pravilnik o tehnickim uvjetima za djelovanje sustava obrane od tuce nn 75 02

16
NN 75/02 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 1229 Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o sustavu obrane od tuče (»Narodne novine«, br. 53/01), ministar poljoprivrede i šumarstva uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, ministra obrane, ministra pomorstva, prometa i veza i ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM UVJETIMA ZA DJELOVANJE SUSTAVA OBRANE OD TUČE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički uvjeti potrebni za operativni rad sustava obrane od tuče (u daljnjem tekstu: OT). Članak 2. Tehničkim uvjetima smatraju se tehnička sredstva prema vrsti i broju s radnim i funkcionalnim karakteristikama, objekti i oprema potrebni za rad sustava obrane od tuče. II. OBJEKTI I OPREMA 1. Radarski centar Članak 3. Radarski centar (u daljnjem tekstu: RC) sastoji se od jednog ili više objekata, zidane ili montažne izvedbe, s prostorima prilagođenim posebnim namjenama: 1. toranj za radarsku antenu s kupolom, 2. klimatizirani prostor za radarske uređaje, 3. radna prostorija za voditelja RC-a s uredskom opremom, 4. radna prostorija za provođenje akcija OT, 5. prostorija za boravak dežurnog osoblja, 6. prostorije za smještaj elektroenegetskih postrojenja i

Upload: mario-strasni

Post on 30-Sep-2015

215 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

Pravilnik o tehničkim uvjetima za djelovanje sustava obrane od tuče

TRANSCRIPT

NN 75/02

NN 75/02

ministarstvo poljoprivrede I UMARSTVA

1229

Na temelju lanka 12. stavka 1. Zakona o sustavu obrane od tue (Narodne novine, br. 53/01), ministar poljoprivrede i umarstva uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, ministra obrane, ministra pomorstva, prometa i veza i ministra zatite okolia i prostornog ureenja donosi

Pravilnik

O TEHNIKIM UVJETIMA ZA DJELOVANJE SUSTAVA OBRANE OD TUE

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se tehniki uvjeti potrebni za operativni rad sustava obrane od tue (u daljnjem tekstu: OT).

lanak 2.

Tehnikim uvjetima smatraju se tehnika sredstva prema vrsti i broju s radnim i funkcionalnim karakteristikama, objekti i oprema potrebni za rad sustava obrane od tue.

II. OBJEKTI I OPREMA

1. Radarski centarlanak 3.

Radarski centar (u daljnjem tekstu: RC) sastoji se od jednog ili vie objekata, zidane ili montane izvedbe, s prostorima prilagoenim posebnim namjenama:

1. toranj za radarsku antenu s kupolom,

2. klimatizirani prostor za radarske ureaje,

3. radna prostorija za voditelja RC-a s uredskom opremom,

4. radna prostorija za provoenje akcija OT,

5. prostorija za boravak deurnog osoblja,

6. prostorije za smjetaj elektroenegetskih postrojenja i ureaja,

7. priruna radionica,

8. priruni skladini prostor.

lanak 4.

(1) Cjelokupni prostor RC-a ograen je i odgovarajue obiljeen.

(2) Do RC-a i svih objekata postoji tvrdi put kojim je omoguen pristup vozilima, prije svega vatrogasnim i drugim interventnim vozilima.

(3) Prostori i objekti RC-a zadovoljavaju standarde koji su utvreni propisima o protupoarnoj zatiti, zatiti ljudstva i okolia od tetnih utjecaja opasnih tvari i neionizirajuih zraenja, sanitarnim uvjetima te ekolokim zahtjevima.

lanak 5.

Osnovni ureaji na RC-u su:

1. meteoroloki radar,

2. raunala potrebna za voenje akcija OT,

3. komunikacijska oprema.

lanak 6.

(1) RC prikljuen je na 380 V elektrinu mreu, a za rad osnovnih ureaja kao priuvni izvor elektrine energije postoji elektroagregat.

(2) Napajanje iz osnovnog i priuvnog izvora elektrine energije izvedeno je preko ureaja za trajno napajanje.

