Hidraulika.

Predavanje 11 - EAP

Karakteristike pneumatskih sustavaElementiDobivanje i priprema zrakaKompresori i motoriVentili

05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Uvod i osnoveSerijski i paralelni spoj hidraulikih elemenataRadni fluidiPumpeCilindriVentiliAkumulatoriFiltriPrimjeri

05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Uvod u hidraulikuZadaci hidraulikog sustava su pretvorba, prijenos i upravljanje hidraulikom energijom. Osnovni elementi tog sustava su: pumpa, radni fluid, cjevovod, upravljaki elementi, hidrauliki motor.Energetska pretvorba u hidraulikom sustavuEnergija pumpe se prilagoava potrebnoj energiji motora priguivanjem tlaka fluida ili regulacijom protoka. Potreban je i pogon pumpe koji je obino elektromotor, a ponekad i dizel motor (npr. kod graevinskih strojeva).05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Hidr. motor(Cilindar)RazvodnikFiltarPumpaSpremnikLimiter tlakaShema hidraulikog sustavaZa prikazivanje hidraulikih sustava koriste se hidraulike sheme, koje su normirane odgovarajuim standardnim simbolima (slino kao i kod pneumatike) . Na slici je prikazana hidraulika shema jednog jednostavnog sustava za pogon cilindra u oba smjera. Glavni razvodnik cilindra je tzv. 4/3 razvodnik koji se aktivira elektriki, a centriran je oprugama. U centralnom poloaju protok pumpe preusmjerava se preko razvodnika nazad u spremnik ulja.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAPUvod u hidrauliku

Predavanje 11 - EAP

Hidr. motor(Cilindar)RazvodnikFiltarPumpaSpremnikLimiter tlakaShema hidraulikog sustavaZbog zatite pumpe od prevelikog tlaka ugrauje se limiter tlaka. Nepovratni ventil iza pumpe spreava povratno strujanje ulja i pojavu preniskog tlaka. Filtar ulja postavlja se u povratnu granu prije spremnika, a paralelno njemu i nepovratni ventil. Nepovratni ventil proradi pri odgovarajuem tlaku i na taj nain titi povratni vod od prevelikog tlaka zbog zaepljenja filtra. Kada razvodnik ima lijevi poloaj klip cilindra ide u desno, a desni poloaj razvodnika znai da tlano ulje dolazi u desnu komoru cilindra i klip ide u lijevo.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAPUvod u hidrauliku

Predavanje 11 - EAP

Podruja primjene hidraulike su:

alatni strojevi, graevinski i poljoprivredni strojevi, cestovna i inska vozila, brodogradnja, avioindustrija, energetika, rudarstvo, vojna industrija,...

05.11.2010.*Predavanje 11 - EAPUvod u hidrauliku

Predavanje 11 - EAP

Prednosti hidraulikih sustava:

velike sile; velika gustoa snage po volumenu; mala inercija; mogue pokretanje pod punim teretom; jednostavno i kontinuirano podeavanje brzine, sile i momenta; mogue velike brzine; mogue ekstremno niske brzine; precizno pozicioniranje; jednostavna zatita od preoptereenja; mogunost akumulacije energije; jednostavno podmazivanje i odvoenje topline; visoka pouzdanost u radu; visoka ekonominost u radu.

05.11.2010.*Predavanje 11 - EAPUvod u hidrauliku

Predavanje 11 - EAP

Nedostaci hidraulike su:

potrebno je generirati hidrauliku energiju; potrebni su povratni vodovi; relativno visoka cijena ureaja i elemenata; specifinost i preciznost izvedbe; ograniene brzine strujanja ulja; promjena karakteristike ulja s temperaturom i tlakom; relativno prljav pogon.

