Socijalna zaštita i uključenost Socijalna zaštita i uključenost BROŠURA april 2015.

Pravo na socijalnu sigurnost, socijalno osiguranje i adekvatan životni standard za svako dijete je sadržano u Konvenciji o pravima djeteta.

Dokazi upućuju na to da je socijalna zaštita jedan od ključnih instrumenata politika za rješavanje pitanje jednakosti i socijalne pravde. S jedne strane, jača sposobnost porodice da brine za svoju djecu, a istovremeno uklanja ekonomske i društvene prepreke u pristupu uslugama, istovremeno dopirući do najugroženijih sektora.

Porodicama s djecom ključno je osigurati pristup minimalnom paketu novčane naknade i socijalna podrške. Dokazano je da doprinose smanjenju siromaštva i nejednakosti, unaprijeđuju obrazovanje i zdravlje, te pridonose spriječavanju institucionalizacije, napuštanja škole i zaostajanja u rastu.

U aprilu 2012. godine, Republika Srpska je usvojila novi Zakon o socijalnoj zaštiti koji je donio značajne promjene u odnosu na prethodni zakon. U Federaciji BiH u toku je reforma socijalnog zakonodavstva i zakonodavstva u oblasti dječje zaštite, ali novi predloženi nacrti zakona nisu još uvijek usvojeni. Socijalna zaštita u Brčko distriktu je definirana odredbama zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti Brčko distrikta.

Sistemi socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini se sastoje od sistema socijalne zaštite i sistema socijalne pomoći. Ukupni izdaci socijalne zaštite su oko 17% BDP-a, što je na donjem kraju grupe zemalja umjerene potrošnje. Ukupna potrošnja na socijalnu zaštitu u Bosni i Hercegovini je slična onoj u susjednim zemljama poput Hrvatske, Mađarske i Srbije.

Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republika Srpska (RS) imaju zakonodavni osnov, te ovlaštenja za djelovanje i donošenja odluka u sektoru socijalne i dječje zaštite putem Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. U FBiH, odgovornost je i dodatno decentralizirana na 10 kantona, od kojih svaki ima vlastito ministarstvo socijalne zaštite.

Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite u % BDPa u 2011

(Izvor: MMF)

11.8

13.7

15.1

17.1

17.1

19.2

19.6

22.1

24.5

25.6

Rumunija

Bugarska

UK

Bosna i Hercegovina

Hrvatska

Srbija

Slovenija

Italija

Njemačka

Francuska

BROŠURA april 2015.

Socijalna zaštita i uključenost U 2011. godini, svako šesto domaćinstvo u BiH je bilo siromašno. Iako je siromaštvo opći fenomen, nisu svi jednako pogođeni.

Djeca su jedna od najranjivijih kategorija: konzistentno bilježe veće stope siromaštva od opće populacije.1FACT SHEET April 2015

Preschool Education and Care

Incidence of poverty using different

poverty tresholds

Relative poverty line

All Individuals All Households All Children

2007

18.220.2

2011

17.923.4

2007

18.416.3

2011

17.218.7

2007

18.826.2

2011

19.730.5Absolute poverty line

Ukupna stopa nezaposlenosti u BiH iznosila je 27,5% u 2014. godini, što je gotovo tri puta više od prosjeka u EU-28, odnosno prosječne stope od 10,0%. U istoj godini, stopa nezaposlenosti mladih u BiH povećana je na 62,7%.Budući da je BiH decentralizirana zemlja, ranjive osobe primaju različite naknade ovisno o prebivalištu, čime se identično pravo ostvaruje na drugačiji način. Pravo na socijalnu pomoć se često ostvaraje na temelju kriterija kategorija koji dovode do diskriminacije određenih marginaliziranih i ugroženih grupa koje nisu prepoznate kao kvalificirane kategorije.

