Ivana Maletić

Zastupnica u Europskom parlamentu

HDZ

Odmah po ulasku u EU, Republika Hrvatska je ušla u proceduru prekomjernog deficita i postupak makroekonomskih neravnoteža u okviru Europskog semestra.

Europski semestar: postupak usklađivanja

fiskalnih politika, nadzora nad proračunom i provedbom strukturnih reformi u državama članicama s ciljem očuvanja stabilnosti javnih financija i postizanja gospodarskog rasta i razvoja.

Procedura prekomjernog deficita: ◦ Deficit veći od 3% BDP-a ◦ Dug veći od 60% BDP-a

Postupak makroekonomskih neravnoteža: ◦ osnovna svrha utvrditi i ukloniti neravnoteže koje

ometaju normalno funkcioniranje gospodarstava EU-a i koje mogu ugroziti pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije.

◦ Problemi RH utvrđeni dubinskom analizom: recesija od 2008. (ukupan pad BDP-a preko 12%), kontinuirani pad izvoza, kontinuirani pad investicija, rast nezaposlenosti. Hrvatska je nekonkurentna i ne rješava unutarnje probleme.

IZVRŠENJE PRORAČUNA

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. plan 2014. plan

Prihodi poslovanja

110.257.946.738 107.466.351.151 107.069.669.876 109.558.927.867

110.250.754.134 116.748.961.832

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 304.005.062 318.306.051

347.008.007 278.356.084 268.252.713 315.520.000

Ukupni prihodi 110.561.951.800 107.784.657.202 107.416.677.883 109.837.283.952 110.519.006.847 117.064.481.832

Ukupni rashodi poslovanja 117.923.991.689 120.323.331.941 119.939.510.606 118.729.991.647 125.029.343.973

128.085.807.151

Rashodi za zaposlene 22.510.492.998 22.295.296.293 22.575.842.234 22.394.794.359 21.751.372.690 21.313.072.453

Materijalni rashodi 8.018.255.831 8.186.689.074 9.136.560.647 8.241.000.320 8.387.538.632 8.053.353.194

Financijski rashodi (kamate) 5.788.119.756 6.925.129.502 7.400.237.198 8.821.579.019 10.039.699.686 11.284.168.712

Subvencije 6.710.032.870 6.582.191.842 6.273.562.522 5.762.320.864 5.611.564.088 5.627.888.536

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna (transferi sredstava prema općinama, gradovima i županijama)

5.431.865.088 5.604.154.007 5.071.453.047 4.755.278.557 6.643.276.617 8.901.546.624

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (mirovine, naknade za nezaposlene, porodiljne naknade, socijalne naknade)

63.999.141.592 64.885.428.977 64.551.563.102 64.373.649.238 67.595.439.047 67.232.957.403

Ostali Rashodi 5.466.083.555 5.844.442.247 5.226.640.697 4.381.369.289 5.000.453.213 5.672.820.229

Rashodi za nabavu imovine 2.267.406.263 1.550.672.213 1.485.978.177 1.107.981.612 1.775.732.152 2.565.690.768

Ukupni rashodi 120.191.397.951 121.874.004.154 121.425.488.783 119.837.973.259 126.805.076.125 130.651.497.919

Razlika - višak / manjak -9.629.446.151 -14.089.346.952 -14.008.810.899 -10.000.689.307 -16.286.069.278 -13.587.016.087

Iz strukture rashoda vidimo da se bez smanjivanja plaća ili broja zaposlenih u državi te bez smanjivanja mirovina i socijalnih naknada rashodi ne mogu značajnije smanjiti s obzirom da su to najveće stavke potrošnje.

Međutim ako se smanjuju plaće, najbolji i najkvalitetniji kadrovi odlaze što će našu administraciju učiniti manje kvalitetnom, a cilj je da bude brža i kvalitetnija.

Isto tako ako se smanjuju mirovine, naši umirovljenici koji su već i sad na rubu egzistencije još će biti siromašniji, a nikako nije cilj povećavati razinu siromaštva u Republici Hrvatskoj.

Samo gospodarskim rastom i razvojem možemo riješiti problem deficita jer rast i razvoj povećavaju prihode proračuna, a veći prihodi znače manji deficit. Nikako nije rješenje uvođenje novih poreznih nameta.