(3) Svi objekti RC-a moraju imati postavljenu gromobransku zatitu i uzemljenje koje se atestira jednom godinje.

lanak 7.

(1) Meteoroloki je radar ureaj za otkrivanje, praenje i odreivanje poloaja, intenziteta i tuoopasnosti oblaka.

(2) Na branjenom podruju je potrebno osigurati najmanje dvostruko prekrivanje radarskih podataka.

(3) Za operativan rad u raketnoj OT radarski ureaj zadovoljava sljedee tehnike uvjete:

valna duljina - 10 cm (S frekvencijski opseg),

irina izlaznog snopa zraenja - najvie 3,1 stupnja,

brzina okretanja antene po azimutu - najmanje 5 okretaja u minuti,

minimum detektibilnog signala - 35 dBZ-a,

zatitna kupola,

digitalizirani povratni signal s rezolucijom od najmanje 1 dBZ,

mogunost pohrane podataka na elektroniki medij,

izravno i automatsko upravljanje radarom,

prijenos podataka u lokalnoj elektronikoj mrei,

radni domet - najmanje 90 kilometara.

(4) Za operativan rad u generatorskoj OT radarski ureaj zadovoljava sljedee tehnike uvjete:

valna duljina 5 ili 10 cm (C ili S frekvencijski opseg),

irina izlaznog snopa zraenja - najvie 2.5 stupnja,

brzina okretanja antene po azimutu - najmanje 2 okretaja u minuti,

minimum detektibilnog signala - 15 dBZ,

zatitna kupola,

amplitudni pokaziva s izvornim povratnim signalom,

uklanjanje stalnih odraza,

digitalizirani povratni signal s rezolucijom od najmanje 1 dBZ,

mogunost pohrane podataka na elektroniki medij,

izravno i automatsko upravljanje radarom,

prijenos podataka u lokalnoj elektronikoj mrei,

radni domet - najmanje 240 kilometara.

lanak 8.

Na RC-u za komunikaciju sa:

- lansirnom postajom (u daljnjem tekstu: LP) i generatorskom postajom (u daljnjem tekstu: GP), minimalno je potrebno osigurati UKV radio vezu valne duljina 4 metra,

- drugim RC-ima, sabirnim centrom, tehnikom i servisnom podrkom te sa svim ostalim sudionicima u OT minimalno je potrebno osigurati UKV radio vezu valne duljine 2 metra zatim telefon i telefax,

drugim RC-ima, sabirnim centrom, tehnikom i servisnom podrkom za razmjenu digitalnih podataka potrebno je osigurati modemsku vezu.

lanak 9.

(1) Na RC-u komunikacijsku opremu ine najmanje tri raunala s ugraenim suvremenim operativnim sustavom, svim standardnim jedinicama, umreena u lokalnoj mrei s neovisnim prikljukom na Internet, a kao posebna oprema je ureaj za satelitsko odreivanje poloaja (GPS).

(2) Na raunalima su postavljeni ostali potrebni ureaji i programske podrke za radarsko praenje, provoenje akcija, pohranu i razmjenu radarskih podataka te za prikupljanje aktualnih meteorolokih podataka.

lanak 10.

(1) Za prijevoz raketa i otopine RC raspolae s najmanje jednim vozilom namijenjenim prijevozu opasnih tvari sukladno posebnom propisu o prijevozu opasnih tvari.

(2) Za prijevoz strunog osoblja, RC raspolae jednim osobnim vozilom za prijevoz najmanje 4 osobe.

(3) U svim vozilima postavljeni su UKV radioureaji s frekvencijama koje koriste RC-i.

2. Skladite raketa i otopinelanak 11.

(1) Za skladitenje raketa i otopine koriste se sredinja skladita, koja su fiziki razdvojena.

(2) Skladita moraju imati mogunost skladitenja do 10.000 raketa i do 50.000 l otopine tijekom cijele godine.

(3) Uz navedene zahtjeve iz stavka 1. i 2. ovog lanka skladita moraju udovoljavati i uvjetima odreenim posebnim propisima o graditeljstvu i skladitenju opasnih tvari.

