Predloak za diplomski/seminarski/konstrukcijski rad

SVEUILITE U

FAKULTET

DIPLOMSKI RAD br. BROJNASLOV DIPLOMSKOG RADAIme Prezimegrad, oujka 2015.Ova stranica treba biti: ILI prazna stranica ILI stranica sa zahvalom (zahvala nije obvezna).Prilikom uvezivanja rada iza ove stranice ne zaboravite umetnutnuti original diplomskog zadatka kojeg ste preuzeli od djelovoe diplomskih radova.Redoslijed prvih nekoliko stranica

SaetakNa ovu stranicu treba upisati tekst saetka diplomskog rada ne dui od 100 rijei.SadrajPo zavretku rada treba automatski stvoriti sadraj

U MS Word-u (inaica XP) to se odabirom:

Insert ( Reference ( Index and Tables (Table of Contents.Popis oznaka i kraticaBmagnetska indukcija

englengleski

EUROSTATStatistiki ured Europske Unije

FERFakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagrebferfunkcija doza-uinak (engl. Function Expostion Response)KSkratki spoj

TEtermoelektranaUS DOEMinistarstve enegetike SAD-a (od engl. naziva United States Department of Energy)Popis tablicaPo zavretku rada treba generirati popis svih tablica:

Insert ( Reference (Index and Tables ( Table of Figures(potrebno je koristiti Caption label: Tablica)Popis slikaPo zavretku rada treba generirati popis svih slika:

Insert ( Reference (Index and Tables ( Table of Figures(potrebno je koristiti Caption label: Slika)1. Primjer naslova u stilu Heading 1Ove upute sadre ukratko sve najvanije napomene nune za kvalitetnu izradbu diplomskog rada na Zavodu za visoki napon i energetiku.Generalno, na mjesto opisa poput ovog treba stavite va tekst. Obvezno koristite unaprijed definirane stilove (Normal, Heading 1, Heading 2, Heading 3, Heading 4, Formula, Figure Caption, Table Caption, itd.).Naslov u stilu Heading 1 uvijek poinje na novoj stranici. Stoga treba ubaciti prekid stranice ispred takvog naslova. To se moe postii:

a) Insert ( Break ( Next Pageb) Posebnim formatiranjem stila Heading 1:Format ( Paragraph ( Line and Page Breaks

Pri izradi rada potrebno je voditi rauna o zaglavlju. Zaglavlje se ureuje koritenjem:View ( Headers and Footers

Word nudi razne mogunosti pri ureivanju zaglavlja, radi toga je se potrebno upoznati s pojmovima Sekcija u Word-u, mogunostima vezanja zaglavlja (postoji opcija Same as previous), numeracijom stranica unutar sekcija, te mogunou razliitih zaglavlja za svaku sekciju i/ili prvu stranicu sekcije.1.1. Primjer naslova u stilu Headinga 2

Rad treba pisati u nedreenom ili treem licu.

Ukoliko je to mogue, potrebno je pisati u pasivnim formama.Tablica 1.Primjeri dobrog i loeg pisanja

PrimjerOcjenaObrazloenje

Asistent i ja zakljuili smo da su mjerenja dobra.LoePisano u prvom licu.

Iz navedenih mjerenja moe se zakljuiti da poveanjem varijable X dolazi do brze promjene promatrane izlazne veliine Y.Dobro

1.2. Primjer naslova u stilu Heading 2

Diplomski rad je potrebno podijeliti na poglavlja, a preporuena struktura diplomskog rada je slijedea:

1) Popis oznaka i kratica (po potrebi, a naroito vano kad se u radu koristi puno oznaka i kratica).2) Uvod temu diplomskog rada smjestiti u ire podruje struke i, ako je potrebno, napisati nekoliko rijei vezanih uz razvoj te problematike (koji stupnja razvoja je problematika dosegla, da li je mogu njen daljnji razvoj i sl.). Uvod bi trebao sadravati 1-2 stranice.

3) U slijedeem poglavlju ili poglavljima se opisuje rjeavanje zadatka i odgovarajui prorauni.

4) .

5) Opis rezultata mjerenja, grafiki prikazi, ispisi i sl.

6) Razmatranje (poglavlje u kojemu se razmatraju dobiveni rezultati). U tom poglavlju kandidat treba napraviti vrednovanje vlastitog rjeenja problema, razmotriti probleme koji su se javili prilikom rjeavanja zadatka te, ukoliko je na osnovi vlastitog iskustva uoio neka mogua poboljanja rjeenja, spomenuti ih. Takoer navesti smjernice za mogui daljnji rad na predmetnom problemu.