190000

185000

180000

175000

170000

165000

160000

155000

150000

2008 2009 2010 2011 2012

FACT SHEET April 2015

Preschool Education and Care

Svi pojedinci Sva domaćinstva Sva djeca

2007

18.220.2

2011

17.923.4

2007

18.416.3

2011

17.218.7

2007

18.826.2

2011

19.730.5

Učestalost siromaštvakoristeći različite

pragove siromaštva

Relativna granica siromaštva

Apsolutna granica siromaštva

Entitet/kanton/distrikt dječji dodatak u KM

dječji dodatak za posebne slučajeve (invalidnost, djeca bez roditeljskog staranja itd.) u KM

UNSKO-SANSKI 0,00 0,00

POSAVSKI 0,00 0,00

TUZLANSKI 20,00 - 40,00 50,00

ZENIČKO-DOBOJSKI 11,75 17,75

BOSANSKOPODRINJSKI 29,00 43,50

SREDNJOBOSANSKI 32,00 0,00

HERCEGOVAČKO NERETVANSKI 0,00 0,00

ZAPADNA HERCEGOVINA 0,00 0,00

KANTON SARAJEVO 33,00 49,50

KANTON 10 0,00 0,00

REPUBLIKA SRPSKA 35,00 90,00

BRČKO DISTRIKT 81,53 122,00

Naknade socijalne pomoći čine ukupno 4,6% BDP-a, od čega se oko tri četvrtine isplaćuje demobilisanim borcima i njihovim porodicama2. Prema tome, na tradicionalnu funkciju socijalne pomoći za siromašne i socijalno isključene odlazi nešto više od tek 1% BDP-a. Važnija je činjenica da samo manji dio siromašnih prima socijalne naknade. Najsiromašnija petina dobiva samo 17,3% od ukupnog iznosa novčanih naknada, što je znatno manje od njihovih stvarnih potreba. Očito je da ti transferi imaju zanemariv utjecaj na smanjenje siromaštva. Da ove naknade uopće ne postoje, relativno siromaštvo u BiH bi se povećalo za samo 1,7 postotnih bodova, sa 17,9% na 19,6%.3

1 Dječje siromaštvo i uskraćenost u Bosni i Hercegovini, Z. Bruckauf, 2014. godina2 Svjetska banka, 2009. godina3 Izvještaj o razvoju u 2013. godini, Direkcija za ekonomsko planiranje4 Tematski bilten br. 7., Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Broj maloljetnih korisnika socijalne zaštite u BiH kontinuirano je u porastu u posljednjih nekoliko godina. U 2012. godini, njihov ukupan broj je bio 184.720, što čini 26,11% od ukupnog broja korisnika socijalne zaštite. Stopi rasta maloljetnih korisnika socijalne zaštite uglavnom su pridonijele osobe u nepovoljnom položaju zbog porodičnih prilika i osobe s različitim socijalnim i zaštitnim potrebama. U kategoriji djece u nepovoljnom položaju zbog porodičnih prilika, djeca roditelja s nedovoljnim prihodima čine najveći udio.

Broj maloljetnih korisnika socijalne pomoći u BiH 2008-2012 4

Socijalna zaštita i uključenost Socijalna zaštita i uključenost BROŠURA april 2015.

Izrazito nizak nivo javne potrošnje na tradicionalnu socijalnu pomoć kako bi se

zadovoljile potrebe siromašnih ili socijalno isključenih i osigurali

minimalni prihodi potrebni za osiguranje normalnog

života

Visok nivo nezaposlenosti, a

posebno nezaposlenosti mladih koja pogađa

dvije trećine stanovnika u dobi od 15 do 24

godine

Loša pokrivenost (uključujući i teritorijalne

nejednakosti) i loše ciljanje novčanih naknada koje su

namijenjene najranjivijim

Loš kvalitet usluga, diskriminirajuće prakse, komplikovane procedure za ostvarivanje socijalnih

naknada i nejednakost

Ne postoji strategija na nivou države za

socijalnu zaštitu i inkluziju (SPI)