05.11.2010.*Predavanje 11 - EAPUvod u hidrauliku

Predavanje 11 - EAP

Hidromehanike osnoveU najveem broju sluajeva ulje se moe smatrati nestlaivim, tj. gustoa ulja se smatra konstantnom. U sluaju kada se strujanje moe smatrati stacionarnim, zakoni odranja mase i energije za strujanje ulja u cjevovodima su slijedei:Jednadba kontinuiteta volumenski protok ulja u cijevi je konstantan:Q = vS =konstanta, gdje je v srednja brzina ulja, a S popreni presjek cijevi.Suma svih protoka koji ulaze u vor jednaka je sumi protoka koji izlaze iz vora:Qul = QizBilanca mehanike energije za strujanje ulja kroz cjevovod od ulaznog presjeka 1 do izlaznog presjeka 2:gdje je p -tlak ulja, - gustoa ulja, v- srednja brzina ulja, pp -prirast tlaka u pumpi, pM pad ukupnog tlaka u hidraulikom motoru, pF zbroj svih gubitaka od presjeka 1 do presjeka 2, koeficijent ispravka kinetike energije (ovisi o vrsti strujanja).05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Serijski spoj hidraulikih elemenataKod serijskog spajanja elemenata ukupni protok Q jednak je protoku Qi kroz bilo koji element (Q=Qi), a ukupni pad tlaka p jednak sumi gubitaka tlaka (p=pi).

Primjer serijskog povezivanja elemenata (pumpa, prigunica, 2/2 razvodnik, filtar)Q = Q1 = Q2 = Q3

p = p1 + p2 + p3 Hidrauliki sustav moe se razmatrati u analogiji s elektrinim krugom, pri emu je tlak analogan s naponom a protok fluida sa strujom.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Paralelni spoj hidraulikih elemenataKod paralelnog spajanja elemenata ukupni protok Q jednak je sumi protoka Qi kroz sve paralelno spojene elemente (Q=Qi), a ukupni pad tlaka p isti je na svakom elementu (p=pi).

Primjer serijskog povezivanja elemenata (pumpa, prigunica, 2/2 razvodnik, filtar)Q = Q1+ Q2 + Q3

p = p1 = p2 = p3 05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Radni fluidiIzbor odgovarajueg radnog fluida ima bitan utjecaj na ispravno funkcioniranje, trajnost, pouzdanost i ekonominost hidraulikog sustava.

Zadaci radnog fluida su: prijenos energije, hlaenje, podmazivanje, zatita od korozije, odnoenje neistoa.

Osnovni zahtjevi na fluide su: neznatna stlaivost, mala promjena viskoznosti, otpornost na visoka termika optereenja, mala sklonost oksidaciji, nehigroskopnost, netoksinost i ekoloka prihvatljivost, nezapaljivost, visok elektrini otpor.

Vrste radnih fluida su: voda i vodene emulzije, mineralna ulja, sintetiki fluidi, tekui metali i legure.Danas se zbog dobrog podmazivanja i dobre zatite od korozije u najveoj mjeri koriste mineralna ulja. Zato se i termin hidrauliko ulje koristi kao sinonim za hidrauliki fluid. Nedostaci mineralnih ulja su velika promjena viskoznosti s temperaturom i izdvajanje smole na viim temperaturama. Za temperature od 80 -4000C koriste se sintetika ulja, a za jo vie temperature tekui metali i njihove legure.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Pumpe (crpke)Hidraulike pumpe su strojevi u kojima se dovedena mehanika energija pretvara u energiju radnog fluida. Rotacijski hidauliki motori obavljaju pretvorbu energije u suprotnom smjeru. Za pogon pumpe obino se koriste elektromotori, a u mobilnoj hidraulici motori s unutranjim izgaranjem.Pumpe se dijele na: volumenske i dinamike (turbopumpe). Volumenske pumpe poveaju tlak i protok smanjivanjem volumena komora u pumpi. Princip rada je prikazan na slici. Pomicanjem klipa u lijevo obavlja se faza usisa, a pomicanjem klipa udesno faza tlaenja cilindra. Tijekom usisa otvara se usisni donji ventil i zatvara tlani gornji ventil pomou podtlaka. Tijekom tlaenja otvara se tlani ventil, uz istovremeno zatvaranje usisnog ventila.Volumenske pumpe dijele se na: klipne, zupaste, vijane, krilne, membranske. Konstrukcija im je slina odgovarajuim pneumatskim kompresorima.Princip rada i simbol volumenske klipne pumpe05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Protok i tlakTeoretski protok kroz volumensku pumpu jednak je umnoku broja okretaja pumpe n i radnog volumena pumpe V. Stvarni protok kroz pumpu jednak je: Q = V n V