7) Saetak poglavlje u kojemu kandidat daje kratki pregled svog diplomskog rada tj. do kojih je rezultata doao rjeavajui problematiku diplomskog zadatka i sl.

8) Zakljuak u kojemu se saimaju rezultati diplomskog rada. Sadri maksimalno 1 stranicu. Kandidat (vlastoruno) potpisuje diplomski rad iza zakljuka.

9) Literatura se navodi iza zakljuka. U tekstu rada mora svugdje biti navedena literatura gdje je navoenje ili grafiki prikaz preuzet ili se temelji na nekom pisanom predloku tj. prilikom svakog kopiranja teksta ili grafikog prikaza da bi itatelj lake doao do izvornih informacija u diplomskom radu. U tekstu se literatura navodi unutar zagrada s navoenjem broja ili prvog autora i godine izdanja.

10) Dodatak A, B,... (po potrebi) u kojemu dolaze tablice, programski kod...Diplomski rad treba sadravati opis izvedbe sklopa ili programske podrke sa potpunom dokumentacijom. Takva dokumentacija se obavezno prilae na CD-u, ali moe biti i u dodacima ukoliko nije previe opirna.

Pri odreivanju potpoglavlja (naslovi Heading 2) potrebno je voditi rauna o tome da je broj potpoglavlja ujednajen u svim poglavljima, te da je koliina teksta po potpoglavljima ujednaena.

Ne smije se pretjerivati razinama naslova. Broj razina ovisi o ukupnoj koliini teksta u radu. Uobiajeni diplomski radovi mogu se strukturirati do maksimalno tri razine naslova. Iznimno se moe koristiti i Heading 4.

2. Dodatni elementiSlijedi nekoliko potpoglavlja u kojima se opisuje kako bi trebali definirati izgled i unos tablica, slika, formula, podlistaka (fusnota) i slino.2.1. TabliceTablice je potrebno to blie smjestiti mjestu njihovog refrenciranja u tekstu. Izbjegavajte prelamanje tablice preko dvije (ili vie) stranica. Naslov tablice dolazi iznad nje na slijedei nain: Insert ( Reference ( Caption(pri tome za Caption treba koristiti Tablica a ne Table.Naziv tablice treba odabrati tako precizno odraava smisao podataka koje prikazuje. Ako se tablica preuzima iz literature, na kraju naziva poeljno je navesti referencu na nain kako je to opisano u poglavlju gdje se opisuju reference.Tablica 2.Novane vrijednosti pridruene tetama u okoliu energijskog lanca termoelektrana na prirodni plin u EUR/kWh [37]

2.2. SlikeSlike je takoer potrebno to blie smjestiti mjestu njihovog refrenciranja u tekstu. Naslov slike dolazi ispod nje, a umee se slijedei nain: Insert ( Reference ( Caption(pri tome za Caption treba koristiti Slika a ne Figure.Naziv slike treba odabrati tako da precizno odraava njen smisao. Ako se slika preuzima iz literature, na kraju naziva poeljno je navesti referencu na nain kako je to opisano u poglavlju gdje se opisuju reference.Sliku se centrira horizontalno na stranici.Pri dodavanju slika u rad, potrebno je voditi rauna kod o njihovoj kvaliteti (razluljivosti). Kvalitetu je mogue ocijeniti preko otiska, dok je prikaz na zaslonu ovisan o nizu imbenika (razluivosti zaslona, veliini radne povrine na zaslonu, poveanju, itd.).

Slika 1. Slika koja ba nema previe veze s energetikom, ali se nekim sluajem tu nala pukom sluajnosti

2.2.1. FormuleZa unos formula koristite Equation Editor. Oznake fizikalnih veliina, izmjereni iznos i mjerna jedinica piu se u kurzivu, i u pravilu, u jedinicama SI sustava. To se odnosi na sve veliine, a ne samo one u formulama.