3. Lansirna i generatorska postajalanak 12.

Poloaji LP i GP moraju biti sukladni s prostornim, sigurnosnim, graevinskim, ekolokim i strunim zahtjevima.

lanak 13.

Komunikacija posluitelja LP i GP s RC-om i meusobno obavlja se radioureajima u sustavu radioveze valne duljine 4 metra ili nekim drugim mobilnim ureajima.

lanak 14.

(1) Svi objekti LP i GP (sklonite, spremite, lanser, ograda, antenski stup i kavez generatora) trebaju biti osigurani gromobranskom zatitom i uzemljenjem.

(2) Gromobranska zatita i uzemljenje atestiraju se jednom godinje. LP i GP raspolae sredstvima za gaenje poara sukladno propisima za tu vrstu tvari, te priborom za prvu pomo.

lanak 15.

(1) Objekt u kojem je sklonite posluitelja i spremite raketa zatvorenog je tipa, a izveden je tako da tvori tri fiziki odvojena prostora s posebnim ulazima sa vrstim metalnim vratima i sigurnosnim bravama.

(2) Prostor spremita raketa osigurava skladitenje najmanje 40 komada raketa u pripadajuoj ambalai.

(3) U smjeru lansera na sklonitu postoji manji otvor u zidu preko kojeg je mogua vizualna kontrola ispaljivanja raketa.

lanak 16.

LP mora biti udaljena 60 m od stambenih objekata i najmanje 35 m od magistralnih i regionalnih prometnica.

lanak 17.

Objekt LP-a treba biti najmanje sljedeih dimenzija:

a) irina: 2,5m,

b) duina: 4 m,

c) visina: 2,5 m.

lanak 18.

(1) Lanser je naprava za ispaljivanje raketa, a jedno punjenje iznosi najmanje est raketa.

(2) Za operativno djelovanje na pojedinom LP-u treba biti minimalno 6 protugradnih raketa.

lanak 19.

(1) Na GP je smjeten generator za isijavanje meteorolokog reagensa (u daljnjem tekstu: reagensa) sa zemlje.

(2) Svi dijelovi generatora nalaze se unutar posebno konstruiranog ianog kaveza.

(3) Generator je u pravilu smjeten unutar ograenog kruga LP, a moe biti postavljen na neko drugo pogodno mjesto koje je pod nadzorom posluitelja i na kojem je mogue kvalitetno gromobransko uzemljenje.

(4) Ako je GP postavljena samostalno, za pohranu generatora i prirune koliine otopine postavljaju se dva odvojena iana kaveza.

(5) Za operativno djelovanje na pojedinom GP-u treba biti minimalno 8 litara otopine reagensa.

4. Struna i tehnika podrkalanak 20.

(1) Za obavljanje poslova koordinacije rada OT potreban je radni prostor za obavljanje strunih poslova, poslova deurnog meteorologa s potrebnom opremom te opremom za analizu kvalitete sredstava djelovanja.

(2) Za analizu kvalitete sredstava djelovanja potrebne su najmanje dvije prostorije prilagoene mjerenju aktivnosti meteorolokih reagensa s potrebnom opremom.

lanak 21.

(1) Sabirni centar u sustavu OT koordinira djelovanje sustava s Hrvatskom kontrolom zrane polovidbe sukladno meusobnom Sporazmu o postupcima koordinacije izmeu Dravnog hidrometeorolokog zavoda (u daljnjem tekstu: Zavoda) i Centra oblasne kontrole zrane plovidbe.

(2) Sabirni centar za obavljanje poslova iz svog djelokruga rada raspolae sljedeom opremom:

izravna radna veza s Hrvatskom kontrolom zrane plovidbe i RC-ima, (UKV putem radio veze valne duljine 2 metra),

priuvna telefonska veza,

ureaj za registraciju slubene komunikacije s pohranom podataka najmanje 30 dana,

ureaj za trajno napajanje.

lanak 22.

Za obavljanje poslova odravanja mree RC-a i sustava veza osigurava se prostor i potrebna oprema.