Put do gospodarskog rasta i razvoja: ◦ Strukturne reforme – reforme državne i javne uprave,

zdravstvenog i mirovinskog sustava, tržišta rada ◦ Otvaranje povoljnih izvora financiranja srednjim i malim

poduzetnicima ◦ Otklanjanje administrativnih barijera za poslovanje ◦ Uspješno korištenje bespovratnih sredstava iz EU

fondova

Kako bi ostvarila nominalne deficite (4,6%BDP-a itd.), zahtjev EK je da RH mora donijeti konsolidacijske mjere u iznosu od 2,3% BDP-a u 2014. te 1% BDP-a u 2015. i 2016. godini. Ovako snažne mjere potrebne su kako bi se kompenzirali negativni učinci fiskalne konsolidacije na proračunske prihode zbog slabije ekonomske aktivnosti.

To znači da EK procjenjuje da mjere fiskalne konsolidacije u iznosu od 2,3% BDP-a rezultiraju padom gospodarske aktivnosti, a samim time i padom prihoda u iznosu od 0,5% BDP-a. (6,4-2,3=4,1 a preporuka je 4,6 =>dakle razlika je 0,5)

8

PROLJETNE PROGNOZE EK

HRVATSKA – MFIN (PRIJE REBALANSA

2014) PREPORUKE U EDP

2013 -5,4 -5,5 -

2014 -6,5 -6,4 -4,6

2015 -6,2 -5,1 -3,5

2016 - -4,5 -2,7

Prvo pravilo pametne fiskalne konsolidacije: Ne povećavati poreze i doprinose koji povećavaju trošak rada

Vlada rebalansom povećava doprinos za zdravstveno sa 13% na 15% i tako će doći do novih 1,1 milijardu kuna.

Drugo pravilo pametne fiskalne konsolidacije: Povećati kapitalna ulaganja i razvojne projekte

Vlada smanjuje kapitalna ulaganja za 420 milijuna kuna. Uz rebalans Vlada obrazlaže da uštede postiže otkazivanjem i/ili odgađanjem niza projekata u poljoprivredi, prometu, znanosti i kulturi.

Treće pravilo pametne fiskalne konsolidacije: Ubrzati korištenje bespovratnih sredstava – EU fondova

U obrazloženju uz rebalans Vlada navodi da smanjuje financiranje EU projekata slijedom sporije dinamike njihove provedbe. Žalosno je da Vlada u Hrvatskoj koja u europski proračun treba uplatiti 3,6 milijardi kuna, rebalansom planira smanjenje na prihodima od EU pomoći za 200 milijuna kuna. Četvrto pravilo pametne fiskalne konsolidacije: Poboljšati

dostupnost izvorima financiranja malim i srednjim poduzetnicima

Subvencije se rebalansom smanjuju za 615 milijuna kuna, a od toga najviše sredstva koja idu poduzetnicima, poljoprivrednicima i za povoljne instrumente financiranja preko HABOR-a. Na financiranju poduzetnika preko HABOR-a „štedi“ se 300 milijuna kuna. Posebno su na udaru Vlade poljoprivrednici kojima se subvencije smanjuju za 48,8 milijuna kuna, a sredstva za razvoj poljoprivrede, za kapitalna ulaganja za 165,6 milijuna kuna.

Siječanj 2014. - Vijeće EU je na prijedlog Komisije donijelo Odluku o postojanju prekomjernog deficita (Council decision on the existence of an excessive deficit) i Preporuku za prestanak situacije prekomjernog deficita (Council recommendation to end the excessive deficit situation) te je tako Hrvatska i formalno ušla u Postupak prekomjernog proračunskog deficita (PPPD).

Siječanj – ožujak 2014. - Hrvatska je po prvi put bila i predmetom dubinske analize ekonomije (IDR, in-depth review) kao sastavnog dijela mehanizma Prekomjernih makroekonomskih neravnoteža (PMN-a), a temeljem rezultata dubinske analize uključena je i u Postupak prekomjernih neravnoteža (PPN).

Travanj 2014. – Vlada dostavlja EK Nacionalni plan reformi i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2016.