Postoji slaba vertikalna koordinacija između države, entiteta, kantona i distrikta, općinskih vlasti, kao i

nerazvijena horizontalna i međusektorska koordinacija između ministarstava socijalne zaštite,

zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja na entitetskom i kantonalnom nivou

Većina centara za socijalni rad u lokalnim zajednicama ima nedovoljne kapacitete (tehničke, materijalne,

ljudske i financijske). Ovaj nedostatak kapaciteta, u kombinaciji s drugim faktorima, doprinosi nižem nivou

prevencije, savjetovanja i rada na terenu, sprječava kontinuirano praćenje i analizu stanja i potreba

(potencijalnih) korisnika i sprječava efikasne mjere za rješavanje tih potreba

Tokom poplava 2014. godine, centri za socijalni

rad su imali teškoće da odgovore na povećan broj

zahtjeva s terena a koordinacija s drugim

institucijama na lokalnom nivou je bila slaba

FACT SHEET April 2015

Preschool Education and Care

OGRANIČENJA

Sami novčani transferi nisu dovoljni. Čak i kada postoje kvalitetne usluge, brojne ekonomske i socijalne barijere često stoje na putu, kao što su fizička udaljenost, komplicirane procedure ili nedostatak svijesti. Za uklanjanje tih prepreka potrebni su posebni programi, poput kućne posjete ili kampanje za podizanje svijesti da bi se doprlo do najugroženijih.

Određene ranjivosti mogu zahtijevati posebne vrste socijalne podrške koji nadopunjuju ekonomsku podršku.To uključuje, primjerice, usluge vrtića i obrazovanje za

roditelje za porodice s djecom s poteškoćama u razvoju i romsku djecu ili mobilne timove za identifikaciju djece koja su napustila školu.

Jaka međusektorska koordinacija je potrebna između obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, rada i pružatelja usluga kako bi se nosili s ovim različitim komponentama socijalne zaštite i inkluzije, te kako bi se osiguralo postojanje mehanizma za upućivanje i koordinaciju.

BROŠURA april 2015.

Socijalna zaštita i uključenost FACT SHEET April 2015

Preschool Education and Care

Pružiti pomoć nadležnim tijelima za razvoj i / ili reviziju politika

socijalne zaštite, zakona, strategija i standarda koji se

odnose na djecu s invaliditetom i drugu ranjivu djecu

Zagovarati harmonizaciju socijalnih

naknada (novčanih i usluga) da bi se

smanjio nesrazmjer kod pravičnosti Promovirati i podržavati

postupno povećanje integriranih sistema socijalne zaštite i

inkluzije na lokalnom nivou i unapređenje međusektorske

koordinacije za socijalnu zaštitu i inkluziju na svim nivoima

Ojačati fleskibilnost lokalnih zajednica kroz unapređenje

sistema za smanjenje rizika od nepogoda

Zagovarati uspostavljanje koordinacionih mehanizama

za socijalnu zaštitu i inkluziju na državnom nivou

Unaprijediti pristup uslugama socijalne zaštite i inkluzije djeci

s poteškoćama u razvoju i romskoj djeci kroz

uspostavljanje novih ili unapređenje postojećih usluga

Podržati međuopštinsku saradnju u dijeljenju

dobrih praksi i pružanju dokaza za

izmjene politike

Podržavati obrazovanje romskih zajednica o socijalnim pravima,

također oslanjajući se na romske medijatore

Unaprijediti kapacitet centara za socijalni rad za rad u kriznim situacijama

kroz razvoj alata i treninga

Ukupni planirani budžet za period 2015/2016.

UNICEFAKCIJA

USD2,1 miliona

Više informacija možete dobiti od predstavništva Unicefa u Bosni i Hercegovini, tel. +387 33 293600; E-mail: sarajevo@unicef.org