III. Sredstva djelovanja1. Raketelanak 23.

Uvjeti kojima moraju udovoljavati rakete za OT jesu:

1. horizontalni domet rakete - najmanje 7000 m,

2. vertikalni domet rakete 4500 m +/- 1000 m,

3. dozvoljeni prostorni rasap (x,y,z) najvie 10 %,

4. horizontalna projekcija duljine traga isijavanja - najmanje 5000 m,

5. stabilnost leta rakete u svim meteo uvjetima i do brzine vjetra 20 m/s rasap manji od 20 %,

6. poetak isijavanja reagensa na visini 2000 m tvorniko tempiranje,

7. kraj isijavanja reagensa do toke samounitenja,

8. tempo isijavanja minimalno 5 x 1011 aktivnih estica po dunom metru putanje rakete pri 10 oC,

9. samounitenje rakete na najmanje 2000 m iznad tla na bezopasne krhotine,

10. aktiviranje elektrinim paljenjem s dodirnim kontaktima,

11. garancija tri godine, tako da rakete uz skladitenje u temperaturnom rasponu od -15 oC do + 50 oC zadravaju definirana svojstva za vrijeme garancije.

12. rastavljivost, odnosno mogunost zamjene osnovnih dijelova,

13. oznaavanje rakete dato je u Prilogu br. 1. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i ini njegov sastavni dio,

14. pakiranje u kojem postoji fizika zatita raketa u ambalai male teine, pogodna za prijevoz, rukovanje i skladitenje,

15. posjedovati dokumentaciju s podacima o tvornikoj kontroli za svaku isporuenu seriju i slikovno uputstvo za svakih 25 komada isporuenih raketa,

16. sigurnost u smislu nemogunosti samoaktiviranja, samozapaljenja i odgovarajua vodonepropusnost,

17. koriteni reagens mora imati prag aktivnosti na temperaturi 4 oC ili vioj, a aktivnost reagensa najmanje 8 x 1012 umjetnih jezgara zaleivanja po gramu pirotehnike smjese na temperaturi 10 oC,

18. postotak neispravnih raketa u akciji manji od 2 %, a neispravnost se utvruje sukladno opoj klasifikaciji neispravnosti prema znaaju u Prilogu br. 2. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i ini njegov sastavni dio.

lanak 24.

Svaki tip rakete prije stavljanja u uporabu ispitan je i ima dozvolu za stavljanje u promet od strane Ministarstva unutarnjih poslova.

lanak 25.

(1) U svrhu ispitivanja karakteristika i kakvoe raketa rade se tri vrste ispitivanja:

a) Statika ispitivanja

mjerenje dimenzija i mase rakete i njenih sklopova umjerenim mjerilima te vizuelno motrenje vidljivih nedostataka;

ispitivanje raketnog motora obavlja se na ispitnom stolu, pri temperaturama 5 oC, +15 oC i +50 oC, u svrhu mjerenja potisne sile u funkciji vremena te kontrole rada motora;

funkcionalno ispitivanje u posebnim draima, pri normalnim uvjetima, u svrhu kontrole ispravnosti rada tempirnog i usporivakog sustava, vremena rada i samounitenja motora ili spremnika rakete. Ova ispitivanja biljee se kamerom, a mjerenja se izvode zapornim satom, odgovarajuom opremom i motrenjem;

ispitivanje centra mase rakete na kontrolnoj napravi i momenta inercije (uzduni i popreni) na torzionoj vagi, pri normalnim uvjetima;

ispitivanje otpora strujnog kruga rakete pri normalnim uvjetima, om-metrom preciznosti +/-0,1 W.

b) Balistika ispitivanja

balistika ispitivanja slue za odreivanje putanje rakete u prostoru, prije svega tim ispitivanjem se odreuje (za odreene atmosferske i poetne uvjete ispaljivanja) poloaj rakete ili poloaj traga isijavanja reagensa za vrijeme leta rakete. Trag isijavanja reagensa je odreen tokama poetka isijavanja, tjemenom putanje, krajem isijavanja te samounitenjem. Ova mjerenja izvode se teodolitima, kamerama i/ili drugom odgovarajuom opremom.

tijekom ovih ispitivanja mjere se meteoroloki parametri koji utjeu na let rakete (tlak i vlaga zraka te smjer i brzina vjetra u toki lansiranja do visina maksimalnog vertikalnog dosega rakete umjerenim meteorolokim instrumentima).