Poeljno je uvijek dati kratke opise oznaka koje se koriste u formulama. Ovo je osobito vano na mjestima gdje se oznake prvi puta uvode ili ako su koritene u nekom udaljenom dijelu teksta. Kratki opis oznake je takoer poeljno dati ukoliko se oznaka koriste u razliite svrhe (npr. varijabla x).Primjerice: Traena veliina R rauna se prema izrazu:

(1)gdje su:

Rveliina XYZ,kut zrcaljenja,2.3. PodlistakPonekad je potrebno oplemeniti osnovni tekst kratkom napomenom. U tu svrhu pogodno je koristiti podlistke (Footnote). Podlistke je potrebno koristiti na odgovarajui nain i ne preesto.

3. Obrana diplomskog radaVrijeme izlaganja pristupnika na obrani diplomskog rada traje 15 minuta, a isto toliko vremena je ostavljeno i za diskusiju koja e uslijediti nakon vaeg izlaganja.

Sve to se eli prikazati tijekom izlaganja, slike, programi, tablice, filmovi, itd. mora biti unutar predvienih 15 minuta. esto se dogaa da pristupnici probiju vremensko ogranienje, a u tom sluaju komisija zaustavlja izlaganje i tada pristupnik nema priliku izrei najvanije zakljuak.

3.1. Struktura izlaganja na obrani diplomskog radaPreporuena struktura izlaganja na obrani diplomskog rada je sljedea:11) Poetak- privucite panju- naglasite vanost onoga o emu e te priati

12) Pregled izlaganja- izdvojite glavne toke vaeg izlaganja (bez detalja)

13) Glavni dio izlaganja- pratite ranije izneseni sadraj- detaljnije naglasite samo najvanije toke izlaganja- ograniite se na glavne i bitne stvari- ne iznosite ope poznate injenice i ne ponavljajte se- budite jasni kada prelazite s jedne teme na drugu

14) Rezultati i diskusija- rezultate prikaite grafiki - ne prikazujete puno podataka tablino- komentirajte rezultate- usporedite svoj rad s drugim

15) Zakljuak- kratki zakljuak, KRATKI!, sve ostalo spada u neki od prethodnih dijelova- eventualni budui razvojDemonstracije programa koji su izraeni u okviru programa nisu nune jer uzimaju dosta vremena. Ukoliko je potrebno napraviti duu demonstraciju to je potrebno ugovoriti s mentorom i djelovoom prije obrane diplomskog rada.

3.2. Oblikovanje prezentacije koja podupire izlaganjeZa potrebe izlaganja pristupnicima je na raspolaganju projektor i raunalo, pa se preporua izrada raunalnih prezentacija umjesto folija na grafoskopu ili pisanja po ploi.

16) U dodatku ovim uputama nalaze se i dvije prezentacije izraene u programskom paketu Microsoft PowerPoint:

17) prezentacija koja upuuje na pravilno oblikovanje prezentacija openito

18) gotovi predloak za potrebe obrane diplomskog radaGotovi predloak za obranu diplomskog rada nije nuno koristiti ve se moe napraviti vlastito grafiko rjeenje.

4. ZAKLJUAK

U zakljuku se saimaju rezultati diplomskog rada. Sadri maksimalno 1 stranicu, a kandidat vlastoruno potpisuje diplomski rad iza zakljuka.

5. Literatura

Popis literature navodi se na kraju rada. Redoslijed navoenja literature prati redoslijed referenciranja u tekstu, pa se prva knjiga koja se referencira u tekstu nalazi na prvom mjestu popisa koritene literature, druga na drugom mjestu, itd. Reference se navode pod rednim brojem pod kojim se pojavljuju u popisu, u uglatim zagradama (npr. [1]).

Literaturu koritenu pri izradi diplomskog rada u irem smislu treba razdvojeno navesti u dvije grupe: (1) citirana literatura ona koja se doista citirala i (2) ostala koritena literatura ona koja je posredno utjecala na rad (npr. konstante iz Konarevog prirunika, Bronatajnov matematiki prirunik i sl.).Postoje razliiti izvori informacija, a kao literaturu je najbolje koristiti stune knjige i asopise. One se u popisu literature navode na sljedei nain:

1. Prezime, Ime; Prezime2, Ime2; Prezime 3, Ime 3: Naslov knjige, Izdava, mjesto izdavanja, godina

2. Prezime, Ime; Prezime2, Ime2; Prezime 3, Ime 3: Naslov lanka, Ime asopisa, Izdava, mjesto izdavanja, godina

Ako rad ima vie od tri autora, zbog preglednosti se preporua navesti ime prvog autora i nakon toga et al.