Lipanj-srpanj 2014. – EK predlaže, Vijeće potvrđuje specifične preporuke (CSR) za Republiku Hrvatsku

Glavnina Preporuka koje je Komisija dala državama članicama odnose se na područja fiskalne konsolidacije, sustava socijalne zaštite, mirovinskih sustava, mehanizama financiranja malih i srednjih poduzetnika, tržišta rada i zapošljavanja te modernizacije javne uprave.

1. Upravljanje proračunom

Ojačati proračunsku strategiju te dodatno precizirati mjere najavljene za 2015. i 2016. i razmotriti dodatne stalne mjere kojima se potiče rast radi održivog smanjenja prekomjernog deficita do 2016.

Jačanje nadzora nad rashodima. Unaprijediti proces planiranja i makroekonomskih i proračunskih predviđanja. Poboljšati poreznu disciplinu.

2. Mirovinski i zdravstveni sustav Do ožujka 2015. donijeti zakonodavstvo za ubrzavanje planiranog usklađivanja zakonski određene dobi za umirovljenje između žena i muškaraca te ubrzati planirano povećanje zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina. Smanjiti mogućnosti za rano umirovljenje. Osigurati provedbu strožih procjena i kontrola invalidskih mirovina te ubrzati integraciju mirovina po posebnim propisima u opći mirovinski sustav. Ojačati troškovnu učinkovitost sektora zdravstva, među ostalim u bolnicama.

3. Tržište rada Do ožujka 2015. provesti drugu fazu reforme zakona o radu uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, osobito u pogledu uvjeta otpuštanja i radnog vremena te u cilju sprečavanja daljnje segmentacije tržišta rada, među ostalim za mlade ljude. Provesti reviziju sustava određivanja plaća u cilju bolje usklađenosti kretanja u području produktivnosti i platnih uvjeta. Do kraja 2014. izraditi planove za rješavanje neprijavljenog rada. Provesti mjere za poboljšanje kvalitete i usklađenosti obrazovnih rezultata s potrebama tržišta rada kroz modernizaciju kvalifikacijskih sustava, uvođenje mehanizama za osiguranje kvalitete i poboljšanje prijelaza iz škole na tržište rada jačanjem strukovnog obrazovanja i učenja kroz rad. Povećati učinkovitost mjera aktivne politike zapošljavanja, posebno za mlade.

4. Socijalna politika

Ojačati učinkovitost i transparentnost sustava socijalne zaštite dodatnom konsolidacijom naknada, ujednačavanjem kriterija prihvatljivosti te povezivanjem podataka sa svih mjerodavnih razina i iz državnih tijela sustavom „jedinstvenog novčanog centra”.

Poboljšati učinkovitost i primjerenost naknada socijalne pomoći njihovom boljom usmjerenošću.

5. Poslovno okruženje

Do ožujka 2015. utvrditi cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući parafiskalne namete.

Rješavati visoku razinu fragmentacije i preklapanja odgovornosti racionalizacijom administrativnih postupaka i pojašnjenjem okvira odlučivanja i odgovornosti na raznim razinama upravljanja te na razini središnje države među ministarstvima i agencijama.

Poboljšati administrativne kapacitete i strateško planiranje odjela zaduženih za upravljanje sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te im osigurati odgovarajući i stabilan broj zaposlenih.

6. Upravljanje imovinom i borba protiv korupcije Do listopada 2014. predstaviti detaljni plan za upravljanje državnom imovinom 2015.

Osigurati da se poduzećima pod nadzorom države upravlja na transparentan i odgovoran način, a posebice ojačati zahtjeve stručnosti za članove uprave i nadzornih odbora koje predlaže država te uvesti javni registar imenovanja.

Učvrstiti sprečavanje korupcije u javnoj upravi te poduzećima u državnom vlasništvu i pod nadzorom države, među ostalim većim ovlastima za provjeru Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Ojačati transparentnost i učinkovitost javne nabave na središnjoj i lokalnoj razini te sposobnost praćenja provedbe i otkrivanja nepravilnosti.

7. Pravosuđe Do kraja 2014. učvrstiti ulogu trgovačkih sudova u praćenju transparentnosti i zakonitosti u primjeni trgovačkog predstečajnog postupka.