c) Aktivnost i masa reagensa

ispitivanje aktivnosti reagensa predstavlja vizualno, mikroskopom, kamerom ili odgovarajuim brojaem prebrojavanje broja aktivnih jezgri zaleivanja (u daljnjem tekstu: AJZ), u ledotvornoj komori nastalih izgaranjem reagensa u zranoj struji u prostoru poznate zapremine ili uzimanjem produkata izgaranja otopine reagensa u prizemnom generatoru.

prebrojavanje AJZ se provodi u ledotvornoj komori pri odreenoj temperaturi i vlanosti u podruju praga aktivnosti (na 3 oC do 5 oC) do 15 oC. Broja AJZ je ledotvorna komora Zavoda ili komora ovlatene ustanove.

ispitivanje ukupne mase reagensa radi se vaganjem na vagi s preciznou +/-1g, dok se uzorak mase reagensa (iz rakete) koritene za mjerenje AJZ vae na vagi s preciznou 0,001 g.

(2) Vrste ispitivanja iz stavka 1. ovog lanka koriste se u tipnom ispitivanju raketa i ispitivanju sukladnosti proizvodnje (preuzimanja serije). Iznimno u ispitivanju sukladnosti proizvodnje nije potrebno provoditi ispitivanje raketnog motora na ispitnom stolu, centra mase te momenta inercije, a balistika ispitivanja se mogu provoditi samo vizualno i sa zapornim satovima te uz mjerenje meteorolokih parametara u toki lansiranja.

lanak 26.

Znaenje pojedinih izraza iz lanaka 23., 24. i 25. ovog Pravilnika dato je u Prilogu br. 4. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i ini njegov sastavni dio.

lanak 27.

Za tipno ispitivanje rakete odreuje se minimalan broj dijelova ili cijelih raketa:

a) za ispitivanja na ispitnom stolu 9 motora (po tri na temperaturama 5 oC, +15 oC i +50 oC),b) za balistika ispitivanja najmanje 10 raketa,

c) za funkcionalna statika ispitivanja rada cijelih raketa u posebnim draima 9 raketa (po tri na temperaturama 5 oC, +15 oC i +50 oC),d) za ispitivanje mase reagensa uzorak od 9 kontejnera,

e) za ispitivanje aktivnosti reagensa 50 uzoraka, iz serijske proizvodnje, od kojih se 80 % ispituje u temperaturnom intervalu od 4 oC do 15 oC.

lanak 28.

(1) Proizvoa je duan osigurati i staviti na raspolaganje slubi OT dokumentaciju o tipnom ispitivanju, tehnike karakteristike, balistike tablice, dozvole za serijsku proizvodnju i uporabu odabranog tipa rakete za OT.

(2) O svim promjenama u konstrukciji rakete proizvoa je duan obavijestiti slubu OT i nadlenu slubu Ministarstva unutarnjih poslova te priloiti dokumentaciju o ispitivanju utjecaja promjena na balistika i tehnika svojstva rakete.

lanak 29.

Ispitivanje kvalitete reagensa obavlja se u ledotvornoj komori sredinje slube OT ili u komori ovlatene ustanove. Rezultati kontrole kvalitete su sastavni dio zapisnika o prihvaanju serija.

lanak 30.

Zavod vodi evidenciju o neispravnosti raketa na obrascu koji je dat u Prilogu br. 3. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i ini njegov sastavni dio te o njima obavjetava Ministarstvo unutarnjih poslova.

lanak 31.

Rukovanje, prijevoz i skladitenje raketa obavlja se sukladno odgovarajuim propisima o opasnim tvarima.