Danas je velik broj informacija objavljen na Internetu. Meutim, kako se internetske stranice esto mijenjaju, preporua se pronalaenje istih podataka u knjizi ili asopisu. Ako to nije mogue, tad se u popisu literature navodi internetska stranica uz iju adresu svakako mora biti naveden autor citiranog materijala i datum:

1. Prezime, Ime: Naslov, s Interneta, http://adresa.xx, toan datum

Reference se mogu navoditi runo, pri emu se kod uvoenja novih referenci mora paziti na redoslijed. Zbog toga je bolje to raditi pomou raunala koje u tom sluaju automatski aurira redoslijed referenci.

Ako se za pisanje koristi Microsoft Word 2000, literatura se navodi na sljedei nain:

na kraju teksta navede se literatura, u pobrojanoj listi;

odabere se broj ispred pojedinog rada te se u izborniku Insert odabere Bookmark

broju se pridrui naziv literature (u prozoru koji se otvori upie se jedna rije, bez posebnih znakova i pritisne Add)

kad se u tekstu pojavi potreba za referenciranjem pojedinog rada, u uglate se zagrade upisuje referenca tako da se u izborniku Insert izabere Cross-reference, u prozoru koji se otvori u Reference type se izabere Bookmark, a u prozoru naslovljenom For which bookmark se pronae traena referenca

Primjeri citirane literature:

1. H. Poor, H: An Introduction to Signal Detection and Estimation, New York: Springer-Verlag, 1985

2. Duncombe, J. U: Infrared navigationPart I: An assessment of feasibility, IEEE Trans. Electron Devices, vol. ED-11, pp. 3439, sijeanj 1959.

3. Chen, S; Mulgrew, B; Grant, P. M: A clustering technique for digital communications channel equalization using radial basis function networks, IEEE Trans. Neural Networks, vol. 4, pp. 570578, srpanj 1993.

4. Lucky, R. W:Automatic equalization for digital communication, Bell Syst. Tech. J., vol. 44, no. 4, pp. 547588, travanj 1965.

5. Miller, E. H: A note on reflector arrays, IEEE Trans. Antennas Propagat., bit e objavljeno

6. Bingulac, S. P: On the compatibility of adaptive controllers (Published Conference Proceedings style), in Proc. 4th Annu. Allerton Conf. Circuits and Systems Theory, New York, 1994, pp. 816.

7. Williams, J: Narrow-band analyzer, doktorska disertacija, Dept. Elect. Eng., Harvard Univ., Cambridge, MA, 1993.

8. Kawasaki, N: Parametric study of thermal and chemical nonequilibrium nozzle flow, magistarski rad, Dept. Electron. Eng., Osaka Univ., Osaka, Japan, 1993.

9. Letter Symbols for Quantities, ANSI Standard Y10.5-1968.

10. Haskell, R. E; Case, C. T: Transient signal propagation in lossless isotropic plasmas, USAF Cambridge Res. Lab., Cambridge, MA Rep. ARCRL-66-234 (II), 1994, vol. 2.

11. Jones, J: Networks, s Interneta, http://www.atm.com, 10 svibnja 1991

12. Vidmar, R. J: On the use of atmospheric plasmas as electromagnetic reflectors. IEEE Trans. Plasma Sci. 21(3), pp. 876880, s Interneta, http://www.halcyon.com/pub/journals/21ps03-vidmar, kolovoz 1992

Dodatak A: Upute za izradu programske potpore u okviru diplomskih, seminarskih i konstrukcijskih zadatakaNamjenaTijekom studija na FER-u, studentima moe biti zadana izrada ili dorada programske potpore u okviru pojedinanih kolegija ili izravno u zadatku diplomskog rada. Kako bi se olakao rad studentima, ali i nastavnicima, ovim uputama se daju pojedinani naputci u cilju bolje dokumentacije programske potpore.

Opi zahtjevi

Programska potpora koju izrauju studenti mora sadravati sljedee:

Izvorni programski kd

Opis izvornog programskog koda.

Tehnike detalje potrebne za izradu izvrnog koda na temelju izvornog koda.

Opis formata ulaznih i izlaznih datoteka (ukoliko se takve koriste).

Izvrni oblik koda s detaljnim opisom instalacije ili paket za instalaciju.

Primjeri za provjeru izvrnog koda.

Upute za koritenje programske potpore.

