisnik o rashodu i manjku gotovih proizvoda u restoranu–kantini VP–353“ je

dokument koji se ispostavlja prilikom rashoda ili manjka gotovih proizvoda u restoranu–

kantini. Zapisnik se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 7.

Članak 179.

“Izdatnica za prodaju hrane u okviru Društva (interna prodaja) VP–354“ je dokument

koji se ispostavlja kod prodaje hrane u okviru Društva. Izdatnica se popunjava u skladu s

uputama navedenim u prilogu broj 3-7.

Članak 180.

“Međuskladišnica za gotove proizvode i trgovačku robu u trgovini VP–360“ je dokument

koji se ispostavlja kod prijenosa gotovih proizvoda i trgovačke robe iz jedne trgovine u drugu

trgovinu u okviru Društva. Međuskladišnica se popunjava u skladu s uputama navedenim u

prilogu broj 6.

58

Članak 181.

“Izdatnica za prodaju gotovih proizvoda i trgovačke robe u veleprodaji putem kreditnih

kartica VP–361“ je dokument koji se ispostavlja u trgovini za prodana sredstva putem

kreditnih kartica. Izdatnica se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 6.

Članak 182.

"Knjiga zaduženja" je dokument u koji se kronološkim redom unose podaci o preuzimanju i

vraćanju sredstava koje radnici Društva povremeno koriste u procesu proizvodnje. Knjiga

zaduženja se popunjava u skladu s primjerom navedenim u prilogu broj 9.

Članak 183.

“Revers“ je dokument kojim se radnici Društva zadužuju za sva sredstva koja su duže ili

stalno kod njih na upotrebi. Radnici mogu na revers zadužiti samo ona sredstva koja su im s

obzirom na poslove i radne zadatke koje obavljaju neophodna u procesu proizvodnje.

U reversu pored ostalog treba navesti: prezime. ime oca i ime radnika, adresu stanovanja, te

broj osobne karte radnika kome su sredstva izdana na revers. Primitak sredstava radnik mora

potvrditi svojim potpisom.

Svaki revers mora imati klauzulu: Potvrđujem da sam preuzeo naprijed navedena

sredstva i ovlašćujem Društvo da protuvrijednost istih može naplatiti po dnevnim

tržišnim cijenama i odbiti ih od moje plaće, ukoliko ista ne vratim.

Na revers se izdaju i sredstva isporučena kooperantima Društva ukoliko za njihovu isporuku

postoji ugovor ili narudžba. Pored potpisa kooperanta da je sredstva preuzeo, revers mora biti

ovjeren i pečatom od strane kooperanta.

Revers se obnavlja kod svake promjene stanja sredstava zaduženih na revers, te na kraju

svake godine prije provođenja inventure, uz obavezu da nije stariji od 30 dana. Obnova

reversa vrši se samo uz predočenje zaduženih sredstava.

Iznimno od stavka 5. ovog članka reversi se obnavljaju samo kod promjene stanja sredstava

zaduženih na revers za zaposlenike u poslovnoj zgradi Društva, te za administrativno –

tehnički kadar kojemu je mjesto rada stalno i nepromjenjivo (Pogoni).

59

Članak 184.

“Pregled-specifikacija prodanih konzumacija za mjesec” (samo za Ugostiteljstvo) je

dokument koji se ispostavlja za svaki restoran ili kantinu u kojoj su tijekom određenog

mjeseca pripremani obroci ili napici. Dokument se popunjava u skladu s primjerom

navedenim u prilogu broj 10.

Članak 185.

“Primka osnovnog sredstva sa grupnom dojavom osnovnih sredstava VP–010“ je

dokument koji se ispostavlja za sva novonabavljena osnovna sredstva po bilo kojem osnovu

(kupnja, besplatno ustupanje, itd.).

Na primku osnovnog sredstva unosi se inventurni broj i vrši dojava svih podataka neophodnih

za evidenciju sredstava i obračun amortizacije.

Primka se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3 i 4.

Članak 186.

“Zapisnik o višku osnovnih sredstava VP–011“ je dokument koji se ispostavlja kod

utvrđivanja viška osnovnih sredstava utvrđenog popisom. Zapisnik se popunjava u skladu s

uputama navedenim u prilogu broj 3 i 4.

Članak 187.

“Zapisnik o dodatnom ulaganju na postojećim osnovnim sredstvima VP–012“,

“Obračun amortizacije osnovnih sredstava na nabavnu vrijednost VP–013“,

“Obračun amortizacije osnovnih sredstava za dodatno ulaganje VP–014“,

“Promjena konta osnovnih sredstava VP–020“, “Promjena mjesta troška amortizacije

osnovnih sredstava VP–021“, “Prijava za revalorizaciju osnovnih sredstava VP-022“ i

“Dojava klasifikacije i grupa osnovnih sredstava“ su dokumenti koji se isključivo

ispostavljaju u Materijalnom knjigovodstvu i služe za unos određenih podataka neophodnih

za obračun amortizacije. Popunjavaju se u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3 i 4.

60

Članak 188.

“Zapisnik o rashodu osnovnih sredstava VP–016“ je dokument koji se ispostavlja kod

rashoda osnovnih sredstava. Zapisnik se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu

broj 3 i 4.

Članak 189.

“Zapisnik o manjku osnovnih sredstava VP–017“ je dokument koji se ispostavlja kod

utvrđivanja manjka osnovnih sredstava po inventuri koji ide na teret Društva. Zapisnik se

popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3 i 4.

Članak 190.

“Prodaja osnovnih sredstava VP–018“ je dokument koji se ispostavlja kod prodaje

osnovnih sredstava. Dokument se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj

3 i 4.

Članak 191.