pri emu je V volumetriki stupanj djelovanja pumpe. Radna karakteristika volumenske pumpeRadna karakteristika volumenske pumpe p(Q) linearno opada s poveanjem protoka. Karakteristika je vrlo strma i zbog toga je posebno opasna situacija u kojoj je hidrauliki otpor iza pumpe prevelik (npr. zatvoreni tlani ventil praktiki predstavlja beskonani otpor). U tim situacijama volumenska pumpa poveava razinu tlaka do enormnih vrijednosti. Zato se takva pumpa obavezno titi ventilom za ogranienje tlaka.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Hidrauliki cilindriHidrauliki cilindri ne razlikuju se bitno od pneumatskih cilindara. Zbog veih tlakova moraju biti robusnije konstrukcije, a povean je i problem brtvljenja. Zbog ulja pojavljuje se i problem curenja, a prilikom pranjenja cilindra mora se ulje vratiti u spremnik. Prije putanja u pogon potrebno je cijelu instalaciju odzraiti i zato hidrauliki cilindri imaju dva otvora za odzraivanje.Hidrauliki cilindri koriste se kod alatnih strojeva, u ureajima za transport, pokretnim strojevima, zrakoplovima, brodovima.Slino kao i kod pneumatike, prema nainu djelovanja cilindri mogu biti jednoradni i dvoradni, teleskopski, tandem cilindri.Skica dvoradnog cilindra1 plat2 stap3 klipnjaa4 prednji poklopac5 stranji poklopac6,7 - prikljuci za ulje05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Hidrauliki ventiliHidrauliki ventili dijele se na: razvodnike, nepovratne ventile, tlane ventile, protone ventile.

RazvodniciPrincip rada hidraulikih i pneumatskih razvodnika gotovo je identian, a simboli su praktiki isti, osim to se prikljuci oznauju na drugi nain: ulazni prikljuci P,R,T; izlazni prikljuci - A,B,C ; upravljaki prikljuci - X,Y.Prema konstrukciji razvodnici se dijele na klipne, ploaste i razvodnike sa sjeditem. Nain aktiviranja hidraulikih razvodnikaSimbol 4/3 razvodnika s runo-oprunim aktiviranjem05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Nepovratni ventiliKlasini nepovratni ventili dozvoljavaju protok samo u jednom smjeru (kao dioda u elektronici).

Nepovratni ventil s hidraulikim deblokiranjem dozvoljava protok u jednom smjeru uvijek (od A prema B), a u drugom smjeru (od B prema A) samo onda ako se na upravljaki prikljuak X dovede tlani fluid. Princip rada i simbol nepovratnog ventila s hidraulikim deblokiranjem05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Tlani ventiliTlani ventili utjeu na tlak u sustavu. Prema funkciji dijele se na: ventile za ograniavanje tlaka, redoslijedne ventile redukcijske ventileKarakteristika ventila predstavlja ovisnost pada tlaka (p) o protoku (Q). Idealne bi bile horizontalne karakteristike, ali kod stvarnih karakteristika pad tlaka umjereno se poveava s porastom protoka.Karakteristike ventila za ogranienje tlaka05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Ventili za ogranienje tlakaOsiguravaju da tlak u sustavu ne prijee maksimalno doputenu vrijednost. Postavljaju se u svim hidraulikim sustavima na izlazu iz hidraulikih crpki. Direktni ventil za ogranienje tlaka prikazan je na slici. Za vee tlakove koriste se indirektno upravljani ventili. Princip i simbol direktnog ventila za ogranienje tlaka05.11.2010.*Predavanje 11 - EAPVentil za ograniavanje tlaka u normalnom je poloaju zatvoren. Na ventilu se skraivanjem/produavanjem opruge namjesti eljeni maksimalni tlak pri kojem e pritisak na pladanj ventila svladati silu u opruzi, gurnuti pladanj i na taj nain otvoriti ventil.