Svi opisi moraju biti izraeni u digitalnom obliku itljivi u opeprihvaenim programskim paketima. Preporua se izrada opisa u sljedeim formatima:

HTML

Adobe PDF

MS Word Document (verzija 97 na vie)

iste ASCII tekst datoteka

Ukoliko je programska potpora izraena za potrebe diplomskog rada, sve materijale je potrebno priloiti na CD na kojem se nalazi i tekst diplomskog rada, te dostaviti mentoru te

Ukoliko je programska potpora izraena u obliku konstrukcijskog ili seminarskog rada, sve navedene materijale potrebno je dostaviti predmetnom nastavniku na propisno obiljeenom CD mediju ili putem elektronike pote.

Izvorni i izvrni kodovi ne smiju biti tieni zaporkama, niti smiju biti kriptirani, niti na neki drugi nain zatieni od koritenja ili umnoavanja. Diplomski radovi su javno objavljeni radovi!

Unutar izvrnog i izvorog koda naznauje se:

Programska potpora NAZIV izraena je GODINA na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu u okviru diplomskog rada IME I PREZIME STUDENTA pod nazivom NASLOV i vodstvom MENTORA.

Npr.

Programska potpora KVADRATNA JEDNADBA izraena je 2003. godine na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu u okviru diplomskog rada Hrvoja Horvata pod nazivom Uporaba kvadratne jednadbe u elektroenergetici i vodstvom Prof.dr.sc. Marka Markovia.

Izrada izvornog programskog kda

Prilikom izrade programskog kda, studenti se moraju pridravati temeljnih pravila dobrog kodiranja kako bi se postigla odgovarajua kvaliteta programskog kda, bez obzira na programski jezik. U tom pogledu, pogodno je istaknuti neke od najvanijih smjernica:

Programski kd trebao bi biti to itkiji.

Imena varijabli, funkcija i konstanti trebala bi biti razumljiva.

Prema potrebi, programski kd je potrebno razdvajati u cjeline (modularnost)kako bi se moglo viestruko iskoristiti isti programski kd.

Unutar kda potrebno je umetati komentare kako bi se olakalo razumijevanje pojedinanih naredbi i programskih cjelina.

Prilikom izrade programskog kda potrebno je uvaavati opeprihvaene smjernice za odabrani programski jezik.

Za programsku potporu sa sloenijim korisnikim sueljem, potrebno je izraditi opis suelja s objanjenjima koje e pridonijeti razumijevanju programskog kda.

Ukoliko je izrada zasnovana na odreenom objektnom modelu, tada je objektni model potrebno posebno opisati. Pri tome je osnovni zahtjev da se na temelju takvih opisa moe jednostavno i nedvosmisleno razumjeti objektni model, te da se po potrebi model moe iz poetka izgraditi na temelju tih opisa. U tom pogledu, preporua se modeliranje koritenjem Unified Modeling Language-a (UML-a).

Baze podataka

Ukoliko zadatak postavljen pred studenta namee uporabu odreene baze podataka ili izradu baze podataka, tada je potrebno:

Podrobno opisati postavke koritene programske potpore i postavke za ispravan rad baze podataka (drugim rijeima, potrebno je dati sve tehnike detalje potrebne za instalaciju baze podataka na raunalu).

Potrebno je detaljno opisati relacijski model podataka, to ukljuuje opise tablica, polja u tablicama i relacija. Za ovakve opise se preporua modeliranje koritenjem Unified Modeling Language-a (UML-a).

Ukoliko se izrauje suelje prema bazi podataka, potrebno je izraditi opis suelja s objanjenjima koje e pridonijeti razumijevanju implementacije.

Datoteke

Ukoliko izraena programska potpora koristi nestandardizirane datoteke, tada je potrebno detaljno opisati oblik i format ulaznih i izlaznih datoteka. Ujedno je potrebno uz izraenu programsku potporu priloiti i primjere datoteka.

Ukoliko nije posebno odreen format datoteka koje je potrebno koristiti, preporua se koritenje XML-a kao formata datoteka.

Dodatak B: Omot za CD

Usmjerenje - Diplomski rad br. XXXX Ime PrezimeUsmjerenje - Diplomski rad br. XXXX Ime Prezime

U podlistku se nalaze dodatne informacije, a osnovnim informacijama je mjesto u samom tekstu.

1

_1127028752.vsdReplika korica na bijelom papiru

Tvrde korice rada

Orignal zadatka dipl. rada

Prazana stranica ili zahvala

Ime, prezime i matini broj

Saetak

Sadraj

Itd.

_1116775942.unknown