2. Otopina za prizemne generatorelanak 32.

Uvjeti kojima mora udovoljavati otopina reagensa za OT jesu:

1. po kemijskom sastavu je 1-2 % otopina reagensa na bazi AgJ u acetonu deklariranog sastava,

2. tijekom jednog sata neprekidnog rada prizemnog generatora osigurava izbacivanje u atmosferu najmanje 5 x 1013 umjetnih jezgara zaleivanja izmjereno pri temperaturi 10 0C+/-0,5 C u ledotvornoj komori Zavoda ili ovlatene ustanove,

3. omoguuje kontinuirani rad postojeih generatora najmanje 8 sati,

4. zadrava kemijsku stabilnost i aktivnost najmanje 2 godine,

5. ne proizvodi nedoputene koliine ekoloki tetnih sastojaka,

6. pohranjena je u posude od 10 l do najvie 30 l, prikladne za rukovanje jednoj osobi i nepropusne za svjetlost,

7. svaka isporuena jedinica propisno je oznaena s oznakom za zapaljivu tvar, vrstu zapaljive tvari, kratkim opisom postupka u sluaju opasnog dogaaja, oznakom isporuitelja i datumom proizvodnje.

lanak 33.

Svaki tip otopine prije stavljanja u uporabu ispitan je od Zavoda ili ovlatene ustanove.

lanak 34.

U svrhu ispitivanja karakteristika i kakvoe otopina reagensa rade se tri vrste ispitivanja:

a) mjerenjem aktivnosti u ledotvornoj komori pri temperaturi od 10+/-0,5 oC, ispituje se najmanje 12 uzoraka dima pri izgaranju najmanje 15 l otopine;

b) ispitivanje stabilnosti i kontinuiteta gorenja najmanje dva puta po 8 sati;

c) ispitivanje stabilnosti izlaganjem dnevnoj svjetlosti najmanje 2 puta po jednu litru kroz tjedan dana na temperaturi od najmanje 25 oC do najvie 45 oC, promatra se taloenje i promjena boje.

lanak 35.

(1) Proizvoa ili isporuitelj osigurava i stavlja na raspolaganje korisniku dokumentaciju o provedenom tipnom ispitivanju i dozvolu za stavljanje u promet na podruju RH.

(2) Uz svaku isporuku otopine proizvoa dostavlja dokumentaciju o provedenom ispitivanju kvakvoe i kemijske istoe komponenti isporuene otopine.

lanak 36.

Zavod evidentira neispravnost otopine i o tome obavjetava Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja.

lanak 37.

Rukovanje, prijevoz i skladitenje otopine obavlja se sukladno odgovarajuim propisima o opasnim tvarima.

IV. Prijelazne i zavrne odredbelanak 38.

Razdoblje usklaivanja sustava OT s odredbama ovog Pravilnika jest

za objekte LP i GP -10 godina,

za opremu LP i GP -2 godine,

za uspostavu odgovarajue mree LP i GP -5 godina,

za vozila -2 godine,

za radni prostor -2 godine,

za objekte RC-a -3 godine,

za opremu RC-a -2 godine,

za ostalu opremu -2 godine.

lanak 39.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Klasa: 011-02/02-01/66Urbroj: 525-1-02-1Zagreb, 20. lipnja 2002.

Ministarmr. sc. Boidar Pankreti, v. r.

Prilog. br. 1.OZNAAVANJE RAKETA

1. Na raketi treba biti vidljiva oznaka postavljena na svim dijelovima koji sadre eksploziv. Oznaka mora biti crvene boje, veliine 8 x 8 cm, ispisana crnim slovima slijedeeg sadraja:

METEOROLOKA RAKETA UPOZORENJE NE DIRAJTE EKSPLOZIV

Obavjestite najbliu policijsku postaju (92),

lansirnu postaju, ili centar za obavjeivanje (985)

NAZIV I ADRESA PROIZVOAA RAKETE

Oznaka broja rakete:

2. Oznaka mora biti postojana na sunevoj svjetlosti i vlagu, a na raketi mora biti tako smjetena da je samolikvidacija razbija.

3. Serija se sastoji od 501 do 1200 raketa. Za oznaavanje raketa u seriji potrebne su etiri znamenke, a za oznaavanje serije dodaju se dvije znamenke i oznaka godine proizvodnje (npr. oznaka za raketu broj 532 iz 12 serije proizvedene 2000. godine glasi: 0532/12-2000).