Preispitati obvezan test nesolventnosti/nelikvidnosti za pristup postupku predstečajne nagodbe i racionalizirati postupak stečaja/likvidacije u cilju njegova skraćivanja.

Poboljšati kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava, osobito omogućivanjem poticaja za pravovremeno rješavanje postupaka u građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima te za upotrebu izvansudske nagodbe, osobito u sporovima male vrijednosti.

8. Financijski sustav Dopuniti reviziju kvalitete imovine i testiranje otpornosti na stres Europske središnje banke iz 2014. i pokrenuti sveobuhvatnu provjeru portfelja namijenjenu posebno hrvatskom financijskom sektoru, s naglaskom na bitne portfelje koji nisu obuhvaćeni postupkom Europske središnje banke, koja uključuje ključne srednje i male banke.

Nakon završetka Europskog semestra započinje tzv. Nacionalni semestar, u sklopu kojeg kreću aktivnosti realizacije Preporuka (CSR).

Revidiranja dijelova tekstova postojećeg Nacionalnog plana reformi i Programa konvergencije u svrhu usklađivanja s Preporukama (CSR).

Donošenje proračuna za 2015.-2017.

World Competitiveness

Yearbook

n/60Global Competitiveness

Report

n/148

Human Development

Report

n/186

Happy Planet Indeks

n/151

1. SAD 1. Švicarska 1. Norveška 1. Kostarika

2. Švicarska 2. Singapur 2. Australija 2. Vijetnam

6. Njemačka 4. Njemačka 3. SAD 30. Švicarska

9. Danska 5. SAD 5. Njemačka 43. Njemačka

34. Litva 42. Poljska 9. Švicarska 68. Poljska

36. Poljska 48. Litva 21. Slovenija 75. Slovačka

45. Slovačka 62. Slovenija 35. Slovačka 77. Bosna i Hercegovina

55. Slovenija 73. Makedonija 39. Poljska 78. Hrvatska

59. Hrvatska 75. Hrvatska 41. Litva 82. Srbija

60. Venezuela 78. Slovačka 47. Hrvatska 85. Slovenija

87. Bosna i Hercegovina 64. Srbija 119. Litva

101. Srbija 78. Makedonija 143. Makedonija

15. Danska 81. Bosna i Hercegovina 104. SAD

147. Gvineja 15. Danska 93. Denmark

148. Čad 186. Kongo 150. Bocvana

186. Nigerija 151. Čad

47 49

61

58

76

46

59

75

47

WORLD COMPETITIVENESS YEARBOOK GLOBAL COMPETITIVENESS REPORT HUMAN DEVELOPMENT REPORT

Analiza konkurentnosti Hrvatske prema različitim metodologijama

2005. 2008. 2011. 2014.

Potrebno je usmjeriti se na provođenje strukturnih reformi posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena poput: efikasnost tržišta rada, opterećenost regulativom, učinkovitost pravnog okvira, intenzitet lokalne konkurentnosti, sposobnost države u privlačenju i zadržavanju motiviranih pojedinaca, visoka razina nezaposlenosti, niska razina razvijenosti klastera, nizak inovacijski kapacitet, povjerenje javnosti u političare i drugi.

Potrebno je povećati suradnju središnje države, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva, početi koristiti financijska sredstva EU-a koji potiču regionalni razvoj, jačati poduzetnički kapacitet, povećati investicije u istraživanje i razvoj, jačati infrastrukturne kapacitete.

Izazovi za Hrvatsku: ◦ povećanje efikasnosti javne uprave, ◦ smanjenje barijera direktnim stranim ulaganjima, ◦ smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika

(posebice u parafiskalnim i skrivenim nametima), ◦ povećanje i reforma javnog ulaganja u istraživanje i

razvoj uz obvezivanje na povećanje postotka koji će biti tržišno isplativ te znatno veća suradnja između sveučilišta, poduzetnika i Vlade,

◦ reforma obrazovnog sustava koji treba usmjeriti na vještine koje će tržište tražiti u budućnosti i stvaranje proaktivnih i inovativnih ljudi s kompetencijama.