Predavanje 11 - EAP

Redoslijedni ventiliJo se nazivaju slijedni, prikljuni, tlani prikljuni ili ukljuni/iskljuni ventili. Po konstrukciji i djelovanju slie ventilima za ogranienje tlaka. Njihova funkcija je da pri odreenom nivou tlaka ukljuuju/iskljuuju iz rada dio hidraulikog sustava tako da ukljue/iskljue njegovo napajanje..Simbol za ukljuni ventil s direktnim upravljanjem vanjskim tlakomIskljuni ventil s direktnim daljinskim upravljanjem shema i simbol05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Redukcijski ventiliJo se nazivaju ventili za redukciju tlaka. Njihov zadatak je odravanje priblino konstantne razine snienog izlaznog tlaka uz povien ulazni tlak. Izlaznim tlakom upravlja se s izlazne (radne) strane. Ventil se smjeta uz aktuator, tako da ograniava njegovu maksimalnu silu. Postoje dva tipa ovih ventila: dvograni i trograni.Shema i simbol dvogranog tlanog regulacijskog ventilaKod dvogranog tlanog ventila realizirana je negativna povratna veza, tako da npr. poveani izlazni tlak A preko povratne veze (isprekidana crta) pomie klip u desno i smanjuje protok ulja kroz ulaz P, te na taj nain i izlazni tlak. Ventil odrava zadani tlak tako da je sila tog tlaka na elo klipa u ravnotei sa silom podeenom na opruzi. Namjetanje izlaznog tlaka podeava se oprugom.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Shema i simbol trogranog tlanog regulacijskog ventilaTrograni redukcijski ventil predstavlja kombinaciju redukcijskog i sigurnosnog ventila. U sluaju prekomjernog tlaka rastereuje granu tako da se izlazni prikljuak spoji sa spremnikom preko ulaza T. Prekrivanja klipova izvedena su tako da su u normalnom poloaju povezani prikljuci P i A, uz priguno djelovanje, dok je prikljuak T zatvoren. Prekomjerni tlak na prikljuku A prebacuje ventil u krajnji poloaj u kojem je prikljuak P zatvoren, a direktno se povezuju prikljuci A i T.Redukcijski ventili05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Protoni ventiliProtoni ventili priguivanjem utjeu na protok u sustavu. Kao priguni elementi koriste se prigunice i dijafragme. Prigunice imaju oblik kanala, a dijafragme oblik ploe s uskim otvorom.Za napajanje sustava esto se koriste volumenske crpke s konstantnim protokom Qp. Regulacija protoka se u tom sluaju rjeava dijeljenjem protoka. Potrebni protok Q1 regulira se pomou regulacijske prigunice. Volumenska pumpa ima izuzetno strmu ovisnost tlaka o protoku, tako da bi se smanjenjem protoka ekstremno poveao tlak. To se spreava ventilom za ogranienje tlaka koji odrava praktiki konstantan tlak pumpe, vraajui suvini dio protoka(Q2) u spremnik. Time nastaje znatan gubitak energije. Taj gubitak energije moe se izbjei tako da se za pogon pumpe koristi motor s promjenljivim brojem okretaja, odnosno regulacija protoka pumpe pomou podeavanja broja okretaja.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Jednosmjerni priguni ventilJednosmjerni priguni ventil predstavlja kombinaciju podesive prigunice i nepovratnog ventila. Ovaj ventil u jednom smjeru priguuje tlak, tj. upravlja veliinom protoka zavisno od optereenja. U suprotnom smjeru ventil se potpuno otvara, te ima maksimalno mogui protok.Dvograni regulator protoka (tlana vaga)Ovaj regulator ima zadatak odravati konstantan protok namjeten na podesivoj prigunici. Razvodnik se normalno nalazi u meupoloaju izmeu dva krajnja poloaja, a izveden je tako da pritvaranjem postepeno priguuje protok.Pri eljenom protoku na prigunici je uvijek isti pad tlaka. Kod poveanog protoka poveava se pad tlaka to izaziva pritvaranje razvodnika (tlana vaga) ime se smanjuje protok.Protoni ventili05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

AkumulatoriHidrauliki akumulatori su posude koje iz hidraulikog sustava preuzimaju izvjestan volumen radnog fluida pod tlakom, pa prema potrebi taj fluid vraaju u sustav. Zadaci hidraulikog sustava su: Pohranjivanje rezerve fluida pod tlakom time se omoguava odabir kapaciteta pumpe prema prosjenim potrebama sustava, a vrna optereenja pokrivaju se rezervom iz akumulatoraNapajanje sustava za sluaj nude u sluaju kvara pumpe akumulator preuzima napajanje sustava kako bi se mogao zavriti ve zapoeti radni ciklusKompenzacija curenja nadoknauje gubitak curenja fluida iz sustavaIzjednaavanje volumena djeluje kao ekspanzijska posuda, tj. preuzima viak volumena fluida koji nastaje zbog zagrijavanja fluidaPriguivanje pulzacija smanjivanje nejednolikosti protoka i tlaka pumpeIskoritavanje energije koenja akumulator prilikom punjenja preuzima energiju tereta koji se koiUloga amortizera tlaka akumulator moe odravati tlak u sustavu i preuzimati udare05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