Prilog br. 2.OPA KLASIFIKACIJA NEISPRAVNOSTI RAKETA PREMA ZNAAJUKlasifikacija neispravnosti raketa prema znaaju svrstana je u tri klase: nedoputene neispravnosti, velike neispravnosti i manja neispravnost.

1. Nedoputene neispravnosti su one za koje se pretpostavlja da mogu dovesti do neispunjavanja uvjeta u pogledu sigurnosti:

a) eksplozija raketnog motora,

b) samolikvidacija u lanseru,

c) pad i eksplozija cijele rakete,

d) samolikvidacija na maloj visini (iznad lansera za dvodjelne rakete prije odvajanja od kontejnera),

e) izostanak samolikvidacije,

f) iskakanje iz lansera i briui let,

g) progorijevanje komore motora,

h) pad nesamolikvidiranog motora ili dijelova motora,

i) isijavanje i samolikvidacija spremnika u lanseru ili u blizini lansera.

2. Velike neispravnosti su one za koje se pretpostavlja da mogu dovesti do neispunjavanja osnovne namjene proizvoda:

a) vidljivo (veliko) skretanje po azimutu i elevaciji,

b) padovi (dijelova) spremnika odnosno raketa s neizgorenim reagensom

c) prevrtanje u letu (otpadanje ili lom stabilizatora, pregorjevanje motora i sl)

d) nepripaljivanje raketnog motora (otkaz rakete),

e)odstupanje potiska i totalnog impulsa motora za vie od 10 % od deklarirane vrijednosti,

f) izostanak isijavanja reagensa,

g) odstupanje mase reagensa vee od 5 %,

h) odstupanje aktivnosti reagensa vee od 33 % od deklariranih za odreenu temperaturu,

j) odstupanje deklariranih vremena poetka i kraja isijavanja reagensa, rada motora i samolikvidacije za vie od +/ 3 sekunde.

3. Manja neispravnost predstavlja odstupanje od deklariranog svojstva ali nema utjecaja na sigurnost i upotrebljivost proizvoda. Za svaki tip rakete proizvoa izrauje specijalnu klasifikaciju koja je sukladna opoj.

Prilog br. 3.EVIDENCIJA O NEISPRAVNOSTI RAKETEDATUM________ MJESTO _________ RAKETAR

Tip koritene rakete ____________________

Oznaka broja rakete___________________

Proizvoa ____________________________

Tip neispravnosti:

a) samolikvidacija u lanseru,

b) isijavanje i samolikvidacija kontejnera u lanseru,

c) pad i eksplozija cijele rakete,

d) samolikvidacija na maloj visini (iznad lansera za dvodjelne rakete prije odvajanja od kontejnera)

e) progorijevanje motora, padovi pogorenih motora,

f) vidljivo (veliko) skretanje po azimutu i elevaciji,

g) padovi (dijelova) spremnika odnosno raketa s neizgorenim reagensom,

h) prevrtanje u letu (otpadanje ili lom stabilizatora, pregorjevanje motora i sl),

i) pad nesamolikvidiranog motora,

j) pad nepotpuno samolikvidiranih dijelova rakete,

k) ostalo-objasniti _________________________.

Primjedba i napomena ______________________.

__________________

(potpis raketara)

Prilog br. 4.Pojedini izrazi iz lanka 23. do lanka 25. ovog Pravilnika znae:

1.rakete za OT su sredstva za unoenje reagensa u oblake u cilju smanjivanja tete od tue, osnovna balistika svojstva raketa odreena su meteorolokim zahtjevima, a sigurnost raketa u eksploataciji i uvanju definirana je pozitivnim zakonskim propisima.