“Promjena mjesta troška vlasnika osnovnih sredstava (međuskladišnica) VP–023“ je

dokument koji se ispostavlja kod prijenosa osnovnog sredstva s jednog na drugo mjesto troška

u okviru Društva. Dokument se popunjava u skladu s uputama navedenim u prilogu broj 3 i 4.

11 . I ZVJEŠTAJI MATERIJALNO G KNJIGOVODSTVA

Članak 192.

Podaci o sredstvima Društva predstavljaju poslovnu tajnu i mogu ih koristiti samo ovlašteni

radnici, koje svojom odlukom odredi Uprava društva. Korištenje podataka o sredstvima

Društva može se obavljati ulazom u bazu podataka na računaru ekranskim pretraživanjem ili

izlistavanjem određenih pregleda (lista) od strane stručnih službi ili neposrednih korisnika.

Članak 193.

Korisnicima podataka o sredstvima Društva su na raspolaganju sve neophodne datoteke i

programirana izvješća koja im omogućavaju uvid u sve podatke neophodne u procesu

kalkuliranja, nabave, kontrole trošenja i zaliha sredstava. Izvješća o sredstvima Društva su

prilagođena posebnim potrebama različitih korisnika u okviru Društva ili za eksterne

korisnike.

61

Ekransko pretraživanje ili izlistavanje podataka o sredstvima Društva može se obavljati po

nizu kriterija koje prema svome nahođenju odabire korisnik. Podaci odnosno izvješća o

sredstvima mogu biti formirana:

− po klasama sredstava (31,32,35,63,66);

− po klasifikaciji;

− po veličini šifre ili abecedi;

− po određenom skladištu na nivou Radne jedinice ili na nivou Društva;

− po vrsti prometa (nabava, utrošak, međuskladišni promet, prodaja, višak, manjak, rashod,

konsignacija, itd.);

− po dobavljačima od kojih su sredstva nabavljena ili po kupcima kojima su sredstva

prodana;

− utrošak po vrsti konta i mjestu troška.

Zavisno od potreba korisnika pretraživanje i izlistavanje podataka o sredstvima Društva može

se vršiti kombinirajući bilo koji od naprijed navedenih kriterija.

Članak 194.

Korisnici podataka o sredstvima Društva koji nemaju osobna računala i programsku podršku,

zahtjev za određenim podacima proslijeđuju u Ekonomski sektor direktoru računovodstva.

Zahtjevani podaci će biti izlistani i u primjerenom roku dostavljeni korisniku.

Korisnici kojima je omogućeno ekransko pretraživanje i izlistavanje podataka o sredstvima

Društva ne mogu zahtjevati dostavu istih od stručnih službi Ekonomskog sektora.

12 . ZAVRŠNE O DREDBE

Članak 195.

Dostava skladišne dokumentacije, te preuzimanje podataka o promjenama na sredstvima

Društva, vrši se po ispostavi iste, odnosno provedenoj promjeni isti dan, a najkasnije slijedeći

radni dan.

Članak 196.

Odluku o eventualnom provođenju kontinuiranog popisa, kao i o vrsti sredstava koja će biti

predmetom takvog popisa donosi Uprava društva na prijedlog stručnih službi Ekonomskog

sektora.

62

Članak 197.

Sastavnim dijelom ovog Pravilnika su:

− Evidencija i knjiženje sredstava datih i primljenih u obradu i doradu i u konsignaciju;

− Skladišna kartica;

− Organizacijska uputa skladišnog poslovanja;

− Priručnik za skladišno poslovanje;

− Upustvo za korištenje inernet aplikacije;

− Priručnik za rad trgovine;

− Organizacijska uputa za ugostiteljsko poslovanje;

− Normativi utroška goriva i maziva po vozilima i građevinskim strojevima;

− Knjiga zaduženja;

− Katalog šifri sredstava Društva;

− Katalog klasifikacije sredstava Društva (osim OS-a);

− Katalog klasifikacije osnovnih sredstava;

− Knjiženje poslovnih događaja vezanih za Materijalno knjigovodstvo;

− Kontiranje utroška materijala rezervnih dijelova i gotovih proizvoda;

− Pregled konta koja se koriste za knjiženje poslovnih događaja u Materijalnom

knjigovodstvu;

− Popis radnika kojima su izdana osobna zaštitna sredstva na trajnu upotrebu;

− Dostavnica obroka za dan_____;

− Pregled specifikacija prodanih konzumacija za mjesec ( samo za Ugostiteljstvo) i

− Kontrolnik o privremeno izvezenim sredstvima u inozemstvo.

Članak 198.

Obavezuju se niže navedene službe i radnici Društva da izvjeste direktora računovodstva o

odstupanjima u primjeni odredbi ovog Pravilnika i to:

− Komercijala;

− Materijalno knjigovodstvo;

− Rukovodioci gradilišta-pogona;

− Skladištari i

− Predsjednici inventurnih komisija.

63

Članak 199.

Tumačenje odredbi ovog Pravilnika daje Uprava društva.

Članak 200.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika vrše se na način i po postupku provedenom za njegovo

donošenje. Ukoliko se pojavi slučaj koji je drukčije reguliran ovim Pravilnikom, a vezan je

na promjene zakonskih propisa, primjenjivat će se važeći zakonski propisi.

Članak 201.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana po njegovu usvajanju, a primjenjuje se od

01.siječnja 2003. Godine, osim članka 67. Koji će se primjeniti po ostvarenju tehničkih

pretpostavki za kontrolu utroška sredstava u odnosu na kalkulaciju.

U p r a v a G l a v n i d i r e k t o r

m r . F i l i p F i l i p e c , d i p l . i n g .gr ađ .

64