ventil za punjenje plina

posuda

mijeh s plinom

tanjurasti ventilTlak fluida u akumulatoru moe se odravati pomuu klipa s utegom ili oprugom, a u praksi se najee koriste akumulatori s plinom (duikom) pod tlakom. Plin i radni fluid redovito su odvojeni stijenkom, a prema tipu stijenke razlikuju se: akumulatori s klipom akumulatori s membranom akumulatori s mijehomAkumulatori s mijehom sastoje se od eline posude ispunjene uljem u kojem se nalazi elastini mijeh prethodno napunjen plinom. Plin se puni kroz gornji ventil, a na donjem prikljuku za ulje smjeten je tanjurasti ventil koji spreava izlaz mijeha i titi ga od oteenja. Ako je tlak ulja vei od tlaka plina, ulje kroz tanjurasti ventil ulazi u akumulator, smanjuje se volumen mijeha a plin se komprimira. Maksimalni odnos tlakova iznosi 1:4. Apsolutni tlak prepunjenja plina mora biti 70-90% minimalnog radnog tlaka fluida, ime se spreava stalni dodir mijeha i tanjurastog ventila.Akumulatori05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

FiltriZadatak filtra je da razinu prljavtine smanji na dozvoljenu vrijednost. Time se hidrauliki elementi tite od prekomjernog troenja i poveava se pouzdanost rada hidraulikog sustava. Hidrauliki elementi imaju sve manje zranosti izmeu kliznih ploha, zahtjeva se finoa filtriranja od 20 m, a za servo-ventile i do 3 m.Osnovne karakteristike filtra su: finoa filtriranja, koliina izdvojenih estica, protok radnog fluida kroz filtar, pad tlaka na filtru. Stupanj finoe filtriranja 15 predstavlja omjer estica prije i poslije filtriranja. Npr. 15 =75 znai da je na ulazu u filtar bilo 75 puta vie estica veliine 15m nego na izlazu iz njega.Zaprljanost filtra odreuje se posebno pomou mjerenja pada tlaka na filtru. Pad tlaka na istom filtru iznosi 0.1 bar, a na zaprljanom je viestruko vei.Prema mjestu ugradnje filtri se dijele na:Usisni filtar ugrauje se u usisni vod pumpe.Tlani filtar ugrauje se u tlani vod, npr. iza pumpe ili ispred servo ventila.Simbol filtraPovratni filtar ugrauje se u povratni vod (ispred spremnika) i najee se koristi u hidraulikim sustavima. Uobiajena finoa filtriranja iznosi 10-20 m, a radni tlak do 30 bara.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Primjeri funkcijskih shema

Upravljanje hidraulikom energijom moe biti priguno i volumensko. Upravljanje priguivanjem je jednostavno ali ima znaajne energetske gubitke. Pri volumenskom upravljanju protok pumpe se podeava reguliranjem broja okretaja pumpe.Hidrauliki pogon s otvorenim optokom

Fluid protjee uvijek u istom smjeru, od spremnika preko pumpe i cilindra nazad u spremnik. 05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Primjeri funkcijskih shema

Upravljanje hidraulikom energijom moe biti priguno i volumensko. Upravljanje priguivanjem je jednostavno ali ima znaajne energetske gubitke. Pri volumenskom upravljanju protok pumpe se podeava reguliranjem broja okretaja pumpe.Hidrauliki pogon s otvorenim optokom