2.isti tip rakete je svaka raketa istog proizvoaa koja se meusobno ne razlikuje u nainu funkcioniranja, konstrukciji, konstrukciji sklopova i podsklopova, tehnologiji njezine izrade i sastavljanja te uporabljenim sirovinama;

3.isti tip reagensa je svaki reagens istog proizvoaa ili kooperanta koji se meusobno ne razlikuje u sastavu, tehnologiji izrade, specifikaciji uporabljenih sastojaka i granulometrijskom sastavu;

4.tipno ispitivanje predstavlja ispitivanje kakvoe pojedinog tipa rakete te se temeljem rezultata istog ispitivanja izdaje odobrenje za stavljanje u promet i atest dotinog tipa;

5.elevacija ispaljivanja predstavlja kut izmeu horizontalne ravnine i pravca ispaljivanja rakete mjereno na mjestu ispaljivanja;

6.horizontalni domet predstavlja horizontalnu udaljenost pretpostavljene padne toke rakete ili kontejnera viedjelne rakete ispaljene pod odreenom elevacijom, od mjesta ispaljivanja;

7.vertikalni domet predstavlja relativnu visinu tjemena putanje u odnosu na toku ispaljivanja rakete ispaljene pod odreenom elevacijom;

8.dozvoljeni rasap predstavlja maksimalno vertikalno ili horizontalno odstupanje putanje rakete od deklarirane, uzrokovano kvalitativnim razlikama izmeu raketa istog tipa;

9.stabilnost leta rakete predstavlja odstupanje putanje rakete od deklariranih svojstava uzrokovano odreenim meteorolokim uvjetima u podruju leta rakete;

10.poetak isijavanja reagensa predstavlja vrijeme, horizontalnu i vertikalnu udaljenost poetne toke isijavanja raunajui od trenutka i mjesta isijavanja;

11.aktivne jezgre zaleivanja predstavljaju estice mikronskih razmjera na kojima se stvaraju ledeni kristali, a nastaju izgaranjem pirotehnike smjese reagensa ;

12.prag aktivnosti reagensa predstavlja najviu temperaturu na kojoj AJZ poinju stvarati kristale leda;

13.aktivnost reagensa predstavlja broj pri odreenoj temperaturi AJZ nastalih izgaranjem jednog grama reagensa;

14.tempo isijavanja reagensa predstavlja broj isijanih AJZ po jednom metru putanje rakete raunajui od poetka pa do kraja isijavanja reagensa;

15.kraj isijavanja reagensa predstavlja vrijeme, horizontalnu i vertikalnu udaljenost krajnje toke isijavanja raunajui od trenutka i mjesta lansiranja;

16ispaljivanje u irem smislu znai aktiviranje barem jednog sklopa rakete (upalja motora, spojnik, spremnik i sl.);

17.ispaljene rakete su sve rakete bez obzira da li su ispravno obavile svoju funkciju ili su bile neispravne;

18.ispravne rakete su sve rakete kod kojih nije primjeena neispravnost, odnosno odstupanje od deklarirane vrijednosti (isijavanje deklarirane koliine reagensa sa odreenom aktivnosti na odreen nain u odreenom prostoru, te rasprskavanje u bezopasne krhotine);

19.neispravne rakete su sve ispaljene (aktivirane) rakete kod kojih se primjeti odstupanje od deklariranih vrijednosti kao npr. skretanje, prevrtanju u letu, prijevremena eksplozija (u lanseru, u letu), progorijevanje motora, nepotpuno samounitenje ili greke vezane za tempiranje ili isijavanje reagensa;

20.oteene rakete su neispaljene rakete koje su oteene u transportu, pri skladitenju ili rukovanju tako da nisu za ispaljivanje;

21.otkazi su sluajevi kada prilikom pokuaja ispaljivanja nije dolo do aktiviranja ni jednog sklopa rakete;

22.progorijevanje raketnog motora je pojava kada zbog neispravnog sagorijevanja ili konstrukcije dolazi do prodora produkta sagorijevanja kroz plat motora;

23.samounitenje predstavlja vrijeme, horizontalnu i vertikalnu udaljenost toke eksplozije ostataka rakete ili kontejnera u svrhu pretvaranja u bezopasne krhotine;

24.pad nesamounitenog motora posljedica je odsustva samounitenja radi prekida pirotehnikog lanca za samounitenje ili greke u izradi;

25.nepotpuno samounitenje je neispravnost koja se oituje u pojavi krhotina kod kojih je pojedinana teina vea od 100 grama;

26.padanje zapaljenih krhotina moe nastati zbog eksplozije rakete, pogorijevanjem motora, loma stabilizatora i prevrtanja, pada aktiviranog nesamounitenog spremnika i sl.