Ventil za ogranienje tlaka titi instalaciju od prekomjernog tlaka i ujedno odvodi prekomjerni fluid u spremnik uz priguivanje (gubitak energije). Ugradnjom hidraulikog akumulatora gubici se donekle smanjuju, jer se prekomjerni fluid i energija pumpe prikupljaju u akumulatoru u vrijeme dok je razvodnik u zatvorenim (srednjem) poloaju. Akumulator titi sustav od tlanih udara i pokriva vrna optereenja.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Hidrauliki pogon sa zatvorenim optokomHidrauliki fluid tee kroz zatvoreni krug od pumpe do hidraulikog cilindra i natrag. Pumpa ima promjenljivu brzinu pa se njen protok prilagoava potrebama cilindra. Potreban je i pomoni hidrauliki sustav za nadopunjavanje gubitaka. Nadopunjavanje se uvijek vri u povratni vod (nii tlak). Pomoni sustav se se sastoji od pumpe za nadopunjavanje (mali kapacitet), ventila za ogranienje tlaka, dva nepovratna ventila i filtra. U zatvorenom sustavu motor mora imati jednaku potronju ulja pri radu u oba smjera (npr. cilindar s prolaznom klipnjaom). Oba voda tite se od prekomjernog tlaka pomou ventila za ogranienje tlaka s izlazom spojenim na povratni vod.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Upravljanje brzinom diferencijalnog cilindraCilindar s jednakom brzinomCilindar s ubrzanim kretanjemSpoj na gornjoj slici osigurava jednaku brzinu klipa u oba smjera pod uvjetom da odnos korisnih povrina klipa iznosi S1:S2=2:1. Povrina S2 neprestano je pod tlakom napajanja. Za vrijeme kretanja ulijevo razvodnik ima desni poloaj, a brzina klipnjae iznosi: v=Q/S2. Za vrijeme kretanja udesno ukupni protok iznosi: Q=Q1-Q2=vS1-vS2,, pa je brzina:v=Q/(S1-S2)=Q/S2Spoj na donjoj slici naziva se spoj s ubrzanim kretanjem diferencijalnog cilindra. Brzo kretanje prema nazad i prema naprijed odgovaraju prethodnom sluaju. Normalno kretanje prema naprijed (V1:0 i V2:1) je dvostruko sporije. Tablica stanja ventila i cilindara je:05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

V1V2Cilindar00stop1sporo naprijed2brzo nazad10stop1brzo naprijed2stop

Predavanje 11 - EAP

Upravljanje pomou regulatora protokaNuan uvjet za konstantnu brzinu kretanja klipa je konstantan protok.

On se moe osigurati ugradnjom regulatora protoka.

U principu time se ponitava djelovanje promjene optereenja na brzinu klipnjae.

Regulator protoka moe se prikljuiti u seriju ili paralelno s cilindrom.

Da se smanji regulacijsko odstupanje, sustav regulator cilindar treba imati to veu mehaniku krutost (krute cijevi, to manji volumen radnog fluida odnosno regulator postavljen u blizini cilindra.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Upravljanje pomou regulatora protokaNa slici je prikazan regulator protoka serijski ugraen u tlani vod.

Ovaj spoj se primjenjuje kad optereenje djeluje samo u jednom smjeru, tj. kada se eli postii konstantna brzina gibanja klipa samo u desnom smjeru.

Ugradnjom regulatora u povratni vod postie se hidrauliko ukljetenje, pa tada gotovo izostaju promjene brzine zbog promjene optereenja.05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Primjer 1 Hidraulika preaGibanje pree prema dolje aktivira se elektrinim aktiviranjem lijevog poloaja razvodnika 4/3. Na taj se nain tlani fluid dovodi u gornje strane manjih cilindara (1.0 i 2.0), koji omoguuju ubrzano gibanje pree prema dolje sve dok alat pree ne nalegne na radni komad. Pri tome se glavni cilindar (3.0), preko nepovratnog ventila s hidraulikim deblokiranjem (3.01), puni iz zasebnog spremnika koji je smjeten iznad glavnog cilindra. Kad alat pree nalegne na radni komad, poveava se optereenje pree (sila F), pa tlak fluida u sustavu raste. Tada se otvara tlani ukljuni ventil (3.02 ) pa sva tri cilindra dolaze pod puni tlak i kretanje prema dolje vri se pomou sva tri cilindra.1.02.03.03.013.023.033.0405.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Primjer 1 Hidraulika preaPovratno kretanje pree zapoinje aktiviranjem desnog poloaja razvodnika, pri emu se tlani fluid dovodi u donje strane manjih cilindara, te ujedno deblokira ventil za punjenje (3.01) povie glavnog cilindra. Prea kree prema gore, a klip glavnog cilindra potiskuje radni fluid natrag u spremnik iznad glavnog cilindra.Pomou ventila 3.03 reducira se tlak za upravljanje razvodnikom, a ventilom 3.04 ograniava se tlak na izlazu iz tlane crpke.1.02.03.03.013.023.033.0405.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP

Linkovihttp://www.metacafe.com/watch/1571997/hydraulic_directional_valve_how_it_works/

Pneumatika:

http://www.youtube.com/watch?v=QG9QGhVi0Vo&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=h60Me9-BVec

05.11.2010.*Predavanje 11 - EAP

Predavanje 11 - EAP